DEMOGRAFSKI I PROIZVODNI RESURSI

Transcript

1 DEMOGRAFSKI I PROIZVODNI RESURSI

2 STANOVNIŠTVO

3 Čimbenik gospodarskog razvitka Hrvatske OSNOVNI ČINITELJ ALI I CILJ GOSP. RAZVITKA OSTVARENO BLAGOSTANJE-NIKAD DOSTIGNUTI CILJ

4 TEMELJNE PRETPOSTAVKE RAZVITKA Znanje koje stječemo Umijeda kojima ovladavamo Naslijeđe (genetsko i psihofizičko) Brojnost pučanstva

5 SNAGA UNUTRAŠNJEG TRŽIŠTA Broj stanovnika BDP po stanovniku

6 Temeljni demografski pokazatelji Ukupan broj stanovnika u trenutku popisa(pt) je funkcija kretanja u vremenu t : nataliteta (N), mortaliteta (M), imigracija (I) i emigracija. Pt=f(N,M,I,E) Vitalni indeks (Vi) pokazuje broj živorođenih (N) na 100 umrlih (M) Vi=N/M x 100 Opda stopa nataliteta je broj živorođenih na 1000 stanovnika n=n/p x 1000 Opda stopa fertiliteta (f) pokazuje broj živorođene djece na ukupan broj žena u fertilnom razdoblju tj. od 15. do 49. god. f= N/Pf(15-49)

7 Opda stopa mortaliteta (m) dobije se kao kvocijent broja umrlih u tijeku godine (M) i broja stanovnika sredinom godine (P) i to se pomnoži s 1000 (izražava se u promilima) m= M/P x 1000 Koeficijent starosti X(60 i više) pokazuje udio(%) osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu X(60 i više) = P(60+)/P x 100 Kada udio osoba starih 60 i više godina dostigne 12%, smatra se da je stanovništvo te zemlje počelo starjeti.

8 BROJ STANOVNIKA HRVATSKE Godina Broj stanovnika god.st. rasta ,5% ,7% ,9% ,72% ,29%

9 Porast pučanstva kroz stoljeda U 18.st. U 19.st. U 20.st. porast 2,5 puta porast 2 puta Porast 1,5 puta Napučenost Hrvatske U 17. st. 11,4 osobe na 1 km2 U 20. st. 84,5 osoba na 1 km2

10 Demografska tranzicija/prijelaz Kada stopa mortaliteta trajno padne ispod 30 umrlih na 1000 stanovnika, dok se stopa nataliteta neko vrijeme zadržava na razini iznad 30 živorođenih na 1000 stanovnika. Prijelaz s visokih stopa nataliteta na razinu ispod 30 živorođenih na 1000 stanovnika nastupio je u vedini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici XIX. stoljeda i trajao je do 30- tih godina 20. stoljeda.

11 Demografska tranzicija u Hrvatskoj Između i 1820.g. prosječna stopa nataliteta je 42 promila Između i prosječna stopa nataliteta je između 38 i 44 promila. Broj živorođenih između i god. raste na današnjem teritoriju Hrvatske sa na Nakon do stope nataliteta padaju od 40 na 30 promila Nakon stopa nataliteta pada ispod 30 promila te od tada započinje proces demografske tranzicije.

12 Demografska tranzicija mortaliteta trajala je između i godine kada je opda stopa mortaliteta snižena od 30 na 15 i manje na 1000 stanovnika. Od godine stanovništvo Hrvatske ulazi u proces tranzicije nataliteta koja traje do Nakon godine Hrvatska zalazi u post tranzicijsku etapu u razvoju stanovništva

13 Negativni prirodni prirast po godinama

14 Negativni prirodni prirast po godinama

15 Prirodni prirast stanovništva Hrvatske od do danas posljednji put je iznad 10 promila pada ispod 5 promila pada ispod 2 promila pada ispod 1 promil iznosi 0,5 promila Nakon godine broj umrlih sve više nadvisuje broj živorođenih i Hrvatska ima svake godine sve vede prirodno smanjenje stanovništva

16 SVJETSKO STANOVNIŠTVO God. Hrvatska Europa Svijet , , , , , u milijunima Između 1900 i svjetsko stanovništvo raste 3,2 puta, europsko 1,8 a hrvatsko 1,5 puta.

17 MIGRACIJE Trajne selidbe tokom povijesti Migracijski saldo - u 18.st. I 19. st. je pozitivan, tj. broj stanovnika raste brže od prirodnog priraštaja - od iseljavanje iz Hrvatske se naglo povedava, a useljavanje smanjuje - masovno iseljavanje između nakon Drugog svjetskog rata i tih godina- seljenje u Zap. Europu.

18 Unutrašnje migracije Iseljavanje iz ruralnih u urbane sredine Iseljavanje iz lokalnih u opdinska središta Privremene migracije zanemarive za statistiku

19 Sastav stanovništva po spolu ½ muško + ½ žensko /biološka zakonitost/ Izuzetak nakon ratova /manjak muškaraca na 1000 djevojčica dolazi dječaka/ Produžetak ljudskog vijeka - višak muškaraca 0-40 god. - višak žena iznad 60 god.

20 Stanovništvo po dobi Radni kontingent: - muški god. - žene god. Fertilno stanovništvo - žene muški 15-64

21 Starenje stanovništva 18. st. prosječna starost godina 19. st st 37 Demografsko starenje mlađih od 10 god. 25% 12% starijih od 65 god. 5% 12,5% umirovljenički problem

22 Gospodarska struktura stanovništva totalna dominacija agrarnog stanovništva prijelaz u industrijsko društvo nestajanje agrarnog i apsolutna dominacija uslužnih djelatnosti

23 Ukupno aktivno stanovništvo Poljodjelska zanimanja 84% 12,2% Industrija i srod. zanim. 6,8% 20,0% Uslužna i srodna zan. 6,1% 25,2% Državne službe i ruk.os. 1,8% 40,0% Izvan zanimanja 1,3% 2,6%

24 Rast svjetskog stanovništva Najvedi porast posljednjih 40 godina Najvedi klimaks ekspanzije u narednih trideset godina

25 Svjetsko stanovništvo u milijardama Rast(%) Zemlje u razvoju 1,07 1,68 4, Razvijene zemlje 0,56 0,84 1,21 44 SVIJET 1,63 2,52 5,30 110

26 Prva milijarda početkom 19. st. Druga milijarda- trebalo je 120 godina Treda milijarda trebalo je 33 godine Četvrta milijarda trebalo je 14 godina Peta milijarda samo 13 godina Šesta milijarda- samo 12 godina Sedma milijarda- 11 godina (listopad g.) Procjena- za svaku milijardu trebati de 10 godina. Prije svijet de imati 8 milijardi ljudi

27 Rast svjetskog stanovništva god. (milijarde) Stanovništvo (milijarde) Rast(%) Zemlje u razvoju 4,08 7,07 10, Razvijene zemlje 1,21 1,40 1,50 24 SVIJET 5,30 8,47 11,70 121

28 Žarište problema Od 17 ljudi samo jedan de živjeti u razvijenim zemljama Najvedi priraštaj u subsaharskoj Africi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji /Bliski istok/ Problem migracija u razvijeni dio svijeta

29 Epidemije gladi s katastrofalnim posljedicama Kronična nedovoljna ishranjenost- suvremene dimenzije gladi 1780 kalorija dnevno donja granica Nemogudnost povedanja obradivih površina

30 PROIZVODNI KAPITAL

31 Pojam proizvodnog kapitala Bitan čimbenik poslovne aktivnosti (strojevi; tehnologija; oprema; zgrade; inovacije; patenti i dr.) Određuje i definira potencijalni nacionalni proizvod Mjerenje i usporedba proizvodnog kapitala različitih zemalja - pokazatelji ekonomske snage i dinamike rasta/pada

32 Proizvodni kapital i rast Mjerenje poslovne aktivnosti na nacionalnoj razini putem pokazatelja BDP BDP mjeri realnu novčanu vrijednost količine dobara i usluga proizvedenih u nacionalnom gospodarstvu tijekom godine dana. Cijene u bivšim socijalističkim sustavima nisu bile tržišni alokator oskudnih resursa, ved su postale administrativni alokator resursa

33 AGREGATNI MAKROEKONOMSKI MODEL Odrţavanje kratkoroĉne ravnoteţe u privredi postiţe se mijenjanjem krivulje AD. Odrţavanje dugoroĉne ravnoteţe u privredi postiţe se mijenjanjem krivulje AS. POVEĆANJE krivulje AS je povećanje krivulje proizvodnih mogućnosti zemlje to je osnova cjelokupnog privrednog razvoja. Privredni razvoj jedna je od temeljnih tema ekonomskog razvoja od samih poĉetaka razvoja ekonomske teorije. 33

34 Tržišne ekonomije (neo-klasična ekonomska doktrina)-počiva na mikroekonomskim načelima tržišne ravnoteže Postulat modela nije optimalna/maksimalna dugoročna stopa rasta, nego dugoročna ravnoteža koja se automatski uspostavlja na tržištu.(doktrina nevidljive ruke ) Aktivnost pojedinca je rukovođena sebičnim porivom a rezultira zajedničkim koristima.

35 Keynsova doktrina (protivi se individualističkoj raspodjeli bez državne intervencije) Temeljna pretpostavka koju je Keynes napadao je ideja učinkovitih tržišta. Ta ideja bila je potpuno ignorirana, dok je njegova politika poticanja potražnje, izvedena iz tog pobijanja, je s oduševljenjem prihvadena i primijenjena. Današnji konsenzus učinkovitih tržišta usvojio je keynesijansku poticajnu politiku i dramatično proširio njezinu primjenu, a istodobno zaboravio da su te politike bile rođene kroz pobijanje teorije učinkovitih tržišta (intelektualni bankrot politike)

36 Suprostavljeni ciljevi, nedosljedne teorije i zbrkane politike, predstavlja današnji vrhunac središnjeg bankarstva. (Cooper George- Uzroci financijskih kriza- Masmedia str.89.)

37 Paradoks štednje - ono što je poželjno u dugom roku (visoka štednja) u kratkom je roku nepoželjno jer proizvodi agregatnu potražnju nižu od proizvodnih kapaciteta u punoj zaposlenosti Pokazalo se da za krizu 70. god. visoke inflacije nije kriv Keynes nego oni koji su ga krivo tumačili ne vodedi računa o inflaciji, nego samo o zaposlenosti. Odnos Philipsove krivulje rast potražnje-rast proizvodnje - pad nezaposlenih i rast cijena.

38 Dolazi do pogrešnog tumačenja Keynesa, da kriza nije rezultat tržišne neravnoteže (Philips) nego pogrešne intervencije države i monetarnih vlasti Neoliberalna ekonomija od 80. godina samo je drugi naziv za laisses fair doktrine, koja je ponovo izazvala razočarenja i velike krize. Posebne velike štete takve teorije nastaju u tranzicijskim zemljama pa i u Hrvatskoj

39 POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA A.Smith (1776) Istraţivanje bogatstva naroda - tvrdi privredni razvoj poĉinje s podjelom rada. Podjela rada povećava produktivnost. Produktivnost povećava narodni dohodak. Povećanje narodnog dohotka povećava potrošnju. Povećanje potrošnje omogućuje povećanje podjele rada itd. 39

40 POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA razvijala se naroĉito nakon II svjetskog rata: 1.pristup odmah nakon rata naglasak je stavljen na rast proizvodnje 2.pristup tijekom 1960-tih godina: model jednakosti uz rast proizvodnje ugraċeni su i elementi smanjivanja siromaštva i preraspodjele imetka. 3.pristup tijekom 1980-tih godina: model odrţivog rasta naglasak na oĉuvanje okoliša. 40

41 POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA ODRŢIVI RAZVOJ je razvoj u kome svaka generacija predaje veći iznos neto resursa od onih koje je primila. Neto resurse ĉine prirodni resursi, okoliš, znanje, tehnologija, fiziĉki i ljudski kapital. Odrţivi razvoj osigurava MEĐUGENERACIJSKU JEDNAKOST to znaĉi da se i budućim generacijama osiguravaju isti uvjeti razvoja kao i sadašnjim. 41

42 POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA PRIVREDNI RAZVOJ je dinamični proces povećavanja stupnja zadovoljenja ljudskih potreba. To je proces stalne promjene ljudskih potreba i mogućnosti njihova zadovoljenja. Veći stupanj razvoja proizvodnih mogućnosti znaĉi povećanje KOLIĈINE I KVALITETE proizvodnih faktora i stupnja EFIKASNOSTI njihove uporabe, omogućuje i veći stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva i kvalitetu ţivljenja (bolji okoliš, zdravlje i dr.). 42

43 POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA Moderna ekonomska teorija nastoji kvantificirati STUPANJ PRIVREDNOG RAZVOJA. Većina ekonomista mjeri razinu domaćeg proizvoda kao mjeru privrednog razvoja, a porast domaćeg proizvoda kao mjeru tempa privrednog razvoja. MeĊunarodne usporedbe: razina BDP per capita. Brzina razvoja: stope rasta realnog BDP-a. PRIVREDNI RAZVOJ JE DINAMIĈNI PROCES DUGOROĈNOG PORASTA REALNOG DOMAĆEG PROIZVODA UKUPNO I PO GLAVI STANOVNIKA (nije toĉno odreċeno koliko to dugoroĉno treba biti). 43

44 GLAVNE ZNAČAJKE RAZVIJENIH ZEMALJA Svaka zemlja na temelju svojih specifiĉnih ograniĉenja treba izraditi vlastitu STRATEGIJU DUGOROĈNOG RAZVOJA. Razvijene zemlje imaju neke zajedniĉke karakteristike u ekonomskoj, politiĉkoj i socijalnoj sferi. U ekonomskoj sferi: visoka kapitalna opremljenost, visoka produktivnost rada, povećanje industrije i usluga u BDP-u, stimuliranje poduzetništva, vaţnost meċunarodne razmjene, razvijen sustav financijskih institucija i trţišta kapitala, razvijen sustav komunikacija, razvijen pravni sustav i zaštita privatnog vlasništva, briga za okoliš. 44

45 GLAVNE ZNAČAJKE RAZVIJENIH ZEMALJA U politiĉkoj sferi: demokratska vlast i višestranaĉki sustav, osobna sloboda svakog pojedinca, smanjivanje rasne, vjerske, nacionalne ili politiĉke diskriminacije. U socijalnoj sferi: socijalna skrb siromašnih i hendikepiranih osoba, porast stupnja urbanizacije, porast stupnja zdravstvene zaštite, porast stupnja obrazovanja, smanjivanje nepismenosti. 45

46 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA bavi se istraţivanjem meċuovisnosti izmeċu ekonomskih varijabli koje odreċuju DUGOROĈNI POTENCIJALNI RAZVOJ neke zemlje. To znaĉi dugoroĉni maksimalni porast realnog domaćeg proizvoda i per capita domaćeg proizvoda. Maksimalni porast domaćeg proizvoda postiţe se onda kada su svi proizvodni ĉimbenici potpuno zaposleni. Maksimalni proizvodni kapacitet nacionalne privrede u danom vremenu odreċen je koliĉinom i kvalitetom raspoloţivih proizvodnih ĉimbenika zemlje. 46

47 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA PORAST MATERIJALNOG BLAGOSTANJA moţe se postići: a) povećanjem veliĉine raspoloţivih ĉimbenika i/ili b) povećanjem produktivnosti raspoloţivih proizvodnih ĉimbenika. Tijekom vremena povećava se veliĉina raspoloţivih proizvodnih resursa (porast stanovništva, znanja, informacija, kapitala itd.). To znaĉi da se povećava maksimalni kapacitet, a time i privredni razvoj. 47

48 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA Radi postizanja ŠTO BRŢEG TEMPA PRIVREDNOG RAZVOJA nastojalo se odrediti udio pojedinih proizvodnih faktora u stvarnom privrednom razvoju zemlje u odreċenom vremenskom razdoblju. Prvu takvu analizu napravio je E.F.Denison za SAD: porast realnog BDP za SAD ( ) iznosio je 2,93%. Porast ulaganja proizvodnih faktora pridonijelo je tom porastu 2% (povećanje ulaganja rada 1,57%, povećanje ulaganja kapitala 0,43%). Porast produktivnosti proizvodnih faktora pridonijelo je tom porastu 0,93% (najveći udio od 0,58% ima porast znanja). 48

49 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA U teoriji privrednog razvoja i u modelima rasta INVESTICIJE imaju dvostruku ulogu. Prvo, investicije su komponenta agregatne potraţnje i procesom multiplikatora utjeĉu na veliĉinu domaćeg proizvoda. Drugo, investicije omogućuju povećanje proizvodnih kapaciteta i povećanje ukupne ponude. Investicije su nuţni uvjet privrednog razvoja. 49

50 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA Povećanje proizvodnih kapaciteta, koje su posljedica I, uvjetuje povećanje AD da bi se ti kapaciteti iskoristili. Povećanje AD uvjetuje povećanje proizvodnih kapaciteta da bi se AD zadovoljila. Središnji problem moderne teorije privrednog rasta: kako odrediti da proizvodni kapacitet tj. potencijalni proizvod i agregatna potraţnja tijekom vremena rastu istom stopom kako bi se izbjegle nezaposlenost i inflacija. 50

51 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA U razvijenim zemljama naglasak je na agregatnoj potraţnji: što uĉiniti da AD tijekom vremena raste po stopi koja će omogućiti potpuno korištenje rastućih proizvodnih kapaciteta. U nerazvijenim privredama naglasak je na strani ponude: što uĉiniti da proizvodni kapaciteti rastu po stopi kojom će zadovoljiti rastuću AD uvjetovanu ĉesto visokom stopom rasta stanovništva. 51

52 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA RAST PROIZVODNIH KAPACITATA TJ. RAST POTENCIJALNOG OUTPUTA UVJETUJE INVESTICIJE. INVESTICIJE SE FINANCIRAJU ŠTEDNJOM. ZATO JE ODNOS ŠTEDNJE I INVESTICIJA SREDIŠNJI PROBLEM TEORIJE PRIVREDNOG RAZVOJA. 52

53 ZADUŽIVANJE I RAZVOJ Da bi se povećale investicije, a time i stopu privrednog razvoja, nerazvijene zemlje poseţu za INOZEMNOM ŠTEDNJOM. Bilanca investicija: I = Sp+Sk+Sg+ΔL = S+ΔL odnosno ΔL = I-S Ukupne investicije financiraju se domaćom štednjom S (koja je zbroj štednje poduzeća S p, stanovništva S k i drţave S g ) ili neto porastom zaduţivanja u inozemstvo-inozemnom štednjom ΔL. PORAST ZADUŢENOSTI U INOZEMSTVU=VIŠAK INVESTICIJA NAD DOMAĆOM AKUMULACIJOM. 53

54 Proizvodni kapital i nacionalno bogatstvo Oskudne resurse treba koristiti optimalno Resurse ili fondove nazivamo zalihama kad se radi o proizvodnom kapitalu Nije dovoljno redi kako je ostvarena visoka ili niska stopa rasta BDP-a, nego i utvrditi dali je ta stopa rasta rezultat potpunog korištenja raspoloživih resursa. NACIONALNO (DRUŠTVENO) BOGATSTVO JE PRIBRAJANJE PRIRODNOG KAPITALA (prirodnih izvora) ZALIHAMA PROIZVODNOG KAPITALA NB(DB)= Kpr + Kpz

55 Svako povedanje proizvedenog bogatstva istodobno je i smanjenje prirodnog kapitala (ruda; ugljena; nafte i dr.) Te se promjene ne zbivaju u istom omjeru, jer bi tada ukupno nacionalno bogatstvo ostalo nepromijenjeno Razliku kojom se u procesu transformacije prirodnog u proizvedeni kapital uvedava ukupno nacionalno bogatstvo, čini ljudski rad.

56 Prirodni kapital Čine oni elementi prirodne sredine koji se dadu obraditi, oblikovati, preraditi u uporabno dobro Kpr= Σ Ko + ΣKš + L K= prirodni kapital, Ko= rudno bogatstvo, Kš= šumsko bogatstvo; L= zemljište

57 Proizvodni kapital i proizvedeno bogatstvo Proizvedeno bogatstvo su sve one materijalne vrijednosti kojima raspolaže neko nacionalno gospodarstvo, a koje su rezultat ljudskog rada. Kpz= Kk + Kj +Kn + Kd + Kp Kpz= proizvedeno bogatstvo/kapital, Kk=kulturni spomenici/kapital; Kj= javni fondovi/kapital materijalne infrastrukture; Kn = javni fondovi intelektualne infrastrukture; Kd = neproizvodni fondovi privatnih dobara; Kp = proizvodni fondovi/kapital

58 Proizvodni kapital i obrtni fondovi Kada od proizvedenog nacionalnog kapitala isključimo kulturni kapital, javni kapital materijalne i intelektualne infrastrukture te privatni neproizvodni kapital, dobijemo PROIZVODNI KAPITAL Nacionalni proizvodni kapital čine fiksni i obrtni fondovi pa je: Kp = Σ F+ Σ f Kp = proizvodni kapital; F=fiksni fondovi/ kapitalni fondovi/ osnovna sredstva; f= obrtni fondovi /obrtna sredstva/zalihe

59 Obrtni fondovi svoju cjelokupnu vrijednost na vidljiv način prenose (ugrađuju) na gotov proizvod u jednom proizvodnom ciklusu. Fiksni fondovi nevidljivo prenose svoju vrijednost na gotov proizvod tijekom više proizvodnih ciklusa. Fiksni proizvodni kapital sastoji se od strojeva, alata, poslovnih zgrada, građevinskog zemljišta i opreme.

60 POLITIKA PRIVREDNOG RAZVOJA 4 TEMELJNJA PROBLEMA za brţi privredni razvoj: AKUMULACIJA FIZIĈKOG KAPITALA PROMJENA PRIVREDNE STRUKTURE VANJSKA TRGOVINA ULOGA DRŢAVE I TRŢIŠTA U PROCESU PRIVREDNOG RAZVOJA. 60

61 1. AKUMULACIJA KAPITALA Nedostatak fiziĉkog kapitala, prije svega infrastrukture. Zbog toga je nuţno INVESTIRATI. Da bi se financirale investicije nuţna je DOSTATNA DOMAĆA AKUMULACIJA (ŠTEDNJA). Zbog toga je velika pozornost posvećena domaćoj akumulaciji. Na toj razini razvoja teoretiĉari istiĉu nuţnost DOMAĆE AKUMULACIJE TJ. DOMAĆE ŠTEDNJE. 61

62 2. PROMJENA PROIZVODNE STRUKTURE Tijekom privrednog razvoja mijenja se struktura proizvodnje. Udio poljoprivrede u proizvodnji i zaposlenosti opada, a raste udio industrije i usluga. Udio industrije u BDP-u u zemljama s niskim dohotkom porastao je od 27% u 1965.g. na 34% u 1988.g. POLITIKA TRANSFERA FINANCIJSKIH SREDSTAVA I RADNE SNAGE iz poljoprivrede imala je u mnogim zemljama štetne posljedice za razvoj poljoprivrede, ali i za ukupni privredni razvoj. 62

63 3. VANJSKA TRGOVINA Ranije se smatralo da vanjska trgovina moţe biti štetna za privredni razvoj. ZUR-u su uglavnom izvozile primarne proizvode. Zbog toga je formuliran pristup razvoja temeljen na SUPSTITUCIJI UVOZA, kako bi se omogućio rast domaćim sektorima, štedile devize i smanjila uvozna ovisnost domaće privrede. Posebno je naglašena vaţnost samodovoljnosti u proizvodnji hrane. 63

64 3. VANJSKA TRGOVINA Ipak uspješnije su bile zemlje koje su provodile POLITIKU PROMICANJA IZVOZA i temeljile politiku razvoja na rastu izvoza. ISTRAŢIVANJA: liberalizacija vanjske trgovine, a ne politika ograniĉavanja uvoza i supstitucije uvoza UTJEĈE NA UBRAZANJE PROCESA PRIVREDNOG RAZVOJA. PORAST IZVOZA DOVODI I DO POBOLJŠANJA U BILANCI PLAĆANJA. 64

65 3. VANJSKA TRGOVINA BROJNE STUDIJE POKAZUJU DA SU REZULTATI FUNKCIONIRANJA PRIVREDE TIM BOLJI ŠTO JE NJEZINA OTVORENOST VEĆA. VEĆEM STUPNJU OTVORENOSTI ODGOVARA VEĆA STOPA RASTA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA I MANJA STOPA INFLACIJE. 65