Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak. Prof.dr.sc. Igor Kuzle
|
|
- Μαργαρίτες Κρεστενίτης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Općenito o elektranama Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak Prof.dr.sc. Davor Grgić Prof.dr.sc. Igor Kuzle
2 Uvod Što su to elektrane... Elektrane su postrojenja u kojima se oblici unutrašnje energije (nuklearna, kemijska, k unutrašnja kalorička, kinetička i potencijalna) ili energija Sunčeva zračenja č preobražuju u električnu energiju. 2
3 Pretvorba primarnih ih oblika energije Klasični, i konvencionalni: i Unutarnja energija: nafta, ugljen, plin Potencijalna energija: vodne snage Nuklearna energija: fisija (uran, torij) Alternativni, ti i nekonvencionalni: i Unutarnja energija: uljni škriljevci, bituminozni pijesak, biomasa, bioplin Potencijalna energija: plima i oseka, valovi i morske struje Kinetička energija: vjetar Toplinska energija: suhe stijene u Zemljinoj kori, more, vrući izvori Nuklearna energija: fuzija lakih atoma Fuzija na Suncu: energija zračenja Sunca 3
4 Pretvorba primarnih oblika u el. energiju TE (unutarnja energija fosilnih goriva) izgaranje fosilnih goriva u parnom kotlu mehanička turbina + generator električna NE (fisija-uran,torij; fuzija lakih atoma) nuklearni reaktor mehanička turbina + generator električna HE (potencijalna energija vode) mehanička vodna turbina + generator električna vjetar (kinetička energija) - vjetroelektrane toplina mora, vrući izvori (geotermičke elektrane) =>para Sunčevo zračenje - neposredno u električnu energiju u fotonaponskim elementima ili posredno u termodinamičkom kružnom procesu 4
5 Općenito ć o elektranama 1 Za pogon generatora kao izvora električne energije predviđeni su u svakoj elektrani pogonski strojevi (vodne turbine, parne turbine, plinske turbine, motori s unutrašnjim izgaranjem, elisa za pogon vjetrom). Osim pogonskih strojeva postoje i svi ostali uređaji i naprave neophodni za pogon tih strojeva; za regulaciju, kontrolu, upravljanje i druge namjene. Temeljni je zadatak elektrana proizvesti potrebnu količinu električne energije u času kada je potrošač č traži. Električna energija ne može se akumulirati (pohraniti), proizvodnja električne energije mora u svakom trenutku biti jednaka potražnji (potrošnji). 5
6 Općenito ć o elektranama 2 Elektrane se rijetko grade kao izolirana postrojenja za napajanje samo određenih potrošača, npr. neke industrije locirane daleko od postojećih električnih mreža; Redovito su dio EES-a koji, osim većeg broja elektrana za proizvodnju električne energije, obuhvaća ć još rasklopna postrojenja za razvod i i transformaciju električne energije, vodove za prijenos i razdiobu električne energije i postrojenja, uređaje i aparate u kojima se električna energija kod potrošača pretvara u onaj oblik energije (korisni oblici energije) gj koji mu je potrebit (toplinu, mehaničku energiju, kemijsku energiju, svjetlo). 6
7 Općenito ć o elektranama 3 Rad pojedine elektrane u EES-u ovisi o radu drugih elektrana i potrošnji usustavu. Stoga se elektrana ne može promatrati neovisno od sustava već je način njezine izgradnje kao i dimenzioniranje njezinih uređaja i izbor njihovih pogonskih karakteristika ovisan o utjecaju EES-a. 7
8 Općenito ć o elektranama 4 Prema pogonskom stroju ili energiji, koja se u elektrani pretvara u električnu energiju, razlikuju se: termoelektrane (u koje se mogu ubrojiti i nuklearne i geotermalne elektrane), hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane. 8
9 Energetske značajke č elektrana 1 Osnovna značajka svake elektrane je njena instalirana snaga S Ei, koja se dobije kao aritmetički tički zbroj naznačenih č prividnih snaga s natpisnih pločica generatora S gn u [MVA], ili nazivnih snaga primarnih pogonskih strojeva P gn u[mw]. Instalirana snaga je istovremeno i nazivna snaga elektrane. 9
10 Energetske značajke č elektrana 2 Maksimalna snaga elektrane je ona najveća ć snaga (P EM P Ei ) koju elektrana kao cjelina može dati, uz pretpostavku da su svi dijelovi elektrane sposobni za pogon. Pri tom se u slučaju hidroelektrane pretpostavlja da su protok i pad optimalni. U slučaju parne termoelektrane pretpostavlja se da je na raspolaganju dovoljna količina goriva propisane kvalitete te da je osigurana dovoljna količina tehnološke vode normalne temperature i čistoće za napajanje generatora pare kao i hlađenje kondenzata. 10
11 Energetske značajke č elektrana 3 Pilik Prilikom određivanja maksimalne snage elektrane ne zahtjeva se postizanje optimalnog stupnja korisnosti cijelog postrojenja elektrane, ali se u obzir uzimaju utjecaji svih njegovih dijelova. Npr. u slučaju hidroelektrana razmatraju se i dimenzije dovodnih i odvodnih uređaja, a u slučaju termoelektrana na paru, kapacitet dopreme ugljena, stanje kotlova, kapacitet sustava za otpremu šljake i pepela, dovod vode itd. U slučaju plinskih termoelektrana u obzir se uzimaju vrsta i kvaliteta goriva. 11
12 Energetske značajke č elektrana 4 Raspoloživa snaga je najveća snaga koju elektrana može proizvesti u nekom trenutku, uvažavajući stvarno stanje pomoćnih pogona u elektrani i vanjske (vremenske i dr.) uvjete, uz pretpostavku da nema ograničenja zbog zahtijevane proizvodnje jalove snage. Prilikom određivanja raspoložive snage hidroelektrana, potrebno je uzeti u obzir raspoloživi dotok vode i trenutni pad U slučaju termoelektrana na paru, u obzir je potrebno uzeti kvalitetu goriva, kao i količinu i temperaturu tehnološke vode, odnosno vrstu i kvalitetu goriva, nadmorsku visinu i temperaturu okolnog zraka u slučaju plinskih termoelektrana. 12
13 Energetske značajke č elektrana 5 Vlastita potrošnja je snaga koja je potrebna za rad pomoćnih pogona elektrane: raznih crpki, ventilatora, mlinova, sustava za dopremu ugljena, otpremu šljake i pepela u slučaju termoelektrana na paru, kompresora i ventilatora u slučaju plinskih termoelektrana, a crpki i ventilatora u slučaju hidroelektrana. Udjel vlastite potrošnje znatno je veći u slučaju termoelektrana na paru (6 12 % nazivne snage), nego u slučaju hidroelektrana i plinskih termoelektrana (0,5 2 % nazivne snage). 13
14 Energetske značajke č elektrana 6 Hidroelektrane imaju još jednu karakterističnu veličinu koja na neki način dopunjuje pojam instalirane snage. To je veličina izgradnje, odnosno maksimalni protok u[m 3 /s] koji elektrana može iskoristiti (bez obzira na stupanj korisnog djelovanja), j uzimajući u obzir stanje svih dijelova postrojenja. Moguća godišnja proizvodnja elektrane više je karakterističan kt tič pokazatelj za hidroelektrane (jer se one dimenzioniraju s obzirom na energiju), nego za termoelektrane (koje se dimenzioniraju s obzirom na snagu) i određuje se različito za svaku od karakterističnih grupa elektrana. 14
15 Elektroenergetski k sustav Hrvatske Ukupna instalirana snaga u svim elektranama u Hrvatskoj je 3654 (HEP Proizvodnja) (Plomin II) = 3864 MW. U TE je instalirano 1811 MW (bez 50% udjela u NE Krško, Hrvatski udio iznosi 350 MW). U HE je instalirano 2110 MW. Najjači izvor je HE Zakučac snage 486 MW, a najveća termoelektrana je TE Sisak snage 420 MW. Prva (i zasad jedina) vjetroelektrana povezana na prijenosni sustav je VE Vrataruša instalirane snage 42 MW, a ukupna instalirana snaga svih vjetroelektrana (uključujući one priključene na distribucijsku mrežu iznosi 72 MW. Ukupna instalirana snaga industrijskih ij elektrana iznosi i 212 MW. 15
16 Lokacije elektrana u Hrvatskoj 16
17 Hidroelektrane u Hrvatskoj HIDROELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA (MW) HIDROELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA (MW) AKUMULACIJSKE PROTOČNE HE ZAKUČAC 486 HE VARAŽDIN 86.5 RHE VELEBIT 276/-240 HE ČAKOVEC 82 HE ORLOVAC 237 HE DUBRAVA 82.4 HE SENJ 216 HE GOJAK 48 HE DUBROVNIK 216 HE RIJEKA 36 HE VINODOL 90 HE MILJACKA 24 HE KRALJEVAC HE GOLUBIĆ HE PERUČA 41.6 HE JARUGA 7.2 HE ĐALE 40.8 HE OZALJ 5.2 HE SKLOPE 22.5 HE KRČIĆ 0.3 CS BUŠKO BLATO 11.4/-10.3 Nedavno puštena u pogon HE Lešće (42 MW). CHE FUŽINE 4/-4.8 Prva nova HE od osamostaljenja. HE ZAVRELJE 2 CHE LEPENICA 1.4 HE ZELENI VIR 1.4 CS: crpna stanica CHE: crpna HE RHE: reverzibilna HE 17
18 Termoelektrane u Hrvatskoj TERMOELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA NA PRAGU (MW) GORIVO TE SISAK 396 l. ulje/p. plin TE-TO ZAGREB 337/400 l. ulje/p. plin TE RIJEKA 303 l.ulje TE PLOMIN I 102 ugljen EL-TO ZAGREB 87/300 l. ulje/p. plin KTE JERTOVEC 83 p. plin/elu PTE OSIJEK 48 p. plin/elu TE-TO OSIJEK 42/90 l. ulje/p. plin INTERVENTNE DIESEL (4) 29 D2 TE PLOMIN II* 192 ugljen * U vlasništvu TE Plomin d.o.o. (HEP : RWE Power - 50% : 50%); HEP - Proizvodnja d.o.o. NE KRŠKO (50%) ** 350 UO 2 ** Polovina ukupne snage. Prikazanom snagom raspolaže HEP d.d. temeljem suvlasništva u NE Krško d.o.o. (HEP : ELESGEN - 50% : 50%) l. ulje: loživo ulje p. plin: prirodni plin ELU: ekstralako ulje UO 2 : uranov oksid D2: specijalna ulja za pogon interventnih elektrana. 18
19 Godišnji konzum i vršno opterećenje ć 19
20 Struktura izvora Hidrološki iznimno povoljne godine 20
21 Što su to hidroelektrane 1 Hidroelektrane (HE) su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaničku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konačno, u električnu energiju u sinkronom generatoru. 21
22 Što su to hidroelektrane 2 22
23 Što su to hidroelektrane 3 Hidroelektranu u širem smislu čine: sve građevine i postrojenja koje služe za prikupljanje (akumuliranje), dovođenje i odvođenje vode (brana, zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (turbine, generatori), transformaciju i razvod električne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te postrojenja za smještaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl.). 23
24 Što su to hidroelektrane 4 Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara prvo u mehaničku (preko hidrauličkih turbina), a potom u električnu energiju gj (posredstvom električnih generatora). Energetske karakteristike svake hidroelektrane zavise od vodotoka na kome se ona gradi, odnosno od protoka, ukupne količine raspoložive vode (i njene raspodjele tijekom godine) i pada. Ni protok, ni količina vode, ni pad ne mogu se po volji birati, jer su to inherentne karakteristike svakog riječnogtokai položaja elektrane. 24
25 Što su to hidroelektrane 5 Konstrukcijskim ki mjerama mogu se poboljšati uvjeti za korištenje prirodnog vodnog potencijala, u prvom redu pregrađivanjem vodnog toka branom i formiranjem akumulacijskih jezera. Na taj način podiže se razina vode i iskoristivi (prirodni) pad koncentrira se na znatno kraću dionicu riječnog toka, uz istovremeno smanjenje gubitaka pada. 25
26 Povijesni i pregled razvoja počeci primjene hidro potencijala za proizvodnju električne energije - firma Michigan Grand Rapids Electric Light and Power Company koristi mali generator spojen na vodnu turbinu za proizvodnju električne energije koja se koristila za rasvjetu puštena u pogon elektrana na Nijagarinim slapovima, proizvedena električna energija također se koristila za rasvjetu na teritoriju SAD i Kanade u pogonu je oko 45 hidroelektrana oko 15% električne energije proizvedene u SAD potječe iz hidroelektrana Oko 18% ukupne svjetske proizvodnje električne energije potječe iz hidroelektrana U HE Tri Klisure u Kini u pogonu 27 od 32 predviđena generatora pojedinačne snage 700 MW -> najveća ć HE na svijetu projektirane instalirane snage MW 26
27 Povijesni i pregled razvoja u RH prva hidroelektrana izgrađena đ na Skradinskom k buku na rijeci Krki, današnja HE Jaruga (pad 10 m, 1 turbina, jednofazni generator snage 300 kva) izgrađena nova HE Jaruga snage 5,4 MW HE Miljacka (snaga 17,7 MW, pad 105 m i instalirani protok 24 m 3 /s) HE Ozalj na rijeci Kupi (snaga 2,5 MW) HE Kraljevac na rijeci Cetini (2 agregata, snaga 25,6 MW, pad 100 m i instalirani protok 30 m 3 /s) faza HE Kraljevac (2 agregata, snaga 41,6 MW, instalirani i protok 50 m 3 /) /s) 27
28 Povijesni pregled razvoja u RH 2 HE Kraljevac sa snagom 67,2 MW najveća elektrana na Balkanu. Do 2. svjetskog rata 153 malih HE u Hrvatskoj. Hidroelektrana Godina puštanja u pogon Hidroelektrana Godina puštanja u pogon HE Jaruga 1895./1903. HE Senj HE Miljacka HE Dubrovnik MHE Ozalj HE Rijeka HE Kraljevac (I i II faza) 1912./1932. HE Sklope HE Vinodol HE Orlovac MHE Zavrelje HE Varaždin MHE Ozalj II HE Golubić HE Miljacka (obnova) HE Čakovec CHE Fužine RHE Velebit HE Gojak CHE Lepenica HE Peruća HE Dubrava HE Zakučac (I i II faza) 1961./1980. HE Đale
29 Hd Hidroelektrane u Hrvatskoj Trenutno su u Hrvatskoj u pogonu 23 veće ć hidroelektrane. HE na rijeci Dravi: HE Varaždin (2x43 MW) HE Čakovec (2x40,3 MW) HE Dubrava (2x37,5 MW) 29
30 HE na Dravi 30
31 HE Čakovec k 31
32 HE na slivu Kupe HE u slivu rijeke Kupe: HE Ozalj (3x1,34+2x1,3 MW) HE Gojak (3x16,8 MW) HE Zeleni Vir (2x0,9 MW) 32
33 HE Ozalj 33
34 HE u slivu Lokvarke k i Ličankeč Hidroenergetski sustav u slivu rijeka Lokvarke k i Ličanke: HE Vinodol (3x28 MW) CHE Fužine (1x4,9 MW) CHE Lepenica (1x1,14 MW) 34
35 HE Vinodol 35
36 HE na Rječini č i slivu Like i Gacke HE na rijeci i Rječini: i HE Rijeka (2x19,28 MW) Hidroenergetski sustav st u slivu rijeka Like i Gacke: HE Senj (3x72,5 MW) HE Sklope (1x23,5 MW) 36
37 HE Sklope 37
38 HE na Zrmanji HE na rijeci Zrmanji: RHE Velebit (2x140/125 MW) 38
39 RHE Velebit 39
40 HE na Krki HE na rijeci Krki: HE Golubić (2x3,75 MW) HE Miljacka (3x6,7+1x4 MW) HE Jaruga (2x2,94 MW) 40
41 HE Jaruga 41
42 HE na Cetini HE na rijeci Cetini: HE Peruća (2x21,3 MW) HE Orlovac (3x79 MW) HE Đale (2x20,4 MW) HE Zakučac č (2x110,5+2x138, MW) HE Kraljevac (2x20,8+1x12,8+1x4,8 MW) 42
43 Hd Hidroenergetski sustav Cetine 43
44 HE Kraljevac 44
45 HE na slivu Trebišnjice HE na slivu rijeke Trebišnjice: HE Dubrovnik (2x108,2 MW) HE Zavrelje (1x1,9 MW) 45
46 Buduće ć HE u Hrvatskoj U dogledno d vrijeme planira se izgradnja: HE Lešće (42,3 MW) HE Podsused (43 MW) HE Kosinj (28 MW) HE Novo Virje (138 MW) HE Ombla (68,5 MW) 46
47 HE Lešće 47
48 HE Podsused d 48
49 Što je to termoelektrana... 1 Termoelektrana je postrojenje j u kojem se proizvodi električna energija pretvorbom toplinske energije. 49
50 Što je to termoelektrana... 2 Klasične termoelektrane za svoj pogon koriste fosilna ili nuklearna goriva, čijim izgaranjem u tehnološkom procesu pretvaraju unutarnju kaloričku energiju goriva u električnu energiju. Osim klasičnih termoelektrana postoje i termoelektrane koje koriste druge izvore topline (Sunce, geotermalni izvori, biološki otpad, itd.) Uz električnu energiju, termoelektrane mogu davati i znatne količine toplinske energije, pa prema tome postoje: Kondenzacijske termoelektrane Termoelektrane - toplane 50
51 Podjela termoelektrana 1 Termoelektrane mogu se podijeliti i prema vrsti pogonskih strojeva: Parne termoelektrane (kondenzacijske termoelektrane) gorivo izgara u parnim kotlovima, pogonski je stroj parna turbina (η ~ 35 40%). Kogeneracijske termoelektrane (termoelektrane-toplane), toplane) posebna izvedba parnih termoelektrana u kojima se dio pare iskorištava za industriju i grijanje j naselja (η 70%). Plinske termoelektrane pogonski stroj je plinska turbina (η ~ 30 35%). 51
52 Podjela termoelektrana 2 Kombi termoelektrane - kombinirani plinsko-parni parni proces (η 50%). Dizelske termoelektrane s dizelskim motorom kao pogonskim strojem (η 20%). Geotermičke termoelektrane u kojima se para iz zemlje neposredno ili preko izmjenjivača topline upotrebljava za pogon turbine. Nuklearne elektrane nuklearni reaktor preuzima ulogu kotla, a pogonski je stroj parna turbina. (η ~ 30 37%) 52
53 Povijesni pregled razvoja termoelektrana 4. rujan godine Thomas A. Edison pušta u pogon svoju Pearl Street termoelektranu u New Yorku koja kao pogonsko gorivo koristi ugljen uz stupanj djelovanja od svega 2.5 %. Ova elektrana opsluživala je 59 potrošača! Prijelomna točka u razvoju termoelektrana vezana je uz početak 20 stoljeća i spoznaju Samuela Insull-a da bi se povećanjem parne turbine moglo dobiti povećanje snage uz it istovremeno manje troškove proizvodnje dj Primjer USA početne Insull-ove jedinice od 5 i 12 MW već su godine zamijenile jedinice snage 110 MW, daljnji trend rasta je nastavljen, godine jedinica 220 MW, godine jedinica 575 MW, dok je granica od 1000 MW probijena godine 53
54 Termoelektrane u RH sedam klasičnih termoelektrana (ukupna električna snaga na pragu iznosi 1589 MW) i to: TE Sisak (396 MW) TE Rijeka (320 MW) TE-TO Zagreb (318 MW) TE Plomin (330 MW) uključuje TE Plomin I + TE Plomin II TE-TO Osijek (96,2 MW) EL-TO Zagreb (86,8 MW) KTE Jertovec (88 MW) četiri interventne dizelske elektrane (29 MW) i jedna interventna plinska elektrana (13 MW) 54
55 Termoelektrane u RH TE SISAK god proizvodnja prosj 2005 god. proizvodnja prosj položaj: Sisak, Čret, 4 km nizvodno od Siska na desnoj obali Save tip elektrane: kondenzacijska TE s dva bloka: svaki blok ima dva parna kotla i po jednu parnu turbinu vrsta goriva: teško loživo ulje, plin ukupna snaga: 420 MW (2x210 MW) vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para elektr. energija 1140 GWh 523 GWh tehnol. para t 55
56 Termoelektrane u RH TE RIJEKA položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali tip elektrane: regulacijska kondenzacijska, kotao i jedna parna turbina vrsta goriva: teško loživo ulje ukupna snaga: 320 MW vrste proizvoda: električna energija god. proizvodnja prosj elektr. energija 790 GWh 697 GWh 56
57 Termoelektrane u RH TE-TO TO ZAGREB položaj: Zagreb, Žitnjak tip elektrane: kogeneracijska (spojna) proizvodnja električne i toplinske energije vrsta goriva: g1: prirodni plin ili ekstra lako ulje za loženje g2: teško lož ulje / plin ukupna snaga: 318 MW e / 450 MW t +150 t/h vrste proizvoda: električna i toplinska energija, tehnološka para 57
58 Termoelektrane u RH TE-TO ZAGREB god. proizvodnja prosj elektr. energija 936 GWh 1389 GWh ogrjevna toplina GJ GJ tehnol. para t t snaga po agregatima tip gorivo A: K1 70 MW t kotao 1 bloka A g2 C: 110 MW e / 200MW t toplifikacijski blok g2 K: 2x71+66 MW e / 140 MW t kombi kogeneracijski blok s dvije plinske turbine PK3: 56 MW t pomoćna parna kotlovnica g2 VK3: 50 MW t vrelovodni kotao g2 VK4: 50 MW t vrelovodni kotao g2 VK5: 100 MW t vrelovodni kotao g2 VK6: 100 MW t vrelovodni kotao g2 g1 58
59 Termoelektrane u RH TE PLOMIN god proizvodnja prosj 2005 položaj: Luka Plomin tip elektrane: kondenzacijska TE s dva bloka: svaki blok ima parni kotao i po jednu parnu turbinu vrsta goriva: ugljen ukupna snaga: 330 MW (1x110+1x210 MW) vrste proizvoda: električna energija gj god. proizvodnja prosj TE Plomin I 600 GWh 641 GWh TE Plomin II GWh 1458 GWh 59
60 Termoelektrane u RH TE-TO OSIJEK položaj: Osijek tip elektrane: kogeneracijska vrsta goriva: teško lož ulje, plin ukupna snaga: 95 MW (2x25+1x45 MW) vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para, toplinska energija 60
61 Termoelektrane u RH TE-TO OSIJEK god. proizvodnja prosj elektr. energija 205 GWh 106,7 GWh ogrjevna energija GJ GJ tehnol. para t t snaga po agregatima tip gorivo A: 45 MW e / 110 MW t toplifikacijski blok g2 B: 25 MW e / 56 t/h * plinska turbina g1 C: 25 MW e * plinska turbina g1 SBK1: 18 t/h parni kotao g2 SBK2: 18 t/h parni kotao g2 SBK3: 18 t/h parni kotao g2 * plinske turbine mogu raditi alternativno na kotao na otpadnu toplinu KNOT 61
62 Termoelektrane u RH EL-TO ZAGREB položaj: Zagreb, Trešnjevka tip elektrane: kogeneracijska vrsta goriva: g1: prirodni plin g2: teško loživo ulje / plin ukupna snaga: MW e / 342,34 MW t +180 t/h vrste proizvoda: električna i toplinska energija, tehnološka para 62
63 Termoelektrane u RH EL-TO ZAGREB god. proizvodnja prosječno elektr. energija 395,761 GWh 332,24 GWh ogrjevna toplina ,940 GJ ,7 GJ tehnol. para t t snaga po agregatima tip gorivo 1x11 MW e toplifikacijski blok g2 1x30 MW e toplifikacijski ij ki blok g2 2 x 23,9 MW e kombi kogeneracijski blok s dvije plinske turbine 64 MW t pomoćni parni kotao g2 116MW t pomoćni vrelovodni kotao g2 58 MW t pomoćni vrelovodni kotao obnova i rekonstrukcija g1 g2 63
64 Termoelektrane u RH KTE JERTOVEC položaj: Konjščina, god. proizvodnja prosj Jertovec tip elektrane: kombinirana (plinskoparna) termoelektrana Jertovec - interventna ntn (vršna) elektrana vrsta goriva: prirodni plin, ekstra lako ulje za loženje ukupna snaga: 88 MW (2x31,5+2x11,5 MW) vrste proizvoda: elektr. energija 77 GWh 0,84 GWh električna energija, pomoćne usluge sustava Agregati A i C čine jedan kombi blok, B i D su drugi kombi blok. 64
65 Termoelektrane u RH TG S n P n -gen P n -prag P min Q max (P min ) Q max (P naz ) Q max (P min ) Q max (P naz ) Vrsta ELEKTRANA cos ϕ n br. (MVA) (MW) (MW) (MW) ind. (MVAr) ind. (MVAr) kap. (MVAr) kap. (MVAr) uzbude TE-TO Osijek tir. samouz tir. samouz. PTE Osijek tir. samouz. TE Sisak KTE/PTE Jertovac /90 70/ / / /53 60/ tir. samouz. tir. samouz strojna DC strojna DC tir. samouz tir. samouz TE-TO Zagreb strojna DC tir. samouz brushless EL-TO Zagreb tir. samouz brushless brushless TE Rijeka tir. nezavis. TE Plomin strojna DC 65
66 Termoelektrane u drugim državama Hrvatska je financirala izgradnju četiri TE i jednu NE na prostoru drugih republika SFRJ čija ukupna snaga na pragu iznosi 650 MW i to: Bosna i Hercegovina TE Kakanj (50 MW), TE Tuzla IV (182 MW) Temeljem ulaganja u u ove dvije elektrane HEP će u sljedećih 6 godina preuzeti 5220 GWh električne energije. TE Gacko (100 MW) prema ugovoru još 18 god. ili 10 TWh. Očekuje se rješenje j isporuke električne energije s Elektroprivredom Republike Srpske. Srbija i Crna Gora TE Obrenovac VI (280 MW) prema ugovoru još 12,5 god. ili 21 TWh; Očekuje se rješenje isporuke električne energije s Elektroprivredom Srbije. Slovenija NE Krško (338 MW HEP suvlasnik) 66
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o održanju energije: energija se ne može
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o odrţanju energije: energija se ne moţe
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNA POSTROJENJA
ELEKTRIČNA POSTROJENJA Literatura: Požar, H. Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb Tehnički priručnik Končar Elektroenergetski sustav Međusobno povezani skup proizvodnih, prijenosnih
Διαβάστε περισσότεραObnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj Energija vodenih tokova (hidroenergija) Energija plime i oseke Energija morskih struja Energija valova Obnovljivi izvori energije 1 EJ/god TWh/god Solarno zracenje
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE Povijesni razvoj 1 Osnovni pojmovi hidraulički strojevi u kojima se mehanička energija vode pretvara u mehaničku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA [Nm]=[J]=[Ws] Oblici energije: Energija položaja - potencijalna energija : E P = mgh Energija gibanja -kinetička energija : E K = mv 2 /2 Energija dovođenja ili odvođenja
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραProizvodnja i potrošnja električne energije
Proizvodnja i potrošnja električne energije Električna struja Usmjereno gibanje elektrona. Struja ovisi o naponu i otporu strujnog kruga: I = (A) Električna snaga: P = U I (W) Električna energija: W =
Διαβάστε περισσότεραSKRIPTA IZ KOLEGIJA: PROIZVODNJA I PRETVORBA ENERGIJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET SKRIPTA IZ KOLEGIJA: PROIZVODNJA I PRETVORBA ENERGIJE Nositelj kolegija: dr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika i energetika. Energetika
Energetika Problematika kojom se energetika bavi obuhvaća: pretvorbu izvornih oblika energije u električnu i toplinsku energiju projektiranje energetskih postrojenja razvoj, konstrukciju i održavanje energetske
Διαβάστε περισσότερα1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE 2. PARNOTURBINSKI POGON Slika 2. Parnoturbinski pogon 3. PRINCIP RADA PARNE TURBINE Slika 3. Princip rada parne turbine 4. PLINSKOTURBINSKI POGON Slika 4. Plinskoturbinski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za električne mreže i postrojenja OPĆA ENERGETIKA
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za električne mreže i postrojenja OPĆA ENERGETIKA Doc. dr. sc. Ranko Goić, dipl. ing. el. šk.god. 2006/2007
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραKORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE Osnovni pojmovi hidrauliĉki strojevi u kojima se energija vode pretvara u mehaniĉku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet što veći korisni uĉinak
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραVrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije. Zajedničke karakteristike
Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije 1. Biomasa i bioplin 2. Otpad 3. Energija vodnih snaga 4. Energija vjetra 5. Energija mora 6. Energija sunčeva zračenja Rezerve obnovljivih
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραMJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.
MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA POSTROJENJA
( Hidroelektrane) List: 1 HIDROELEKTRANE Hidroelektrane su energetska postrojenja koja energiju vodotokova pretvaraju u električnu energiju preko vodnih turbogeneratora. Iskoristiva energija vodotokova:
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE
Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec List: ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE ENERGETSKI SUSTAVI S PARNIM PROCESOM - Gorivo: - fosilno (ugljen, loživo ulje, prirodni plin) - nuklearno(u
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραUtjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραEKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE
List:1 EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE NEKI PRIMJERI ZA RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE UTJECAJNI FATORI EKONOMIČNOSTI POGONA: Konstrukcijska izvedba energetskih ureñaja, što utječe
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZA V LJUBLJANI, FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO Katedra za energetsko strojništvo VETRNICA. v 2. v 1 A 2 A 1. Energetski stroji
Katedra za energetsko strojništo VETRNICA A A A Katedra za energetsko strojništo Katedra za energetsko strojništo VETRNICA A A A Δ Δp p p Δ Katedra za energetsko strojništo Teoretična moč etrnice Določite
Διαβάστε περισσότεραTOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE
(Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραEEMIE. Predmet Energetsko ekonomski modeli izgradnje EES-a. Prof.dr.sc. Željko Tomšić Dr.sc. Ivan Rajšl Matea Filipović
Predmet Energetsko ekonomski modeli izgradnje EES-a EEMIE Prof.dr.sc. Željko Tomšić Dr.sc. Ivan Rajšl Matea Filipović ELEKTRANE i PLANIRANJE EES-a KARAKTERISTIKE EES Budući da ne postoji mogućnost akumuliranja
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραModeliranje stohastičnosti kombinacije različitih obnovljivih izvora
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 153 Modeliranje stohastičnosti kombinacije različitih obnovljivih izvora Zagreb, srpanj 2009. i Sažetak Obnovljivi izvori energije
Διαβάστε περισσότεραDIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE. Kata Sušac. Prof. dr.sc. Željko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Duić.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentori Prof. dr.sc. Željko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Duić Kata Sušac Zagreb, 2007. SAŽETAK Ovaj rad pokušat će približiti strukturiranje
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραSveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama Sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja,
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραVELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD
10.2012-13. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak TEHNIČKA SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU 1. UVOD 1 Literatura: [1] Novak, Z.: Predavanja Tehnička sredstva u cestovnom prometu, Web stranice Veleučilišta
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραEnergija biomase Obnovljivi izvori energije: vrste, potencijali, tehnologije
ENERGIJA BIOMASE Postanak: Biomasa su sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog porijekla, dobivene od otpada i ostataka poljoprivredne i šumarske industrije. Biomasa dolazi u: čvrstom, tekućem (biodizel,
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότερα4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO
4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline Q I (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija, ) 2. vanjski izvori topline Q
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραKogeneracijska postrojenja
Kogeneracijska postrojenja (ZA INŽENJERE ELEKTROTEHNIKE) Kemal Hot Elektrotehnički odjel Tehničko veleučilište u Zagrebu Studeni, 2010. TVZ-EO: Kogeneracijska postrojenja U v o d Kogeneracija: simultana
Διαβάστε περισσότερα