od prvog komercijalnog leta godine uporaba komercijalne avijacije se povećalo za više od 70 puta

Transcript

1 ZRAČNI PROMET I OKOLIŠ Komercijalno zrakoplovstvo i okoliš Uvod Buka u komercijalnom zračnom prometu od prvog komercijalnog leta godine uporaba komercijalne avijacije se povećalo za više od 70 puta predviđanja rasta zračnog prometa (povećanje od 300% u godini u usporedbi s 1992.) nisu na liniji održivog razvoja Promet i ekologija 1

2 uzimajući u obzir porast zračnog prometa, bilo po pitanju putničkog (4% godišnje)ili teretnog (6,4% godišnje) smatra se da će godine avijacija doprinositi sa 66% svih emisija CO 2 u Europi neke zemlje kao Francuska, Švedska i Velika Britanija su na putu smanjenja CO 2 za 60% do (ovaj stupanj smanjenja je prema klimatolozima minimalni stupanj smanjenja potreban kako bi se spriječilo daljnje povećanje temperature) Promet i ekologija 2

3 International Civil Aviation Organization (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva) - Komitet za zaštitu okoliša - Radna grupa za zaštitu okoliša International Air Transport Association (Međunarodno udruženje zrakoplovnih prijevoznika) - Grupa za okoliš Air Transport Association of America (Udruženje američkih zrakoplovnih prijevoznika) - ATA program zaštite European Community (Europska zajednica) - Europska agencija za okoliš - DGXI uprava za okoliš Slika 1. Novi dizajn zrakoplova European Civil Aviation Conference (Europska konferencija za civilno zrakoplovstvo) - Umanjenje onečišćenja uzrokovanog zračnim prometom Tablica 1. Međunarodna udruženja i organizacije za okoliš u zrakoplovstvu Association of European Airlines (Udruženje europskih zrakoplovnih prijevoznika) - AEA grupa za okoliš Promet i ekologija 3

4 Zrakoplovi negativno utječu na okoliš: Stvaranjem emisija iz zrakoplovnih motora Bukom Narušavanjem flore i faune potrebnog lokaliteta i okoliša zračne luke Onečiščenjem tla i vode oko zračnih luka New Aircraft Concepts Research 'Istraživanje koncepta novog aviona' ujedinjeni europski projekt da se proizvede zrakoplov ekološki prihvatljiviji (Airbus, 30 učesnika jake zrakoplovne industrije) Sustainable Aviation projekt novog dizajna zrakoplova Cilj: smanjenje 50% CO 2 do godine konstukcijska rješenja krila i repnih površina osiguravat će upola manju buku Airbus startao sa reciklažom zrakoplova (85 90% dijelova zrakoplova će se reciklirati u Francuskoj) Promet i ekologija 4

5 Analize pokazuju da su u posljednjih deset godina zrakoplovne kompanije poboljšale efikasnost potrošnje goriva za 20% Daljnjim programima i tehničkim usavršavanjima dugoročni ciljevi su dodatno 50 postotno smanjenje u potrošnji goriva i CO2, te smanjenje Nox za čak 80% do godine Dosadašnji rezultati uvođenjem brojnih restriktivnih mjera, novih tehnologija i obrazovanjem stručnog kadra ukazuju da zrakoplovstvo ide ka održivom razvoju Promet i ekologija 5

6 NAJOSNOVNIJI UZROCI GLOBALNIH ILI REGIONALNIH PROMJENA KOJE MIJENJAJU ŽIVOTNI OKOLIŠ: OPTEREĆENJE OKOLIŠA = VISINA POPULACIJE x ŽIVOTNI STANDARD x TEHNOLOGIJA Brzina nije cilj! Ona je sredstvo. Kao i tehnološki napredak. Napredak se može opravdati samo ako je koristan. Ako on nije ništa drugo nego nezaustavljiv automatski mehanizam, čovjek ga treba znati savladati. To je cijena njegove slobode. Glavni problem našeg vremena nije zavladati prirodom i njenim zakonitostima, nego tehnologijom. Treba naučiti da se popusti kušnji beskorisnog napretka i mudro upotrijebiti znanstvenu moć. Le fine de ciel bleus supersoniques Promet i ekologija 6

7 Slika 1. Sonic Cruiser Promet i ekologija 7

8 ANEX 16 ICAO obuhvaća: 'ZAŠTITA OKOLIŠA Volume I buka zrakoplova Volume II emisija zrakoplovnih motora ANEXom 16 ICAO zrakoplovi podijeljeni u 4 kategorije: Promet i ekologija 8

9 Kategorija 1. Neodgovarajući zrakoplovi koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti (DC-8, B707...) Kategorija 2. Zrakoplovi koji djelomično odgovaraju dopuštenom stupnju buke radi čega ih treba iz uporabe (B , B , DC-10, B i dr.) utišati ili izbaciti Kategorija 3. Zrakoplovi koji odgovaraju dopuštenom stupnju buke, tzv. tihi zrakoplovi Kategorija 4. Zrakoplovi koji će imati razinu buke nižu za 10dB od postavljenih granica stupio na snagu godine Promet i ekologija 9

10 Slika 2: Pregled svjetske flote prema kategorijama bučnosti u razdoblju godina Slika 3: Točke mjerenja buke Promet i ekologija 10

11 BUKA U KOMERCIJALNOM ZRAČNOM PROMETU ICAO propisao tri referentne točke u blizini USS-e kojima se utvrđuje razina buke pri slijetanju odnosno polijetanju. To su: - točka A (preletna točka) nalazi se na produženoj središnjici USS-e, udaljena 6500m od početka zaleta pri polijetanju -u ovoj točki se mjeri razina buke pri uzlijetanju - točka B (prilazna točka) nalazi se na produženoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e -u ovoj točki se mjeri razina buke pri slijetanju - točka C (lateralna točka) nalazi se na paralelnoj središnjici USS-e, udaljenoj od središnjice 650m, gdje je razina buke najveća za vrijeme uzlijetanja zrakoplova Promet i ekologija 11

12 EPN db BUKA U POLIJETANJU po ICAO-u A 3 metra 4 metra 4 ili više metara 3 metra 1 ili 2 metra 2 metra Propis do 6.OCT (kateg orija 2) Propis od 6.OCT (kateg orija 3) EPN db B BUKA U PRILAZU po ICAO-u W x 1000 (kg) EPN db W x 1000 (kg) BOČNA BUKA po ICAO -u C Slika 4. Granične vrijednosti razine buke prema ICAO u W x 1000 (kg) Promet i ekologija 12

13 Slika 5. Usporedba zrakoplova B i A 319 u pogledu bučnosti POVRŠINA km 2 ZRAKOPLOVI STARE GENERACIJE B ADV (JT8D 15) DC 8 / B707 (JT3D 38) SUVREMENI ZRAKOPLOVI BUDUĆI ZRAKOPLOVI DC (CF6 6D) DC 9 SUPER 80 (JT8D 209) DC XX JT10D 234 PRILAŽENJE TOČKA POČETKA POLIJETANJA POLIJETANJE MANJA OD 2,5 Slika 6: Procijenjene konture buke od 100 EPNdB u prilaženju i polijetanja za dolet do 1500 km Promet i ekologija 13

14 PRIMJENA RESTRIKCIJA ZA BUČNE ZRAKOPLOVE započela američki prijevoznici nabava i ugradnja za utišavanje (hush-kit), dok - europski operateri kupnja novih zrakoplova, zamjena flote Slika 7. Razine buke za Slika 8. Utjecaj regulative kategorije 2, 3 i 4 na smanjenje buke Promet i ekologija 14

15 Slika 9. usporedba tlocrta buke Slika 10. Tehnološko unaprjeđenje u polijetanju zrakoplova stare i zrakoplovnih motora nove tehnologije Promet i ekologija 15

16 Slika 11.: Načini smanjenja buke na propulzijskom sustavu GP Promet i ekologija 16

17 Slika 12. Izvori buke turboventilatorskog motora Promet i ekologija 17

18 IZVORI BUKE ZRAKOPLOVA Pogonska skupina strukura zrakoplova oko koje se stvaraju turbulentni slojevi kod komercijalnih mlaznih zrakoplova prevladava buka pogonske skupine i mlaza ispušnih plinova. Buka turboventilatorskog motora nastaje radom njegovih elemenata: ventilatora, kompresora, turbine i komore izgaranja, te zbog strujanja mlaza ispušnih plinova. Buka koja nastaje pri kretanju zrakoplova u struji zraka posljedica je formiranja turbulentnih strujanja. Istraživanja pokazuju da širokopojasna buka zbog visokouzgonskih površina (pretkrilca i zakrilca) i stajnog trapa podiže razinu spektra buke za oko 10dB u odnosu prema čistoj konfiguraciji Promet i ekologija 18

19 Slika 13. Usporedba bučnosti turbomlaznog i turboventilatorskog motora Promet i ekologija 19

20 NAČIN SMANJENJA BUKE U ZRAČNOM PROMETU Postoje dva pristupa: TEHNIČKI utišavanjem motora u eksploataciji (hush kit), izmjenom motora i zamjenom bučnih zrakoplova novim modelima ORGANIZACIJSKO TEHNOLOŠKI reguliranje lokalne gustoće prometa, racionalizacija početno završnih operacija na zračnim lukama Za najbrojniju flotu zrakoplova (B /200, DC 9) proizvode se kompleti za utišavanje motora, pa tako modificirani Chapter 2 zrakoplov postaje chapter 3 zrakoplov. Europski prijevoznici se odlučuju na kupnju novih zrakoplova, tj. potpunu zamjenu flote Promet i ekologija 20

21 Četiri su glavna elementa balansiranog pristupa u regulaciji zrakoplovne buke (po rezoluciji ICAO,2001.g.): redukcija buke na izvoru operativne restrikcije za zrakoplove na granici udovoljavanja 'chapter 3' standarda (hush kit) prostorno planiranje i menadžment aerodroma operativne procedure smanjivanja buke Ispušnog sustava motori s visokim stupnjem optočnosti (BPR om; Bypass Ratio) Redukcija buke na izvoru: tj. tehnološke mjere smanjenja buke Strukture kućišta motora Turbomašinskog sustava Promet i ekologija 21

22 Slika 14. CDA procedura OPERATIVNE PROCEDURE SMANJENJA BUKE postupak FAA postupak Lufthanse (tehnika mali otpor mali potisak) prilaz u dva stupnja prilaženje/ odlet po krivocrtnoj putanji Promet i ekologija 22

23 Slika 15. Prilaz po MLS

24 OPERATIVNE PROCEDURE: Stišavanje buke u fazama polijetanja i slijetanja zrakoplova uz poželjnu selekciju upotrebe visokouzgonskih površina i režima rada motora, npr.: FAA postupak smanjenja buke u polijetanju postupak Lufthanse prilaz po MLS u slijetanje s kontinuiranim poniranjem (CDA) itd Promet i ekologija 24

25 OPERATIVNE RESTRIKCIJE Mogu biti: Globalne restrikcije primijenjene na sav zračni promet jednog aerodroma, u ovisnosti od ukupnih učinaka buke cijele flote Specifične restrikcije primijenjene na specifični zrakoplov ili grupu zrakoplova, u ovisnosti od individualnih učinaka buke Parcijalne restrikcije korištene u određeno doba dana ili za pojedine uzletno sletne staze

26 EMISIJA ŠTETNIH TVARI IZ ZRAKOPLOVNIH MOTORA budući da će do doći do sedmerostrukog povećanja obima zračnog prometa, te trostrukog povećanja potrošnje goriva, zračni promet na sjevernoj polutci ima značajan utjecaj na klimatske promjene povratni let jedene osobe na relaciji London New York generira između 1,5 2 t CO 2 ostaje zabrinutost da će učinak tehnološkog napretka biti ugrožen nezaustavljivim povećanjem broja i magnituda zrakoplovnih aktivnosti u budućnosti Promet i ekologija 1

27 Volume I. buka zrakoplova Volume II. emisija zrakoplovnog motora Norme Anexa 16 odnose se samo na emisije do 915m ili 3000ft visine, za 4 režima rada: polijetanje penjanje Prilaz i taksiranje, prazan hod za određeni tip goriva i zrakoplova. Problem: onečiščivači emitirani za vrijeme krstarenja u gornjim kemijski osjetljivim slojevima atmosfere Promet i ekologija 2

28 Režim rada motora Faktor opterećenja motora Prosječno trajanje faza (min) Koncentracija komponenata ispušnog plina (kg/h), (kg/faza) CO HC NO x Rušenje i prazan hod 0, ,72 (11,7) 38,1 (9,52) 0,45 (0,11) Poljetanje 1,00 0,7 4,54 (0,05) 5,44 (0.06) 67,1 (0,81) Penjanje 0,85 2,2 4,54 (1,68) 5,89 (2,18) 42,64 (15,7) Spuštanje 0,30 4,0 13,15 (0,88) 5,44 (0,36) 9,07 (0,61) Slijetanje 0,07 7,0 4,54 (0,53) 5,89 (0,70) 42,6 (5,12) Σ 29 (14,82) (12,82) (23,22) Krstarenje 4,54 5,60 45,2 Tablica 1: Štetne tvari u ispušnim plinovima zrakoplovnog motora u raznim fazama leta Promet i ekologija 3

29 Slika 1: Razgradnja ozona zbog zračnog prometa Promet i ekologija 4

30 Tablica 2. vrste sastojaka koje utječu na klimu i promjenu ozona Promet i ekologija 5

31 Slika 2. Utjecaj zračnog prometa na atmosferu Slika 2. Efikasnost potrošnje zrakoplovnog goriva (referentna god.) Promet i ekologija 6

32 Predmetom kontrole prema Anexu 16 ICAO su: CO, NO x, HC i koksne čestice tj. dimnost ispušnih plinova najznačajnije onečišćenje na visinama režima leta (8 12km) odnosno područje troposfere i tropopauze gdje su zrakoplovi jedini antropogeni zagađivači sveukupno 1/5 zrakoplovima emitiranih polutanata u donjim stratosferskim slojevima, dok je ostali 4/5 unuar troposfere Promet i ekologija 7

33 Najveću brigu zadaju dušični oksidi (NO x ) zbog dva štetna klimatska efekta: u gornjoj troposferi povećavaju količinu ozona koja na ovim visinama stvara efekt staklenika u stratosferi (gdje lete nadzvučni zrakoplovi) izaziva oštećenja prirodnog ozonskog sloja Vodena para (H 2 O) iz zrakoplova u stratosferi ima također posredno klimatsko djelovanje: 1) tvorba kondenzacijskog pruga (koji tvore ledene cirrus oblake) povećanje staklenik efekta 2) tvorba stratosferskih oblaka koji razgrađuju ozonski omotač Promet i ekologija 8

34 Tablica 3. Emisija HC po putniku u 1 satu leta Tablica 4. Emisija CO 2 po putniku u 1 satu leta Promet i ekologija 9

35 Tablica 4. Emisija Hc po putniku u 1 satu leta Promet i ekologija 10

36 Tablica 5. Potrošnja goriva za 100 % popunjenost zrakoplova po putniku u 1 satu leta (u penjanju i praznom hodu) Promet i ekologija 11

37 Rješenje: poboljšanje ukupne aerodinamike zrakoplova, koja zbog smanjenog aerodinamičkog otpora rezultira smanjenjem potrošnje goriva, a time i emisija projektiranje nove generacije (high Bypass Turbofan) motora s novom koncepcijom komore za izgaranje kod koje se smanjuje potrošnja goriva a time i emisije No x -po pitanju energetske učinkovitosti, današnji zrakoplovi su 70% efikasniji od prije 40 godina -emisije CO smanjene su za 50%, a emisij HC i dima gotovo za 90%, dok do tendencija smanjenja potrošnje goriva za 50% i smanjenje NO x za 80% Promet i ekologija 12

38 EKONOMSKE I REGULATORNE MJERE: 'trgovanje emisijama ispušnih plinova' u cilju smanjenja CO 2 oporezivanje goriva (pod jurisdikcijom Direktive o energetskim proizvodima) naplaćivanje emisija štetnih plinova (taksa naplata, a ne porez) Promet i ekologija 13

39 UTJECAJ ZRAČNE LUKE NA OKOLIŠ PROBLEM ZAŠTITE OKOLIŠA U DOMENI ZRAČNIH LUKA Taj problem je sve prisutniji može sagledati kroz nekoliko aspekata: buka zrakoplova emisija zrakoplovnih motora planiranje namjene i uporabe okolnog zemljišta tretiranje otpada onečišćenje tla i vode na zračnoj luci i njezinoj okolici Hrvatska ima deset zračnih luka i pristaništa, što je gotovo 1 % ukupnog broja aerodroma u svijetu, ali sa svega 1 ostvarenog svjetskog godišnjeg prometa putnika Promet i ekologija 1

40 Slika 1. Utjecaji na okoliš koji najviše zabrinjavaju 50 vodećih zračnih luka u SAD-u

41 Planiranje i izgradnja zračnih luka mora odgovarati gospodarskim potrebama i opravdanim htijenjima, ali u ekološkim okvirima zadovoljenje potreba uz pažljivo gospodarenje prirodnim resursima. Onečišćenje zraka na zračnoj luci može potjecati od: od ispuha zrakoplovnih motora otvori za gorivo zrakoplova motorna vozila putnika, zaposlenih i posjetitelja zračne luke zemaljska oprema građevinske aktivnosti i dr Promet i ekologija 3

42 Načini riješenja: zahtijevati da su motori ugašeni u blizini ulaza/izlaza (zrakoplovne zgrade). koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti dok se kreću po zemlji (rulaju), kako bi se smanjile emisije CO i HC (ugljičnog monoksida i ugljikovodika) riješiti problem izlaska goriva Onečišćenje vode od rada zračne luke: sanitarni otpad industrijski otpad onečišćenje vode zbog olujna vremena i kanalizacije otpad od punjenja gorivom, rada i čišćenja zrakoplova otpad od remonta i održavanja zrakoplova Promet i ekologija 4

43 Tablica 1. IATA ino izvješće o recikliranju u zrakoplovnim kompanijama (1995.) Promet i ekologija 5

44 Naziv zadatka task Interval izvođenja Vrsta i količina otpada koja se proizvodi tijekom izvođenja rada na dnevnim radovima Tablica 2. Zbrinjavanje otpada nastalog tijekom redovitog održavanja zrakoplova Promet i ekologija 6

45 Naziv zadatka task Interval izvođenja Vrsta i količina otpada koja se proizvodi tijekom izvođenja rada na dnevnim radovima Tablica 3. Zbrinjavanje otpada nastalog tijekom redovitog održavanja zrakoplova Promet i ekologija 7

46 PROSTORNO PLANIRANJE I MENAĐMENT AERODROMA Na temelju rezolucije ICAO donosi APR (Air Planning Manual) priručnik za planiranje aerodroma za prostorno planiranje i menađment zemljišta u blizini zračnih luka. Pokriva tri glavne stavke: Korištenje prostora (Land Use) Prostorno planiranje (Land Use Planning) Prostorni menađment (Land Use Menagement)

47 Važan problem je i uporaba štetnih kemikalija (freoni, otapala, kloroform itd.), koji se koriste u čišćenju i pranju zrakoplova, odleđivanju zrakoplova, punjenju protupožarnih aparata. Sve više pozornosti posvećuje se tretiranju otpada, recikliranju i odlaganju otpada. Na svjetskim zračnim lukama sve prisutniji je termin environmental capacity koji označava ograničenje kapaciteta zračne luke s aspekta zaštite okoliša Promet i ekologija 9

48 ALTERNATIVNA GORIVA U ZRAČNOM PROMETU Tablica 4. Usporedba udjela zračnog prometa i ostalih izvora u veličini polucije Promet i ekologija 10

49 Glavna dva kriterija za optimalnu efikasnost alternativnog goriva su: Zrakoplov mora biti lagan i mora imati što manje otpore (efikasne motore i krila) Zrakoplovno gorivo mora imati visoku energetsku vrijednost po jedinici volumena i mase Promet i ekologija 11

50 TEKUĆI VODIK KEROZIN METAN VODIK Primarni CO 2 H 2 O H 2 O produkt H 2 O CO 2 CH 4 H 2 O + CO 2 NO x O 3 NO x O 3 NO x O 3 Tablica 6: Produkti izgaranja konvencionalnog i alternativnog goriva Sekundarni CH O 3 produkt CO O 3 CO O 3 SO 2 H 2 SO 4 čađa Tablica 7: Usporedba fizičkih značajki kerozina i alternativnih goriva Masa (energetski ekvivalent) Volumen (energetski ekvivalent) Odnos energija/masa Jedinice mjere Kerozin (J A1) Tekući vodik (LH 2 ) Tekući metan (LCH 4 ) kg 1 0,357 0, ,6 kj/g 42, Temperatura ukapljavanja C cca Promet i ekologija 12

51 Slika 2. Omjer težine i volumena tekućeg vodika (LH2) i kerozina Cryoplane Slika 3. Skica "cryo plane" smještaj spremnika za gorivo u trupu iznad putničke kabine Promet i ekologija 13

52 Tupoljev 154 je prvi zrakoplov na svijetu koji je nedaleko od Moskve poletio na tekući vodik. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost (kratko zadržavanje zraka) Istraživanja pokazuju da se emisije NO X pri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3. Projektiranje nove kompatibilne infrastrukture je vrlo skupo (ukapljivanje, spremnici za pohranu i sl.) Promet i ekologija 14

53 Produkcija vodene pare pri izgaranju vodika je skoro 3 puta veća nego pri izgaranju kerozina (na visinama većim od 12 km glavni uzročnik efekta staklenika) Rješenje ograničenje visine na kojoj zrakoplovi krstare Biogoriva (biodizel i sl.) diskutabilno: Boing izračunao da za korištenje biogoriva u zračnom prometu treba npr. sojom zasaditi površinu cijele Europe. NUKLEARNI POGON NEDOSTACI Zaštita posade, putnika i okoliša od zračenja Posebna opasnost uslijed pada zrakoplova Povećanje težine samog zrakoplova Meta terorista PREDNOSTI Duže vrijeme leta bez potrebe za obnavljanjem goriva u zračnim lukama Proizvodnja energije bez potrebe za kisikom Mali maseni utrošak goriva Velika količina proizvedene energije Promet i ekologija 15

54 Svako alternativno gorivo (vodik, tekući metan, biogorivo ili nuklearni pogon) trenutno koristiti samo kao zamjensko uz preinake Slika 4. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva Airbusov A 380 ostvario prvi probni let na prirodni plin (3 sata trajao let) + Qatar Airways u cilju smanjenja CO 2 emisija Na zrakoplove EU otpada ½ emisija CO Promet i ekologija 16

55 EKOLOŠKA TEHNOLOGIJA GRADNJE ZRAKOPLOVA prilikom konstrukcije zrakoplova sve veća pozornost na vrstama materijala; tako npr.ljepljena konstrukcija zrakoplova rezultira nekoliko stotina kilograma lakšim zrakoplovom, mogućnost korozije na spojevima, aerodinamički češći zrakoplov, tj. s manje otpora itd. MATERIJALI IZRADE NOVE GENERACIJE ZRAKOPLOVA KOMPOZITNI MATERIJALI prednosti su im: smanjenje težine zrakoplova povećanje nosivosti dugotrajna izdržljivost veća otpornost na opterećenje Promet i ekologija 1

56 Slika 4. Primjena suvremenih materijala na zrakoplovu Promet i ekologija 2

57 Već 60% konstrukcije A 350 zrakoplova napravljeno od plastike ojačane karbonskim vlaknima, te aluminij litijskih legura. Najčešće su u uporabi sljedeći materijali: plastika ojačana vlaknima staklena vlakna fiberglas ojačan karbon karbon kompozit super legure (bazirane na niklu, kobaltu ili željezu) Promet i ekologija 3

58 trenutni udio kompozitnih materijala u zrakoplovnoj industriji iznosi 35 45% nemetalni kompoziti su polimerni kompoziti koji se najviše rabe u suvremenoj zrakoplovnoj industiji inteligentnom upotrebom aluminijlitijskih legura treće generacije moguće smanjenje težine zrakoplova oko 8 tona Promet i ekologija 4

59 Nova klasa vlaknastih metalnih laminata tj. staklom pojačani aluminijski laminat pokazao prednosti: Odlična otpornost na udarce Otpornost na plamen i koroziju Lakoća proizvodnje i popravaka Dobra izolacijska i prigušujućasvojstva Visoke statičke karakteristike itd. GLARE laminat pokazao je nadmoć, te se može koristiti na napadnom rubu krila i repova A380 Slika 5. Primjena GLARE-a kao pokrov gornje strane trupa A360 5

60 Slika 6. Materijali korišteni za izradu zrakoplovnog motora

61 Nedostaci primjene kompozitnih materijala u zrakoplovstvu: Reakcije na udarce i oštećenja Električna vodljivost (udar munje) Iznimno visoke cijene Reciklaža? 7

62 RECIKLIRANJE ZRAKOPLOVA Recikliranje i ponovna upotreba sekundarnih sirovina imperativ modernog društva Airbus počeo 15 mjesečni projekt ekološkog zbrinjavanja otpisanih zrakopllova u Francuskoj od 25 do 35% letjelice su nemetalni dijelovi, uključujući plastiku, izolaciju, staklo, gumu i drvo od metalnih dijelova 85% je aluminij, 10% čelik, 3% titan, 2% bakar recikliranje 85 90% dijelovi zrakoplova u nekoliko faza: Promet i ekologija 8

63 I. faza uklanjanje tekućina nužnih za optimalni rad, kemijskih otrovnih komponenti sadržanih u baterijama, kočnicama, itd. II. faza metalni dijelovi daljnjim postupkom odvajat će se u točke i lake metale te rezati na manje dijelove III. faza legure aluminija, bakra, titana smjestit u posebne kontejnere i odvozit na specijalizirana mjesta za reciklažu IV. faza gume, elektronička oprema, hidraulička ulja odstranjivati kroz kontrolirani proces Tako da postanu neštetni za okoliš Promet i ekologija 9

64 NOVE TEHNOLOGIJE tehnološko usavršavanje zrakoplovnih motora zadnjih 40 ak godina pridonijelo smanjenju potrošnje goriva od 70% (po jedinici prijev.učinku) tipični zrakoplovi koji se aktualno uvode su za 20dB tiši u odnosu na zrakoplove od prije 30 ak godina, što znači redukciju buke za 75% OPERATIVNE MJERE prema izvješću IPCC, poboljšanjem ATM efikasnosti (kontrola zrač.prometa) može se reducirati potrošnja goriva za 6 12% EKONOMSKE MJERE uvođenje zrakoplovnih ekoloških naknada (0,20 dolara po litri goriva smanjio bi rast zrakoplovne emisije za 30%) Promet i ekologija 10