Zadaci i rješenja. Rješenje

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Zadaci i rješenja. Rješenje"

Transcript

1 Neklik riješenih zadataka iz dručja Vlažng zraka Kak je već najavljen, tudenti kji lušaju redet Onve terdinaike A, na ien dijelu iita rješavat će i zadatak iz dručja Vlažng zraka, ujet zadatka iz dručja Izgaranja. T znači da će e na ien dijelu iita alternirati zadaci iz navedena dva dručja. U tu vrhu daju e rijeri rješenja neklik zadataka iz dručja Vlažng zraka. Tijek rješavanja zadataka kritila e literatura [] i []. Zadatak Zadaci i rješenja U rtriji dienzija 3 nalazi e vlažni zrak ukung tlaka 760 Hg, teerature 3 C i relativne vlažnti 40 %. Ptrebn je drediti: a adržaj vlage i ecifičnu entaliju tg zraka; b teeraturu rišta tg zraka; c ecifični vluen zraka d au uhg zraka i au vdene are (vlage u tj rtriji. Rješenje a Sadržaj vlage i ecifičnu entaliju vg zraka dređuje e rea ljedeći jednadžbaa ( ϑ ( ϑ ϕ ϕ 0,6 0,6 ϕ ϕ 0,04 kg/kg ( 3 C 0,40 0,06 0,6 ( 3 C,033 0,40 0, 06 ( h c ϑ + ( r + c, ,04 ( 00 +, z 0 dϑ 7,43 kj/kg ( h ( h + H + H cvϑ H ( b Teeraturu rišta zraka dbije e iz uvjeta R, kriteći ljedeću jednadžbu R 0, 6 ( ϑr ( ϑ 0,6 + R R 0,04,033 0,6 + 0,04 R ( 0,049 bar ϑ R Kriteći tlinke tablice [], linearn interlacij e dbiva izn teerature rišta 0 9 ϑ 9 + 0,0337 0,096 ( 0,049 0,096 R 9,38 C

2 c vluen zraka, veden na kilgra uhg zraka, računa e rea jednadžbi T 308, 46,033 0 (, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,04 v + 0,893 3 /kg d Mau uhg zraka dnn au vlage dređuje e rea ljedeći jednadžbaa: V ( ϕ ( 3 C (,033 0,40 0, z z RzT RzT , 84,06 kg d z 0,04 84,06,86 kg Mau vde, kja je u v lučaju u bliku regrijane vdene are, že e takđer izračunati kriteći ljedeću jednadžbu V ϕ ( 3 C 0,4 0, , 308, d z RdT RzT a št je identičn gre dbiven rezultatu!,86 kg. Zadatak U dbr izliranj cijevi je ješten ventilatr nage,3 kw. Ventilatr uiava vlažni zrak nekg ulazng tanja, tak da je na izlazu iz cijevi (iza ventilatra izjeren vluenki rtk zraka 0, 3 /, ri teeraturi C i relativnj vlažnti 60%. Ptrebn je drediti: a teeraturu i relativnu vlažnt zraka na ulazu u cijev (ired ventilatra; b vluenki rtk zraka na ulazu u cijev. Uzeti da je ukuni tlak zraka rije i nakn ventilatra bar. Stanja zraka na ulazu u ventilatr i na izlazu iz ventilatra rikazati u h +,- dijagrau! Rješenje a Prijenjujući I. zakn terdinaike za va tvreni utav, krz čije granice kntrlng vluena truji zrak, dnn zadana naga ventilatra, že e naiati ljedeću jednadžbu: (( h ( h ( P + + Maeni rtk uhg zraka je kntantan i dređuje e iz zadanih dataka zraka na izlazu iz cijevi V 46, V + ( v T ( + 0,6 ( Sadržaj vlage e računa rea jednadžbi

3 ( ϑ ( ϑ ϕ ϕ 0,6 0,6 ϕ ϕ 0,000 kg/kg Vraćanje ve vrijednti u jed. ( lijedi ( C 0,60 0,064 0,6 ( C 0,60 0, , 9, 0, ( 0, ,6 0,808 kg/ Iz zadanih datak je guće drediti ecifičnu entaliju (h + ( h c ϑ + ( r + c,00 + 0,000 ( 00 +,93 + z 0 dϑ 47,3 kj/kg Iz jed.(, zajedn izračunati i zadani vrijedntia, dredi e ecifičnu entaliju (h + ( h ( h P,3 47,3-0, ,9 kj/kg Kriteći izraz za ecifičnu entaliju za tanje, (h + ( h, ϑ + ( r + c ϑ d i uvjet da je, guće je drediti teeraturu vlažng zraka ired ventilatra ϑ ( h r 4,9 0,0 00,00 +,93 0,0 + 0 c z + c d 9,8 C a e i relativnu vlažnt zraka ired ventilatra dređuje rea jednadžbi ϕ (3 ( 0,6 + ( ϑ Tlak zaićenja (ϑ 9,8 C dređuje e linearn interlacij i dacia iz [] ( ( ( 0 C ( 9 C 9,8 C 9 C ,0337 0,096 ( 9,8 C 0, , ,8 0,03 bar Vraćanje ve vrijednti u jed.(3dbiva e tražena vrijednt relativne vlažnti 0,0 ϕ 0,680; ( 68,% ( 0,6 + 0,0 0, 03 b Vluenki e rtk zraka na ulazu u ventilatr (cijev računa rea jednadžbi

4 T 9,96 V V 0, / ( v, ( + 0,808 46, ( 0,6 0, Zadatak Jedan d načina dtranjivanja vlage iz vlažng zraka (dvlaživanje e vdi na hlađivanje tg zraka u jedn hladnjaku id teerature rišta, naknadng dtranjivanja natale kaljevite vlage, te t zagrijavanja tg zraka u zagrijaču d (bičn četne teerature. Na taj je način trebn 00 3 /h vlažng zraka četng tanja 0 C i relativne vlažnti 80 %, dveti na itu teeraturu i relativnu vlažnt 40%. Ptrebn je drediti: a teeraturu zraka na izlazu iz hladnjaka; b rahladni učinak hladnjaka i grjevni učinak zagrijača zraka; c aeni rtk kndenzirajuće vlage. Skica rcea u h +, dijagrau! Skicu iang rcea rikazuje lika. Rješenje Slika. Skica rcea a Ak e tanje 3 znači tražen knačn tanje zraka, tada u ljedeće vrijednti veličina u t tanju: ( ϑ3 0 C ( ϑ 0 C ϕ3 0,40 0,33 3 0,6 0,6 0,033 kg/kg ϕ 0,40 0, ( h c ϑ + ( r + c, ,033 ( 00 +, z dϑ3 34, kj/kg

5 Veličine četng tanja vlažng zraka iaju ljedeće vrijednti: ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C ϕ 0,80 0,33 0,6 0,6 0,068 kg/kg ϕ 0,80 0,33 ( h c ϑ + ( r + c, ,068 ( 00 +, z 0 dϑ3 7,07 kj/kg T 33, 46 0 (, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,068 v +,09 3 /kg a aeni rtk uhg zraka krz utav izni 00,09 V z ( v + 48,83 kg/h Iz uvjeta da je 3, že e naiati ljedeću jednadžbu 0, 6 ( ϑ ( ϑ iz kje e lak izračuna (ϑ ( ϑ 0,033 0, , 6 + 0, 6 + 0, 033 bar Iz tg e tlaka, kriteći tlinke tablice, linearn interlacij dredi teeraturu ϑ ϑ 3, C Secifična entalija u tčki je ( h c ϑ ( r c ϑ ( z 0 d + + +,00 3, + 0, ,93 3,,46 kj/kg ( h + Tčka ada u zaićen dručje vlag i u bliku kaljevine, a je ecifična entalija u tj tčki jednaka ( h + c zϑ + ( r0 + c dϑ3 + ( cvϑ ( ( ( ( h + kj/kg h +,00 3, + 0, ,93 3, + 0,068 0,033 4,87 3, 0,33 b Rahladni učinak hladnjaka izni

6 48,83 Φhl Φ z (( h + ( h ( + 0,33 7,07-4,40 kw 3600 a grjevni učinak zagrijača zraka je 48,83 Φgr Φ3 z (( h + ( h ( ,,46,kW 3600 c Maeni rtk kndenzata je jednak ( 48,83 ( 0,068 0,033 v z 7,39 kg/h Prikaz rcea u h +, dijagrau rikazuje dnja lika. Slika. Prikaz rcea, u h +, dijagrau 4. Zadatak U izliran ješalište ulazi 00 3 /h vlažng zraka tanja, bar, teerature 30 C i relativne vlažnti 0% i truja vlažng zraka ukung tlaka, bar, teerature 40 C, relativne vlažnti 60% neznatg vluenkg rtka. Natala ješavina e zati hladi u hladnjaku, tak da iz hladnjaka izlazi zaićeni vlažni zrak teerature C i takđer ukung tlaka, bar. Ptrebn je drediti: a vluenki rtk druge (tlije truje; b rahladni učinak hladnjaka. Cjelkuni rce rikazati u h +, dijagrau!

7 Rješenje Slika 3a rikazuje heu zadang rcea, a lika 3b rikazuje rce u h +, dijagrau Slika 3a. Shea rcea Slika 3b. Prikaz rcea u h +,- dijagrau a Iz zadanih e dataka gu drediti veličine u tčki ϕ 0,6 ϕ ( ϑ 30 C 0,0 0,044 0,6 ( ϑ 30 C, 0,0 0, ( h c ϑ + ( r + c, ,0 ( 00 +, ,0 kg/kg + z 0 dϑ T 303, 46, 0 (, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,0 v + 6,36 kj/kg 0,807 3 /kg

8 00 0,807 V z ( v + 69,88 kg/h Nadalje je guće drediti tanje u tčki 4, kja redtavlja tanje zaićeng vlažng zraka ( ϑ4 C 0,0366 0,6 ( ϑ C, 0, , ,084 kg/kg ( h c ϑ + ( r + c,00 + 0,084 ( 00 +, z dϑ4 Relevantne veličine u tčki (tlija truja u ϕ 0,6 ϕ ( ϑ 40 C 0,60 0,0737 0,6 ( ϑ 40 C, 0,60 0, 0737 ( h c ϑ + ( r + c, ,06 ( 00 +, z 4 0 dϑ T 33,, 0 0,06 kg/kg 7,0 kj/kg 07,39 kj/kg 3 ( 46, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,06 0,8 /kg v + Kak je 3 4, iz bilance vlage ješališta, lak e dređuje aeni rtk tlije truje 0,084-0,0 69,88 499,09 kg/h 3 3 0, 06 0, 084 a je traženi vluenki rtk druge (tlije truje jednak ( v V z + 499,09 0,8 4,3 3 /h b Secifična entalija u tčki 3 (na izlazu iz ješališta dbije e iz energijke bilance tavljene za v izliran ješalište ( h ( h + ( h 69,88 6, ,09 07,39 69, ,09 z + z z + z a rahladni učinak hladnjaka izni Φ 69, , (( h ( h ( 7,0 8,89 hl Φ34 z ,89 kj/kg - 3,07 kw

9 . Zadatak Stanje vlažng (klišnjeg zraka dređuje e ihretr na kje teretri kazuju teerature 3 C dnn 3 C, dk baretar kazuje tlak d 760 Hg. Ptrebn je drediti. a adržaj vlage i relativnu vlažnt tg zraka; b teeraturu rišta tk (klišnjeg zraka. Način dređivanja tanja zraka na teelju čitanih teeratura, ka i teeraturu rišta rikazati u h +,- dijagrau! Rješenje a Višu teeraturu na ihretru kazuje uhi a nižu teeraturu vlažni teretar, t znači da je ϑ ϑ vl ϑ H 3 C; ϑ 3 C teeratura granice hlađenja Prea [] že e naiati ljedeću jednadžbu ( h ( h + H + H cvϑ H ( Iz zadanih dataka guće je izračunati ecifičnu entaliju i adržaj are u tčki granice hlađenja H: ( ϑh 3 C ( ϑ 3 C 0,0808 H 0,6 0,6 0,077 kg/kg (a,033 0,0808 H ( c ϑ + ( r + c, ,077 ( 00 +,93 3 h 68, kj/kg (b + H z H H 0 dϑh ( h + c z + ( r0 + c dϑ, ( 00 +,93 3 3,7 + 67, ϑ (c Uvrštavanje (a, (b i (c u jed. ( dbiva e jednadžbu u kjj e javlja neznanica 68, 3,7 67, 0,077 4, ,30 dakle e dbiva adržaj vlage klišnjeg zraka 33,04,704 67, 96,30 0,07 kg/kg a tražena relativna vlažnt zraka ia vrijednt

10 ϕ 0,07,033 ( 0,6 + ( ϑ 3 C ( 0,6 + 0,07 0, 06 0,3606; (36,06% Prea te tanje zraka je,033 bar; ϑ 3 C; ϕ 36,06 % b Teeraturu rišta vg zraka dbiva e iz uvjeta R 0, 6 ( ϑr ( ϑ R iz kjeg e dbiva tlak zaićenja ( ϑ R 0,6 + 0,07,033 0,6 + 0,07 ( 0,003 bar ϑ R Kriteći tlinke tablice [] linearn interlacijn e dbiva traženu teeraturu u tčki rišta 8-7 ϑ R 7,36 C + ( 0,003 0,0936 8,0 C 0,006-0,0936 Prikaz rcea u h +, dijagrau je na lici 4. Slika 4. Prikaz rješenja u h +, dijagrau

11 6. Zadatak Vlažni zrak teerature 0 C, ukung tlaka,0 bar ia teeraturu rišta C. Ptrebn je drediti: a relativni i alutnu vlažnt, te adržaj vlage tg zraka; b ukuni tlak na kjeg e iztern ra kriirati taj zrak, da bi n ta zaićen jav vlage a u bliku uhzaićene are! Rješenje a Iz uvjeta da je R že e naiati ljedeći blik jednadžbe 0,6 ϕ ϕ ( ϑ ( ϑ 0,6 ( ϑr ( ϑ R iz kjeg e izravn dbiva ϕ ( ϑr ( ϑ ( ϑr C ( ϑ 0 C 0, ,0404 0,997; (9,97% Alutnu vlažnt e računa rea jednadžbi ( ϑ 0 C d ϕ M w 0,997 0, ρ d 0,003 kg/ 3 R T R T , w Sadržaj vlage vg zraka je ϕ 0,6 ϕ ( ϑ 0 C 0,997 0,0337 0,6 ( ϑ 0 C,0 0,997 0, ,0087 kg/kg b Ukuni tlak vlažng zraka nakn izterne kreije dbiva e iz uvjeta da je (,ϑ, dnn iz jednadžbe ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C 0,6 ϑ 0 C 0,6 + ( ( 0,0337 ( 0,6 + 0,0087 0,0087,694 bar

12 7. Zadatak U adijabatk ješalište ulazi truja vlažng zraka teerature 4 C i adržaja vlage 3,6 g/kg i truja zraka teerature 0 C, relativne vlažnti 60%. Te e dvije truje iješaju u aeni jeria :. Natalu e ješavinu zagrijava u zagrijaču zraka grjevng učinka kw na 30 C, nakn čega e taj zrak vlažuje zaićen ar tlaka, bara kju e rethdn rigušuje na,0 bar, ve dk zrak ne tane zaićen vlag a u bliku uhzaićene are teerature 0 C. Ukuni tlak vlažng zraka u ian rceu izni,0 bar. Ptrebn je drediti: a vluenke rtke truja na ulazu u ješalište, ka i vluenki rtk truje nakn vlaživanja vd; b adržaj are i aeni rtk ubrizgavajuće vdene are; Skica cjelkung rcea u h +, dijagrau! Rješenje a Prv e drede veličine tanja vlažng zraka rije iješanja ( h c ϑ + ( r + c, ,0036 ( 00 +,93 4 3,048 kj/kg + z 0 dϑ T 77,,0 0 3 ( 46, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,0036 0,76 /kg v + ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C ϕ 0,6 ϕ 0,6 0,0337 0,6,0 0,6 0,0337 T 93,,0 0 0,0084 kg/kg 3 ( 46, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,00 0,808 /kg v + ( h c ϑ + ( r + c, ,0084 ( 00 +,93 0 4,47 kj/kg + z 0 dϑ Budući je aeni jer iješanja truja :, ecifična entalija dnn adržaj vlage ješavine u jednak aritetičkj redini dnnih veličina ulaznih truja ( h ( h + ( h 3, , , ,0084 0,0060 kg/kg 7,6 kj/kg Teeraturu natale ješavine dbije e iz jednadžbe za ecifičnu entaliju ješavine ( h c ϑ + ( r + c ϑ ϑ ( h 7,6 0, ,06 C 0,0060,93 +, z 0 d c d + c d r Secifična entalija zraka nakn zagrijavanja, uz 4

13 ( h c ϑ + ( r + c, ,0060 ( 00 +, ,49 kj/kg + 4 z dϑ4 Ukuni aeni rtk dbiva e iz zadang grjevng učinka zagrijača zraka Φ ,49 7,6 gr ( h + ( h ,83 kg/h Kak je zadan aeni jer iješanja truja :, t znači da bje truje iaju jednake aene rtke kje dgvaraju lvici grnje vrijednti 987,38 493,69 kg/h a traženi vluenki rtci truja na ulazu u ješalište izne ( v 493,6 0,76 376,9 3 /h V + ( v V + 493,6 0, ,8 3 /h b Secifičnu entaliju ubrizgavajuće vdene dbiva e iz jednadžbe h D ( h ( h ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C 0,6 0,0337 0,6,0 0,0337 0,04 kg/kg ( h c ϑ + ( r + c, ,04 ( 00 +,93 0 6, kj/kg + z 0 dϑ Vraćanje vih i rethdn izračunatih vrijednti u jed.( dbiva e vrijednt tražene teerature ubrizgavajuće vde h ( h ( h 6, 4,49 0,04 0, D 4 a je adržaj are rije rigušivanja jednak '(, bar 300 (, bar 43, kj/kg hd h 439,99 D 0,3836 kg/kg r Maeni rtk ubrizgavajuće vdene are izni ( ( 987,38 ( 0,04 0,0060 D 4 8,097 kg/h Skicu cjelkung rcea u h +, dijagrau rikazuje lika.

14 Slika. Prikaz rcea u h +, dijagrau 8. Zadatak U truju vlažng zraka ukung tlaka,033 bar, teerature 40 C, relativne vlažnti 0% i vluenkg rtka 0 3 /h adijabatki e ubrizgava truju kaljevite vde teerature 0 C kja ihlaljuje u taj zrak, hladeći i vlažujući ga ri te. Teeratura zraka nakn ubrizgavanja vde je C, dk je ukuni tlak takđer,033 bar. Ptrebn je drediti: a relativnu vlažnt zraka nakn ubrizgavanja i aeni rtk ubrizgavajuće vde; b kriteći h +, dijagra čitati inialnu teeraturu na kju e že hladiti taj zrak t ubrizgavajuć vd. Tak čitanu inialnu teeraturu rekntrlirati i analitički ute! Kliki bi treba izniti aeni rtk vde u t lučaju? Prce kicirati u h +, dijagrau! Rješenje a Prv e treba drediti adržaj are, ecifičnu entaliju zraka četng tanja ka i aeni rtk uhg zraka ( ϑ 40 C ( ϑ 40 C ϕ 0,6 ϕ 0,0 0,0737 0,6,033 0,0 0,0737 0,0098 kg/kg

15 ( h c ϑ + ( r + c, ,0098 ( 00 +, ,98 kj/kg + z 0 dϑ T 33,, ( 46, ( 0,6 + 46, ( 0,6 + 0,0098 0,9007 /kg v + 0 0,9007 V z ( v + 77,69 kg/h Stanje zraka nakn ubrizgavanja dređuje e iz ljedeće jednadžbe ( h ( h + iz kje lijedi + cvϑv ( ( h + cvϑv ( h + c vϑv c ( h z ϑ ( r0 + c dϑ cvϑv ( h c vϑv + + c ϑ c ϑ 63,9 0,009 4,87 0, ,93 4, v v z r0 + c dϑ cvϑv a relativna vlažnt zraka u tanju izni 0,04 kg/kg ϕ 0,04,033 ( 0,6 + ( ϑ C ( 0,6 + 0,04 0, ,7743; (77,43% Maeni rtk ubrizgavajuće vde je v z ( 77,69 ( 0,04 0,0098,79 kg/h b Minialnu teeraturu na kju e že hladiti truju zraka tanja, hdn jed.(, dbije e na način, da e na kalu jernicu nanee vrijednt ecifične entalije ubrizgavajuće vde h v c v ϑ v 4, ,86 kj/kg, i zati e tu tčku ji ihdište h +, dijagraa, a e iz tčke četng tanja zrak vuče aralelu rethdn jnici d rejecišta linij zaićenja ϕ, i čita u tčki tg rejecišta vrijednt inialne teerature na kju e že hladiti zadanu truju zraka. ϑ in,0 C Prekntrliraj vi teeraturu računki hdn jed.( ( h ( h cvϑv (

16 ( ϑ,0 C ( ϑ,0 C 0,6 0,064 0,6,033 0, ,0673 kg/kg ( h c ϑ + ( r + c,00,0+ 0,0673 ( 00 +,93,0 64,688 kj/kg + z in 3 0 dϑ in Vraćanje vih i rethdnih vrijednti u jed.(, rvdi e kntrlu ite 64,688 63,9 4,87 0,0 0,0673 0, ,3 9,6 št tvrđuje činjenicu da je inialna teeratura dbr čitana u h +, dijagrau! Jan je da e za taj lučaj ra ubrizgavati više vde, a e aeni rtk vde u v lučaju, računa rea jednadžbi 77,69 0,0673 0,0098,083 kg/h ( ( b z 3 Skicu rcea u h +, dijagrau rikazuje lika 6. Slika 6. Prikaz rcea u h +, dijagrau

17 9. Zadatak Struju vlažng zraka teerature 0 C, tunja zaićenja 40 % i ukung tlaka, bara adijabatki e rigušuje na tlak bar. Ptrebn je drediti: a - relativnu vlažnt zraka nakn rigušivanja; b - jer rjera cijevi rije i nakn rigušilišta, da bi brzine trujanja zraka rije i nakn rigušilišta bile eđubn jednake! Rješenje a - Za adijabatk rigušivanje vrijedi zaknitt ( h ( h + ka i zaknitt da je + ( ( Ak e raiše jed.(, dbiva e ljedeću jednakt ( r + c ϑ c ϑ + ( r c c + + z ϑ 0 d z 0 dϑ iz kje rizlazi činjenica da je ϑ ϑ (3 (T je i razuljiv, budući u tanja zraka rije i nakn rigušivanja u nezaićen dručju u kje e i vlaga (vdena ara i uhi zrak našaju ka idealni linvi! Nakn rigušivanja vlažn zraku e rijenila relativna vlažnt, kju e računa rea jednadžbi ϕ (0,6 + ( ϑ 0 C (4 Odredi relativnu vlažnt, dnn adržaj vlage rije trigušivanja, ϕ χ 0,40 0,463 0,33 ( χ ( ϑ 0 C, ( 0,40 ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C ϕ 0,6 ϕ 0,463 0,33 0,6, 0,463 0,33 0,08 kg/kg Vraćanje ve izračunate vrijednti ka i talih zadanih u jed.(4 dbiva e izn relativne vlažnti zraka nakn rigušivanja

18 ϕ (0,6 + 0,08 ( ϑ 0 C ( 0,6 + 0,08 0, 33 0,3; (3,% Očit e relativna vlažnt zraka nakn rigušivanja anjuje, a št je u kladu činjenic da e linija zaićenja ϕ,0 a anjenje ukung tlaka iče u den! b Traženi jer rjera dbije e iz zakna držanju ae, kjeg e že naiati u bliku T 46, ( 0,6 + d ( πw d πw d v + 4 ( v + 4 ( ( T v, + d v + 46, ( 0,6 + d 0,93 d Prikaz ratrang rcea u h +, dijagrau daje e na lici 7. Slika 7. Prikaz rcea rigušivanja u h +,- dijagrau

19 0. Zadatak U truju vlažng zraka teerature 0 C i adržaja vlage 3 g/kg adijabatki ubrizgava vdenu aru tak da e nakn adijabatkg ubrizgavanja tiže teeraturu zraka C i adržaj vlage g/kg. Ukuni tlak vlažng zraka je bar št je ujedn i tlak ubrizgavajuće vdene are. Ak ukuni aeni rtk uhg zraka u rceu izni 0 kg/h trebn je: a - rvjeriti da li tanje zraka nakn ubrizgavanja are ada u zaićen dručje; b ak je dgvr d a tvrdan, drediti aeni rtk vlage kja kndenzira; c drediti tanje vdene are kju e ubrizgava ka i njezin aeni rtk u ratran lučaju. Prce rikazati u h +, dijagrau! Rješenje a Da bi e dgvril na itanje d a treba drediti adržaj vlage ( ϑ C ( ϑ C 0,0366 0,6 0,6 0,0034 kg/kg 0,34 g/kg 0,0366 Kak je zadani g/kg > 0,34 g/kg, t znači da tanje zraka nakn ubrizgavanja vdene are ada u zaićen dručje, a će e di ubrizgavane vdene are nužn kndenzirati. b Maeni rtk natalg kndenzata računa e rea jednadžbi ( 0 ( 0,0 0,0034 v z 0,36 kg/h c Secifičnu entaliju ubrizgavajuće vdene are dređuje e iz jednadžbe h D ( h ( h + + ( ( h c ϑ + ( r + c, ,003 ( 00 +,93 0 7,608 kj/kg + z 0 dϑ ( h + c zϑ + ( r0 + c dϑ + ( cvϑ ( h,00 + 0,0034 ( 00 +,93 + ( 0,0 0,0034 4,87 77,3 kj/kg + Uvrštavanje vih i zadanih vrijednti u jed.( dbiva e traženi izn ubrizgavajuće vdene are h ( h ( h 77,3 7,608 0,0 0, D 33,7 kj/kg Kak je h D 33, 7 kj/kg > h''( bar 7, kj/kg znači da e radi regrijanj vdenj ari čiju e teeraturu dredi kriteći tlinke tablice i linearnu interlaciju

20 ϑ 30 C + 3,4-34,89 ( 33,7 34,89 D 30,8 C a je tanje ubrizgavajuće vdene are: bar; ϑ D 30,8 C Maeni rtk ubrizgavajuće vdene are izni ( 0 ( 0,0 0,003 D z 4,8 kg/h Prikaz rcea u h +, dijagrau rikazuje lika 8. Slika 8. Prikaz rcea u h +, dijagrau. Zadatak Vlažni zrak tunja zaićenja,6 teerature 0 C u kje e višak vlage javlja na način da je aeni jer vlažne i ledene agle :, treba razagliti zagrijavanje d teerature rišta tg zraka. Ak je ukuni tlak tg vlažng zraka, bar, trebn je drediti: a teeraturu rišta tg zraka; b trebni ecifični tlinki tk kjeg treba dvditi za razagljivanje tg zraka. Prce kicirati u h +, dijagrau. Rješenje a Teeraturu rišta e dbije iz uvjeta da je R, a lijedi jednadžba

21 R ( ϑr ( ϑ ( 0,6 ϑr R R 0,6 + R ( ( ϑ0 0 C ( ϑ 0 C χ 0,6 0,00608,6 0,6, 0,00608 R χ 0 0 Uvrštavanje ve vrijednti u jed.( dbiva e 0,6 + R 0,00648, 0, ,6 R ( 0,034 bar ϑ R 0,00648 kg/kg Kriteći tlinke tablice i linearnu interlaciju, dlazi e d vrijednti teerature rišta 9-8 ϑ 8 C + 0,047-0,0070 ( 0,034 0,0070 R 8,83 C b Dvđeni ecifični tlinki tk na zagrijaču zraka računa e rea jednadžbi ( h + R ( h R + ( ( h c ϑ + ( r + c,00 8,83 + 0,00648 ( 00 +,93 8,83,8 kj/kg + R z R R 0 dϑr Zrak u tanju adrži 0 vlage u bliku uhzaićene are, 0, ( 0 vlage u bliku leda i it tlik vlage u bliku kaljevine teerature 0 C, a je ecifična entalija tg zraka jednaka ( 0 r 0 0, ( 0 k h + (3 χ 0 0, ,0040 kg/kg,6 Vraćanje ve vrijednti u jed.(3 lijedi ( r, ( 0, , ( 0, , h k ( h + 9,7 kj/kg Uvrštavanje vih izračunatih vrijednti u jed.( dbiva e vrijednt traženg ecifičng tlinkg tka ( h ( h R,8-9,73 + R +,46 kj/kg Dijagra na lici 9 redtavlja rce u h +, dijagrau.

22 Slika 9. Prikaz rcea u h +, dijagrau. Zadatak Vlažni zrak ukung tlaka 00 kpa, teerature 0 C i relativne vlažnti 90% e izentrki kriira u kreru na tlak 800 kpa. Ptrebn je drediti: a - relativnu vlažnt zraka na izlazu iz krera; b ecifičnu utršenu nagu za vu kreiju Rješenje a Prettavka je, a kju e kanije, rvjerava, da e izentrka kreija dvija u nezaićen dručju vlažng zraka, gdje e i vlaga (vdena ara i uhi zrak našaju zaknittia idealng lina. Tijek te kreije ne ijenja e adržaj vlage a je, te e rv dredi adržaj are ( ϑ 0 C ( ϑ 0 C ϕ 0,6 ϕ 0,90 0,0337 0,6,0 0,90 0,0337 0,0336 kg/kg ϕ ( ϑ ϕ ( ϑ ( 0,6 + ( ϑ 0,6 ( ϕ Dakle, treba drediti teeraturu nakn izentrke kreije, a nju e računa iz jera teeratura i tlakva ri izentrkj rjeni ješavine idealnih linva

23 κ κ T T ( Ptrebn je drediti izentrki eknent κ C C yzc z + ydc d κ (3 C C R y C + y C R V z z d d Mlne udjele y z i y d u vlažn zraku, gu e drediti iz lne vlažnti kak lijedi κ n d d,6,6 0,0336 0,0 nd 0, 0 nz n z y n nz + 0,0 nz + 0,0 z z nz + nd nz 0,9789 y d y z 0,9789 0,0 Vraćanje vih vrijednti u jed.(3 dbiva e vrijednt izentrkg eknenta κ κ y z y C z C z z + y C + y C d d d d R 0,9789 9, ,0 33,499,3983 0,9789 9, ,0 33,499 8,34 Uvrštavajući vu vrijednt u jed.(, dbiva e izn tražene teerature T κ,3983 8,3983 κ T T 93, 30,06 K; ( 6,9 Tlak zaićenja za vu teeraturu dbiva e linearn interlacij 60.- ( 46,9-43,7 ϑ 6,9 C 43,7 + ( 6,9-4,34 bar a relativna vlažnt zraka na izlazu iz krera izni C ϕ 0, ( 0,6 + ( ϑ ( 0,6 + 0,0336 4, 34 0,0037; (3,7% Vidi e da e nakn izentrke kreije radi izrazit uh zraku, št znači da je utjecaj većanja teerature tijek kreije bi bitn veći d utjecaja većanja ukung tlaka tijek ve izentrke kreije.

24 b Secifičnu utršenu nagu, nriranu na au uhg zraka, dređuje e rea jednadžbi ( w teh ( h + ( h + (4 ( h c ϑ + ( r + c, ,0336 ( 00 +,93 0 4,0 kj/kg + z 0 dϑ ( h c ϑ + ( r + c,00 6,9 + 0,0336 ( 00 +,93 6,9 98,kJ/kg + z 0 dϑ Vraćanje vih vrijednti u jed.(4 dbiva e vrijednt utršene ecifične nage ( w 4,0 98, teh - 44,9 kj/kg [] A. Galvić: Terdinaika II, V. rijenjen izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 00. [] B. Halaz, A. Galvić, I. Bra: Tlinke tablice, Fakultet trjartva i brdgradnje, Zagreb, 00. Antun Galvić

25

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

POGONSKI I RADNI STROJEVI

POGONSKI I RADNI STROJEVI Sveučilište u Rijeci TEHNIČKI FKULTET RIJEK POGONSKI I RDNI STROJEVI Riješeni zadaci Rijeka, 7. SDRŽJ Mjerni utavi Svojtva fluida 4 Statika fluida 4 5 Termodinamika 7 Pare 7 Termodnamički rocei 9 8 Otvoreni

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi Primjer. Zrak (R=87 J/(kg K), κ=,4) se iz atmosfere ( =, bar, T =88 K) usisava oz cijev romjera D = mm, duljine L = m, rema slici. Treba odrediti maksimalno mogući maseni rotok m max oz cijev uz retostavku

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak 7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci Praktikum iz hidraulike Str. 4-1 IV vježba Istjecanje iz neptpljeng tvra u vertikalnj tankj stjenci U hidrtehničkj praksi se čest javlja ptreba računanja prtka krz tvre kji se nalaze na dnu ili na bčnj

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V = Zadatak 8 (Ajax, ginazija) U osudi obuja 59 litara nalazi se kisik ri norirano tlaku Izračunaj asu tog kisika (gustoća kisika ρ 4 / ) Rješenje 8 V 59 l 59 d 59, ρ 4 /,? Gustoću ρ neke tvari definirao ojero

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE MATEMATIČKE METODE U KEMIJSKOM INŽENJERSTVU LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Studenti : Nikolina Jakšić Kornelije Kraguljac 1. Laplaceova tranformacija

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak:

Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak: Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slv ispred tčng rješenja je pdebljan). 0% d. + 0.7 4 je: 0 ; B: 4 ; C: 0 ; D:. Izraz a 7 a iznsi: 8 7 a ; B: a ; C: a ; D: a a b a b.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c t + m r Q = m c t t

Q = m c t + m r Q = m c t t Zadatak (Edo, ginazija) Koliko toline treba da se iz litre vode od 5 C dobije destilirana voda? (secifični tolinski kaacitet vode c = 4.9 J/(kg K), secifična tolina isaravanja r =.6 5 J/kg, vrelište vode

Διαβάστε περισσότερα

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka Katedra za biofiziku i radiologiju Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Vlaga zraka Vlagu zraka čini vodena para koja se, uz ostale plinove, nalazi u zraku. Masa vodene pare

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016. 12 SKUPIN ZDK IZ FIZIKE I 6 linja 2016 Zadatak 121 U osudi - sremniku očetnog volumena nalazi se n molova dvoatomnog lina na temeraturi rema slici) Plin izobarno ugrijemo na temeraturu, adijabatski ga

Διαβάστε περισσότερα

Impuls i količina gibanja

Impuls i količina gibanja FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA

Διαβάστε περισσότερα

TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE

TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE (Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije 4-4 erodinaički koefiijenti krila zbog rotaije 4 Propinjanje Želio odrediti oent propinjanja zbog rotaije krila oko osi na udaljenosti od vrha krila kao na slii 4- Krilo ia konstantnu kutnu brzinu oko

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu studijska 0/4. ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak. Za rješenja, kvadratne jednačine + = i + = 7. Koliko iznosi? 9 b c + + = 0 po nepoznatoj, vrijedi da je a) 4 b) 6 c) 7 d) 4

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

7.1 Ravnotežni sadržaj vlage u materijalu

7.1 Ravnotežni sadržaj vlage u materijalu 7. MODELOVANJE SUŠENJA VAZDUHOM Sušenje je glavni otuak za konzerviranje rehrabenih roizvoda. Kada e vlaga uklanja iz nekog aterijala dovođenje tolote, koje je raćeno iaravanje vode, reč je o teričko ušenju

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: Masa idealnog gasa u rezervoaru na kraju procesa punjenja jednaka je: m2 = ρ2 V = = 6.35 kg. Promena mase gasa u rezervoaru:

Rešenje: Masa idealnog gasa u rezervoaru na kraju procesa punjenja jednaka je: m2 = ρ2 V = = 6.35 kg. Promena mase gasa u rezervoaru: .. JEDNAČIINA STANJA IIDEALNOG GASA. Odrediti gustinu idealng gasa lekulske ase 9/kl na nralni uslvia. Rešenje: kl idealng gasa na nralni uslvia: 5 pn 760 Hg.0bar 0.0MPa.0 0 Pa = = = =, TN = 7K zauzia

Διαβάστε περισσότερα

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση. (, ) =,, = : = = ( ) = = = ( ) = = = ( ) ( ) = = ( ) = = = = (, ) =, = = =,,...,, N, (... ) ( + ) =,, ( + ) (... ) =,. ( ) = ( ) = (, ) = = { } = { } = ( ) = \ = { = } = { = }. \ = \ \ \ \ \ = = = = R

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I . Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne

Διαβάστε περισσότερα

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Masa, Centar mase & Moment tromosti FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:

Διαβάστε περισσότερα

y f x y g x Bernouli diferencijalna jed.: y' f x y g x y n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferencijalna jed.

y f x y g x Bernouli diferencijalna jed.: y' f x y g x y n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferencijalna jed. 0. DIFERENCIJALNE JEDNADZBE 0. Openito o diferenijalnim jednadzbama Obina diferenijalna jednadzba (dif.jed.) je izraz u kojem se nepoznania nalazi u formi derivaije ili diferenijala. Zavisna promijenjiva

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

AUDITORNE VJEŽBE IZ PREDMETA ENERGETSKI STROJEVI - 1. VJEŽBE

AUDITORNE VJEŽBE IZ PREDMETA ENERGETSKI STROJEVI - 1. VJEŽBE AUDIORNE VJEŽBE IZ PREDMEA ENERGESKI SROJEVI -. VJEŽBE Autor: Prof.dr.c. Zvonimir Guzović zvonimir.guzovic@fb.hr KAEDRA ZA URBOSROJEVE POGLAVLJE 6.. ZADAAK ZADAAK 6.. Koja je najviša moguća termodinamička

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

Doc.dr. Matevž Dular N-4 01/

Doc.dr. Matevž Dular N-4 01/ soba telefon e-ošta reavatelja: Ir.rof.r. Anrej Seneačnik 33 0/477-303 anrej.seneacnik@fs.uni-lj.si Doc.r. Matevž Dular N-4 0/477-453 atev.ular@fs.uni-lj.si asistenta: Dr. Boštjan Drobnič S-I/67 0/477-75

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Teoretski zadaci sa diodama 2. Analiza linije tereta 3. Elektronički sklopovi sa diodama 4. I i ILI vrata 5. Poluvalni ispravljač Teoretski zadaci

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA S V E U Č I L I Š T E U Z A GR E U F A K U L T E T E L E K T R O T E H NI K E I R A Č U N A R S T V A Z A V O D Z A E L E K T R OST R OJ A R S T V O I A U T O M A T I Z A C I J U ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

b) Napon generatora i frekvenciju ako se u stanju navedenom pod a) otpornost otpornika promeni na vrednost 10 Ω.

b) Napon generatora i frekvenciju ako se u stanju navedenom pod a) otpornost otpornika promeni na vrednost 10 Ω. VEŽBE 6. TERMN Zadatak. Troazni inhroni generator 38 V, Y, 5 Hz, 3 in -, Ω, naaja troazni otrošač koji e atoji od tri otornika otornoti Ω regnuta u zvezdu. Pogonka ašina generatora ia ehaničku karakteritiku

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Slično važi i za bilo koje druge kombinacije nekondenzujućih ( O

Slično važi i za bilo koje druge kombinacije nekondenzujućih ( O 8. Vlažni gasovi 8.1 Uvod - smeše realnog i idealnog gasa - smeše kondenzujućeg i nekondenzujućeg gasa - arno gasne smeše - najoznatiji redstavnik ažan vazduh - smeša (suvog) vazduha idealnog gasa i age

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je: Zadatak (Goga, ginazija) Sekundna njihalica (izrađena od jedi) okazuje točno vrijee ri C. oliko zaostaje njihalica u jedno danu ako je teeratura C? (oeficijent linearnog rastezanja jedi je β =.7-5 -.)

Διαβάστε περισσότερα

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

ZI. NEODREðENI INTEGRALI ZI. Nodrđni intgrali 7 ZI. NEODREðENI INTEGRALI. Antidrvacij. Pronañi tri antidrivacij funkcij.. Odrdi sv antidrivacij funkcij.. Pronañi dvij antidrivacij funkcij.. Pronañi antidrivaciju funkcij za koju

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

ZMESI IDEALNIH PLINOV

ZMESI IDEALNIH PLINOV ZMESI IDEALNIH PLINOV zmes je sestavljena iz dveh ali več komonent, nr. zrak, zemeljski lin, dimni lini linska zmes suha linska zmes mešanica dveh ali več idealnih linov vlažna linska zmes mešanica več

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Επιτραπέζια μίξερ C LINE 10 C LINE 20

Επιτραπέζια μίξερ C LINE 10 C LINE 20 Επιτραπέζια μίξερ C LINE 10 Χωρητικότητα κάδου : 10 lt Ναί Βάρος: 100 Kg Ισχύς: 0,5 Kw C LINE 20 Χωρητικότητα κάδου : 20 lt Βάρος: 105 Kg Ισχύς: 0,7 Kw Ναί Επιδαπέδια μίξερ σειρά C LINE C LINE 10 Χωρητικότητα

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE. razred srednja škola B kategorija Pula, 30. ožujka 009. Zadatak B-.. (0 bodova) Tomislav i ja, reče Krešimir, možemo završiti posao za 0 dana. No, ako bih radio s Ivanom

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače 00. 4. razred-rješenja. 00 + 00 + 00 3 + 00 4 + 00 = 00 ( + + 3 + 4 + ) = 00 = 300... UKUPNO 4 BODA. 96 8 : 4 + 0 ( 68 66 ) = 96 7 + 0 = 89 + 0 = 09...

Διαβάστε περισσότερα