CESTOVNI 1.) MJERE ZA SMANJENJE ŠTETNIH TVARI OTTO MOTORA
|
|
- Ἀσκληπιός Βλαχόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 CESTOVNI 1.) MJERE ZA SMANJENJE ŠTETNIH TVARI OTTO MOTORA Čimbenici koji utječu na stvaranje emisije: - pri hladnom startu motor ima prebogatu smjesu (velik dio neizgorljivihtvari) - loše održavanje i trošenje nakon veće kilometraže motora - povećava se CO i HC - neispravnost lambda sonde i sl. ZAHVATI UNUTAR MOTORA: 1. uporaba elektroničkog sustava za ubrizgavanje 2. sustavi elektroničkog paljenja 3. optimiranje prostora za izgaranje 4. zahvati na razvodnom mehanizmu motora regulacijom vremena prekrivanja ventila ZAHVATI IZVAN MOTORA: 1. upotreba katalizatora 2. zagrijavanje katalizatora 3. upuhivanje sekundarnog zraka 4. toplinske izolacije ispušnog sustava Katalizatore razlikujemo po materijalu od kojih je izrađena aktivna jezgra odnosno monolit. Postoje 2 osnovne vrste aktivne jezgre te po njima dijelimo katalizatore na: METALNE: kvalitetniji, otporniji na toplinska opterećenja, skuplji, aktivna površina prekrivena tankim slojem platine, radija ili paladija KERAMIČKI: jeftiniji, osjetljiviji na udarce, aktivna površina prekrivena aktivnim elementima (AlMg silikat) Trokomponentni katalizator u kombinaciji s I - regulacijom predstavlja danas najdjelotvorniji sustav za naknadno pročišćavanje ispušnih plinova benzinskih motora, a sastoji se od: - nosača katalizatora - međusloja - katalitički aktivnog sloja (prevlaka plemenitog metala) Ovisno o načinu djelovanja razlikujemo: 1. Oksidacijski katalizator 2. Redukcijski katalizator 3. Dvostruki katalizator 4. Trostruki katalizator Zagrijavanje katalizatora može biti: električnim grijačem 1
2 plamenikom primjenom aktivnog ugljena Električno zagrijavanje katalizatora: a) izravno iz akumulatora b) izravno iz alternatora Prednosti: - brzo zagrijavanje na radnu temperaturu - nizak protutlak - jednostavna dijagnostika - ekološki povoljno riješenje Nedostaci: velika potrošnja energije povećanje cijene i mase vozila mala trajnost akumulatora Za odvajanje čestica iz ispušnog plina dieselovog motora koristi se PROČISTAČ. Štetni plinovi otto motora: HC, NOx, CO Štetni plinovi diesel motora: NOx i čestice Tri uvjeta za rad trostrukog katalizatora: 0.bezolovni benzin 1.stehiometrijski omjer zraka i goriva koji se održava regulacijskim krugom u kojem sudjeluju lambda sondai centralno računalo vozila (max.učinkovitost u omjeru 14, 7:1, tj. sa 1 g goriva na 14,7 g zraka) LAMBDA sonda služi mjerenju sadržaja kisika u ispušnom plinu i točnom reguliranju faktora zraka na vrijednost λ=1; Radna temperatura lambda sonde iznosi od C (optimalna oko 600 C) 2.radna temperatura katalizatora - ona na kojoj se vrši pročišćavanje ( , postiže se nakon 2km 4km, odnosno 150s od starta motora) 3.starenje i zaprljanje (zamjena nakon km) 2.) MJERE ZA SMANJENJE ISPUŠNIH PLINOVA DIESEL MOTORA proces izgaranja u području siromašne smjese tj. s viškom zraka, nisu stoga problem CO i HC već NOxi čađa razvoj današnjih dieselskih motora krenuo prema izravnim ubrizgavanjima goriva, gdje su sve mane takvog ubrizgavanja (veća buka, neravnomjeran rad itd.) riješene elektroničkim nadzorom sustava za ubrizgavanje. 2
3 ZAHVATI UNUTAR MOTORA 1. početak dobave i ubrizgavanje 2. predubrizgavanje 3. oblikovanje prostora izgaranjem 4. prednabijanje motora i hlađenje punjenog (usisnog) zraka 5. povratno vođenje ispušnih plinova Da bi se ispunili sve stroži ekološki zahtjevi danas se moderni dieselski motori (sa sustavom izravnog ubrizgavanja goriva) izvode sa regulacijom podešavanja kuta dobave u ovisnosti o opterećenju motora i brzini vrtnje (elektronička regulacija).također se kod novih konstrukcija motora izvode jedno ili više PREDUBRIZGAVANJE prije glavnog ubrizgavanjauspoređujući pojedina konstrukcijska rješenja PROSTORA IZGARANJA, svako ima prednosti i mane, ali generalno uzevši, prvenstveno će zahtjevi za što čišćim ispušnim plinom određivati konstrukciju motora. Tek kombinacijom postojećih konstrukcija motora, sustava za ubrizgavanje s tehnikom elektroničkog upravljanja i regulacije, te naknadnim pročišćavanjem ispušnih plinova postižu se zadovoljavajući rezultati.prednabijanje ZRAKA USISA je konstrukcijski zahvat koji se vrlo često koristi kod dieselskih motora. Imamo dinamičko, mehaničko prdnabijanje i prednabijanje ispušnim plinovima.prednabijani motori opremaju se dodanim HLAĐENJEM STLAČENOG ZRAKA u cilju smanjenja emisija NOX. ZAHVATI IZVAN MOTORA (kemijske reakcije) 1. termičke reakcije 2. katalitičke reakcije (selektivna nekatalitička redukcija, selektivna katalitička redukcija kod velikih dizelskih motora, neselektivna katalitička redukcija smanjenje emisije NOx uz dodavanje amonijaka kao redukcijskog sredstva) DENOX KATALIZATOR - Predviđen za rad u području siromašne smjese (λ<1) i služi za smanjenje emisija NOxpreko 30% OKSIDACIJSKI KATALIZATOR - omogućuje oksidaciju CO i HC pri temperaturi katalizatora iznad 170 C PROČISTAĆ ČESTICA (FILTERI) Pročistać čestica je efikasno sredstvo naknadne obrade isušnih plinova za smanjenje čestica, emisija čestica je smanjenja za 99%, emisija CO za oko 96%, a emisije HC je gotovo u potpunosti eliminirana. Razlikujemo dva tipa filtera čestica čađe: 1. filteri s aditivom goriva (FAP) 2. filteri bez aditiva goriva (DPF) FAP filtre a' particuliere (Citroen, Mazda) DPF diesel partikel filter (Ford WW) Redukcija NOxmože se postići povratom ispušnih plinova u usisnu granu EGR ventil (ExhaustGas Recirculation) jer snižavanjem temperature izgaranja smanjuje se 3
4 koncentracija NOxu ispuhu, no upotrebom EGR ventila neće se zadovoljiti granične vrijednosti i zato imamo tzv. Denox katalizator. 3.) MJERE ZA SMANJENJE BUKE NA VOZILU Provode se na tri mjesta : na izvoru buke kod motora se na iznos buke može utjecati:upravljanjem procesom izgaranja, smanjenjem buke konstrukcijom motora, smanjenjem buke oklopa oko motora, zidovi kućišta motora od visokoprigušnih materijala i što kraći, od lijevanog magnezija na prijenosu buke (prigušnim aluminijskim poklopcem) na prijamniku (upotrebom paralelnih ploča) Smanjenje buke pojedinih izvora na vozilu: hlađenje, usis, ispuh, motor, pneumatici. 4.) MJERE ZA SMENJENJE BUKE IZVAN VOZILA vođenjem prometnice u tunelu buka se smanjuje za 20dB uzdužni nagib ne veći od 3%, jer kod uzdužnog nagiba od 4 6% povećava se zvučna razina za 3dB odabirati odgovarajuću brzinu jer pri brzini od 90km/h povećava se buka za 3dB Adekvatno odabrane barijere mogu smanjiti razinu buke i do 15db, postavljaju se na udaljenosti od 2,5 m od ruba kolnika a visina im je do 2 m Zidovi za zaštitu od buke tj. njihovi paneli koji služe za apsorciju buke mogu biti izrađeni od različitih materijala, ovisno o uvjetima i proračunima datih od strane projektanata (postoje: aluminijski paneli za zaštitu od buke, transparentni paneli za zaštitu od buke, drveni paneli za zaštitu od buke, kameni paneli za zaštitu od buke, armiranobetonski paneli za zaštitu od buke) 5.) FAZE PLANIRANJA PROMETA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Prva faza faza automobila obuhvaća obnovu s davanjem prioriteta automobilu i traje do sredine 60-tih godina, zanemaren javni gradski prijevoz. Druga faza faza razmišljanja pojavljuju se zahtjevi za integralnim planiranjem svih oblika prometa (Njemačka), i ističe se zahtjev za ograničenjem stupnja motorizacije u gradu (Engleska). Treća faza započela 70-tih godina, prevladala je teza preglednog manjeg rasta gradova, došlo je do razvitka sustava JGPP (viseće i magnetske željeznice), te se javljaju prijedlozi o mjerama smirivanja prometa. Četvrta faza krajem 70-tih. Ulažu se daljnja sredstva i počinju izgradnje podzemnih i nadzemnih željeznica, ipak nema bitnije promjene u podjeli korištenja javnog i individualnog prometa, smirivanje prometa nastavlja se na širim zonama. Peta faza od sredine 80-tih godina, zaključuje se da se usprkos svim naporima nije uspio riješiti problem grada i prometa. 4
5 6.) PROMETNI INFARKT U GRADOVIMA Dugoročna i teška zadaća prometne politike bit će ne dopustiti povećanje prometa i drugih puteva već ići za njihovim preusmjeravanjem u cilju omogućavanja mobiliteta svih učesnika prometa. Tri osnovne strategije od kojih se počinje su: 1. starogradsku jezgru gradova zatvoriti za automobile čime će profitirat pješaci i bicikl 2. prilaz gradskom centru treba otežati automobilima 3. moraju se ponuditi odgovarajuće i mnoge alternative osobnom vozilu U cilju stvaranja ekološkog prometnog sustava imamo 4 koraka: 1. postepeno uklanjanje automobila 2. preusmjeravanje prometa 3. tehniku i ekološki aspekt vožnje poboljšati(katalizator,alternativna goriva,reciklaža) 4. smirivanje prometa(autoorijentirom prometnu strukturu prilagoditi čovjeku u gradu) Cilj mjera smirivanja prometa je djelovatnje na smanjenje brzine vožnje bez posrednog djelovanja na svjesnu volju vozača i njegovo poštivanje za ograničenjem brzine te poboljšanje socijalne funkcije ceste. Postoje mjere s malim,srednjim i većim troškovima koje poboljšavaju brzinu kretanja. 7.) ZNAČENJE HOMOLOGACIJE CESTOVNIH VOZILA Homologacija je postupak utvrđivanja sigurnosnih i ekoloških sposobnosti vozila. Ukupno je doneseno 109 ECE pravilnika koji se odnose na uvjete sktivne sigurnosti, pasivne sigurnosti, zaštite okoliša (emisija ispušnih plinova, buka itd.) i općih uvjeta sigurnosti (mjerenje snage motora, potrošnje goriva itd.). Bitni ECE pravilnici: ECE R 15 odnosi se na kontrolu emisije ispuha iz ottovih i dieselovih motora osobnih( putničkih) i lakih teretnih vozila ECE R 83 zamijenio ECE R 15 uveo složeniju i strožu kontrolu ECE R 24 dimnost ispušnih plinova dieselovih motora ECE R 49 odnosi se na kontrolu emisije i spuha srednjih i velikih dieselovih motora za motorna vozila ECE R 84 emisija ispušnih plinova motornih vozila s obzirom na mjerenje potrošnje goriva ECE R 101 emisija CO2 i potrošnja goriva 8.) ALTERNATIVNA GORIVA U CESTOVNOM PROMETU Osnovni kriteriji za ocjenjivanje potencijalnog goriva su: 1. mogućnost masovne proizvodnje 2. specifičnost pripreme smjese 3. utjecaj na okoliš 4. ekonomski uvjeti - konkurentnost cijene 5. stupanj opasnosti pri manipulaciji 5
6 PRIRODNI PLIN + UNP (LPG) i SPP (CNG) prednosti:ekonomske prednosti (jeftiniji i do 65%),raspoloživost (slijedećih 200 godina),lakši od zraka,viša temperatura zapaljivosti, značajno manje emisije CO, SO2, NMVOC,neškodljiv za ljudsko zdravlje. Nedostatci:emisija NOx kao kod benzinskih motora,spp povećava težinu spremnika 5-7 puta. REPIČIN METIL ESTER ILI BIO DIESEL (RME) Prednosti:zatvoren CO2 kružni tok,manje emisija svih štetnih tvari osim NOx,nema emisije sumpornih spojeva,biološki dobro razgradivo,industrijska proizvodnja,obnovljiv izvor energije; Nedostatci:manja ogrjevna moć,veća potrošnja goriva za oko 10 %,manja snaga motora,porast emisije NOx za 12 %,razgrađuje lakirane površine,jak miris ispušnih plinova (aldehidi). VODIK Prednosti može se pretvoriti u korisne oblike energije s visokom efikasnošću,obnovljivo gorivo proizvodi se iz vode,najlakša tvar poznata čovjeku,nema emisije štetnih plinova,neutralan, ugodan za čovjekov okoliš Nedostaci:skupa proizvodnja,tehnički problemi,skladištenje,pri proizvodnji se troši 90% energije (pri elektrolizi vode) 9.) ŠTETNI I NEŠTETNI ISPUŠNI PLINOVI U CESTOVNOM PROMETU Neštetni sastojci ispušnih plinova (benzinskih motora): 1. ugljik (IV) oksid CO2 2. dušik N2 3. vodena para H2O 4. kisik O2 Štetni sastojci ispušnih plinova ( bez. motora): 1. ugljik monoksid CO 2. ugljikovodici CH 3. dušikovi oksidi NOX 4. olovo i njegovi spojevi 5. sumporni spojevi (sumporov dioksid SOX ) 6. čađa i dim 6
7 10.) UTJECAJ BUKE NA ZDRAVLJE LJUDI Buka do 50db prekida san Buka do 60db izaziva slabije psihološke učinke-buka od db stvara ozbiljne psihološke i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka, povećava se broj crvenih krvnih tjelešca, poremećaj u regulaciji u krvi itd. Buka iznad 90db dovodi do oštećenja sluha S medicinskog stajališta razlikujemo: Auralno djelovanje koje pogađa izravno organ sluha Ekstra auralno koje pogađa organizam čovjeka Vrijednost od 80db (buka uslijed jakog cestovnog prometa) uzima se kao granica iznad koje se pojavljuje auralno djelovanje tj. izravno se oštečuje sluh, a ispod te granice nastaje ekstra auralno djelovanje. 11.) ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA RAZINU BUKE PROMETNOG TOKA Čimbenici koji utječu na razinu buke u okolini prometnice globalno se mogu podijeliti na: > urbanističke prostorna orijentacija zgrada,namjena prostora unutar stana > građevinske položaj prometnice, kvaliteta kolničkog zastora > tehničke čimbenici vezani za vozilo kao izvor buke > prometne struktura prometnog toka,protok,gustoća i brzina prometnog toka > psihološke čimb. vezani za subjektivni osjećaj smetnje od buke Izražen utjecaj na stanje buke imaju teška vozila, ali uklanjanjem teških vozila dovelo bi do veće brzine toka lakih vozila i njezine veće važnosti, što bi s druge strane povećalo nivo buke. Pri povećanju protoka vozila brzina toka se smanjuje pri čemu se nivo buke znatnije povećava. 12.) PROSTORNO PLANIRANJE Prostorno planiranje je planiranje uređenja većih izvangradskih područja da bi se ostvario optimalan razmještaj stanovništva i privrednih bogatstva, očuvanje estetskih i kulturnih vrijednosti te zaštitu čovjekove okoline. Karakteristike prometnog planiranja su: > društveno planiranje sastoji se od 3 aspekta (privredni, socijalni, prostorni sektor) > dugoročnost planova > cilj planiranja > korisnici > interdisciplinarnost 7
8 Prostorni planovi oni predstavljaju sintezu svih društvenih aktivnosti i životnih manifestacija pojedinih aglomeracija. Dijele se na: zemaljske prostorne planove - je planiranje prostorne organizacije u okvirima državnih granica odnosno i granica pojedinih republika. Rezultat je zemaljski prostorni plan, regionalne prostorne planove ono obuhvaća šire područje koje čine jednu cjelinu; pri r.p.p. treba voditi računa o centru gravitacije regije koji treba biti nosilac privrednog i ekonomskog života čitavog područja, s time da se ne zanemaruju ostala naseljena mjesta i njihov utjecaj na razvitak čitavog regionalnog područja kao jedne homogene cjeline; rezultat je regionalni prostorni plan. urbanističke planove ono vrši organizaciju prostora za pojedine ljudske aglomeracije i urbanističko planiranje vrši se detaljno dimenzioniranje grada, oni se po svom sadržaju dijele na : a) urbanistički program obuhvaća urb. dokumentaciju, analizu svih prostornih mogućnosti i uslova za razvoj planiranog područja grada; on treba dati idejni prijedlog buduće prostorne koncepcije b) generalne urbanističke planove (GUP) grada ili naseljenog mjesta; to je planski dokument koji svrsishodno usmjerava cjelokupan prostorni razvoj toga mjesta za vremenski period od god; njegov elaborat obuhvaća: izvod iz regionalnog prostornog plana za promatrano područje,plan prometne mreže,diferenciranje prometa i njegove rekonstrukcije,plan stambene izgradnje,opći plan namjene površine gradskog područja, plan uređenja centra itd. c)regulacijske planove (detaljan urbanistički plan) je planski tehnički dokument kod kojeg su pojedine postavke GUP-a razrađene radi urbanističke regulacije i to za vremenski razmak od 5 god.s tim planom završava proces urbanističkog planiranja 13.) PLAN PROMETA Plan prometa kao dio prostornog plana sadrži analizu i plan razvitka svih oblika prometa, sa stajališta društvenog i privrednog razvoja te svih promjena u prostoru što ih je uzrokovao promet, a tako i sa stajališta potrebnih površina zemljišta koje prometni sustavi zauzimaju. Pri planiranju treba nastojati ostvariti linearnu, alternativnu i kronološku ravnotežu prometnog sustava. Prilikom projektiranja cestovne mreže razlikuju se 3 tipa: mreža penetracije, mreže opsluživanja i gusta mreža. 8
9 14.) KATEGORIJE ZRAKOPLOVA PREMA ANEKSU 16 ICAO-A Kategorija 1.Neodgovarajući zrakoplovi koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti (DC-8, B707...) Kategorija 2.Zrakoplovi koji djelomično odgovaraju dopuštenom stupnju buke radi čega ih treba utišati ili izbaciti iz uporabe (B , B , DC-10, B i dr.) Kategorija 3.Zrakoplovi koji odgovaraju dopuštenom stupnju buke, tzv. tihi zrakoplovi Kategorija 4.Zrakoplovi koji će imati razinu buke nižu za 10dB od postavljenih granica - stupio na snagu Godine 15.) TRI TOČKE MJERENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU točka A (preletna točka) - nalazi se na produženoj središnjici USS-e, udaljena 6500m od početka zaleta pri polijetanju - u ovoj točki se mjeri razina buke pri uzlijetanju točka B (prilazna točka) - nalazi se na produženoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e - u ovoj točki se mjeri razina buke pri slijetanju točka C (lateralna točka) - nalazi se na paralelnoj središnjici USS-e, udaljenoj od središnjice 650m, gdje je razina buke najveća za vrijeme uzlijetanja zrakoplova 16.) NAČINI SMANJENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU 1.tehnički (utišavanje motora u eksploataciji, izmjena motora, zamjena bučnih zrakoplova novim modelima) 2.organizacijsko tehnološki (reguliranje lokalne gustoće prometa, racionalizacija početno završnih operacija u zračnim lukama). Po rezoluciji ICAO-a iz 2001., četiri su glavna elementa balansiranog pristupa u reguliranju zrakoplovne buke: redukcija buke na izvoru (hush-kit), operativne restrikcije za zrakoplove na granici udovoljavanja chapter 3 standarda, prostorno planiranje i menadžment aerodroma i operativne procedure smanjenja buke. 17.) EKOLOŠKA TEHNOLOGIJA IZGRADNJE ZRAKOPLOVA U rješavanju ekoloških problema mogu se definirati dva pristupa: izravni poboljšanjem konstrukcije i performansi zrakoplovnih motora kao glavnih izvora buke i emisije posredni reguliranjem prometa na način minimiziranja lokalne gustoće prometa i ukupnog zadržavanja zrakoplova u zraku te regulacije operativnih faza leta, tj. početnozavršnih operacija na zračnim lukama. 18.) NAJŠTETNIJI SPOJEVI U ZRAČNOM PROMETU Najveću brigu zadaju dušični oksidi (NOx) zbog dva štetna klimatska efekta: 9
10 u gornjoj troposferi povećavaju količinu ozona koja na ovim visinama stvara efekt staklenika u stratosferi (gdje lete nadzvučni zrakoplovi) izaziva oštećenja prirodnog ozonskog sloja Vodena para (H2O) iz zrakoplova u stratosferi ima također posredno klimatsko djelovanje: 1)tvorba kondenzacijskog pruga (koji tvore ledene cirrus oblake) - povećanje staklenik efekta 2)tvorba stratosferskih oblaka koji razgrađuju ozonski omotač 19.) UTJECAJ ZRAČNE LUKE NA OKOLIŠ Utjecaj zračne luke na okoliš očituje se u: buci zrakoplova emisiji zrakoplovnih motora planiranju namjene i uporabi okolnog zemljišta tretiranju otpada onečišćenu tla i vode na zračnoj luci i njezinoj okolici Onečišćenje zraka na zračnoj luci može potjecati od: Ispuha zrakoplovnih motora otvori za gorivo zrakoplova motorna vozila putnika, zaposlenih i posjetitelja zračne luke zemaljska oprema građevinske aktivnosti i dr. Načini riješenja: zahtijevati da su motori ugašeni u blizini ulaza/izlaza (zrakoplovne zgrade). koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti dok se kreću po zemlji (rulaju), kako bi se smanjile emisije CO i HC (ugljičnog monoksida i ugljikovodika) riješiti problem izlaska goriva Onečišćenje vode nastaje od strane: sanitarnog otpada industrijskog otpada olujna vremena i kanalizacije punjenja gorivom, rada i čišćenja zrakoplova popravka i održavanja zrakoplova 20.) ISPUŠNI PLINOVI U ZRAČNOM PROMETU 1. Predmetom kontrole prema Anexu 16 ICAO su : CO, NOX, HC i koksne čestice tj. dimnost ispušnih plinova. 10
11 2. Najznačajnije onečišćenje je na visinama krstarećeg režima leta (8-12 km), odnosno u području tropopauze gdje se zrakoplovi pojavljuju kao jedini antropogeni zagađivači. 3. Sveukupno je 1/5 zrakoplovima emitiranih polutenata u donjim stratosferskim slojevima, dok je ostalih 4/5 unutar troposfere. 21.) ALTERNATIVNO GORIVO U ZRAKOPLOVSTVU (tekući vodik) Glavna dva kriterija za optimalnu efikasnost alternativnog goriva su: 1. Zrakoplov mora biti lagan i mora imati što manje otpore (efikasne motore i krila) 2. Zrakoplovno gorivo mora imati visoku energetsku vrijednost po jedinici volumena i mase Tupoljev 154 je prvi zrakoplov na svijetu koji je nedaleko od Moskve poletio na tekući vodik. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost (kratko zadržavanje zraka) Istraživanja pokazuju da se emisije NOXpri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3. Projektiranje nove kompatibilne infrastrukture je vrlo skupo (ukapljivanje, spremnici za pohranu i sl.) 22.) PREDNOSTI I NEDOSTACI ZRAČNIH ALTERNATIVNIH GORIVA Istraživanja novog goriva su podržana i činjenicom da su resursi fosilnih goriva procijenjeni na oko 80 god. uz pretpostavku zadržavanja aktualne godišnje potrošnje. Kad je riječ o alternativnim gorivima zrakoplovstvu, tekući vidik se pokazao kao jedino dugoročno rješenje, kako s aspekta zaštite okoliša tako i s aspekta energetskih resursa. Istraživanjem tekućeg metana upućuje na njegovu moguću primjenu kao alter. goriva u prijelaznoj fazi ili u posebnim slučajevima. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost kratko zadržavanje zraka. Istraživanja pokazuju da se emisije NOx pri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3. 23.) PODJELA ZRAKOPLOVA PREMA BUDUĆNOSTI Buduće generacije zrakoplovnih motora uvažavajući temeljne komponente održivog razvoja stavljaju pred proizvođače do zahtjeve u smislu: > smanjenja potrošnje goriva za oko 20% > smanjenje razine buke za 10 db > smanjenje NOX emisije 85% > smanjenje izravnih operativnih troškova za oko 3 % 24.) KADA POČINJE PRIMJENA RESTRIKCIJE ZA BUČNE ZRAKOPLOVE I OBJASNI ZAKONSKU REGULATIVU U SAD I EU 11
12 Početak '90-ih godina je vrlo važno razdoblje na području reguliranja buke koju stvaraju zrakoplovi. U listopadu god. ICAO donosi rezoluciju kojom predviđa da će se iz prometa povući svi zrakoplovi koji su po kriteriju bučnosti svrstani u kategoriju 2. Istim pitanjem se u 1990.god bavio i američki kongres koji je donio posebnu rezoluciju, The Airport Noise and Capacity Act of Ove dvije rezolucije su napokon postavile opće smjernice za razvoj svjetske politike o pitanju povećane bučnosti zrakoplova. Primjena restrikcije na bučne zrakoplove je 01. travnja 1995.god, u čemu prednjače visoko razvijene zemlje, kroz visoke "clean-up" račune,naplatu kaznenih taksi, a na posljetku i zabranom letenja. 12
13 25.) PREDNOSTI I NEDOSTACI ŽELJEZNIČKOG PROMETA Prednosti: Željeznički promet je najpovoljniji oblik prometa jer zauzima najmanje prostora (dvokolosječna pruga zahtijeva 3.2Ha/km, a autocesta s 4 trake 9.1Ha/km), ima najmanje onečišćenje zraka (emitira 8.3 puta manje štetnih tvari u okoliš nego osobni automobil, odnosno 30 puta manje štetnih tvari nego teretno vozilo za isti obujam prometa) te utrošak energije je najmanji (utrošena energija po jedinici obavljenog rada je 3.5 puta manja nego u cestovnom putničkom, odnosno 8.7 puta manja nego u cestovnom teretnom prometu) i eksterni troškovi (za razmatranje strukture eksternih troškova uzeti su parametri: nesreće zagađenje zraka klimatske promjene buka Zbog povećanog inteziteta prometa, velikih brzina kod željezničkog prometa, razine buke eksterni troškovi i u željezničkom prometu rastu. Argument za preusmjerenje prijevoza tereta sa cestovnog na željeznički su eksterni troškovi koji su niži i do 5 puta.cestovni promet generira 87% ukupnih eksternih troškova prometa (zračni promet 14%, željeznički 1,9%,vodni promet 0,4%). Nedostaci: - buka kod vlakova velikih brzina - prijevoz opasnih i štetnih tvari - tretiranje pruge herbicidima - ionizacija zraka kod elektrovuče 26.) BUKA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU Buka se pojavljuje jedino u trenutku prolaska vlaka i mjeri se u sekundama. Sustav za ocjenu buke ima 3 granične vrijednosti: imisijsku, plansku i alarmnu. Glavni problem postaje buka kod vlakova velikih brzina koji se kreću na umjetnim objektima (tuneli, mostovi) te je potrebno razmotriti položaj trase u odnosu na teren. Tri tehničke mjere zaštite: 1. smanjivanje buke na izvoru 2. sprečavanje prijenosa buke 3. smanjivanje buke na mjestu prijenosa Rješenje: - uporabom izolacijskih materijala ugrađenih u gornji ustroj pruge - gradnja zidova oblaganih apsorpcijskim materijalima - oblikovanje zaštitnih barijera od prirodnog tla u kombinaciji s vegetacijskim nasadima duž pruge (zaštitni pojas širine do 200m) 13
14 Buka od željezničkih vozila nastaje: Kotrljanjem kotača po tračnici Zbog vrste kolosijeka Zbog vrste pragova na kolosijeku Zbog stanja tračnica Zbog stanja kotača Smanjenje buke može se postići: Odabirom odgovarajućeg tipa konstrukcije gornjeg ustroja (drveni pragovi npr. za 2 db tiši od betonskih) Održavanjem vozne površine tračnice i kotača vozila ( glatki kotač na ravnoj tračnici ) Odabirom odgovarajućeg tipa vagona Smanjenjem brzine kretanja vlaka 27.) MJERE ZA SMANJENJE BUKE U ŽELJEZNIČKOM PROMETU Četiri su osnovne grupe mjera: 1.Smanjenje buke i vibracija na izvoru - može se postići:odabirom odgovarajućeg tipa konstrukcije gornjeg ustroja, redovitim održavanja tračnica itd. 2.Smanjenje rasprostiranja buke i vibracija - može se postići: Barijerama za zaštitu od buke koje moraju zadovoljiti akustične i neakustične zahtjeve Akustični zahtjevi su: materijal za izradu barijere, položaj u odnosu na prometnicu, dimenzije (visina i duljina), te oblik barijere Ne manje važni su i neakustični zahtjevi jer rješenje jednog problema, povećanih razina buke, može uzrokovati druge kao što su smanjenje sigurnosti prometa, vizualna ograničenja i probleme s održavanjima. Barijere od prirodnog materijala (zemljani ili kameni materijali), koji su višak iz iskopa pri gradnji donjeg ustroja) su optimalno rješenje zaštite od buke naselja u blizini željeznice gdje nema najčešće prostornih ograničenja. Također, zaštita od buke može se riješiti gradnjom barijera od prirodnog tla u kombinaciji s vegetacijskim nasadima duž pruge i stvaranjem zaštitnog pojasa (širine 200m) 3.Zaštita buke i vibracija na mjestu imisije 4.Ekonomske mjere i regulativa 28.) BUKA VLAKOVA VELIKIH BRZINA Prolaskom vlakova velikih brzina kroz tunele sagrađene na gornjem ustroju od betonskih ploča, registriran je zvuk sličan eksploziji i snažno vibriranje prozora na okolnim 14
15 objektima.kod željezničkih pruga za velike brzine treba se razmotriti položaj trase u odnosu na teren tj. dali je pruga položena na umjetnim objektima (tuneli, vijadukti, mostovi) ili na prirodnom tlu (usjek ili nasip). Buku vlakova velikih brzina možemo klasificirati u četiri kategorije: 1. Buka pantografa (najizraženiji izvor buke) 2. Aerodinamična buka od nosa vlaka 3. Aerodinamična buka gornjih dijelova vlaka 4. Buka od donjih dijelova vlaka 5. Buka od betonskih nosećih konstrukcija 29.) ENERGETSKA UČINKOVITOST ŽELJEZNIČKOG PROMETA U europskom željezničkom prometu sa 3% utrošene energije obavlja se teretni i putnički promet, a u cestovnom sa 85% energije. Utrošak energije po jedinici obavljenog rada na željeznici 3,5 puta manja nego u cestovnom putničkom prometu, a gotovo 9 puta manji nego u cestovnom teretnom prometu. Mjere za povećanje energetske učinkovitosti: smanjenjem mase željezničkih vozila povećati aerodinamiku i smanjiti trenje koristiti što više regenerativne kočnice i akumulirati energiju raditi na inovativnim vučnim konceptima i izvorima energije povećati koristan prostor u željezničkim vozilima itd. 30.) HERBICIDI Herbicidi su kemijska sredstva koja suzbijaju rast neželjenih biljaka (korova). Mogu biti organskog ili neorganskog porijekla, u krutom ili tekućem stanju. Prema opsegu djelovanja: totalni i selektivni ( uništavaju samo određene biljke). U Švicarskoj i nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koji djeluju na korijen biljaka. Usvojeni propisi traže selektivnu primjenu herbicida u najnižoj mogućoj koncentraciji koja je učinkovita, uklanjanje raslinja samo u krajnjoj nuždi (a ne redovito kao do sada), primjenu samo određenog broja herbicida čije djelovanje nije previše štetno za okoliš (glifosat), školovano osoblje za provedbu tretmana, ograničenje područja primjene na najmanju moguću mjeru. Na mreži HŽ-a koristi se samo 6 vrsta herbicida u različitim kombinacijama. 31.) ALTERNATIVNA GORIVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU REPIČIN METIL ESTER ILI BIO DIESEL (RME) Prednosti: zatvoren CO2 kružni tok manje emisija svih štetnih tvari osim NOx, 15
16 nema emisije sumpornih spojeva, biološki dobro razgradivo, industrijska proizvodnja, obnovljiv izvor energije; Nedostatci: manja ogrjevna moć, veća potrošnja goriva za oko 10 %, manja snaga motora porast emisije NOx za 12 % razgrađuje lakirane površine jak miris ispušnih plinova (aldehidi). ZEMNI PLIN Prednosti: zalihe vrlo velike oko 80% manje emisije CO oko 70% manje emisije NOx oko 45% manje emisije HC nema emisije SO2 nema čađe nema mirisa nedostatak: mala jedinična energija pri okolišnom stanju; 2 mogućnosti: komprimiranje zemnog plina na oko 200 bara (CNG) ukapljivanje zemnog plina hlađenjem na -162 C (LNG) 16
17 32.) SAR SAR (Specific Absorbtion Rate, specifični stupanj apsorpcije- upijanja ), predstavlja mjeru stupnja apsorpcije radijskih valova u tjelesnom tkivu. P 2 1 E j 2 SAR [W/kg] m gdje je prvi izraz jednak derivaciji deponirane snage po masi tkiva, a koji se u praksi računa pomoću dvije potonje formule. σ = JE SPECIFIČNA VODLJIVOST TKIVA ρ = JE GUSTOĆA TKIVA E = JE EFEKTIVNA VRIJEDNOST ELEKTRIČNOG POLJA j = GUSTOĆA PROMJENJIVE STRUJE KROZ TKIVO SAR je energetska veličina i kao takvo načelo može biti izmjeren kalorimetrijskom metodom, izbjegavajući mjerenje polja, što je na ovim frekvencijama u blizini raspršenog objekta dosta težak zadatak. 33.) ELEKTROSMOG Elektrosmog je elektromagnetsko zračenje u čitavom spektru statičkih polja koje u ljudskom organizmu proizvodi elektrostres. Elektromagnetska zračenja izazivaju biokemijske promjene, stalan stres u središnjem živčanom sustavu, poremećaje funkcija mozga i psihička oštećenja. Elektromagnetska se zračenja miješaju u zbivanja u stanicama, utječu na genetske informacije, čime mogu prouzročiti rak, oštećenje nasljednih svojstava i defektnu novorođenčad. Svojstvo elektrosmoga je da ga ne možemo osjetiti, ali njegovo štetno djelovanje na organizam osjećamo. Nužno je provesti zaštitu i to u dvije faze: - ograničavanjem povećanja jakosti tih polja - provedbom mjera za smanjenje jakosti tih polja 34.) ZAKON O ELEKTROSMOGU Kada i gdje? Njemačka, Tri glavna razloga: 1. Proširenje brzih željezničkih linija kroz Njemačku i njihove veze sa susjednim željezničkim upravama, što za posljedicu ima izgradnju velikih infrastrukturnih postrojenja za opskrbu električnom energijom kao i telekomunikacijskih i signalno sigurnosnih postrojenja. 2. Kao rezultat preuređenja komunikacijskog tržišta u Njemačkoj se skokovito povećao broj korisnika mobilnih telefona, a time i broj prijamnih postaja za prenošenje njihovih poziva. 17
18 3. Stvaranje prekograničnih veza između njemačkih opskrbljivača energijom i njihovih europskih partnera. 35.) VRSTE ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA Razlikujemo dvije vrste elektromagnetskog zračenja; ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Ionizirajuće zračenje je ono zračenje vrlo male valne duljine, ali ima dovoljnu energiju da odvoji elektrone od atoma koji je upio emitiranu energiju zračenja. Tako nastaju ioni tj. atomi ili molekule koji su električki nabijeni. U ionizirajuće zračenje spadaju: α zrake β zrake γ zrake X (rendgenske) zrake kozmičko zračenje neutroni Ionizirajuće zračenje se na široko koristi za dijagnosticiranje i liječenje karcinoma, povećavajući postotak preživljavanja i poboljšavajući kvalitetu života pacijenata kao npr. Terapija za leukemiju. Neionizirajuće zračenje je elektromagnetsko zračenje koje u međudjelovanju s tvarima ne stvara ione (tj. nema dovoljnu energiju) Neionizirajuće zračenje uključuje: Vidljivu svjetlost Nisko energetsko ultraljubičasto (UV) zračenje Infracrveno (IR) zračenje Radiovalna i mikrovalna polja Polja ekstremno niskih frekvencija Statična električna i magnetska polja. 18
10. BENZINSKI MOTOR (2)
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak 10. BENZINSKI MOTOR (2) 1 Sustav ubrizgavanja goriva Danas Otto motori za cestovna vozila uglavnom stvaraju gorivu smjesu pomoću sustava za ubrizgavanje
Διαβάστε περισσότεραAutomobil je jedno brzo prijevozno sredstvo modernog društva
Automobil je jedno brzo prijevozno sredstvo modernog društva Rezultati ankete iz Švicarske na pitanje o automobilu: 58% ne mogu zamisliti da idu na posao bez automobila 56% smatra automobilpraktičnim,
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραod prvog komercijalnog leta godine uporaba komercijalne avijacije se povećalo za više od 70 puta
ZRAČNI PROMET I OKOLIŠ Komercijalno zrakoplovstvo i okoliš Uvod Buka u komercijalnom zračnom prometu od prvog komercijalnog leta 1949. godine uporaba komercijalne avijacije se povećalo za više od 70 puta
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραVELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD
10.2012-13. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak TEHNIČKA SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU 1. UVOD 1 Literatura: [1] Novak, Z.: Predavanja Tehnička sredstva u cestovnom prometu, Web stranice Veleučilišta
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραUtjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραEuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje
EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραEMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE
Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραObnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj Energija vodenih tokova (hidroenergija) Energija plime i oseke Energija morskih struja Energija valova Obnovljivi izvori energije 1 EJ/god TWh/god Solarno zracenje
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραVodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραDUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr
DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 (D)
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o održanju energije: energija se ne može
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραGLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.
GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Διαβάστε περισσότεραŠto je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
Διαβάστε περισσότεραPovezivanje zračne luke i centra grada željezničkom prugom idejna rješenja za Dubrovnik, Split i Zagreb
HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva Opatija, 2016. Povezivanje zračne luke i centra grada željezničkom prugom idejna rješenja za Dubrovnik, Split i Zagreb
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραT E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E
Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα