Dimenzioniranje betonskih konstrukcija prema TPBK (EC2)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Dimenzioniranje betonskih konstrukcija prema TPBK (EC2)"

Transcript

1 Sveučilište u Splitu Građevinko-arhitektonki akultet len Harapin Dimenzioniranje betonkih kontrukcija prema TPBK (EC

2 Literatura: [] Tehnički propi za betonke kontrukcije, NN 0/05 [] HRN ENV 99- EUROKOD : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije. dio: Onove projektiranja, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljtvo, 005. [3] HRN ENV 99-- EUROKOD : Projektiranje betonkih kontrukcija. dio: Opća pravila i pravila za zgrade, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljtvo, 004. [4] Jure Radić i uradnici: Betonke Kontrukcije Priručnik, Hrvatka veučilišna naklada, Sveučilište u Zagrebu Građevinki akultet, ndri, Zagreb, 006. [5] Ivan Tomičić: Betonke kontrukcije, DHGK, Zagreb, 996. [6] Zorilav Sorić, Ivan Tomičić: EUROCODE, Projektiranje, proračun i dimenzioniranje armiranobetonkih i prednapetih betonkih noivih kontrukcija, u okviru Građevinkog godišnjaka 95., Zagreb, 995. [7] Vahid Haanović: Proračun armiranobetonkih kontrukcija: EUROCODE, Građevinki akultet u Sarajevu, Sarajevo, 000. Sva predavanja na temu EC nalaze e na:

3 Opterećenja: enja: Pregled hrvatkih i europkih normi za djelovanja na kontrukcije Djelovanje Hrvatke norme Europke norme Protorne težine, vlatite težine, uporabna opterećenja HRN ENV 99-- EN 99-- Požarno djelovanje HRN ENV 99-- EN 99-- Opterećenje nijegom HRN ENV EN Opterećenje vjetrom HRN ENV EN Toplinka djelovanja HRN ENV EN Djelovanja tijekom izvedbe HRN ENV EN Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i ekplozijom HRN ENV EN Prometna opterećenja motova HRN ENV 99-3 EN 99- Djelovanja na iloe i premnike tekućina Djelovanja uzrokovana kranovima i drugim trojevima HRN ENV 99-4 EN 99-3 HRN ENV 99-5 EN 99-4 Potreno djelovanje nhrn ENV pren 998-

4 Opterećenja: enja: Tipovi djelovanja: STLN DJELOVNJ Vlatita težina kontrukcije Vlatita težina nekontruktivnih dijelova, obloge ili nepomične opreme Sile od djelovanja tlaka tla, koje nataju od težine tla Deormacije ulijed načina izgradnje kontrukcije Sile ulijed hidrotatičkog tlaka vode Sile natale ulijed lijeganja olonaca Sile prednapinjanja PROJENJIV DJELOVNJ Opterećenja ulijed aktivnog i paivnog korištenja objekta (uporabno/korino opterećenje Prometno opterećenje Pojedini dijelovi težine kontrukcije koji djeluju amo u pojedinim azama izgradnje ontažna opterećenja Opterećenja vjetrom Opterećenja nijegom Opterećenja ledom Poljedice promjenjive razine površine vode (ako je potrebno Promjena temperature Opterećenje valovima IZVNREDN DJELOVNJ Udari vozila ili plovila Ekplozije Slijeganje i klizanje terena Ektremno jaki vjetar (Tornado Potre Požar Uporabna opterećenja zgrada: Promjenjivo djelovanje q k [kn/m ] Q k [kn]. Stambeni protori, odjeli u bolnicama, hotelke obe B. Uredi Uobičajene protorije.0.0 Stubišta Balkoni Uredi C. Protorije u kojima je moguće okupljanje ljudi Protorije a tolovima, škole, kavane, retorani, čitaonice, recepcije Protorije nepomičnim jedalima, crkve, kina, prodavaonice, čekaonice, konerencijke dvorane Protorije bez prepreka za kretanje ljudi, izložbeni protori, pritupi u javnim zgradama, hotelima i l. Športke protorije i protori za igru, plene dvorane, gimnatičke dvorane Protorije za velika okupljanja ljudi, zgrade za javne priredbe, koncertne dvorane, športke dvorane D. Prodajne protorije Protorije u trgovinama Protorije u robnim kućama i trgovinama na veliko E. Protorije mogućnošću gomilanja robe i tvari Skladišta uključujući i knjižnice

5 Opterećenja: Vrijednot u komb. ψ0 Četa vrijed. ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Četiri reprezentativne vrijednoti: - karakteritična vrijednot (Qk - vrijednot u kombinaciji (ψ0qk uzima u obzir manjenu vjerojatnot itodobnog djelovanja više promjenjivih neovinih opterećenja njihovom najnepovoljnijom vrijednošću. Koriti e za provjeru graničnog tanja noivoti i nepovratnog graničnog tanja uporabe. Ova kombinacija je vrlo rijetka, i u vijeku trajanja kontrukcije događa e jednom ili nijednom. - četa vrijednot (ψqk koriti e za provjeru graničnog tanja noivoti uzimajući u obzir izvanredna djelovanja i za povratna granična tanja uporabe. Ovakva četa kombinacija događa e npr. jedamput godišnje. - nazovitalna vrijednot (ψqk također e koriti za provjeru graničnog tanja noivoti uzimajući u obzir izvanredna djelovanja i za povratna granična tanja uporabe. Nazovitalna kombinacija događa e npr. jednom tjedno.

6 Koeicijenti igurnoti granična na tanja noivoti Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Uobičajena (talna proračunka kombinacija S i ( γg Gk,i + γq Qk, + ( γq ψ0,i Qk,i + γp Pk i> Napomena: Znak + znači: kombinira e a

7 Koeicijenti igurnoti granična na tanja noivoti Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Primjer: Nepovoljno djelovanje opterećenja; Stalno opterećenje: (G i Prednaprezanje (P Pokretno opterećenje: Korino (Q k, Vjetar (Q w, Snijeg (Q Vodeće pokretno opterećenje: Korino S.35 G +.5 Q +.5 ( 0.6 Q Q +.0 P Vodeće pokretno opterećenje: Vjetar S.35 G +.5 Q k w +.5 w ( Q Q +.0 P k

8 Koeicijenti igurnoti granična na tanja noivoti Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Izvanredna proračunka kombinacija S i ( γg Gk,i + ψ, Qk, + ( ψ,i Qk,i + d + γp Pk i> Napomena: Znak + znači: kombinira e a

9 Koeicijenti igurnoti granična na tanja noivoti Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Seizmička proračunka kombinacija Gk,i + i i ( ψ,i Qk,i + γi d Pk S + γ i - Koeicijenti važnoti: građevina niže važnoti.0 građevina normalne važnoti.3 građevina povećane važnoti

10 Koeicijenti igurnoti granična na tanja uporabe Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Rijetka kombinacija koriti e kod proračuna širine pukotina i progiba trajna lokalna oštećenja i deormacije Gk,i + Qk,i + i i> ( ψ0,i Qk,i Pk S +

11 Koeicijenti igurnoti granična na tanja uporabe Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Četa kombinacija koriti e kod proračuna širine pukotina i progiba privremena lokalna oštećenja i deormacije, te kod proračuna ograničenja naprezanja Gk,i + ψ, Qk,i + i i> ( ψ,i Qk,i Pk S +

12 Koeicijenti igurnoti granična na tanja uporabe Koeicijenti igurnoti na materijal Kombinacija aterijal Beton (γ c Čelik (γ Uobičajena komb Izvanredna komb Koeicijenti igurnoti za opterećenje Djelovanje Stalno (γ G Nepovoljno.35 Pokretno (γ Q Prednap. (γ P Povoljno Koeicijenti kombinacije (ψ Promjenjivo djelovanje Uporabna opterećenja u zgradama -Stambeni protori -Uredi -Protori za veće kupove ljudi -Trgovine -Skladišta Prometna opterećenja u zgradama -Težine vozila 30 kn -Težine vozila 30 kn -Krovovi Vrijednot u kombinaciji ψ Četa vrijednot ψ Kvazitalna vrijednot ψ Opterećenje vjetrom na zgrade Opterećenje nijegom Temperatura u zgradama (ne požar Nazovitalna (Kvazitalna kombinacija koriti e kod proračuna ograničenja naprezanja u elementima Gk,i + i i ( ψ,i Qk,i Pk S +

13 Gradivo - Beton Klae betona normalne gutoće (gutoća kg/m 3 Karakteritika betona C/5 C6/0 C0/5 C5/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 ck (Pa Čvrtoća na valjku c,cub (Pa ck α cd σ c Čvrtoća na kocki Srednja vlačna ct,m (Pa čvrtoća τ Rd (Pa Pomična čvrtoća Početni modul E cm (Pa elatičnoti σ 5 (B 5 4 ck c 4 ( ε c ε c 0 (B 0 5 (B 5 30 (B 30 E cm ct,m (B (B (B (B 55 3 ck + 8 [ Pa] ; ck [ Pa] 3 ( [ Pa] ; [ Pa] ck cd γ ck c ck C50/ (B ε c [ ] Koeicijentom α uzima e u obzir nepovoljno djelovanje dugotrajnog opterećenja i dinamičkih učinaka. Za α e uzima: α 0.85 za prejeke oblika pravokutnika α 0.80 za prejeke oblika trokuta ili trapeza Koeicijenti igurnoti na materijal aterijal Beton Kombinacija (γ c Uobičajena kombinacija.50 Izvanredna kombinacija.30 Čelik (γ.5.00

14 Gradivo - Čelik Svojtva čelika za armiranje: Šipkata armatura (nhrn EN 0080-, nhrn EN i nhrn EN režata armatura (nhrn EN Naziv i oznaka (broj čelika Nazivni promjer, d (mm B500 (.0438 Namot: 4-6 Šipke: 6-40 B500B (.0439 Namot: 6-6 Šipke: 6-40 B450C (.04 B500 (.0438 B500B (.0439 B450C (.04 Namot: Granica razvlačenja yk (Pa Omjer vlačne čvrtoće i granice razvlačenja yk ±σ B500 tri reda poprečnih rebara B450C dva reda poprečnih rebara; jedne trane rebra pod različitim kutovima u odnou na o yd yd γ yk ε [ ] 0.0 aterijal Beton Čelik Kombinacija (γ c (γ Uobičajena komb Izvanredna komb B500B dva reda poprečnih rebara; obje trane rebra u paralelna (pod itim kutom u odnou na o

15 Dimenzioniranje na moment avijanja TPBK (005. h d d b N d d-x xξ*d ε Neutralna o ε ε c d-d zζ*d 0.85 cd F F c F PBB (987. d h u ' a N u a a' h-x xk *d x Neutralna o εa ε a ' ε b d-a' zk *d z B F' a F b F a a b

16 Dimenzioniranje na moment avijanja onovni izrazi ε c 0.85 cd xξ*d B F c h d d-x Neutralna o d-d zζ*d Rd d b ε F d tatička viina prejeka h ukupna viina prejeka b širina prejeka d udaljenot težišta vlačne armature od vlačnog ruba prejeka d udaljenot težišta tlačne armature od tlačnog ruba prejeka x udaljenot neutralne oi od tlačnog ruba prejeka ( koeicijentom ξ z krak unutrašnjih ila ( koeicijentom ζ ε c deormacija betona na tlačnom rubu ε deormacija armature u težištu vlačnih šipki cd računka čvrtoća betona računki moment avijanja F ila u vlačnoj armaturi površina vlačne armature

17 F F Dimenzioniranje na moment avijanja onovni izrazi c h d µ d yd 0.85 α ( F c 0 v b 0.85 α ( B z d k d-x x b v a z 0.85 α 0 yd ζ d yd v xξ*d cd Neutralna o ε ε c 0.85 α F c x d k ξ ζ b d ζ d z a ξ d b F cd cd d-d v ξ d z zζ*d B ξ db ( k ξ ζ d a 0.85 cd Rd cd F c d ζ d F N α v ω 0.85 α cd α α v k k v v a a σ c εc 3 εc 3 ε 8 ε 4 ε F ( 6 ε ( 6 εc c( 3εc 4 + ε ( 3ε c ξ db cd σ c c T k a c F 4 c cd c c ξ db ( 4 ε c ε c yd cd 0 < ε < ε yd σ ρ c cd 3.5 c c 0 < ε < ε yd cd 3.5 c c ε c 3.5

18 Jednotruko armirani pravokutni prejek opterećen en momentom avijanja TPBK (005. PBB (987. ε c ε b x x Neutralna o Neutralna o h60 cm d56 cm d-x d60 cm h56 cm u h-x ε a ε a Geometrija : b 40 cm; aterijal : C 5 30 B500B g d 4 cm Opterecenje : Potupak : µ za ε h 60.0 cm; yk 30.0 knm; γ g ck b d ζ d b40 cm d 5.0 Pa Pa yd g cd 0 ; + γ q q q oci tano : 4.0 cm; γ 80.0 knm; cd yd d h d γ ck c yk 56.0 cm knm; ε c cm Pa Pa.5 3. ; ζ B 30 a4 cm Geometrija : b 40 cm; aterijal : 500 / 560 g u Opterecenje : Potupak : m u za ε a b40 cm d 60.0 cm; 0.5 Pa 30.0 knm; γ a g z B bh g u B 0 ; u k hσ vi σ vi + γ Pa p a 4.0 cm; p p oci tano : 80.0 knm; h d a 56.0 cm knm; ε b.5 ; cm k z 0.9

19 Jednotruko armirani pravokutni prejek opterećen en momentom avijanja TPBK (005. PBB (987. Geometrija : b 40 cm; aterijal : h 60.0 cm; d 4.0 cm; d h d 56.0 cm Geometrija : b 40 cm; aterijal : d 60.0 cm; a 4.0 cm; h d a 56.0 cm ck 5.0 B 30 B 0.5 Pa C 5 30 ck 5.0 Pa cd 6.67 Pa γc / 560 σvi Pa za ε yk a 0 i εb 3.5 Opterecenje ; σ c ck : B500B yk Pa yd Pa γ.5 mu 0.87 gα 30.0 cd knm; p 80.0 knm; Opterecenje : µ 0.59 u γ g g + γp p knm; g 30.0 knm; q 80.0 knm; µ Potupak α : ε m 0.87 c [ ] γ g g + γq q u knm; u 3500 mu Potupak : bh µ za ε b d ζ d cd 0 ; yd oci tano : ε c 3. ; ζ cm za ε a a z B 0 ; u k hσ vi oci tano : ε b.5 ; cm k z 0.9

20 Dvotruko armirani pravokutni prejek opterećen en momentom avijanja d Vlak Tlak B d d a b c d e 4 g 5 C h h d d b d x d-x ε Neutralna o ε ε c d-d z 0.85 cd F F c F Rd,lim > Rd,lim µ µ ζ,lim,lim lim ζ Rd,lim ζlim d - b d yd ( d d yd ( εc 3.5 ; ε 0.0 ( ε 3.5 ; ε 0.0 µ c Rd,lim + cd - ( d d yd Rd,lim

21 Jednotruko/Dvotruko armirani pravokutni prejek opterećen en momentom avijanja i uzdužnom ilom Potupak Wuczkowkog Rd,lim µ + N,lim Rd,lim ζlim d - b d yd Rd,lim ( d d yd d h + cd - ( d d Rd,lim yd N yd vl N Konvencija: Tlak + Vlak - tl N d-h/ b d h d d x ε ε c 0.85 cd F F c Neutralna o h d N d-x d-d z d b ε F

22 Pravokutni prejek opterećen en momentom avijanja i uzdužnom ilom Dimenzioniranje pomoću u dijagrama interakcije ν µ N b d b d ω cd yd β cd cd b d h d d b N d x d-x Ograničenja: Prema EC-8 (HRN ENV , za različite razrede duktilnoti potoji ograničenje najveće uzdužne tlačne ile u tupovima: Razred duktilnoti L: N 5 b h cd Razred duktilnoti : N 0.65 b h cd Razred duktilnoti H: N 0.55 b h cd

23 Pravokutni prejek Dijagram toka rješenja enja problema Učitavanje podataka o prejeku, materijalu, napadnim ilama, te tražene deormacije armature b, h, d, cd, yd,, ε,poc ε Izračunavanje bezdimenzionalnog momenta avijanja µ b d Potavljanje početne ravnine deormacije c,don ; εc,gor 3.5 ; ε 0 ε cd,poc ε c,don ε c,tek Potavljanje tekuće ravnine deormacije ε c,tek ε c,don + ε c,gor ε c,gor ε c,tek ξ ε c ε c + ε Izračunavanje koeicijenata za tekuću ravninu deormacije ; ζ izr ( k ξ ; µ 0.85 α ξ ζ ; ω 0.85 α ξ a v v Uporedba izračunatih i traženih vrijednoti izr izr µ < µ izr µ > µ µ µ Rd,lim ζ d lim Izračunavanje potrebne armature, ipi yd + - Rd,lim ( d d ( d d yd Rd,lim yd N + yd ; -

24 T prejek opterećen en momentom avijanja h b e d x Neutralna o ε ε c ε* c 0.85 cd F F c h d N d-x d-d z d b ε F ko neutralna o iječe ploču (x h, tada e ovakav prejek rješava kao pravokutni dimenzija b e *h (d. ko neutralna o iječe rebro (x > h, tada je ovakav prejek pravi T prejek i potrebno ga je kao takvog proračunati.

25 T prejek opterećen en momentom avijanja određivanje eektivne širine F b b ca 0.85 α i i v F cb v cd F ξ db α α α α e v v v ci ξ db ξ d α e v be 0.85 cd αv ( ξ d h ( be b ( ξ d h ( be b αv ξ dbi ( ξ d h ( b b α α v v ξ d h ξ d b b e b e e 0.85 cd α v ξ db i b e i h x ε c ε * c 0.85 cd α * v α v a b b i b

26 T prejek Dijagram toka rješenja enja problema Učitavanje podataka o prejeku, materijalu, napadnim ilama, te tražene deormacije armature Izračunavanje bezdimenzionalnog momenta avijanja Izračunavanje bezdimenzionalnog momenta avijanja b, b, h, d, h,,,, ε ; b e µ b i d cd yd cd,poc i b e ε Potavljanje početne ravnine deormacije c,don ; εc,gor 3.5 ; ε 0 ε,poc ε c,don ξ ε c ε ε c + ε c,tek ; Potavljanje tekuće ravnine deormacije ε c,tek ε c,don + ε Izračunavanje koeicijenata za tekuću ravninu deormacije ζ c,gor ε c,gor ε c,tek izr ( k ξ ; µ 0.85 α ξ ζ ; ω 0.85 α ξ a v v Kontrola položaja neutralne oi ζ lim Uporedba izračunatih i traženih vrijednoti izr izr µ < µ izr µ > µ µ µ Rd,lim d yd x h Izračunavanje potrebne armature, ipi + - Rd,lim ( d d ( d d yd Rd,lim x > h yd N + yd ; Proračun reducirane širine T prejeka α v h b bi be v d b α ξ e -

27 Dimenzioniranje na poprečnu ilu Poprečne ile e proračunavaju prema poboljšanoj örch-ritterovoj analogiji rešetke. Po toj metodi pretpotavlja e da jedan dio poprečne ile prihvaća beton i uzdužna armatura nakon razvoja dijagonalnih pukotina u betonu, a otatak poprečne ile e prihvaća vertikalnim ponama (tremenovima i/ili koom armaturom (Standardna metoda. Po drugoj metodi, koja e kao alternativa predlaže EC, noivot betona e ne uzima u obzir, već e uzima blaži kut nagiba tlačnih dijagonala od 45, čime e potižu uštede na poprečnoj armaturi, ali e povećava uzdužna armatura, izravno ili preko pomaka dijagrama vlačnih ila prilikom rapodijele armature. F F V wd z d h w w l w V Rd V wd Uvjet noivoti na poprečne ile: V V Rd gdje je: V računka poprečna ila V Rd računka noivot na poprečne ile

28 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak Računka armatura za prihvaćanje poprečnih ila (tj. glavnih koih vlačnih naprezanja neće biti potrebna ako je zadovoljen uvjet: V V Rd [ τ k ( ρ σ ] b d Rd l gdje je: τ Rd računka čvrtoća na djelovanje glavnih koih naprezanja k.6-d.0 - korekcijki aktor kojim e povećava noivot na poprečne ile (d u metrima ρ l koeicijent armiranja uzdužnom armaturom ( / c < 0.0 (.0% b w najmanja širina prejeka u vlačnoj zoni d tatička viina prejeka σ cp N / c redišnje naprezanje (+ za tlak, - za vlak N računka uzdužna ila u prejeku c površina betonkog prejeka Noivot tlačnih štapova biti će zadovoljena ako je: cp w ck ν V V Rd 0.5 ν cd b w z - redukcijki aktor ( ck u N/mm Karakteritika betona C/5 C6/0 C0/5 C5/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60 ck (Pa Čvrtoća na valjku c,cub (Pa Čvrtoća na kocki 5 (B 5 0 (B 0 5 (B 5 30 (B (B (B (B (B (B 60 τ Rd (Pa Pomična čvrtoća

29 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak ko u elementu djeluje uzdužna tlačna ila, potrebno je reducirati noivot tlačnih štapova: Pri čemu je: σ cp,e N V ko nije zadovoljen uvjet: Rd,red yk.67 V γ V V Rd cp,e potrebno je proračunati računku armaturu za prijem poprečnih ila. c Rd σ cd V Rd -tlačno naprezanje u betonu (a Standardna metoda Ova metoda pretpotavlja nagib tlačnih štapova pod kutom od 45. Poprečna armatura (tremenovi, vilice, pone e proračunava iz uvjeta: gdje je: w površina jedne grane pona m reznot pona z krak unutrašnjih ila (z 0.9 d w razmak pona yw,d računka granica popuštanja poprečne armature V V wd V Rd3 w V Rd yw,d w 0 + V wd m z Kontrukcijka poprecna armatura V Rd V wd Proracun poprecne armature V Nedopušteno podrucje V Rd V

30 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak Noivot koe armature može e izračunati po izrazu: V wd w yw,d z in ( + ctgα α gdje je: razmak koe armature mjeren uzduž oi elementa α Kut nagiba koih šipki prema oi noača Θ α Kontrukcijka poprecna armatura Proracun poprecne armature Nedopušteno podrucje 0 V Rd V V Rd V V wd

31 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak (b etoda lobodnog odabira nagiba tlačnih štapova Primjena ove metode predlaže e kada na prejek imultano djeluju poprečna ila i moment torzije. Nagib tlačnih štapova prema uzdužnoj oi bira e u granicama: o o.8 Θ Θ.5 o o 6.6 Θ Θ.0 Njemački propii predlažu ljedeći izraz: σ ctgθ.5 3 cp,e cd Kada e glavna uzdužna armatura vodi do ležaja Kada e glavna uzdužna armatura potupno prekida u polju Za σ cp,e 0, Θ39 Kod elemenata vertikalnom poprečnom armaturom, noivot na poprečne ile: z VRd ν cd bw ctgθ + tgθ V Rd3 V wd w w yw,d w z m ctgθ w yw,d V Sd ; z m ctgθ uz uvjet : w b m w w yw,d ν cd Proracun poprecne armature Nedopušteno podrucje 0 V V Rd V V wd

32 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak Kod elemenata koom poprečnom armaturom, noivot na poprečne ile: V V Rd Rd3 ν V wd cd b w w ctgθ + ctgα z + ctg Θ yw,d z ν inα w yw,d ( cd ctgθ + ctgα inα ; uz uvjet : bw w co α Da bi e utanovila najmanja količina poprečne armature za mala i rednja pomična naprezanja, gornje granice za ctg Θ, bit će u običnom lučaju mjerodavne za dimenzioniranje. Za veća pomična naprezanja najveću vrijednot za ctg Θ (što odgovara najmanjoj količini poprečne armature može e naći izjednačavanjem vrijednoti proračunkih poprečnih ila V Sd i V Rd. Nakon rapucavanja noača, ila u donjem pojau bit će: F Sd + VSd ctg z ( ctgθ α te je za drugi član potrebno povećati uzdužnu armaturu u polju.

33 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - natavak Ukupna poprečna armatura (pone ne mije biti manja od minimalne: ρmin w bw w,min m Klaa betona C/5 C6/0 C0/5 C5/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60 ρ min akimalni razmaci pona, ovino o veličini računke poprečne ile prikazani u u tablici: Broj Računka poprečna ila V akimalni razmak pona u mjeru glavne vlačne armature w,max V 0. V Rd 0.8 d; 30 cm 0. V Rd < V 0.67 V Rd 0.6 d; 30 cm 3 V > 0.67 V Rd 0.3 d; 0 cm Broj 3 Računka poprečna ila V V 0. V Rd 0. V Rd < V 0.67 V Rd V > 0.67 V Rd akimalni razmak vertikalnih krakova pona u poprečnom mjeru.0 d; 80 cm 0.6 d; 30 cm 0.3 d; 0 cm

34 Dimenzioniranje na poprečnu ilu - Primjer V (kn (knm a G, Q c d R 44.4 kn a g, q b R b8.5 kn γ S γ g 8.0 kn m' q.0 kn m' g g g + γ q 7.3 kn m' G + γ q q C30 τ Q S 54.5 kn ; ; ck Rd Pa 0.34 Pa G 40.0 kn Q 67.0 kn Ø4 ( 3.08 cm 30.8 µ za ε b d cd 0 ; ζ d oci tano : yd ε c ; ζ cm Ø4 ( 3.08 cm 5Ø6 ( 0.05 cm

35 Dimenzioniranje na poprečnu ilu Primjer (natavak Ø4 ( 3.08 cm Ø4 ( 3.08 cm ρ l cm c Beton C30/37 7 5Ø6 ( 0.05 cm ck (Pa Čvrtoća na valjku 30.0 τ Rd (Pa Pomična čvrtoća Dio poprečne ile koju preuzima beton i uzdužna armatura: V V Rd Rd [ τ k ( ρ σ ] Rd k.6 d <.0 k.0 σ [ ( ] V cp Rd N c 09.5 kn l 0.0 cp b w d Dio poprečne ile koju mogu preuzeti tlačne dijagonale: V V Rd Rd 0.5 ν cd b z ck ν w > 0.5 ( kN ν 0.55

36 Dimenzioniranje na poprečnu ilu Primjer (natavak G, Q Ležaj a : V (kn a c.0 R 44.4 kn a d 8.0 V V ρ min 44.4 kn V w,max Rd min min m ρ { 0.6 d; 30.0 cm} { ; 30.0} w,min w,pot min bw Odabrane pone 0 ( w 9 cm : V 0.3 V w,max.94 cm Rd 30.0 cm (knm Odabrane pone 0/0. Ukupna noivot betona i odabrane poprečne armature: yk yw,d ; G γ V Rd V yw,d Rd + V,a 40.5 wd V Rd 08.7 Pa 0.87 kn Rd m + w V > V w yw,d z ( cm 7.8 kn

37 Dimenzioniranje na poprečnu ilu Primjer (natavak 44.4 V 7.8 kn Rd 7. Odabrane pone 0 ( w 9 cm : m V z ( w yw,d w,pot VRd Odabrane pone 0/ cm Ø0/5 Ø0/

38 Dimenzioniranje na moment torzije Proračun elemenata naprezanih torzijom provodi e uporabom modela oblika protorne rešetke. Puni prejeci zamjenjuju e šupljim prejecima debljine t. Nagib tlačnih štapova lobodno e odabire u granicama navedenim pri proračunu na poprečne ile. k Kontura u Kontura u k t / t c Uvjet noivoti na moment torzije: T T Rd gdje je: T računki moment torzije T Rd računka noivot na torziju Noivot tlačnih štapova biti će zadovoljena ako je: ν cd k t T TRd ctgθ + tgθ ck ν redukcijki aktor ( ck u N/mm 00 0 Proracun poprecne armature T Nedopušteno podrucje T Rd T Sd gdje je: t/u debljina tijenke zamjenjujućeg šupljeg prejeka k površina unutar rednje konture šupljeg prejeka u opeg vanjke konture ukupna površina prejeka T Rd T Rd3

39 Dimenzioniranje na moment torzije - natavak Površina poprečne armature za prihvaćanje momenta torzije određuje e iz uvjeta: T Sd T gdje je: uk w prejek pone koja obuhvaća prejek na razmaku w w l površina vih uzdužnih šipki 8 yw,d, yl,d računke granice popuštanja poprečne i uzdužne armature Rd w k yw,d ctgθ Površina uzdužne armature za prihvaćanje momenta torzije određuje e iz uvjeta: T Sd T Rd3 l k yl,d k w tgθ u Uzdužne šipke treba rapodijeliti po opegu. U vakom kutu treba potaviti jednu šipku, a otale jednoliko rapodijeliti po opegu, tim da razmak između njih ne bude veći od 35.0 cm. Kada u poznate armature w i l, te kut Θ i noivot T Rd, moraju biti zadovoljene i ljedeće jednadžbe: w yw,d tg Θ w l yl,d u T Rd k k w w yw,d u l k yl,d

40 Dimenzioniranje na moment torzije - natavak Pri itodobnom djelovanju poprečne ile i momenta torzije valja zadovoljiti uvjet: T T Sd Rd V + V Sd Rd ; uz : V Rd 0.5 ν cd b w z Poprečna armatura e poebno određuje za vako djelovanje te uperponira. Pri imultanom djelovanju momenta avijanja i momenta torzije valja poebno za vako naprezanje izračunati uzdužnu armaturu, amo što e one u vlačnoj zoni od avijanja zbrajaju, a u tlačnoj redovito nije potrebno dodavati onu zbog naprezanja torzijom, jer je ona četo manja od kontruktivne. Kad itodobno djeluju moment torzije i veliki moment avijanja (andučati prejeci, može biti kritično glavno naprezanje u tlačnoj zoni od avijanja, pa valja zadovoljiti uvjet: Uz: σ τ Sd Sd Sd z b t TSd t k σ σsd σsd + τsd 0.85 cd -Računko normalno tlačno naprezanje koje e uvrštava predznakom + -Računko pomično naprezanje uzrokovano torzijom Spone za prihvaćanje torzije moraju biti zatvorene i preklopljene po kraćoj tranici. Uvjeti za minimalnu armaturu i makimalne razmake pona u iti kao i kod proračuna na poprečne ile.

41 Dimenzioniranje na torziju - Primjer Iti zadatak kao kod proračuna na poprečne ile, uz T Sd 35.0 knm T T T Rd Rd Rd C30 τ ck Rd t Pa 0.34 Pa ν cd k t ctgθ + tgθ ck ν 00 b h cm u k u Θ 45 ( b + h ( cm ( b t ( h t ( ( o ν cd k t ctgθ + tgθ kncm 0.8 kncm 0 cm o o ctg45 + tg45 39 cm

42 Dimenzioniranje na torziju - Primjer 8Ø0 + Ø0/ Odabrane pone 0 ( w 9 cm : T Sd w,pot T Rd w w k T Sd k yw,d yw,d ctgθ ctgθ cm 3500 Odabrana poprečna armatura: 0/. Uzdužna armatura: T Sd T Rd u k l l w (( b t + ( h t (( ( k k yl,d yl,d tgθ u TSd uk tgθ k cm cm Odabrana uzdužna armatura: 8 0 ( l 6.8 cm.

43 Dimenzioniranje na avijanje, torziju i poprečnu ilu - Primjer Prejek (element mo doad dimenzionirali odvojeno na moment avijanja, poprečnu ilu i torziju. U lučaju da va tri djelovanja u itovremena, imamo: Uzdužna armatura: T Ukupno Ø4 Ø0 Ø0 Ø4 "+" Ø0 Ø0 "" Ø0 Ø0 5Ø6 Ø0 6Ø6 - U gornjoj zoni i redini prejeka armatura od avijanja je kontruktivna, a armatura od torzije je računka. Uvaja e armatura od torzije. -U donjoj zoni obje armature (i od avijanja i od torzije u računke. Potrebno ih je zbrojiti. 5 6 ( 0.05 cm ; 0 (.57 cm 6 6 (.06 cm >

44 Dimenzioniranje na avijanje, torziju i poprečnu ilu - Primjer Prejek (element mo doad dimenzionirali odvojeno na moment avijanja, poprečnu ilu i torziju. U lučaju da va tri djelovanja u itovremena, imamo: Poprečna armatura: Spone na prvih m grede: w,v w,t wt + w,v w,t cm Ø0/5 Ø0/0 "+" V - Spone na otalom dijelu grede: w,v w,t wt + w,v w,t cm T Ø0/ "" Ø0/6.5 Ø0/7.5 Ukupno - Kontrola zajedničkog djelovanja: T T T V Sd Sd V Sd + V Rd 35.0 knm Sd Rd 44.4 kn V Rd + ; ; V T V Rd Rd Rd 0.8 knm 084.kN kn 0.04

45 Dimenzioniranje ploča a na proboj.5 d.5 d.5 d.5 d a b a b ; b.8 d 5.6 d b.5 d l c.5 d b / b / b Kriticna površina Kriticni prejek a / a / a > b β d d h Stup pri rubu Stup u kutu.5 d.5 d l c Kriticni prejek.5 d.5 d Uvjet noivoti na proboj: v v Rd gdje je: v računka poprečna ila po jedinici kritičnog opega v Rd računka noivot na proboj po jedinici kritičnog opega

46 Dimenzioniranje ploča a na proboj - natavak.5 d l c.5 d Kriticna površina.5 d l.5 d c β Kriticni prejek d d h Kriticni prejek Uvjet noivoti na proboj: v v Rd βp v V ucr gdje je: V računka ila proboja od vanjkog opterećenja u cr duljina kritičnog opega β p korekcijki aktor kojim e uzima u obzir ekcentrično djelovanje ile proboja u odnou na kritičan prejek β p.0 za imetrično naprezane tupove β p.5 za unutrašnje tupove neimetrično naprezanje β p.4 za tupove na rubu β p.5 za tupove u kutu β.4 β.0 β.0 β.4 β.5 β.0 Intalacijki šaht β.5 β.4 β.4

47 Dimenzioniranje ploča a na proboj - natavak rmatura za oiguranje od proboja neće biti potrebna ako je zadovoljen uvjet v v Rd τ Rd k ( ρ d gdje je: τ Rd računka čvrtoća za djelovanje glavnih koih naprezanja k koeicijent viine prejeka ploče (vidi dimenzioniranje na poprečne ile d rednja tatička viina prejeka ploče ( (d x +d y / ρ l koeicijent armiranja ploče ρ l ρ lx ρ ly ; 0.5% ρl.5% ko gornji uvjet nije zadovoljen, potrebno je kontrolirati noivot na tlak te proračunati poprečnu armaturu: v v.6 v noivot tlačnih štapova u ploči v v Rd Rd3 v Rd + Rd w yd inα u w ukupna poprečna armatura α kut nagiba poprečne armature prema ravnini ploče cr l noivot poprečne armature za oiguranje od proboja inimalna poprečna armatura proračunava e po izrazu: w,min ρ w,min ( crit inα load ρ w,min 0.6 ρ min (ρ min minimalni koe. armiranja na pop. ile crit površina unutar kritičnog prejeka load površina djelovanja opterećenja

48 Dimenzioniranje ploča a na proboj razmještaj armature Oiguranje vilicama Oiguranje koim šipkama α90 α < 0.5 d 5 d.5 d.5 d l c.5 d.5 d l c.5 d

49 Dimenzioniranje ploča a na proboj razmještaj armature Oiguranje poebnom ugradnom armaturom

50 Granično no tanje ravnoteže e na deormiranom utavu Teorija II reda Proračun po teoriji II reda mora e proveti za pojedinačne tupove i kontrukcije od vitkih elemenata pretežno naprezanih uzdužnom tlačnom ilom. Tim proračunom valja dokazati da za najnepovoljniju kombinaciju opterećenja u graničnom tanju noivoti neće doći do gubitka ravnoteže pojedinih elemenata ili utava kao cjeline prije otkazivanja noivoti prejeka naprezanih na ekcentrični tlak. U analizi utava po teoriji II reda valja razlikovati: - Krute utave i elemente od onih koji to niu, - Horizontalno pomične i horizontalno nepomične utave. Kruti element ima veliku krutot na avijanje, upet je u temelj ili podrumko ziđe (npr. armiranobetonki zid. Kruti utav adrži jedan ili više krutih elemenata u oba mjera. Horizontalno nepomični utavi u oni koji zadovoljavaju uvjet: za n 3 h tot Fv E I cm c n za n > 4 h tot Fv E I cm c 0.6 gdje je: h tot ukupna viina zgrade od temelja ili tropa podruma n broj katova F v uma ukupnog vertikalnog opterećenja E cm I c uma krutoti na avijanje vertikalnih krutih elemenata Horizontalno pridržani utavi proračunavaju e tako da ve horizontalne ile prihvaćaju kruti elementi (zidovi, a otali elementi (tupovi, ovino o vitkoti, proračunavaju prema teoriji I, odnono II reda, uključujući inperekciju i puzanje betona. Četo e pri tome korite pojednotavljene metode.

51 Granično no tanje ravnoteže e na deormiranom utavu Teorija II reda Rezne računke ile po teoriji I reda: F F N I I F H h H H u v Rezne računke ile po teoriji II reda: N II II F H ( h v + F u. SLUČJ: Nema uzdužne ile ili je zanemariva (F 0.0 h II H I ( h v + F u H ( h v < H h. SLUČJ: Sutav nije vitak ( u v 0.0 II ( h v + F u H h I H 3. SLUČJ: Sutav je vitak ( u >> v 0.0 II H I ( h v + F u > H h jera vitkoti parametar izvijanja λ l l0 λ 0 i I

52 Granično no tanje ravnoteže e na deormiranom utavu Teorija II reda Za određivanje dužine izvijanja Eurokodom e predlažu Jackon-orelandovi nomogrami. Dužina izvijanja e općenito može izraziti: Za korištenje nomograma treba općenito izračunati k i k B, te očitati vrijednot β iz nomograma. Za upete čvorove je: k k B 0 a za lobodni vrh (vrh konzole: k Za otale lučajeve: k l β 0 l col ( ili k B pri čemu indek col označava tupove (column, a indek b grede (beam. α koeicijent olanjanja uprotnog kraja grede; α.0 kraj upet, α0.5 zglob; α0.0 konzola E E cm l col cm l b l col α I b

53 Granično no tanje ravnoteže e na deormiranom utavu Teorija II reda jera izvijanja je tzv. parametar vitkoti λ pojedinog tlačnog elementa. Za određivanje dužine izvijanja Eurokodom e predlažu Jackon-orelandovi nomogrami. Pojedinačne tlačne elemente nije potrebno proračunavati po teoriji II reda, ako je zadovoljen uvjet: l 0 l 0 e 0 λ λcrit 5 ; e0 e 0 i I e 0 gdje u e 0 i e 0 ekcentriciteti uzdužne tlačne ile na krajevima elementa. Elemente koji ne zadovoljavaju gornji kriterij valja proračunati po teoriji II reda, pri čemu vitkot ne mije prelaziti graničnu λ lim 40. Približni potupak koji predlaže EC-, a koji vrijedi za elemente kontantnog prejeka i armature, pronalazi e ukupni ekcentricitet za koji e izračuna povećani moment avijanja dok odgovarajuća uzdužna ila otaje nepromijenjena. Ukupni ekcentricitet, bez utjecaja puzanja, bit će: e e + e + e gdje je: e a ekcentricitet zbog imperekcije e 0 ekcentricitet po teoriji I reda e dodatni ekcentricitet po teoriji II reda h tot ukupna viina građevine l 0 dužina izvijanja tupa l col tvarna dužina tupa β koeicijent izvijanja (iz nomograma tot 0 a e a e 0 N ν l0 l 0 β ν ( nomogrami lcol 00 h tot e 0 ν N N min ν ν min min e 0 e N N N e 0 e 0 (Pridržani utavi (Nepridržani utavi N

54 Granično no tanje ravnoteže e na deormiranom utavu Teorija II reda Ekcentricitet natao zbog deormiranja utava (dodatni ekcentricitet po teoriji II reda može e izračunati po izrazu: e 0.K l0 r gdje je: ε K yd r 0.9 d λ K 5 ; za λ > 35, K.0 - Korekcijki aktor 0 K - Koeicijent kojim e uzima u obzir zakrivljenot ε yd E yd -Računka deormacija u čeliku koja odgovara računkoj granici popuštanja Rezne računke ile na deormiranom utavu bit će: N II II N N I I e tot

55 Teorija II reda - primjer Potrebno je proračunati i dimenzionirati tup dimenzija prema lici. aterijal C 5/30 i B500B. H F N - Rezne ile pri dnu tupa G G 50 kn ; 36 kn ; N N Q Q 70 kn 54 kn 4.5 m Računke čvrtoće C 5 30 B500B l yd cd - Koeicijent izvijanja 0 l crit col Pa Pa cm l0 900 λ 78 i e0 λcrit 5 5 e 0 λ > λ 0 e Potreban proračun na deormiranom utavu!

56 Teorija II reda - primjer H F 4.5 m e - Ekcentricitet po teoriji I reda - Ekcentricitet zbog imperekcije ν h ν ν e - Dodatni ekcentricitet po teoriji II reda λ K 5 ; za λ > 35, K.0 0 K.0 e N ε N yd E yd G Q 0 G +.5 NQ min a < ν ν 00 min tot ν l m m εyd K r 0.9 d K l m r

57 Teorija II reda - primjer H F N - Ukupne ile po teoriji I reda I I.35 N G.35 G +.5 N Q +.5 Q kn 9.6 knm 35 - Ukupni ekcentricitet e tot e0 + ea + e m 4.5 m N - Ukupne ile po teoriji II reda II II N N I I kn e tot knm - Odno momenata II 44.9 I 9.6.

58 Granično no tanje naprezanja Prekomjerno naprezanje betona i/ili čelika pod opterećenjem u ekploataciji utječe preko rapucavanja i platičnog deormiranja na trajnot i uporabljivot armiranobetonkih i prednapetih kontrukcija. Da bi e izbjegle negativne poljedice, prema EC- ograničavaju e naprezanja, i to: U Betonu: - Pod rijetkom kombinacijom opterećenja σc 0.6 ck - Pod kvazitalnom kombinacijom opterećenja σc 0.45 ck U Čeliku: - Pod rijetkom kombinacijom opterećenja C 5 30 B 30 σ σ dop,rub,b 30 c 0.45 ck.0 Pa Pa σ 0.8 yk - Pod naprezanjem izazvanim amo indirektnim djelovanjem (prinudne deormacije σ.0 yk -U čeliku za prednaprezanje nakon vih gubitaka pod rijetkom kombinacijom djelovanja σp 5 pk Ograničenjem naprezanja priječava e labljenje tlačne zone otvaranjem poprečnih mikropukotina natalih poprečnim vlačnim naprezanjima (ile cijepanja i platiikacija betona. Za određivanje naprezanja koriti e linearna rapodjela naprezanja u betonu i čeliku (linearna teorija, te kontantan odno modula elatičnoti (E /E c 5. Kada uvjeti ograničenja naprezanja niu ipunjeni, potrebno je pojačati prejek i/ili armaturu, ili poduzeti druge mjere.

59 Granično no tanje pukotina Rapucavanje armiranobetonkih kontrukcija ograničava e kako bi e priječile šetne poljedice za trajnot građevine. Pukotine nataju kada vlačna naprezanja izazvana avijanjem, torzijom, poprečnim ilama i uzdužnom vlačnom ilom, pojedinačno ili zajednički, prijeđu vlačnu čvrtoću betona. Kada nema poebnih zahtjeva na rapucavanje (npr. vodonepropunot armiranobetonkih utava, može e uzeti za normalne klae onečišćenja, za ab kontrukcije w g 0.3 mm, a za prednapete kontrukcije w g 0. mm. inimalna armatura rmiranobetonke i prednapete elemente valja uvijek armirati u području vlačnih naprezanja barem minimalnom armaturom za ograničenje širina pukotina, oobito ako e očekuje indirektno djelovanje izazvano priječenošću lobodnog kupljanja ili prinudnim deormacijama (popuštanje ležaja. Kako rapodjela vlačnih naprezanja po viini prejeka utječe na rapucavanje elementa, valja razlikovati: - Promjenjivu rapodjelu izazvanu momentom avijanja (potoji vlačna i tlačna zona, - Jednoliku rapodjelu izazvanu vlačnom ilom ( cijeli prejek naprezan na vlak. inimalna armatura može e izračunati po izrazu: ct,min kc k ct,e gdje je: σ k c koeicijent kojim e uzima u obzir rapodjela naprezanja po viini prejeka pri pojavi prve pukotine (k c.0 za centrični vlak; k c 0.4 za avijanje k korekcijki koeicijent (k0.8 kod priječenih deormacija; k.0 za prinudne deormacije ct,e vlačna čvrtoća betona pri pojavi prve pukotine ct vlačna površina neporedno prije pojave pukotine σ naprezanje u armaturi neporedno nakon pojave pukotine

60 Granično no tanje pukotina - natavak Granično tanje pukotina nije potrebno kontrolirati kod ploča, ako debljina ploče ne prelazi 00 mm, te kada je ploča armirana u kladu preporukama u vezi površine i raporeda armature potrebnom za noivot. Za elemente armirane minimalnom armaturom, dobivenom po prethodno prikazanom izrazu, granično tanje pukotina biti će zadovoljeno ako promjeri šipaka i razmaci šipki budu manji od graničnih. Naprezanja u čeliku (σ odgovara onom pri određivanju minimalne armature, a proračunava e za kvazitalnu kombinaciju opterećenja. Onovni odno rapona i eektivna debljina prejeka (l/h, ortirani u u tablici: Kontrukcijki utav Jače napregnut beton Slabije napregnut beton. Prota greda; Samotojeće ploče koje noe u jednom ili dva mjera (ploče koje e natavljaju 8 5. Krajnji rapon kont. noača ili ploče koja noi u dva mjera a natavlja e preko jedne tranice Unutarnji rapon kont. noača ili ploče koja noi u mjeru ili mjera a koja natavlja e Ploče olonjene na tupove bez greda (bazirano na duljem raponu Konzole 7 0 akimalni promjeri šipki i njihovi makimalni razmaci za različite nivoe naprezanja u čeliku, ortirani u u tablici: Naprezanje u armaturi (Pa akimalni promjer šipke φ (mm Savijanje akimalni razmak šipki (mm Vlak

61 Granično no tanje pukotina - natavak Širina pukotine e upoređuje graničnom vrijednošću: w k w g Računka širina pukotine može e prognozirati pomoću izraza: w β k rm ε gdje je: β odno računke i rednje širine pukotina (β.7 za vanjko opterećenje; β.3 za neizravno opterećenje rm rednji razmak pukotina ε m rednja deormacija armature Srednja deormacija armature određuje e po izrazu: gdje je: ζ koeicijent rapodjele ε σ E σ ζ E m β σ naprezanje u vlačnoj armaturi na mjetu pukotine m β σ r naprezanje u vlačnoj armaturi na mjetu pojave prve pukotine cr b h σr ; cr ctm z 6 β koeicijent kojim e uzima u obzir vrta armature (β.0 - rebrata armatura, β glatka armatura β koeicijent kojim e uzima u obzir trajanje opterećenja (β.0 kratkotrajno opterećenje, β 0.5 dugotrajno opterećenje ili promjenjivo četim udjelom σ σ r σ z x d 3

62 Granično no tanje pukotina - natavak Srednji razmak pukotina određuje e po izrazu: rm k k φ ρ r [ mm] gdje je: φ promjer šipke u mm ρ r djelotvorni koeicijent armiranja glavnom vlačnom armaturom ρr k koeicijent kojim e uzima u obzir prionjivot čelika i betona (k rebrata armatura, k.6 - glatka armatura k koeicijent kojim e uzima u obzir utjecaj rapodjele deormacija (k 0.5 avijanje, k.0 vlak c,e udjelujuća vlačna zona prejeka Grede c,e Ploce h d d c,e b.5 d Težište armature d hd c c,e anja vrijednot od.5 (c+φ/ ili (h-x/3

63 Granično no tanje pukotina - primjer Potrebno je odrediti granično tanje pukotina za gredu prikazanu na crtežu. w k β β.7 rm ε m w g σ σ σ r ε ζ β β m E E σ n b d S x cm b n S σ z - odno računke i rednje širine pukotina Proračun rednje deormacije armature: x d kn 9.59 cm Pa h44 cm d40 cm d 4 d 4 3Ø knm 3Ø6 b30 cm x σ σ r r cr z ctm ; cr cr cr z x d 3 b h 6 3 ( 0.3 ( 40.0 ck cr ctm ; 3 ctm Pa ( 3 ck kncm knm ; 40.0 Pa 3388 kn cm 6.03 ck 5. Pa

64 ε Granično no tanje pukotina - primjer m E β β σ E 00.0 GPa kpa β β Rebrata armatura - Dugotrajno opterećenje σ σ Proračun rednjeg razmaka pukotina: rm k k k r k φ ρ r [ mm] φ 6 mm - Promjer najdeblje šipke ρ - Rebrata armatura -Savijanje r c,e k k φ modul elatičnoti armature d 4 b30.5*d 0 cm - Djelotvorni koeicijent armiranja glavnom vlačnom armaturom rm ρr mm wk β rm εm mm < w g 0.3 mm Po Gergely-Lutzu: h h w w d x cm h x cm max max b c n a h h σ S 3 80 cm d 0 ( cm mm < w 0.3 mm g 6 5

65 Granično tanje deormiranja Deormiranje elemenata i kontrukcija dozvoljava e u određenim granicama i pod uvjetom da ne izazove oštećenja u amom utavu i drugim noivim elementima. Pod pojmom deormiranje (izobličenje podrazumijeva e deormacija, progib, zakrivljenot, pomak, uvrtanje i promjena nagiba. Najčešća analiza je analiza progiba. Preporučene vrijednoti makimalnih vertikalnih progiba prikazane u u tablici: δ0 nadvišenje δ progib za kratkotrajno opterećenje δ progib od vremenkih eekata δmax makimalni (ukupni progib

66 Granično no tanje deormiranja - natavak Kontrolu progiba nije potrebno provoditi uvijek. EC propiuje da kontrolu graničnog tanja uporabe nije potrebno provoditi kada vitkot elementa na avijanje (l e /d ne prelazi vrijednoti naznačene u tablici. Vrijednoti naznačene u tablici valja umanjiti: - Za grede T prejeka kojima je b e /b w >3 aktorom: 0.8; - Za ve elemente, oim ravnih ploča, rapona preko 7 m, koji noe pregradno ziđe, aktorom: 7/l e. - Za ravne ploče, rapona preko 8.5 m, aktorom: 8.5/l e. Također, kada je tvarno naprezanje u čeliku manje od 50.0 N/m, vrijednoti u tablici treba korigirati nepovoljnijim od dva aktora: ; 3 σ,req yk,prov gdje je,prov potojeća, a,req potrebna površina armature. Upotreba ove tablice je na trani igurnoti.

67 Granično no tanje deormiranja - natavak Potrebno je dokazati da je progib izazvan opterećenjem manji od graničnog: k g Za elemente pretežno naprezane na avijanje vrijedi ljedeći izraz: ( ζ I α ζ αii + α ζ β gdje je: σ α općenita vrijednot deormiranja, a može biti progib, zakrivljenot, pomak i l. ζ koeicijent rapodjele (već primjenjivan kod proračuna pukotina; za nerapucali element ζ0.0 α I, α II odgovarajuće vrijednoti deormiranja za nerapucali (homogeni i potpuno rapucali element Za elemente kontantne viine koriti e pojednotavljena metoda prema kojoj e izračuna zakrivljenot na mjetu makimalnog momenta, a progib e tada izračuna prema izrazu: tot k l rtot gdje je: k koeicijent ovian o tatičkom utavu i opterećenju (vidi ljedeći lit l rapon elementa r tot ukupna zakrivljenot elementa, prema izrazu r r m zakrivljenot zbog opterećenja i puzanja r cm zakrivljenot zbog kupljanja tot r m + r cm β σ r

68 Granično no tanje deormiranja - natavak Srednja zakrivljenot zbog opterećenja i puzanja atoji e od zakrivljenoti u tanju naprezanja I i tanju naprezanja II: r m ζ r ( ζ gdje je: I moment tromoti prejeka u tanju I (nerapucalo tanje I + Zakrivljenot za tanje naprezanja I proračunava e prema izrazu: Sd r E I I c,e Približne vrijednoti vlačne čvrtoće betona i modula elatičnoti mogu e odrediti izrazima: E cm ct,m r 3 ck + 8 [ Pa] ; ck [ Pa] 3 ( [ Pa] ; [ Pa] ck nakon očitanja trajnog koeicijenta puzanja iz norme: Ecm Ec,e.0 + ϕ t,t ( 0 II ck

69 Granično no tanje deormiranja - natavak Zakrivljenot za tanje naprezanja II: ε rii d yiig gdje je: y IIg udaljenot neutralne oi od gornjeg ruba poprečnog prejeka za tanje II ε relativna deormacija armature, koja e izračunava po izrazu: σ ε ; σ E z oment natanka prve pukotine određuje e prema izrazu: cr ct,m b h 6 ; ct,m 0.3 ( 3 Te, ako je cr >, tada e koeicijent rapodjele ζ uzima jednak 0, bez obzira na proračunatu vrijednot, jer je noač u elatičnom tanju. Zakrivljenot zbog kupljanja za tanje naprezanja I i II iznoe: εc αe SI εc αe S ; r I r I cl,i I gdje je: S I, S II tatički moment površine armature za tanje naprezanja I, tj. II, I I, I II momenti tromoti poprečnog prejeka za tanje naprezanja I, tj. II, ε c relativna deormacija zbog kupljanja u bekonačnoti (iz tablica α e omjer modula elatičnoti čelika i betona, prema: E E αe ( za t 0 ; αe ( za t E E cm cl,ii ck c,e II II

70 Granično no tanje deormiranja - natavak Jedan jednotavan, a za praku dovoljno točan način izračunavanja progiba armirano betonkih elemenata, je potupak po Branonu (CI propii. q Kontinuirani noači: B Rapodijeljeno opterećenje l 5 l k I + B 48 Ec I k 0 ( + B Koncentrirana ila: l F c l k I + 48 E I k [ 4 + ] B l K q Konzole: Rapodijeljeno opterećenje k 4 E K c l I k K l F Koncentrirana ila: k K 3 E c l I k

71 Granično no tanje deormiranja - natavak Branonov potupak uključuje izračunavanje eektivnog momenta tromoti prejeka prema izrazu: ' k ' k,l ' ' ( I I I I gdje je: I k eektivni moment tromoti grede I k,l eektivni moment tromoti grede u polju I k, eektivni moment tromoti grede na lijevom ležaju (ležaj I k,b eektivni moment tromoti grede na denom ležaju (ležaj B Eektivni moment tromoti u vakom prejeku računa e prema izrazu: bp ' ' Ik,i Iid,i ( Iid,i Iid,i - k,i gdje je: I id,i idealni moment tromoti ne rapucalog betonkog prejeka i n-truke armature u prejeku i I id,i moment tromoti rapucalog betonkog prejeka i n-truke armature u prejeku i k,i računki moment u prejeku i bp moment noivoti betonkog prejeka prije pojave prve pukotine bp ctm b h 6 ; k, ctm k,b 0.3 ( 3 ck

72 Granično no tanje deormiranja - primjer Potrebno je izračunati granično tanje progiba za noač prikazan na crtežu. 0 knm q 43.9 knm l l460 cm Prejek na lijevom ležaju: 57.5 knm B Granični progib: l 460 g.84 cm Beton: C 40/50; ck 40.0 Pa E c 35.0 GPa Čelik: B500B; E 00.0 GPa 3 3 ( 0.3 ( Pa ctm 0.3 ck E n E c h44 cm 40 d 4 d 4 Ø Ø6 I cm.6 cm id, 3 bh + n h d cm h 4 d 4 +, b30 ' id, I I id,

73 Grani Granično tanje deormiranja no tanje deormiranja - primjer primjer cm.6 cm Prejek u polju: 4 d b30 h44 cm 40 3Ø6 3Ø x 4 d id,l cm d h d h n bh I cm n bd b n x ( ' id,l 973.cm d h d h n x h bx bx I

GRANIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ

GRANIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ GRANČNA STANJA UPORABLJVOST BETONSKH KONSTRUKCJA SADRŽAJ 1 Uvod... Granično tanje naprezanja... Granično tanje rapucavanja... 4 Granično tanje deormiranja... 6 5 Proračun geometrijkih karakteritika pravokutnog

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče

Διαβάστε περισσότερα

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA JBG 4. STTIČKI PRORČUN STUBIŠT PROGR IZ KOLEGIJ BETONSKE I ZIDNE KONSTRUKCIJE 9 6 5 5 SVEUČILIŠTE U ZGREBU JBG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... naliza opterećenja 5 5 4 6 8 0 Slia 4..

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA JBAG 4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA PROGRA IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 9 5 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU JBAG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... Analiza opterećenja 5 5 4 6 8 5 6 0

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL

PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Materijal: Beton: C25/30 C f ck /f ck,cube valjak/kocka f ck 25 N/mm 2 karakteristična tlačna čvrstoća fcd proračunska tlačna

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21, Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature

Διαβάστε περισσότερα

7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama

7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama 5. ožujka 2018. 7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama Primjer sloma zbog djelovanja poprečne sile SLIKA 1. T- nosač slomljen djelovanjem poprečne sile Do sloma armirano-betonske grede uslijed

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Osijek, 14. rujna 2017. Marijan Mikec SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Izrada projektno-tehničke dokumentacije armiranobetonske

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 5. VJEŽBE DIMENZIONIRANJE - GSN Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI DIMENZIONIRANJE - GSN 1. Sila prednapinjanja 2. Provjera

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije

Betonske konstrukcije SEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEINARSTA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE Betonske konstrukcije Završni rad Antonia Pleština Split, 06 SEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEINARSTA,ARHITEKTURE I GEODEZIJE PROJEKT

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ

GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ 1 FIZIKALNO-MEHANIČKA SVOJSTVA MATERIJALA... 2 1.1 Beton... 2 1.1.1 Računska čvrstoća betona... 6 1.1.2 Višeosno stanje naprezanja... 6 1.1.3 Razred

Διαβάστε περισσότερα

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Prof. dr. sc. Ivica Džeba Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SPREGNUTI NOSAČI 1B. DIO PRIJENJIVO NA SVE KLASE POPREČNIH PRESJEKA OBAVEZNA PRIJENA ZA KLASE PRESJEKA 3 i 4

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

1 Ulazni parametri programa Tutorial programa Primjeri riješeni programom... 58

1 Ulazni parametri programa Tutorial programa Primjeri riješeni programom... 58 SADRŽAJ: 1 Ulazni parametri programa... 1 1.1. Dimenzioniranje prema HRN EN 1992-1-1... 1 1.1.1. Dimenzioniranje pravokutnog presjeka na čisto savijanje... 1 1.1.2. Dvostruko armirani presjek opterećen

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Proračunski model - pravougaoni presek

Proračunski model - pravougaoni presek Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

6. Plan armature prednapetog nosača

6. Plan armature prednapetog nosača 6. Plan armature prednapetog nosača 6.1. Rekapitulacija odabrane armature Prednapeta armatura odabrano:3 natege 6812 Uzdužna nenapeta armatura. u polju donji rub nosača (mjerodavna je provjera nosivosti

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2 PRORAČUN

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA) ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj

Διαβάστε περισσότερα

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE BRANIMIR PAVIĆ ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA ZAVRŠNI RAD PRORAČUN NOSIVE KONSTRUKCIJE ZIDANE GRAĐEVINE SPLIT, 2017.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m) L = L 14.1. ZADATAK Zadan je pilot kružnog poprečnog presjeka, postavljen kroz dva sloja tla. Svojstva tla i dimenzije pilota su zadane na skici. a) Odrediti graničnu nosivost pilota u vertikalnom smjeru.

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - PRAVOUGAONI PRESEK Moment loma za pravougaoni presek prikazan na skici odrediti za slučajeve:. kada

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama. Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog

Διαβάστε περισσότερα

Prethodno napregnute konstrukcije

Prethodno napregnute konstrukcije Prethodno napregnute konstrukcije Predavanje VI 2017/2018 Prof. dr Radmila Sinđić-Grebović Dimenzionisanje prethodno napregnutih konstrukcija II Proračun prema graničnim stanjima nosivosti 2 Dijagram:

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD Osijek, 0.09.05. Matija Pantaler SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZNANSTVENO

Διαβάστε περισσότερα

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA VIJČANI SPOJ PRIRUBNICA HRN M.E2.258 VIJCI HRN M.E2.257 BRTVA http://de.wikipedia.org http://de.wikipedia.org Prirubnički spoj cjevovoda na parnom stroju Prirubnički spoj cjevovoda http://de.wikipedia.org

Διαβάστε περισσότερα

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD Osijek, 15. rujan 2017. Ivan Kovačević SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

DIJELOVI PARNE TURBINE

DIJELOVI PARNE TURBINE DIJELOVI PARNE TURBINE Parna turbina toplini je troj jednotavnim i malobrojnim dijelovima i utavima. Da bi parna turbina mogla ipravno i igurno raditi, vi onovni i dodatni dijelovi turbine ao i utavi turbinog

Διαβάστε περισσότερα

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI

3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predmet: MASIVNI MOSTOVI Skripte uz predavanja 3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI SADRŽAJ: 3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI... 0 3.1. OPĆENITO... 1 3.2. PRORAČUN PLOČE KOLNIKA

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα