POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala
|
|
- Μακάριος Κακριδής
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 POJAČAVAČ VELKH SGNALA 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala. Uvod Namena Sadržaj Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (t (stepen ik iskorišćenja) išć Klir faktor Klasifikacija ij pojačavača č č prema položaju radne tačke. Pojačavač snage u klasi A sa BJT Simetrična sprega u klasi A Obrtači faze Simetrična sprega sa komplementarnim parom 3. Pojačavač snage u klasi B sa BJT Simetrična ič sprega u klasi B 3. decembar 0. Simetrična sprega Pojačavači sa velikih komplementarnim signala parom Sadržaj 4. Pojačavači snage u klasi AB 5. CMOS pojačavači snage 6. Primer integrisanog pojačavača snage 7. Pojačavač snage u klaci C 8. Prekidački pojačavači snage Pojačavači snage klase D, E, F Pojačavači snage klase S,, T Pojačavači snage klase G, H Uvod. Uvod Namena Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (stepen iskorišćenja) Klir faktor Klasifikacija pojačavača prema položaju radne tačke 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala
2 Uvod Namena Koriste se kao izlazni stepen, na kraju pojačavačkog lanca: Opterećen je potrošačem, tako da je veoma važno da se izlazna impedansa prilagodi potrošaču (za pojačavače napona mala izlazna otpornost). Prethodno je signal već dovoljno pojačan, tako da pobudni signali nisu mali. Očekuju se veliki signali na izlazu. Koristi se cela radna oblast tranzistora. zlazni signal izobličen. Ne važe linearni imalosignalni l i modeli. Veliki signali impliciraju velike snage zato je važan odnos korisne snage enapotrošaču i ukupne uložene snage. 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala Da se podsetimo: zlazne karakteristike bipolarnog tranzistora koji radi u konfiguraciji sa zajedničkim emiterom C B9 B8 B7 B6 B5 B4 B3 B Pojačavači malih signala koriste samo najlinearniji deo karakteristika tranzistora 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 6 B V CE To se postiže izborom jednosmerne radne tačke, odnosno jednosmernom polarizacijom tranzistora jednosmerna polarizacija tranzistora C R Rc B =60μA C =.5mA V CE Npr. u RT sa B =60μA Biće c =.5mA i V ce =4.5V V BE =0.6V BE R T V CE =4,5V 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 7 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 8
3 Pobuda malim naizmeničnim signalom prko C s izazvaće na R c promenu od R c (βi B ), tako da će na potrošaču da se javi naizmenična komponenta V p =R p P jednosmerna polarizacija tranzistora C R Rc B =(60 ± 0)μA C =.5mA±0.5mA P + - Vin R T V CE =4,5V V ± Rp V P V CE 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 9 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 0 Realno, karakteristike BJT nisu linearne Od pojačavača velikih signala očekuje se da koristi se što veću oblast rada tranzistora! Cmax C B9 Oblast rada ograničena je sa P dmax B8 Cmax Cmin B7 V CEmax =BV CE Cmin B6 B5 B4 B3 B B V CEmin =V CEzas P dmax Sekundarni proboj V CE 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala V CEmin V CEmax 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala
4 Pojačavači koji koriste što veću radnu oblast nazivaju se pojačavačima snage. Zadatak im je da što veću snagu dopreme do potrošača (generalno snage većeodw) W). Dobro je da se definiše pojam snage vezan za pojačavače. Generalno, za svaki uređaj definiše se pojam uložene snage i korisne snage Opšte prirodno načelo kaže da uložena snaga mora biti veća od utrošene, odnosno korisne snage. P uloženo > P korisno Šta je sa razlikom? Razlika se odnosi na snagu gubitaka. 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 3 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 4 Šta se ulaže? Da bi pojačavač radio, potebno je da se napaja iz izvora V CC. Pojačavač crpi snagu iz izvora napajanja. Snaga koju izvor za napajanje daje, predstavlja ukupnu utrošenu snagu i ona iznosi P CC =V CC * CC + - Vin P CC =V CC * CC Rc R CC T Rp R V P 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 5 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 6
5 Korisna snaga je ona koja se ostvari na potrošaču ona iznosi + - Vin P k =P P =V P * P R B R Rc C T V CE P Rp V P Stepen iskorišćenja, η, predstavlja odnos korisne snage na potrošaču, P k =V P P i ukupne snage koju predaje izvor za napajanje P CC =V CC C η = max P P k P CC 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 7 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 8 Osim na potrošaču, snaga izvora za napajanje troši se i na: aktivnim elementima (tranzistori) na pasivnim elementima pojačavača(r, R, R C,...) R Rc Termička snaga tranzistora (tranzistor se greje) koja se troši na tranzistoru zove se Snaga disipacije ona iznosi R P d =V CE * C Rc + - Vin R T Rp + - Vin R T C V CE Rp 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 9 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 0
6 Snaga na aktivnom elementu (tranzistoru) predstavlja snagu koja se utroši na tranzistoru da bi se obezbedio željeni položaj radne tačke i u odsustvu korisnog signala P d =V CE C (za bipolarni tranzistor) P d=v DS D (za FET/MOSFET) Snaga na aktivnom elementu ne sme da premaši maksimalnu snagu disipacije koja je tehnološki parametar i nalazi se u katalozima P dmax inače će tranzistor da pregori. 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala Zato je radna oblast tranzistora ograničena hiperbolom disipacije definisanom sa P dmax = C *V CE C P dmax B9 Za svako dato V CE postoji maksimalna C B8 struja B7 C =P dmax /V CE C B6 B5 B4 i za svaku datu C postoji maksimalni B3 B napon V B CE V CE=P dmax/ C V CE V CE 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala Da se podsetimo Uticaj temperature na P VBB d. promena radne temperature T < T C (ma) P d C RB B V B B =0.7mA P dmax =380mW B =0.6mA B =0.7mA P B =0.5mA dmax =350mW B =0.6mA B =0.4mA B =0.5mA B =0.3mA B =0.4mA B =0.3mA B =0.mA B =0.mA B =0.mA B=0.mA B =0mA B =0mA V CE (V) 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala E RC Q 0 Disipacija u funkciji TEMPERATURE T O - Temperatura okoline T Smax temperatura spoja, P d0max maksimalna T O0 R th termička otpornost O-S P Za T o >T dmax max. P d O0 T T = R T Smax P S max o th d max TS T P o d = max max R th 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 4
7 Domaći 0.: Bipolarni tranzistor karakteriše snaga disipacije od P d0max = W, pri T O0 =5 o C i maksimalna temperatura spoja T Smax =50 o C. Odrediti termičku otpornost tranzistora i maksimalnu snagu koju tranzistor može da disipira pri temperaturi okoline T o O =50 C. [] dealni pojačavač snage bio bi onaj koji ima stepen iskorišćenja η=00% (P K =P CC ) znači: snaga izvora za napajanje bez gubitaka dođedopotrošača neizobličen signal na potrošaču Takvi pojačavači NE POSTOJE 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 5 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 6 Kao mera kvaliteta pojačavača služi poređenje sa idealnim. Snage P CC i P K možemo da izračunamo/merimo č i i odredimo stepen iskorišćenja η. Kako odrediti i kvantifikovati izobličenje signala? zobličenje se meri veličinom koja se naziva klir faktor i označava se sa k. Klir faktor n-tog harmonika signala x, definiše se kao odnos amplitude n-tog i amplitude osnovnog harmonika k n = X nm /X m Ukupan klir faktor = N k X im X m i= 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 7 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 8
8 Sa karakteristika tranzistora očigledno je da će veći signali biti više izobličeni. Stepen izobličenja zavisi od položaja radne tačke. Ovo se najbolje vidi sa prenosnih karakteristika tranzistora i pojačavača Prenosna karakteristika tranzistora R Rc + - Vin B R C T VCE V P P Rp 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 9 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 30 Prenosna karakteristika pojačavača V Cmax V CC V C = V CC - C (V BE )*R C Položaj RT na prenosnoj karakteristici tranzistora i pojačavača A C B AB A C B AB V Cmin V CEs 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 3 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 3
9 Klasa A, B i AB za širokopojasne pojačavače Klasa A, B i AB za širokopojasne pojačavače A B AB A B AB Klasa C za uskopojasne, selektivne, pojačavače Klasa C za uskopojasne, selektivne, pojačavače 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 34 Klasifikacija pojačavača Prema radnoj tački (A, B, AB, C ) Klasa A, B ili AB za širokopojasne pojačavače Klasa C za uskopojasne, selektivne, pojačavače (B/f s )=(f v -f n )/f s A B AB C C B AB A A C B AB opseg od 0 khz čija je srednja frekvencija 7 khz širokopojasni opseg od 0 khz čija j je srednja frekvencija MHz selektivni 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 36
10 Pored pojačavača čiji je radni režim definisan položajem radne tačke podešene u tački A, B, AB ili C, postoje pojačavači snage kod kojih tranzistor radi u prekidačkom režimu (u zakočenju ili u zasićenju). Ovi pojačavači klasifikuju se kao pojačavači koji rade u klasi D, E, F, S,, T, G, H Kako izabrati aktivni element, elemente kola, veličinu ulaznog signala, otpornost potrošača Da bi se dobilo željena snaga na izlazu minimalna izobličenja, dozvoljena disipacija na aktivnom elementu 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 38 Pojačavač snage u klasi A sa bipolarnim tranzistorom Kompromis: zobličenja korisna snaga (prvog harmonika) Rb r n: Rp T + - Vin Ce Rb Re 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 39 Pojačavač snage u klasi A sa bipolarnim tranzistorom i transformatorskom spregom sa potrošačem 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 40
11 Rb Pojačavač snage u klasi A sa bipolarnim tranzistorom Statička radna prava ~ /Re T Rb Re Šema za JS Pojačavač snage u klasi A sa BJT i transformatorskom spregom sa potrošačem 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 4 3. decembar 0. Pojačavači Vvelikih CC signala 4 Za NS R P se preslikava u kolo kolektora kao r = n R p V CP ' = nvp Rb r n: T + - Vin Ce Rb Re Rp C = / n V r = r = n P CP ' C V nv p = / n p P P = n r određuje dinamičku radnu pravu R p 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala Rb Vin Rb n Rp Šema za NS pojačavača snage u klasi A sa BJT i transformatorskom spregom sa potrošačem 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 44 T
12 Pojačavač snage u klasi A sa bipolarnim tranzistorom Dinamička radna prava 3. decembar 0. Pojačavači Vvelikih CC signala V CEmax >V CC 45 (a)zlazne i (b) ulazne karakteristike tipičnog tranzistora u sprezi sa zajedničkim emitorom 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 46 Naponska pobuda Rb Rg 5 r Rp 4 8 n: T + - Vg Ce Rb Re izlazne karakteristike ulazne karakteristike tipičnog tranzistora u sprezi sa zajedničkim emitorom 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 47 (mali signali) 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 48
13 Naponska pobuda Naponska pobuda (mali signali) (mali signali) 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 50 Efekat VELKH signala Efekat VELKH signala J Bm =0,3mA J Cm =0mA -J Bm =0,mA -J Cm =9mA VELK signali 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 5 VELK signali -U CEm =5V U CEm =6,7 V 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 5
14 Talasni oblici pri naponskoj pobudi Gde postaviti radnu tačku da bi se dobio maksimalni neizobličeni signal na izlazu? a) Ulazni napon b) Ulazna struja Ograničenje Cmax d) zlazni napon 3. c) decembar zlazna 0. struja Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 54 Gde postaviti radnu tačku da bi se dobio maksimalni neizobličeni signal na izlazu? Gde postaviti radnu tačku da bi se dobio maksimalni neizobličeni signal na izlazu? Ograničenje V CEmax Simetrični signal 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 56
15 U idealnom slučaju najveći neizobličeni signal dobiće se za RT definisanu sa V CEM = V CC = V CEmax / i CM = Cmax / Cmax Cm CM Cm V CEm VCEm V CEM = V CC V CEmax =V CC 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 57 U idealnom slučaju najveći neizobličeni signal dobiće se za RT definisanu sa V CEM= V CC = V CEmax/ i CM = Cmax / Cmax Amplituda napona iznosi V =V Cm CEm CC a struje CM Cm= CM Cm Tada se očekuje najveći stepen iskorišćenja. Koliko on iznosi? V CEm V CEm V CEM = V CC V CEmax=V CC 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 58 Tada je maksimalna korisana snaga Cmax Cm Cm = CM Cm V CEm V CEm CEm P k = m C m = V CE V CEm =V CEM = V CCVCE V CEmax =V CC V CC CM Dok je ukupna snaga koju daje baterija P = V η CC Tako da je CC P P CM V CEm Cm V Cmax Cm CM Cm V CEm V CEm V CEM = V CC V CEmax=V CC V V k CC DM max = = = = CC CC CM CC DM decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 60
16 Najveća moguća vrednost stepena iskorišćenja pojačavača snage koji rade u klasi A Teoretski η max =50% Cmax Cm CM Cm V CEm V CEm Ukupan stepen iskorišćenja η=η pojačavača η transformatora Praktično η < 40% V CEM = V CC V CEmax=V CC 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 6 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 6 Minimalna izobličenja P kmax Kompromis Rc=k Kako projektovati pojačavač snage? Projektovati = odrediti topologiju i Rb r n: T + - Vin Rb Re Ce Rp vrednosti elemenata kola, Zavisnost korisne snage i klir faktora od veličine kolektorske otpornosti da bi se ispunili određeni zahtevi 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 64
17 Disipacija u funkciji TEMPERATURE P d0max zabrati VCEM V CC T O0 T Smax CM CM V CE =V CC -R E C T Za T o >T o0 Smax T o = R th P dmax TS max T P o dmax = R th 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. VPojačavači velikih signala CEM 66. Definišemo Δ CM = CM - CM. zaberemo e r=r C =k (kompromis o ssnaga/izobličenja); R P je poznato, a n (trafoa) se podešava, = P max R 3. zračunamo V CEM : CEM d C 4. zračunamo CM V CM = P d max /V CEM n = r / Rp 6. zračunamo BM /β BM = CM 7. zračunamo R E za V CC V CEM + R E C R E =(V CC -V CEM )/ CM 8. zračunamo R B i R B E C 5. zračunamo CM CM = CM Δ CM 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 68
18 Radna prava za naizmenični signal C CM = R C ( V V ) CE CEM Aproksimacija strujnog zasićenja C =V CE /R on U preseku je Cmax 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 69 Proveriti da li je Cmax > od dozvoljene Za poznato Cmin izračunati V CEmax Proveriti da li je V CEmax > BV CE0 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 70 Pojačavački stepen sa FETom i BJTom Poređnje D V DD D D V P P Poređnje D V DD D D V P P η FET < η BJT Nelinearnija ulazna karakteristika BJT V CEmin < V DSmin 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 7 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 7
19 Poređnje D V DD D D V P P Domaći 0.: U kolu sa slike poznato je V CC =5V, tranzistore karakteriše V CEsat =0,V, 0V V BE =0,7V 07Viβ>> β>>. Odrediti vrednost otpornika R koja obezbeđuje dovoljnu struju, da bi se na otporniku R p dobio maksimalni dinamički opseg signala. Odrediti dinamički opseg izlaznog signala, kao i minimalnu i maksimalnu vrednost emitorske struje. [0,97k, ±4,8V, 0-9,6mA] V u R p 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 74 Domaći 0.3: U kolu sa slike poznato je V CC =0V, =00mA i R p =00Ω, usvojiti V CEsat =0V i α=. Odrediti disipaciju snage na svakom od tranzistora kada je V u =0V. Odrediti disipaciju snage na svakom od tranzistora, snagu na potrušaču i stepen iskorišćenja, ukoliko je pojačavač pobuđen prostoperiodičnim signalom naveće moguće amplitude. [W, W, 0,5W, W, 0,5W, 5%] 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 75 V u R p Simetrična sprega u klasi A 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 76
20 Simetrična sprega u klasi A Simetrična sprega u klasi A Treba obezbediti minimalna nelinearna izobličenja i maksimalnu korisnu snagu Jedno od rešenja za smanjenje nelinearnih izobličenja i povećanje stepena iskorišćenja nudi simetrična sprega SMETRČNA SPREGA je: specijana sprega dva aktivna elementa identičnih karakteristika, koja omogućava dobijanje dvostruko veće korisne snage uz znatno manje nelinearnih izobličenja u odnosu na stepen sa jednim aktivnim elementom 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 78 Simetrična sprega u klasi A Simetrična sprega u klasi A Analiza upotrebom simetričnog gpojačavača sa uopštenim aktivnim elementom Simetrična sprega u klasi A sa bipolarnim trazistorima 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 80
21 Simetrična sprega u klasi A Na ulazu simetrične povratne sprege nalazi se transformator T Sekundar ovog transformatora ima simetrična tri izvoda Tako se dobija da su ulazini signali aktivnih elemenata iste amplitude i suprotne faze Simetrična sprega u klasi A Potrošač je, takođe, priključen preko simetričnog ič transformatora t koji ima tri izvoda 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 8 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 8 Simetrična sprega u klasi A Za prostoperiodičnu pobudu na izlazu se dobija izobličeni signal sa harmonicima: i = + m cosω t + m cosω t + 3m cos3ωt +.. i = + m cos[ωt+π]+ m cos[ωt + π]+ + 3m cos3[ωt +π]+ i = m cosωt + m cosωt 3m cos3ωt + Simetrična sprega u klasi A Struja u sekundaru transformatora T dobija se iz: n i n i = i p i p = n (i i )=n ( m cosωt + 3m cos3ωt+ ) Struja potrošača ne sadrži jednosmernu komponentu ni parne harmonike! Poništeni su primenom simetrične sprege 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala decembar 0. Pojačavači velikih signala 84
22 Simetrična sprega u klasi A Pojačavače snage u klasi A karakteriše: vrlo mali klir faktor velika disipacija snage na aktivnom elementu (u najpovoljnijem slučaju oko 60% od ukupne uložene snage) zrada pojačavača velikih snaga u klasi A zahteva skupe i komplikovane komponenete za hladjenje 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 85 Obrtači faze Ulazni trnsformator služi da generiše dva signala čije su amplitude jednake, a faze suprotne. Transformator više doprinosi i amplitudskim i faznim izobličenjima i na niskim i na visokim frekvencijama nego što to čine aktivni elementi Zato se umesto transformatora koriste elektronska kola koja obezbeđuju signale istih amplituda a suprotnih faza. Ona se nazivaju: fazni obrtači. 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala 86 spitna pitanja Šta smo naučili? U čemu se ogleda osnovna razlika između pojačavača malih i velikih signala? Klasifikacija pojačavača snage prema položaju radne tačke (ucrtati u prenosnim karakteristikama tranzistora i pojačavača) pj Skicirati talasni oblik napona na izlazu pojačavača snage u klasi A koji je pobuđen idealnim sinusnim naponom (prikazati DC i AC komponentu)?. Namena, specifičnosti i zahtevi koji se postavljaju pred pojačavače snage.. Zavisnost maksimalne snage disipacije bipolarnog tranzistora od temperature. 3. Stepen iskorišćenja pojačavača snage u klasi A. 4. Pojačavač snage u klasi "A" sa bipolarnim tranzistorom i transformatorskom spregom sa potrošačem (električna šema, statička i dinamička radna prava) 5. Pojačavač snage u klasi "A" sa bipolarnim tranzistorom i transformatorskom spregom sa potrošačem (proračun vrednosti elemenata kola). 6. Simetrična sprega u klasi "A" sa bipolarnim tranzistorima (električna šema i princip rada). 3. decembar 0. Pojačavači sa povratnom spregom decembar 0. Pojačavači sa povratnom spregom 88
POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)
OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότερα2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,
2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPoluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni pojačavač
Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1.1 Osnovni pojačavački stepeni
1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραIzvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori
Izvori jednmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona. deo - redni regulatori Sadržaj Izvori jednmernog napajanja 1. Uvod. Usmerači napona.1 Jedntrano usmeravanje. Dvtrano usmeravanje.3
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραBipolarni tranzistor
i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότεραBRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović
FAKULTET ZA POMORSTVO OSNOVNE STUDIJE BRODOMAŠINSTVA BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI Prof. dr Vladan Radulović ELEKTRIČNA ENERGIJA Električni sistem na brodu obuhvata: Proizvodnja Distribucija Potrošnja Sistemi
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić
OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka
IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα4 IMPULSNA ELEKTRONIKA
4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραTEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2005/2006 TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA Sadržaj 1 Merenje karakteristika i parametara
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPROJEKTOVANJE CELINE AVAČA
PROJEKTOVANJE CELINE POJAČAVA AVAČA Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 6 1 Pored aspekata specifičnih za ulazni odnosno izlazni stepen, operacioni
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA
ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραAneta Prijić Poluprovodničke komponente
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραMAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότεραOsnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom
Osnovn sklopov pojačala sa bpolarnm tranzstorom Prrodno-matematčk fakultet u Nšu Departman za fzku dr Dejan S. Aleksd Elektronka dr Dejan S. Aleksd Elektronka - Pojačavač polarn tranzstor kao pojačavač
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότεραINTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA
NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραSnaga naizmenicne i struje
Snaga naizmenicne i struje Zadatak električne mreže u okviru elektroenergetskog sistema (EES) je prenos i distribucija električne energije od izvora do potrošača, uz zadovoljenje kriterijuma koji se tiču
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator
Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραIzolacioni monofazni transformator IMTU6080CV1
Izolacioni monofazni transformator IMTU6080CV1 Monofazni izolacioni transformatori za napajanje uređaja u medicinskim ustanovama u skladu sa standardima DIN VDE0100-710 (VDE 0100 deo 710): 2002-11, IEC6364-7-710:
Διαβάστε περισσότεραLaboratorijske vežbe iz Osnova elektronike
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα