IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU. o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene. (Tekst značajan za EGP)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU. o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene. (Tekst značajan za EGP)"

Transcript

1 EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, COM(2013) 804 final IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene (Tekst značajan za EGP) HR HR

2 IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene (Tekst značajan za EGP) 1. POZADINA U travnju vršna.eu domena (Top-Level Domain TLD) proslavila je svoju sedmu godišnjicu. Tijekom tih sedam godina vršna.eu domena postala je 11. najveća vršna domena i 6. najveća nacionalna vršna domena u svijetu. Položaj vršne.eu domene malo se pogoršao u odnosu na prethodne godine zbog agresivnih marketinških kampanja dvaju drugih vršnih domena,.tk i.cn. S više od 3,7 milijuna registracija, vršna.eu domena Europljanima je postala vrijedna mogućnost kada biraju naziv domene za svoju prisutnost na internetu. Ovo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću odnosi se na primjenu, učinkovitost i funkcioniranje vršne.eu domene u zadnje dvije godine. U skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br 733/2002 o uvođenju vršne.eu domene, Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti izvješće godinu dana nakon donošenja Uredbe i nakon toga svake dvije godine. Ovo se Izvješće nastavlja na izvješća iz , i , i obuhvaća promjene u odnosu na vršnu.eu domenu od 1. travnja do 31. ožujka PRAVNI OKVIR VRŠNE.EU DOMENE I OSNOVNO NAČELO Vršna.eu domena uvedena je sljedećim pravnim aktima: Uredbom (EZ) br. 733/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. travnja o uvođenju vršne.eu domene (kako je izmijenjena) 4 (Okvirna uredba); Uredbom Komisije (EZ) br. 874/2004 od 28. travnja o utvrđivanju pravila javne politike u vezi s primjenom i funkcijama vršne.eu domene i načela kojima se uređuje registracija (kako je izmijenjena) 5 (Uredba o PJP). U razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće, Uredba Komisije (EZ) br. 560/2009 kojom je izmijenjena Uredba Komisije (EZ) 874/2004 u cilju uvođenja internacionaliziranih naziva domena u okviru vršne.eu domene dobila je Ispravak kojim su ispravljene očite pogreške na popisu rezerviranih naziva domena iz Priloga. Ispravak je donesen 20. ožujka Registar koji je odabrala Komisija 6, EURid (Europski registar internetskih domena), odgovoran je za organizaciju, administraciju i upravljanje vršnom.eu domenom. To je COM(2007) 385 završna verzija, Priopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću Izvješće o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene (6. srpnja 2007.)). COM(2009) 303 završna verzija, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene (26. lipnja 2009.). COM(2011) 616 završna verzija, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni, funkcioniranju i učinkovitosti vršne.eu domene (5. listopada 2011.). Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada o prilagodbi nekih instrumenata podložnih postupku utvrđenom u članku 251. Ugovora, Odluci Vijeća 1999/468/EZ u vezi s regulatornim postupkom s kontrolom Prilagodba regulatornom postupku s kontrolom prvi dio (SL L 311, str. 1). Uredba Komisije (EZ) No 1654/2005 od 10. listopada (SL L 266, , str. 35), Uredba Komisije (EZ) br. 1255/2007 od 25.listopada (SL L , str. 16) i Uredba Komisije (EZ) br. 560/2009 od 26.lipnja (SL L 166, , str. 3). HR 2 HR

3 neovisna organizacija koja sve potrebne odluke odnosi neovisno, u skladu s Okvirnom uredbom 7. Za vrijeme pripreme ovog izvješća, službe Komisije ocjenjivale su potrebu za izmjenom Uredbe Komisije (EZ) br. 874/2004 u cilju uključivanja odredaba u vezi sa spajanjem homoglifa, pristupanjem Hrvatske EU-u i činjenicom da su Srbija, Crna Gora i bivša jugoslavenska republika Makedonija nove kandidatkinje za pristupanje EU-u, pristupom članica EFTA-e/EGP-a registraciji naziva u okviru domene.eu i ispravcima nekih rezerviranih naziva koji sadrže njemačko oštro S (ß) i grčko završno slovo sigma (ς). 3. REGISTRACIJA I KORIŠTENJE NAZIVA.EU DOMENE U razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće, vršna.eu domena nastavila je sa stabilnim rastom usporedno s drugim europskim nacionalnim vršnim domenama. Vršna.eu domena dosegla je ukupno 3,7 milijuna registracija, čime je postala jedanaesta najveća vršna domena na svijetu i četvrta najpopularnija vršna domena u Europi. Od zadnjeg izvješća dostavljenog Europskom parlamentu i Vijeću broj registracija povećao se za 0,3 milijuna. U Europi su samo domene.de (Njemačka),.uk (Ujedinjena Kraljevina) i.nl (Nizozemska) na višem položaju u odnosu na broj registracija. Na globalnoj razini, više registracija imaju.com,.net,.org i.info i dvije nacionalne vršne domene.tk za Tokelau i.cn za Kinu (vidi Prilog 1.). Najveća tržišta za.eu domenu su Njemačka (30,4%), Nizozemska (13%), Francuska (9,1%), Ujedinjena Kraljevina (9 %) i Poljska (6.5%) (vidi Prilog 4.). Tržište.eu domene mijenjalo se u nekoliko država EU-a. Međutim, unatoč gospodarskoj i financijskoj krizi, rast vršne.eu domene konsolidiran je i ona je u nekim zemljama čak ostvarila bolje rezultate. Stopa obnova naziva u.eu domeni u prosjeku iznosi 80%, u usporedbi s prosjekom od 73% u industriji. Nakon liberalizacije određenih nacionalnih vršnih domena i uvođenja ili rebrandiranja postojećih vršnih domena, primjerice.co,.me, konkurencija se u zadnjih 5 godina povećala. Osim toga, pojava više od novih generičkih vršnih domena predstavljat će veliki šok za tržište, koji bi mogao narušiti postojeće poslovne modele i pojačati tržišno natjecanje. S obzirom na povijesni trend i trenutačnu situaciju na tržištu, cilj EURid-a je održati stabilnu stopu rasta registracija od oko 5-8 % godišnje. Registar je uspostavio godišnji Plan marketinga i komunikacija kao pomoć u ostvarenju tih ciljeva. 4. INTERNACIONALIZIRANI NAZIVI DOMENA (IDN-OVI) 4.1..eu IDN-ovi Uvođenje internacionaliziranih naziva domena (IDN) na vršnoj razini, odnosno na desnoj strani zadnje točke u nazivu domene, u nadležnosti je Internetske organizacije za dodjeljivanje naziva i brojeva (ICANN) 8. Dana 16. studenog ICANN je pokrenuo ubrzani postupak IDN nacionalnih vršnih domena 9 u cilju lakšeg uvođenja produžetaka vršnih domena koji predstavljaju kodove država (npr..gr,.bg,.eu) napisane nelatiničnim pismom (npr. ćirilica, Odluka Komisije od 21. svibnja o određivanju registra vršne.eu domene. Vidi uvodne izjave 9. i 12., članke 2. točka (a), članak 3. stavak 1. točka (c), članak 3. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 733/2002. ICANN (Internetska organizacija za dodjeljivanje naziva i brojeva) neprofitna je privatna organizacija. Za više informacija, vidi: Za više informacija o ubrzanom postupku, vidi: HR 3 HR

4 grčko pismo, arapsko pismo i kinesko pismo). Postupak se sastoji od tri koraka: (i) registar zemlje podnosi zahtjev za upravljanje IDN nizom (postojeća verzija nacionalne vršne domene u drugom pismu), uz potporu internetske zajednice na njegovom teritoriju ( potpora zajednice ) i navodeći razlog izbora (kriterij smislenosti ); (ii) ICANN zatim ocjenjuje zatraženi niz i prosljeđuje ga neovisnom odboru koji će provjeriti postoji li mogući sukob s postojećim nizovima vršnih domena (kriterij zamjenjivanja ); (iii) nakon odobrenja, novi niz dodjeljuje se Registru ( prenošenje ). EURid je u svibnju ICANN-u predao zahtjev za pokretanje registracije verzija vršne.eu domene na ćirilici i grčkom pismu. Zahtjev se temeljio na predstavkama s preferiranim verzijama nastavka.eu koje su Komisiji dostavile Cipar, Grčka i Bugarska 10 (.ευ na grčkom i.ею i ćirilici). ICANN je potvrdio ispunjenje prva dva kriterija (potpora zajednice i smislenost).. U veljači IANA/ICANN obavijestio je EURid da je ocjenjivanje ćiriličkog niza (.ею) uspješno okončano, ali da grčki niz nije prošao korak tehničkog ocjenjivanja jer je ili vizualno identičan ili se vizualno može zamijeniti barem trima nizovima SO 646-BV. eu, ev i ev.komisija je savjetovala EURid da mogući zahtjev za prenošenje ćiriličkog niza (.ею) odgodi do rješenja problema s grčkim nizom (.ευ) jer bi se to moglo protumačiti kao prihvaćanje odluke ICANN-a. U kolovozu EURid je predao ICANN-u studiju o vizualnom prikazu grčkog niza (.ευ). U studiji je na temelju kognitivne neuroznanosti zaključeno da postoji mala vjerojatnost da će grčki niz (.ευ) biti zamijenjen s nizovima navedenim u ocjeni ICANN-a, posebno ako se primjenjuje pristup da pismo druge razine mora odgovarati pismu vršne razine. U međuvremenu je ccnso (Organizacija za potporu nacionalnim nazivima) nastavio s postupkom razvoja politike ubrzanog postupka internacionalizacije naziva domena u odnosu na nacionalne vršne domene u cilju uvođenja žalbenog postupka za odbačene nizove u okviru kojeg ih ponovno ocjenjuje skupina jezičnih stručnjaka. U trenutku pisanja ovog izvješća, preporuka ccnso-a za preispitivanje postupka internacionalizacije naziva nacionalnih vršnih domena u postupku je glasanja u Vijeću ccnso-a i nakon toga će biti proslijeđena na glasanje članovima ccnso-a i Odboru ICANN-a. 5. FUNKCIONIRANJE REGISTRA 5.1. Registar Komisija je 2003., nakon poziva na iskaz interesa, imenovala EURid registrom domene.eu 11. Komisija i EURid su 12. listopada sklopili Ugovor o koncesiji koji je obnovljen u do 12. listopada EURid je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Diegemu (Belgija) i regionalnim uredima u Stockholmu, Pragu i Pisi Odnosi s registrarima Registar.eu domene ne postupa sam po sebi kao registrar 13. Prioritet EURid-a je pružati kvalitetne usluge za svojih 780 akreditiranih registrara. Broj akreditiranih registrara u zadnje se dvije godine smanjio nakon spajanja određenih registrarskih računa. EURid redovito ocjenjuje zadovoljstvo registrara.eu domene. Prema zadnjoj anketi zadovoljstva registrara.eu Cipar i Grčka (listopad 2008.); Bugarska (veljača 2009.). Članak 3. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002. Za više informacija o EURid-u pristupi Vidi članak 3. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 733/2002. HR 4 HR

5 domene, koja je provedena u 4. tromjesečju 2012., 95% onih koji su sudjelovali u anketi odgovorilo je da su zadovoljni ili iznimno zadovoljni (2011.:93%). Na pitanje bi li radije nastavili koristiti EURid ili prešli na drugog pružatelja usluge, 80% dalo je ocjenu od barem 8 od 10. Ulaganja u.eu domenu i dalje se smatraju solidnima i ta se percepcija na vrhu popravila (47% intervjuiranih korisnika ocijenili su taj vid barem ocjenom 8 od 10, dok je taj postotak u iznosio 44%). Nadalje, EURid je počeo komunicirati s društvenim medijima zajednice registrara, uključujući putem Facebooka, Twittera i YouTubea 14, na kojem se može pogledati više od 100 video snimaka iskustava s.eu domenom. Registar je zadnje dvije godine radio na uvođenju promjena u postupke trgovine i prijenosa i te su promjene stupile na snagu 21. studenog 2012.: mogućnost zaključavanja registra, čime se osigurava još jedna razinu zaštite naziva u.eu domeni; pokretanje višegodišnjih registracija 7. travnja 2011 (u 1. tromjesečju ostvareno je novih registracija s trajanjem registracije od više od godine dana); te su registracije činile 3,1% svih novih registracija u 1. tromjesečju u skladu s količinama višegodišnjih registracija u okviru drugih vršnih domena); i ponuda novih usluga registrarima.. U zadnje dvije godine Registar se udružio sa svojim registrarima u promicanju vršne.eu domene putem sufinanciranog marketinškog programa i drugih programa poticaja. Popularnost programa među registrarima povećala se te su ga uveli i drugi registri. Nadalje, registar je radio na podizanju svijesti o.eu domeni pokretanjem posebnih aktivnosti oglašavanja putem oglasnih ploča u četiri europske zračne luke (Bruxelles, Kopenhagen, Linate u Milanu i München). Sve kampanje upućuju na posebno web-mjesto za marketing (ambitionhasanaddress.eu) na kojem korisnici interneta mogu pročitati priče trgovačkih društava koja su odabrala.eu domenu za predstavljanje sebe i svojih proizvoda na internetu Financijska situacija Financijska situacija Registra.eu domene bila je stabilna u razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće. Financijska snaga Registra ključni je element za osiguranje vjerodostojnosti.eu domene. Komisija pažljivo prati financijsku situaciju u Registru u skladu s odredbama pravnog okvira i s ugovorom o koncesiji. Komisija ostvaruje svoju nadzornu ulogu različitim alatima, uključujući preispitivanje napomena revizora, tromjesečna i godišnja financijska izvješća, tromjesečna izvješća o napretku, prijedloge proračuna i marketinške planove. U Registru se na tromjesečnim sastancima i sastancima na razini službi redovito raspravlja o financijskim pitanjima. Na početku rada vršne.eu domene prihod od velikog broje registracija domena bio je znatno veći od troškova Registra. Godišnji viškovi koji su iz toga proizašli uplaćeni su u proračun EU-a. Registar je postupno smanjio različite naknade koje plaćaju registrari EURid-a. U veljači 2012., nakon unutarnjih i vanjskih savjetovanja koje je organizirao Registar, naknade za ponovnu aktivaciju i prijenose iz karantene usklađene su na 4 EUR. Uslijed sve većeg portfelja naziva domene, prihod od obnove naziva domena povećavao se. Kako bi ostao u skladu sa svojim ugovornom obvezom da radi uz trošak, Registar je odlučio promijeniti iznos naknade za obnovu i produženje naziva domene s 4,00 EUR na 3,75 EUR od 1. siječnja 201. Glavni financijski aspekti Registra ostali su stabilni u i Prihodi i troškovi Registra u obje su godine iznosili oko 13 milijuna EUR. Zbog toga su neto financijski rezultati bili uravnoteženiji nego prethodnih godina uz višak u korist proračuna EU-a u iznosu od Facebook (EUregistry), Twitter (@Euregistry), YouTube (Europeanregistry). HR 5 HR

6 EUR za računovodstvenu godinu i 443,117 EUR za Komisija je pažljivo analizirala promjene u planiranim i stvarnim troškovima Registra, posebno troškove marketinga (2,8 milijuna EUR u i 2,7 milijuna EUR u 2012.) i ljudskih resursa (4,0 milijuna EUR u i 4,4 milijuna EUR u 2012). Povećanje troškova rezultat je potrebe za boljom kvalitetom usluge i većim stupnjem sigurnosti. Registar ima četiri vrste financijskih rezervi: amortizacija, ulaganja, društvena pasiva i pravna pasiva. U razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće, ukupna je razina rezervi ostala stabilna: 5,4 milijuna u i 5,0 milijuna EUR u Na kraju 2012., ukupan je iznos podijeljen između rezerve za amortizaciju (1,0 milijuna EUR), rezerve za ulaganja (0,5 milijuna EUR), rezerve za društvenu pasivu (2,7 milijuna EUR) i rezerve za pravnu pasivu (0,8 milijuna EUR). Nadalje, dodano je EUR za promicanje i poticanje alternativnog rješavanja sporova Kontinuitet poslovanja, otpornost i kvaliteta Kontinuitet poslovanja EURid je, u cilju testiranja svojih sposobnosti upravljanja, 12. prosinca uspješno pokrenuo nenajavljenu provjeru Plana kontinuiteta poslovanja (BCP). Provjera se sastojala od prelaska EPP-a, Extraneta registrara, DAS-a registrara i WHOIS-a registrara s jednog podatkovnog centra na drugi i obrnuto. Učinak na infrastrukturu registrara bio je minimalan privremeni prekid od oko 15 minuta pod uvjetom da su registrari primijenili najbolju praksu koju je EURid uveo tijekom provedbe BCP-a u Primjenom potpuno kvalificiranih naziva domena (FQDN-ova) za usluge registrara zajamčena je transparentna potpora dok je trajao prelazak. Nakon simulacije problema u glavnom podatkovnom centru EURid je prešao na drugi podatkovni centar putem ažuriranja DNS-a. Nakon širenja te promjene, ispravne usluge registrara postale su dostupne u roku od 10 minuta, pod uvjetom da su registrari koristili FQDNs (ako ne, bilo je potrebno ažurirati ručno). Nakon dva sata EURid je ažurirao FQDNove da opet upućuju na glavni podatkovni centar. Sustavi su se postupno vratili natrag na glavni podatkovni centar kada su DNS poslužitelji registrara.eu domene preuzeli FQDN. Reviziju cijele provjere izvršio je PricewaterhouseCoopers Sigurnost EURid je organizirao osposobljavanje 15 za registrare.eu domene kako bi ih se potaknulo na promicanje DNSSEC-a (protokola za zaštitu korisnika interneta od krivotvorenih DNS podataka) korisnicima koji prenose protokol zainteresiranim stranama na internetu (ISP-ovi, webmasteri itd.). Takozvano smanjenje DNSSEC-a (mjesečni popust od 0,02 na naknadu za naziv domene po točno potpisanom nazivu domene mjesečno) uvedeno je u u svrhu daljnje potpore provedbi DNSSEC-a na razini registrara Phishing i druge štetne aktivnosti Registar je svakodnevno primjenjivao mjere za borbu protiv phishinga i drugog štetnog ponašanja na internetu 16. Provjerava se usklađenost naziva domena s kriterijima U održana su 3 seminara: 17. travanj Bratislava; 11. svibnja Milano; 31 srpnja, Budimpešta Phishing je stjecanje osobnih i financijskih podatka (korisničkih imena, lozinki i slično) na prijevaru, primjerice putem lažnih e-poruka ili kopija legitimnih web-mjesta. Skladištenje (Warehousing) je praksa zadržavanja naziva domena u cilju kasnije preprodaje po višoj cijeni. Cyber-squatting je registracija, trgovanje ili korištenje žiga druge osobe ili organizacije u nazivu domene u lošoj vjeri s namjerom iskorištavanja ugleda tuđeg žiga. Cyber-squatters preprodaju HR 6 HR

7 prihvatljivosti 17 te se svakodnevno provjeravaju sumnjivi uzorci i druge nepravilnosti u novim registracijama. Osim toga, Registar se svakodnevno obavješćuje o navodnim ili dokazanim povredama koje počine privatne sigurnosne organizacije ili javna tijela 18. Uslijed toga sumnjiv se naziv domene može povući. Zahvaljujući aktivnostima registra broj sumnjivih naziva domena znatno se smanjio u razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće: s 2 povućene domene u siječnju ( u odnosu na 81 u siječnju 2010.) do ne povlačenja niti jedne domene u 4. tromjesečju Nadalje, Registar je pojačao komunikaciju s pravosudnim tijelima u cilju sprječavanja i suzbijanja mogućih zlouporaba sustava.eu domene. To je dovelo do sklapanja Memoranduma o razumijevanju između Komisije, CERT-eua i EURid-a u listopadu Profil korisnika.eu domene Potrošači registriraju.eu domenu u različite svrhe (poslovne, društvene aktivnosti, prisutnost institucija na internetu itd.). Iz zadnjeg izvješća 20 o uporabi web-mjesta u vršnoj.eu domeni očito je da se 31.4% registracija odnosi na poslovne djelatnosti.. Treću godinu za redom.eu domena pokazala je snažan poslovni profil čime je potvrdila svoj jedinstveni položaj kao vršna domena za poduzeća i MSP-ove s prekograničnom dimenzijom. Zaključak izvješća je da starije generičke vršne domene (gtld-ovi) još uvijek imaju istaknute profile. Glavni primjer je.org domena koja ima veliki postotak web-mjesta zajednice. U tome se generičke vršne domene razlikuju od nacionalnih vršnih domena (cctld-ova), koje se sve koriste u slične svrhe. Vršna.eu domena ima mnogo toga zajedničkog s cctld-ovima i određenim gtld-ovima (uglavnom.net, ali i.biz i.com) Sudski postupci i sporovi u vezi s nazivima domena Predmeti pred Općim sudom i Sudom Europske unije Opći sud: niti jedan Sud Europske unije: 1 preliminarna presuda. Žalbeni sud u Bruxellesu uputio je dva pitanja Sudu Europske unije u predmetu lensworld.eu predmet C-376/11 Pie Optiek protiv Bureau Geversa. Sud Europske unije odlučio je 19. srpnja sljedeće: Treći podstavak članka 12. stavka 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 874/2004 od 28. travnja o utvrđivanju pravila javne politike u vezi s primjenom i funkcijama vršne.eu domene i načelima kojima se uređuje registracija mora se tumačiti kao da znači da se, u situaciji kada je prethodno predmetno pravo pravo žiga, riječi nositelji prethodnih prava ne odnose se na osobu koju je vlasnik žiga ovlastio samo da registrira, na svoje ime, ali u korist tog vlasnika, naziv domene koji je isti ili sličan tom žigu, ali bez davanja odobrenja toj osobi da koristi žig u komercijalne svrhe predmetni naziv domene nositelju žiga po višoj cijeni.. Domenator je kolokvijalni naziv za one koji predviđaju nazive domene. Za kriterije prihvatljivosti vidi članak 4. stavak 2. točku (b) Uredbe 733/2002. Registar ima pravo provjeriti valjanost registracije (članak 3. Uredbe 874/2004). U skladu s politikom registracije, registrant mora čuvati potpune i točne osobne podatke i adrese e-pošte koje se koriste za komunikaciju s Registrom, koji zadržava pravo ukinuti naziv domene za neispravnu adresu. Na primjer, Internet Identity, Arbor Network, MarkMonitor, Savjezna jedinica za borbu protiv računalnih zločina (FCCU) u Belgiji, Porezna služba (IRS) američkog Ministarstva financija. Vidi Izvješće EURid-a za 4. tromjesečje dostupno na: Trendovi korištenja web-mjesta među vršnim domenama, studeni 2011., dostupno na eurid.eu/insights HR 7 HR

8 na način koji je u skladu s njegovom funkcijom. Očekuje se da će žalbeni sud u Bruxellesu donijeti svoju konačnu odluku na jesen Alternativno rješavanje sporova Svi sporovi između nositelja.eu domene ili pritužbe protiv odluka Registra.eu domene mogu se predati pružatelju usluga alternativnog rješavanja sporova (ADR) 21 Arbitražni sud u Pragu (češki Arbitražni sud ili CAC) 22. Sporovi se uglavnom pokreću protiv nositelja naziva.eu domene. To je zbog toga što bilo koja stranka može pokrenuti postupak alternativnog rješavanja sporova protiv nositelja naziva domene i tvrditi da je registracija sumnjiva ili da je u postupku registracije došlo do zlouporabe u skladu s člankom 21. Uredbe Komisije br. 874/2004. U zadnje dvije godine u prosjeku je u svakom tromjesečju pokrenuto 12 postupaka 23 (vidi Prilog 3.). CAC je u donio 52 odluke. Ukupno 73% pritužbi je prihvaćeno. U CAC je donio 44 odluke. Ukupno 81% pritužbi je prihvaćeno. Pristojbe za postupke ARS-a utemeljene su načelu povrata troškova 24. Dana 27. lipnja 2002., češki arbitražni sud (CAC) i Registar.eu domene najavili su posebno smanjenje pristojbi kako bi postupak alternativnog rješavanja sporova u odnosu na.eu domenu postao pristupačniji europskoj javnosti. Trošak osnovnog postupka smanjen je za 50%, počevši od 1. srpnja Ta je promjena rezultat preporuka vanjske revizije usluge ARS-a.eu domene ( Postupak ARS-a za.eu domenu dobro funkcionira ali je revizija pokazala da bi se smanjenjem pristojbe povećala vidljivost usluge i unaprijedio pristup ). Od uvođenja manje pristojbe u srpnju 2012., prosječan broj pokrenutih predmeta u ASR-u povećao se za 80% Sudski postupci U razdoblju na koje se odnosi ovo izvješće EURid bio je stranka u sljedećim predmetima: Zheng: Zheng se žalio na odluku prvostupanjskog suda u Bruxellesu. Žalbeni sud u Bruxellesu odbio je tužbu u svojoj odluci od 21. rujna Nakon zaključenja sudskog predmeta u 2011., nazivi domena koje je imao Zheng (više od 9 000) oslobođeni su za opću registraciju 24. listopada Predmet je zaključen. Ovidio: Stranke su postigle dogovor u veljači koji je Prvostupanjski sud u Bruxellesu službeno zabilježio tijekom okončanja svih postupaka 9. rujna Kao dio nagodbe, Ovidio je EURid-u platio 45, 000 EUR. Predmet je zaključen. Topeu (a.o. sex.eu): Mađarsko trgovačko društvo primilo je odluku Žalbenog suda u Bruxellesu 4. kolovoza Žalbeni rok istekao je 4. prosinca 2011., a odluka Žalbenog suda postala je konačna 6. prosinca Dana 12. prosinca 2011., EURid je aktivirao naziv domene SEX.eu u ime prvog uspješnog podnositelja zahtjeva Sunrise-a, Yellow Register On Line AB (čiji je zahtjev izvorn prihvaćen, ali zbog sudskog postupka koji je bio u tijeku, naziv domene do tada nije aktiviran). Predmet je zaključen Vidi članak 4. stavak 2. točku (d) Uredbe (EZ) br. 733/2002 i uvodnu izjavu 15., članke 22. i 23. Uredbe Komisije 874/2004. Memorandum razumijevanja (2005.) između EURid-a i Češkog arbitražnog suda pri Gospodarskoj komori Češke Republike i Poljoprivrednoj komori Češke Republike. Broj pokrenuti predmeta ARS-a prije CAC-om znatno se smanjio od od ok 200 predmeta po tromjesečju na trenutačnu razinu. Vidi članak 4. stavak 2. točku (d) Uredbe (EZ) 733/2002. HR 8 HR

9 6. REGISTRACIJA EMAS-A EURid je u pokrenuo postupak kojim će postati prvi registar u Europi koji je ovjerio EMAS 25. Postupak registracije okončan je 23. svibnja Broj registracije je BE-VL EURid je sve svoje dionike nizom inicijativa počeo obavještavati o posvećenosti zelenijem Internetu. Događanje povodom registracije EURid-a u EMAS-u 26 organizirano je u Europskom parlamentu u Strasbourgu od svibnja ZAKLJUČCI Model vršne.eu domene uspješno je proveden i uspješno se primjenjuje. U zadnje dvije godine vršna.eu domena ojačala je svoj položaj kao jedna od najvećih i najpopularnijih vršnih domena u Europi i u svijetu. Ona je i dalje uspješna unatoč kontinuiranom, ali sporijem, rastu 26 nacionalnih vršnih domena u državama članicama i dostupnosti generičkih vršnih domena kao što su.com i.org. U trenutku kad ovo izvješće bude poslano Europskom parlamentu i Vijeću, Hrvatska će biti 28. članica Europske unije. ICANN još nije dovršio izmjene postupka ocjenjivanja nizova u IDN-u nacionalnih vršnih domena kojim bi se omogućila ponovno ocjenjivanje odbijenih nizova (.ευ na grčkom zbog navodno zbunjujuće sličnosti s drugim nizovima). Komisija je od ICANN-a zatražila okončanje postupka čim prije moguće. Istaknula je da budućnost pravila kojima se uspostavlja postupak prijave za trajni IDN moraju biti osmišljena tako da se izbjegnu nepotrebna kašnjenja. To je jedno od pitanja javne politike o kojima će Komisija i dalje raspravljati u okviru savjetodavnog odbora koji daje savjete ICANN-u. Financijska situacija Registra u i bila je stabilna. Sustav ARS-a koji pruža češki arbitražni sud omogućuje zaštitu prava registrara na svim jezicima EU-a. Komisija nadzire stvarno korištenje sustava. Na temelju preporuka revizora, EURid je uveo smanjenje pristojbi kako bi osigurao veću dostupnost ARS-a pojedincima i MSP-ovima koji imaju razloga vjerovati da su treće stranke nezakonito registrirale njihove.eu nazive. Registar bi u nadolazećim godinama trebao raditi na jačanju i razvoju percepcije vršne.eu domene.eu među različitim ciljnim skupinama u cilju ostvarenja veće raširenosti tržišta europskog naziva domene i jačanja javne svijesti o ARS-u. Stabilnost i sigurnost povezanih usluga ARS-a mora se osigurati u skladu s najboljim standardima u tom sektoru. S obzirom na dinamičnu prirodu okruženja vršne domene, Registar mora nastaviti održavati i širiti razgovore i razmjene s europskom i međunarodnom internetskom zajednicom. Komisija će nastaviti blisku suradnju s Registrom, kako je predviđeno u pravnom okviru Program ekološkog upravljanja i revizije u EU-u (EMAS) upravljački je alat za poduzeća I druge organizacije za ocjenjivanje, izvješćivanje i unaprjeđenje ekološki osviještenog rada. Više informacija o ekološkoj posvećenosti EURid-a dostupno je na: HR 9 HR

10 PRILOZI PRILOG 1.:Najpopularnije vršne domene u svijetu na dan 31.ožujka Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, 1. tromjesečje PRILOG 2,: registracije.eu domene.eu po tromjesečju HR 10 HR

11 PRILOG 3.: Pregled odluka Češkog arbitražnog suda u predmetima u vezi s.eu domenom.eu Donesene odluke u ARS-u Odbijen a Prihvaćen a Nepotpun a pritužba Ostalo (povućena, nagodba) Odluka po mjesecu Siječanj 2 2 Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj 5 5 Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 4 4 Total Ukupno odluka po godini 52 Pritužba prihvaćena 73 % HR 11 HR

12 Donesene odluke o ARSu Odbače na Prihvaćen a Nepotpun a pritužba Ostalo (povućena nagodba) Odluka po mjesecu Siječanj Veljača Ožujak 8 8 Travanj Svibanj 7 7 Lipanj Srpanj 0 Kolovoz 0 Rujan 3 3 Listopad Studeni 3 3 Prosinac Total Ukupno odluka godini po 44 Pritužba prihvaćena 81 % HR 12 HR

13 PRILOG 4.: Ukupan broj naziva.eu domene.eu po zemlji po registraru Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, 1. tromjesečje PRILOG 5.:.eu domene.eu po 1000 stanovnika Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, 1. tromjesečje HR 13 HR

14 PRILOG 6.: Registracije IDN u okviru.eu Tromjesečje IDN nazivi Udio T ,8% T ,9% T ,0% T ,1% T ,7% T ,7% T ,7% T ,7% T ,6% T ,6% T ,7% T ,7% T ,6% T ,5% Izvor: Tromjesečno izvješće o napretku EURid-a, 1. tromjesečje HR 14 HR

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

15106/15 ADD 1 /mr HR

15106/15 ADD 1 /mr HR Vijeće Europske unije Bruxelles, 14. prosinca 2015. (OR. en) Međuinstitucijski predmet: 2015/0283 (COD) 15106/15 ADD 1 PRIJEDLOG Od: Datum primitka: 3. prosinca 2015. Za: CODIF 112 CODEC 1683 DRS 75 ETS

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

ΕΚΘΕΣΗ ΤΗΣ ΕΠΙΤΡΟΠΗΣ ΠΡΟΣ ΤΟ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟ ΚΑΙ ΤΟ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟ

ΕΚΘΕΣΗ ΤΗΣ ΕΠΙΤΡΟΠΗΣ ΠΡΟΣ ΤΟ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟ ΚΑΙ ΤΟ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟ ΕΥΡΩΠΑΪΚΗ ΕΠΙΤΡΟΠΗ Βρυξέλλες, 19.11.2013 COM(2013) 804 final ΕΚΘΕΣΗ ΤΗΣ ΕΠΙΤΡΟΠΗΣ ΠΡΟΣ ΤΟ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟ ΚΑΙ ΤΟ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟ σχετικά με την υλοποίηση, τη λειτουργία και την αποτελεσματικότητα του χώρου

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE 1 2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE Pod pojmom kamata podrazumijeva se naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu. Pri tom se pod glavnicom najčešće podrazumijeva određena svota novca,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

*** **** policije ****

*** **** policije **** * ** *** **** policije * ** *** **** UVOD na i M. Damaška i S. Zadnik D. Modly ili i ili ili ili ili 2 2 i i. koja se ne se dijeli na. Samo. Prema policija ima i na licije Zakon o kaznenom postupku (ZKP)

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

B PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU)

B PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 02016R1150 HR 18.02.2017 001.001 1 Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata,

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Klinički zavod za kemiju Klinička jedinica za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom KBC Sestre milosrdnice Izbor statističkog testa Tajna dobrog

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U

Διαβάστε περισσότερα

15/Sv. 31 Službeni list Europske unije SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 165/13

15/Sv. 31 Službeni list Europske unije SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 165/13 15/Sv. 31 Službeni list Europske unije 251 32013R0525 18.6.2013. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 165/13 UREDBA br. 525/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010. GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66

Διαβάστε περισσότερα

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za Osnovne teorije odlučivanja Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za donošenje dobre odluke:

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα