b) Napon generatora i frekvenciju ako se u stanju navedenom pod a) otpornost otpornika promeni na vrednost 10 Ω.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "b) Napon generatora i frekvenciju ako se u stanju navedenom pod a) otpornost otpornika promeni na vrednost 10 Ω."

Transcript

1 VEŽBE 6. TERMN Zadatak. Troazni inhroni generator 38 V, Y, 5 Hz, 3 in -, Ω, naaja troazni otrošač koji e atoji od tri otornika otornoti Ω regnuta u zvezdu. Pogonka ašina generatora ia ehaničku karakteritiku M og 7*U kon /ω, gde je U kon [V] naon koji e ože odešavati, M og [N] i ω[rad/] oent i brzina koju razvija ogonka ašina. Odrediti: a) U kon kada e otrošač naaja nazivni naono i rekvencijo generatora, b) Naon generatora i rekvenciju ako e u tanju navedeno od a) otornot otornika roeni na vrednot Ω. c) Šta treba uraditi da bi e ri riključenoj vrednoti otornika od b) onovo iali nazivni naon i rekvencija generatora? Rešenje: Zadatak ilutruje rad inhronog generatora na otvenu režu. a) Električna naga otrošača na izlazu generatora aktivne otornoti Ω/azi ri naonu 38 V iznoi: U 38 P el 3( ) 7 W. 3 R Ako zaneario gubitke inhronog generatora naga koju u redaje ogonka ašina jednaka je nazi na izlazu generatora (nazi otrošača) a je jano da je tada i naga ogonke ašine jednaka 7 W. Na onovu izraza za ehaničku karakteritiku ože e zaključiti da e ogonkoj ašini reguliše naga na izlazu na onovu zadavanja reerentne vrednoti kontrolnog naona Ukon: U kon M og 7 M og ω 7 Ukon Pog 7 ω U kon Odatle je očigledno traženi uravljački naon U kon V. b) Ako e anji otornot otrošača, odnono oveća oterećenje autononog generatora ri kontantnoj nazi ogonke ašine (ovde Ukoncont.V) doćiće do ada naona i brzine, tj. rekvencije generatora dok e ne uotavi novi tacionarni reži ri koje je izlazna električna naga jednaka ulaznoj ehaničkoj nazi generatora. z rvog režia treba izračunati indukovanu EMS jer ona (za datu brzinu i truju obude) roeno otrošača otaje neroenjena. Na onovu azorkog dijagraa naona generatora, uziajući u obzir čitu aktivnu otornot otrošača, odnono jediničan aktor nage, važi da je indukovana e o azi jednaka (vidi liku.): 38 E U + ( ) ( ) + ( 97) 9,67 V. 3

2 E j U Slika.. Fazorki dijagra turbogeneratora ri čito aktivno oterećenju. iznoi: Struja generatora, ujedno azna truja tatora generatora zbog rege naotaja u zvezdu P el 3U 97 A Nakon riključenja otornoti R Ω električna naga rate, zbog čega je otrebna veća ehanička naga. Veća ehanička naga e otvaruje na račun kinetičke energije i generator uorava. Naon generatora ada na vrednot, tako da u uotavi ravnotežno tanje ri koe je električna naga jednaka nazi ogonke ašine koja je otala neroenjena 7 W, tj. važi da je: P el 3R 7 odakle je: P el 3R 7 3 5,5 A. Sada treba onovo rešiti azorki dijagra u koe je oznat naon: U R 5, 5 55, V ajući u vidu da je rekvencija generatora ala na vrednot, i da je indukovana elektrootorna ila razerna a rekvencijo generatora, za novi azorki dijagra e ože naiati jednačina: n E 5 9, 67 U + ( ) 55, + ( n 5 5,5) odakle e dobija nova rekvencija generatora u tacionarno tanju: 55, 5 35,4 Hz. 9,67 5,5

3 Dobijeni rezultati u u kladu a ekeriento da orato oterećenja autononog generatora ri kontantnoj nazi ogonke ašine ia za rezultat ad naona i rekvencije generatora. c) Da bi e naon i rekvencija generatora vratili na nazivne vrednoti, 38 V i 5 Hz, otrebno je ovećati nagu ogonke ašine. Za noinalni naon 38 V električna naga otrošača aktivne otornoti Ω/azi iznoi: P el U 3( ) 3 R W Pa je očigledno na onovu ehaničke karakteritike ogonke ašine da treba ovećati uravljački naon na vrednot U kon V. Zbog oblika ehaničke karakteritike će e tada i brzina, tj. rekvencija generatora vratiti na nazivnu vrednot. Slika.. Pogonka ašina i inhroni generator a otveno režo u ovo zadatku.

4 Zadatak. Sinhroni generator a cilindrični rotoro ia odatke:,5 MVA, 6,6 kv, Y, 5 Hz,, %. Svi gubici nage e ogu zaneariti, a agnetno kolo e atra linearni. Generator radi na aivnoj (otvenoj) reži. Brzina obrtanja održava e na kontantnoj i noinalnoj vrednoti. Potrebno je odrediti: а) Elektrootornu ilu raznog hoda, tako da linijki naon generatora bude 6 kv ri linijkoj truji A od uz induktivni aktor nage 8. Odrediti aktivnu i reaktivnu nagu, te ugao oterećenja u ovo režiu. b) Struja obude generatora e ne enja, a generator e reveže u regu trougao. Odrediti naon generatora, te ugao oterećenja, aktivnu i reaktivnu nagu u ovo režiu. Rešenje: Sinhrona reaktana ove ašine je: je: 3 [%] Vn ( 6,6 ) 58, Ω 8 6 S,5 n а) Jednačina naonke ravnoteže inhronog turbogeneratora (uz zanearen otor tatora) E U + j Odgovarajući azorki dijagra za nadobuđeni reži rikazan je na lici.. E ϕ j U jot δ ϕ Rot Sl... Fazorki dijagra nadobuđenog inhronog turbogeneratora, gledano a trane generatora kao i a trane otrošača. Sa azorkog dijaraa e ogu naiati ledeće jednačine: E in δ coϕ ()

5 E coδ U + in ϕ () Deljenje ove dve jednačine ože e odrediti ugao oterećenja za dati reži rada kada je generator vezan u zvezdu: coϕ 58,8 8 δ arctan arctan 36, U + in ϕ 6/ ,8 6 kao i elektrootorna ila o azi: coϕ 58,8 8 E 9, 47kV in δ in 33,5 odnono njena linijka vrednot: E l 3E 3 9,47 6, 4kV Aktivna i reaktivna naga u to režiu u: P 3U co MW Q 3U in MVAr. Reaktivna naga e odaje reži. b) Paraetri aivne reže koju generator naaja u: R ot ot 6 P 3Ω Q 748 7, 3Ω 3 3 Kada e generator reveže u regu trougao, uz neroenjenu truju obude, kao i brzinu obrtanja generatora (ogonkoj ašini e reguliše brzina) elektrootorna ila o azno naotaju otaje ita kao u rethodno lučaju kada je naotaj bio u zvezdi. Odnono, i dalje je indukovana elektrootorna ila o azno naotaju jednaka E 9,47 kv, a to razliko što ona ada određuje linijki naon koji e naaja otrošač. Da bi e rešilo kolo ogu e naći ekvivalentni araetri generatora o azi: ekvivalentna elektrootorna ila o azi kada je naotaj u trouglu je 3 uta anja, dok je ekvivalentna ihnrona reaktana 3 uta anja (tranoracija trougaozvezda). Ekvivalentno kolo generatora o azi, kada u naotaju regnuti u trougao, toga iznoe: E e e E [ ] 3 9, , 47 kv 3 58, 8 3 9, 36[ Ω]

6 Pošto je oterećenje generatora otalo ito, aktor nage je neroenjen i iznoi 8 induktivno. Sa azorkog dijagraa za novi reži rada (gde igurišu elektrootorna ila Ee i inhrona reaktana e) važi da je: E E tg ( + δ) ( ) e ot e in + ( + δ) Rot e co a e deljenje dobija novi ugao oterećenja: + 9, 36 +7, 3 3, 9 e ot ( + δ ) 576, Rot + δ 57, 6 δ 57, 6 36, E Sa azorkog dijagraa je takođe: e inδ e co E e coδ U + e in, a e na onovu ovih jednačina ogu izračunati truja i azna vrednot naona na izlazu generatora: E inδ 3 e 5, 47 in 73, [ A] 5 co 9, 36 8 e, [ A] L 3 3 5, U E e co δ e in 5, 47 co 73 9, 36 5, , 7 To je ujedno i linijka vrednot naona koji e naaja otrošač, kada je tatorki naotaj generatora vezan u trougao. Konačno, aktivna i reaktivna naga u traženo režiu rada iznoe: P 3U co 3 3, 664 5, 8, 99 3 [ ] MW 3 Q 3U co,,,, [ MVAr ] [ ] V

7 Slika.. Sinhroni generator a aivni otrošače (a kontantni araetria) i ogonka ašina u ovo zadatku. Slika.. Ekvivalentno vođenje tatorkog naotaja u rezi trougao u regu zvezda, kako bi e rešilo oazno kolo.

8 Zadatak 3. Četvoroolni inhroni otor a talni agnetia nazivnih odataka: 5 kw, 4 V, 5 Hz ia araetre zadate u relativni jedinicaa: otornot tatora 3 r.j., reaktana raianja tatora r.j., odužna reaktana reakcije indukta 3 r.j., orečna reaktana reakcije indukta 8 r.j., noinalna indukovana elektrootorna ila o azi, r.j. a) Ako e vektoro truje tatora uravlja tako da je d-koonenta jednaka nuli, a q- koonenta jednaka. r.j., izračunajte razvijeni oent, aktor nage i naon na tezaljkaa otora, ako je rekvencija jednaka nazivnoj (. r.j.). b) Uz itu alitudu truje i rekvenciju kao u a) delu zadatka, izračunajte dq-koonente truje tatora, oložaj vektora truje i naon tatora koji e otiže akialnu oent u tacionarno tanju. Rešenje: Zadatak ilutruje ogućnot da e kod inhronog otora a eranentni agnetia ože otvariti veći okretački oent otialni uravljanje oložaja vektora truje tatora u odnou na oložaj rotora, a na račun otizanja veće vrednoti reluktantnog oenta koji otoji uled različitih vrednoti inhronih reaktani otora o uzdužnoj i orečnoj oi. Naie, u avreeni naizenični ogonia (te i ogonia a inhroni otoria) za regulaciju okretačkog oenta i brzine otora koriti e trujno uravljani invertor (lika 3..). U takvo ogonu, ere e azne vrednoti truja otora (invertora) kao i oložaj i brzina obrtanja rotora. U naredniji ogonia, oložaj i brzina rotora e ne ere, već rocenjuju (etiiraju) na onovu ateatičkog odela otora. Poznavajući inoraciju o oložaju rotora, erene vrednoti aznih truja otora e ogu jednotavno rieno trigonoetrijkih relacija tranoriati u dq-koonente truje kojia u tacionarno tanju odgovara vektor truje određene alitude i oložaja u odnou na rotor. To je vektor truje tatora koji crtao u dq dijagrau vezano za rotor (d-oa e bira da e e oklaa a oo rotora, odnono oo vektora luka rotora) i koji e obrće inhrono brzino rotora. Stacionarno tanju, odgovaraju kontantne vrednoti dq-veličina u dq azorko dijagrau koji tandardno crtao kada analizirao onašanje inhronih ašina. Uravljački klo (kontroler) u vojoj uravljačkoj trukturi tandardno u takvi ogonia adrži dva odvojena regulatora koji nezavino regulišu d- i q-koonente truje tatora na zadate, reerentne vrednoti (vidi liku 3..). Kako je d-koonenta truje tatora u itoj oi kao i vektor luka rotora, jano je da e regulacijo ove koonente ože uticati na vrednot agnetnog luka otora. q-koonenta truje u takvo uravljačko iteu, koja je noralna na ravac luka i oklaa e a ravce vektora indukovane elektrootorne ile raznog hoda, određuje okretački oent otora a e oredtvo nje ože reguliati i brzina (ubrzanje, uorenje). Kako je okretački oent, generalno kod vih električnih ašina, razeran alitudaa luka induktora (ovde rotora) i truje indukta (ovde truje tatora) i inuu ugla izeđu ta dva vektora (kalarno roizvodu vektora luka induktora i vektora truje indukta; onoviti OPŠT DEO O ELEKTRČNM MAŠNAMA), ože e zaključiti da e akialna vrednot okretačkog oenta ože otvariti za akialne vrednoti luka i truje (jednake noinalni za trajni rad) kada u eđuobno ortogonalni. Odnono, u ovo lučaju, vektoro truje tatora treba uravljati tako da

9 zaklaa u odnou na oložaj rotora ugao od 9 teeni. To e otiže regulacijo d-koonente truje na nultu vrednot (d), a q-koonente na akialnu trajnu, noinalnu vrednot (qn, ako e razatra akialni oent). Tako je zadata ituacija u delu zadatka od a). Međuti, u ovo razatranju je zanearena činjenica da kod inhronih ašina a ugrađeni eranentni agnetia otoji i reluktantna koonenta oenta koja zavii od odnoa inhronih reaktani o d- i q-oi, koja za značajnije razlike reaktani ože uzeti značajniji udeo u ukuno oentu koji otor razvija. Ovaj zadatak će uravo ilutrovati ogućnot da e anjenje luka u ašini (otavljanje odgovarajuće reerence d-koonente truje tatora) uz zadržavanje ite vrednoti alitude truje tatora ože otvariti veći oent, nego što je to u lučaju noinalnog luka i ortogonalnog oložaja rotora i vektora truje tatora. Eektivno, u to lučaju (deo zadatka od b) vektor truje tatora je otavljen tako da u odnou na rotor zaklaa anji ugao od 9 teeni, odnono zaklaa ugao γ u odnou na oložaj elektrootorne ile (q-oa). Cilj zadatka je naći otialan oložaj vektora truje tatora, odnono ugao γ, uz uvažavanje ograničenja invertora/otora (noinalna eektivna i alitudna vrednot truje), tako da otor razvija akialni ogući oent. ako je u to lučaju alituda luka u ašini anja u odnou na noinalnu, kao i q-koonenta truje tatora koja u uravljačko iteu deiniše onovnu koonentu oenta koji otor razvija, ukuan oent će biti veći zbog ovećanja reluktantne koonente. Slika 3.. Savreeni ogon inhronog otora. Vektorko uravljanje: unutrašnja trujna regulaciona etlja (regulatori dq-koonenti truje tatora) i oljašnje regulacione etlje o brzini i luku. a) Sinhrone reaktane o d- i q-oi date inhrone ašine iznoe: x x x d q x ad aq + x + x γ γ [ r.j. ] [ r. j. ]

10 Ovde e ože naoenuti da je kod inhronih otora a eranentni agnetia inhrona reaktana o d-oi anja u odnou na reaktanu o q-oi (urotno u odnou na ašine a obudni naotaje), jer eranentni agneti koji u otavljeni u d-oi ašine redtavljaju veliki agnetni otor ličan vazdušno zazoru. Fazorki dijagra kada e vektoro truje uravlja tako da je d-koonenta truje jednaka a q-koonenta jednaka noinalnoj vrednoti ilutrovan je na lici 3.. Na onovu azorkog dijagraa ože e izračunati otreban naon tatora: ( e + r i ) + ( x i ) ( + 3 ) + ( 9), [ r.j. ] u q 368 Slika 3.. Fazorki dijagra truja i naona za lučaj: i d i i q i r.j. Moent koji otor razvija jednak je odnou ehaničke nage na vratilu i ugaone brzine obrtanja (ovde inhrone brzine), a je: ω Za noinalnu rekvenciju naona naajanja otora, r.j., i ugaona brzina obrtanja jednaka je noinalnoj vrednoti ω r.j. (rekvencija, brzina obrtanja i ugaona brzina obrtanja, električna ili ehanička, iaju jednake vrednoti u relativni jedinicaa zbog načina izbora baznih vrednoti). Snaga na vratilu e ože dobiti kada od ulazne električne nage odbijeo gubitke. Sa zanearenje gubitaka u gvožđu i ehaničkih gubitaka, koji niu navedeni u tektu zadatka ožeo atrati da je: r i el Cu el Električnu nagu na onovu dq-koonenti naona i truja ožeo izračunati kao (aktivnu nagu generišu naoni i truje u azi) : u i + u el d d i q q Ako je d-koonenta truje jednaka nuli, id (iqi), ehanička naga je jednaka:

11 ( u r i) i e i [ r.j. ] uqiq ri q Moent je takođe jednak: ω [ r.j. ] Na onovu azorkog dijagraa za dati lučaj, traženi aktor nage iznoi: co e r i, 753 u 368, b) Pretotavio da za lučaj kada otor razvija akialni oent ri noinalnoj vrednoti truje tatora, vektor truje zaklaa ugao γ u odnou na oložaj vektora indukovane elektrootorne ile, tj. q-oe. Tada vektor truje tatora u odnou na vektor luka rotora zaklaa veći ugao od 9 teeni, a njena d-koonenta tvara kontra luk u oi rotora, koja rezultuje anjeni ukuni luko u ašini (vidi azorki dijagra na lici 3.3). Uz ograničenu vrednot truje tatora na jediničnu (nazivnu) vrednot i q-koonenta truje tatora iaće anju vrednot u odnou na rethodni lučaj. Obe ojave dovode do anje vrednoti onovne koonetne oenta koji otor razvija. Međuti, okazaće e da ovećanje reluktantne koonente oenta, u ovo lučaju, ože biti veće u odnou na anjenje onovne koonente što kao krajnji rezultat ože ia ovećanje ukunog okretačkog oenta otora. Slika 3.3. Fazorki dijagra truja i naona za lučaj kada truja tatora zaklaa ugao γ u odnou na q-ou (i d ). Mehanička naga na vratilu e dobija kada e od ulazne električne nage odbiju gubici. Uz zanearene gubitke u gvožđu i ehaničke gubitke važi da je ehanička naga jednaka: ui co r i Na onovu azorkog dijagraa za oatrani lučaj (lika 3.3), rojektovanje vektora naona na ravac vektora truje tatora ože e izraziti roizvod naona tatora i aktora nage (koji e ojavljuje u izrazu za električnu nagu, vidi rethodni izraz) kao:

12 u co e co γ + xd id in γ + r i x i q q co γ Pa e ehanička naga ože izraziti reko truje tatora (oložaja i alitude, koje u uravljane veličine u trujno-reguliano naizenično ogonu) kao: ei co γ + x i i co γ d d x i i in γ q q Na onovu deinicije dq-koonenti truje tatora u koordinatno iteu vezano za rotor otora važi da je: i i d q i in γ i co γ a je izraz za ehaničku nagu: ei co γ + x ei co γ d + i in γ co γ x qi in γ co γ ( x ) d xq i in γ on + rel Aktivna naga je zbir dve koonente: onovne, on, i reluktantne, rel. Obe koonente zavie od alitude truje, ali i od oložaja vektora truje tatora u odnou na rotor (odnono, elektrootornu ilu što je ugao γ u izrazu). Stoga, i oent otora koji je odno ehaničke nage i brzine obrtanja, ia dve koonente: onovnu i reluktantnu. Za datu alitudu truje tatora, i, akialnu vrednot nage dobijao za ugao γ za koji važi da je: d dγ Uziajući u obzir rethodnu zavinot ehaničke nage od ugla γ, dobijao da oatrani otor razvija akialni oent na vratilu za ugao: d dγ in ei in γ + ( x ) d xq i co γ + ( x ) ( ) d xq i in γ ( ) x x i in γ ei in γ ( x x ) i ei in γ ( ) ( ) 9 γ q d 4 in γ in 5 γ q in γ γ, 47 d 9 Znači kada e vektor truje tatora noinalne alitude otavi tako da zaklaa ugao od,47 u odnou na vektor indukovane elektrootorne ile (tako da kani za nji, odnono da zaklaa ugao od 9+,47,47 u odnou na vektor luka rotora) otor razvija akialni ogući oent koji tada iznoi: 4

13 ax ax ax ω [ ], r.j. ei co γ + 5 ( x ) d x q i in γ ( ) ω co, in, 47 i i d q i co γ dq-koonente truje tatora treba reguliati na vrednoti: i in γ u in, 47 co, [ r.j. ] [ r.j. ] Naon koji treba doveti na tator otora iznoi: ( e + r i + x i ) + ( x i r i ) q ( ) ( ) [ ] + 3 d d q q 366 d , 3 r.j.

Napomena: pretpostaviti nazivni stepen iskorišćenja 0,87 i nazivni faktor snage 0,87.

Napomena: pretpostaviti nazivni stepen iskorišćenja 0,87 i nazivni faktor snage 0,87. ŠESTA VEŽBA 1 zadatak: U radionicu je donešen ainhroni otor bez naota, a čijeg tatora je uzet otiak žleba čije u dienzije (u ) date na lici, kao i ledeći odaci: vedena ona dužina l 8 i broj žljebova Z

Διαβάστε περισσότερα

OG2EM. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi

OG2EM. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi OGEM Zadaci za rad na čaovia računkih vežbi Tekt adrži 10 zadataka koji će e rešavati na čaovia računkih vežbi u toku druge polovine kura Prvih 6 zadataka e odnoi na ainhrone ašine Preotala 4 zadatka e

Διαβάστε περισσότερα

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA KOČENJE ASINHRONOG MOTORA Razmatramo tri načina kočenja: 1. Rekuperativno;. Protivtrujno na dva načina; 3. Dinamičko ili kočenje jednomernom trujom. 1. Rekuperativno kočenje Pokazano je da ainhroni motor

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

ASINHRONIM MOTOROM. Proučavamo samo pogone sa trofaznim motorom.

ASINHRONIM MOTOROM. Proučavamo samo pogone sa trofaznim motorom. ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM Proučavamo amo pogone a trofaznim motorom. Najčešće korišćeni motor u elektromotornim pogonima. Ainhroni motor: - jednotavna kontrukcija; - mala cena; - vioka

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM ELEKTROOTORNI POGONI SA ASINHRONI OTORO Poučavamo amo pogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni moto u elektomotonim pogonima. Ainhoni moto: - jednotavna kontukcija; - mala cena; - vioka enegetka efikanot.

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Kinetička energija: E

Kinetička energija: E Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA S V E U Č I L I Š T E U Z A GR E U F A K U L T E T E L E K T R O T E H NI K E I R A Č U N A R S T V A Z A V O D Z A E L E K T R OST R OJ A R S T V O I A U T O M A T I Z A C I J U ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije 4-4 erodinaički koefiijenti krila zbog rotaije 4 Propinjanje Želio odrediti oent propinjanja zbog rotaije krila oko osi na udaljenosti od vrha krila kao na slii 4- Krilo ia konstantnu kutnu brzinu oko

Διαβάστε περισσότερα

a) b) Slika 3. Izvedba rotora kaveznog stroja a) i shematski prikaz kolutnog rotora b)

a) b) Slika 3. Izvedba rotora kaveznog stroja a) i shematski prikaz kolutnog rotora b) Fakultet elektrotehnike i računartva Zavod za elektrotrojartvoo i automatizaciju Ainkroni trojevi (motori) Dijelovi redavanja iz kolegija Elektromehanički utavi Zagreb, 009/00. Uvod Ainkroni izmjenični

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora. Sinhrone mašine 1 5. Zadatak: Trofazni sinhroni generator ima nominalne podatke: 400 kw, 6,3 kv, 50 Hz, 45,8 A, cosϕ = 0,8, 1500 o/min i sinhronu reaktansu X s = 18 Ω. Svi gubici se mogu zanemariti. Generator

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Fazne i linijske veličine Trokut i zvijezda spoj Snaga trofaznog sustava

Fazne i linijske veličine Trokut i zvijezda spoj Snaga trofaznog sustava 7 TROFAZNI SUSTA Fazne i linijske veličine Trokut i zvijezda soj Snaga troaznog sustava Fourierova analiza 7.1. Troazni sustav Elektrorivredne tvrtke koriste troazne krugove za generiranje, rijenos i razdiobu

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

PROIZVODNJA TROFAZNOG SISTEMA SIMETRIČNIH NAPONA

PROIZVODNJA TROFAZNOG SISTEMA SIMETRIČNIH NAPONA PROIZVODNJA TROFAZNOG SISTEMA SIMETRIČNIH NAPONA Za proizvodnju trofaznog sistea sietričnih napona najčešće se koriste trofazni sinhroni generatori. Osnovni konstrukcijski dijelovi generatora su stator

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija

Analitička geometrija 1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine

ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine Uvod Sinhrone mašine predstavljaju mašine naizmenične struje. Koriste se uglavnom kao generatori električne energije naizmenične struje, te stoga predstavljaju jedan od

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo. Kompleksni brojevi Algebarski oblik kompleksnog broja je z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo Trigonometrijski oblik kompleksnog broja je z = rcos θ + i sin θ,

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Veličina Oznaka dimenzije Jedinica u SI sustavu masa M kg Skup duljina L m osnovnih vrijeme T s veličina temperatura Θ K. m = =MLT 2-2 SI

Veličina Oznaka dimenzije Jedinica u SI sustavu masa M kg Skup duljina L m osnovnih vrijeme T s veličina temperatura Θ K. m = =MLT 2-2 SI . predavanje iz Meanike fluida 14. IZIKLNE OSNOVE.1 Onovne dienzije i jedinice u eanici fluida Veličina Oznaka dienzije Jedinica u utavu aa M kg Skup duljina L onovni vrijee T veličina teperatura Θ K Dienzije

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα