TEMA: TROŠKOVI SREDSTAVA RADA - MAŠINA a) TROŠKOVI OSNOVNOG SREDSTVA - FIKSNI TROŠKOVI TROŠKOVI VLASNIŠTVA (owning costs) Pojam trošak: to je novčani pokazatelj vrijednosti utrošenog dobra resursa. (Utrošen je onaj resurs ako više nema svoju prvobitnu upotrebnu vrijednost). Vrijednosti resursa imaju materijalni i novčani izraz. (Materijal je zapravo novac, i obrnuto. Kada imamo neku materijalnu vrijednost, to je kao da imamo i novac. Materijalne stvari nemaju stalnu / trajnu vrijednost, ona po pravilu opada!) KLASIČNA INTERPRETACIJA MODERNA INTERPRETACIJA /Socijalistička teorija, 1980/ /Caterpillar Handbook 1989.god/ 1* Amortizacija (A) * Amortizacija (A) 2* Investiciono održavanje (I) * ------------------------- 3* Kamate (K) * Kamate (K) 4* Osiguranje (O) * Osiguranje (O) 5* ---------------------- * Porez na imovinu (P) 6* Jednokaratni troškovi (J) ad 1) AMORTIZACIJA (a-mort = ne-umrijeti) Kada nabavimo (kupimo za novac) mašinu, onda de-facto novac zamijenimo materijalom. Naizgled, novac smo 'izgubili' ali smo dobili mašinu kao (protu-)vrijednost. Otpis vrijednosti: mašina kao materijalni proizvod ima vrijednost, koju tokom vremena gubi usljed fizičkog starenja, trošenja/gubitka radnih sposobnosti i tehnološkog zastarijevanja. Početna vrijednost mašine, izražena u novcu, tokom vremena se smanjuje i tako se 'pojavljuje' trošak (izdatak novca, kao da smo nekom drugom dali) amortizacije. Amortizacija je u novcu iskazana vrijednost kojom se 'nadoknađuje' izgubljeni/utrošeni/prevaziđeni sadržaj sredstva za rad, odnosno, novac kojim se osigurava nabavka novog sredstva kada promatrano 'umre'. Osnovica za obračun amortizacije (BA): - nabavna vrijednost mašine (NV) = prodajna cijena + porez na promet + transport + carine + skladišne i špediterske takse + troškovi prve montaže i puštanja u rad - umanjenje za vrijednost pneumatika pri otpisu (samo za mašine sa točkovima) (VP) - umanjenje za rezidualnu likvidacionu vrijednost (staro gvožđe) pri otpisu (LV) (BA) = (NV) (VP) (LV) Vijek trajanja - rada mašine (h ek - prosječan broj radnih sati u toku eksploatacije) ili (n ek - broj godina eksploatacije): broj radnih sati (ili broj godina, sa prosječnim brojem radnih sati) koji mašina može da ostvari u radu pod normalnim uvjetima. h ek broj sati omogućuje izračunavanje tzv. satne/časovne amortizacije. n ek - broj godina omogućuje izračunavanje tzv. 'godišnje stope amortizacije - ekonomski vijek (utvrđen iz uvjeta ekonomičnosti proizvodnje); izražava se brojem godina n ek ili radnih sati h ek ; / h ek =n ek *PGFRS-prosječan godišnji fond radnih sati/ - administrativni vijek (utvrđen propisima - Zakon o amortizaciji kao prosjek prosjeka i kao posljedica tzv. moralnog zastarijevanja mašina: demodiranje, tehnološko zaostajanje, neučinkovitost, povećanje troškova, smanjenje rentabilnosti); izražava se najčešće tzv. stopom amortizacije a procentom godišnjeg otpisa vrijednosti mašine: a = 100/n ek [%], gdje je n ek -broj godina ekonomskog vijeka. str.1
Vremenska amortizacija: - godišnji iznos: A god = (BA)*a/100 [KM/god] ili A god = (BA)/n ek [KM/god] - satni iznos: A h = (BA)*a /(100*PGFRS) [KM/h] ili A h = (BA)/(n ek *PGFRS) [KM/h] ili A h = (BA)/h ek str.2
Funkcionalna amortizacija: Izražava utjecaj intenziteta korištenja mašina na trošenje otpisivanje vrijednosti, pored vremenskog starenja. Bazira se na dva planska pokazatelja: - godišnji iznos (kvota) amortizacije: A god =(BA)*a/100 [KM/god] - planirani godišnji obim radova sa tom mašinom: Q god = Up*PRGFRS [j.mj./god] Odnos ta dva pokazatelja daje amortizaciju po jedinici mjere: A god / Q god = (BA)*a/(100*Up*PGFRS) [KM/j.mj.] ad 2) INVESTICIONO ODRŽAVANJE /zapravo nije fiksni, nego trošak eksploatacije!/ Investicija = ulaganje većeg novčanog iznosa u nešto /poslovni poduhvat/. Održavanje je skup aktivnosti kojima se osigurava kontinuirana radna sposobnost-učinkovitost (efektivnost) i povoljna efikasnost mašina. Postoji tzv. plansko održavanje (periodični pregledi i remonti; te generalni remont) mašina. Pored njega, postoje iznenadni kvarovi/ havarije i oštećenja kada stradaju vitalni dijelovi (npr. motor, mjenjač i sl) mašine. Oba slučaja podrazumijevaju obimne radne zahvate na mašinama, uz trošenje značanih novčanih iznosa za zabavku novih dijelova (ili temeljitu reparaciju starih). Statistički je utvrđeno da investiciono održavanje mašine u toku jedne godine čini 10%-15% od nabavne vrijednosti mašine, što daje rezultat: I god = (0,10-0,15)*(NV). Investiciono održavanje, svedeno na jedan sat: I h = (0,10-0,15)*(NV)/PGFRS ad 3) KAMATE Po pravilu, mašine se kupuju na kredit (za gotov novac, iako ga imamo, nije 'pametno' kupovati mašine i 'ulagati u polu-mrtvi kapital' jer je bolje što više (puta) 'obrtati kapital' u formi gotovog novca!). Kamata je cijena posuđenog novca koju naplaćuju banke. Kamatna stopa (k) je u svijetu na nivou od 4-6%, a kod nas oko 10% (zbog monopola banaka i zbog nestabilnosti nacionalne ekonomije). Kamate se obračunavaju, po pravilu, na ostatak duga! Postoje različiti pristupi u obračunu kamate: prost kamatni račun, složeni kamatni račun; mjesečna, polugodišnja, godišnja kamata itd. Odvje se primjenjuje pojednostavljen obrazac: obračun kamate na tzv. srednju cijenu Cs (vrijednost) mašine tokom vremena, uzimajući u obzir i otpisivanje vrijednosti, po vremenskoj amortizaciji: Cs = (NV)*(n+1)/2n, gdje je n = broj godina ekonomskog vijeka mašine. Faktor srednje vrijednosti (n+1)/2n u izrazu za Cs se dobije sabiranjem niza: n/n, (n-1)/n, (n- 2)/n,...,(n-(n-1))/n, koji odslikava niz uzastopnih vrijednosti mašine uz umanjenje otpisa tokom n godina, i dijeljenjem sa n, kako bi se dobila srednja vrijednost mašine u toku eksploatacije: (1/n)*[n+(n-1)+(n-2)+...+(n-(n-1))]/n= (1/n)*[n+n+n+...+n (0+1+2+...+(n-1)]/n= = (1/n)*[n*n- (n-1)*n/2]/n = (1/n)*[n 2 -n 2 /2+n/2]/n = (1/n)*[(n 2 +n)/2]/n =(1/n)*[n*(n+1)/2]/n =(n+1)/2n. str.3
Godišnji iznos izdvajanja za kamate je K god = Cs*k/100 Troškovi kamata, izraženi u odnosu na sat: K h = Cs*k/(100*PGFRS), gdje je k odgovarajuća kamatna stopa 5-10, obično 6 [%]. ad 4) OSIGURANJE Imovina, dakle i mašine, osgurava se za slučaj havarije, više sile, krađe i slično. Osiguravajuća društva uzimaju novac za osiguranje (polisa), koji predstavlja osnovu za isplatu nastale šetete. Ako do štete ne dođe, osiguravajuća društva zadržavaju novac za sebe! Tehnika obračuna troškova osiguranja je analogna kao kod kamata, s tim da je procenat-stopa osiguranja nešto manja (zapravo, stopa osiguranja ovisi o tome koliki iznos stvarne- sadašnje vrijednosti mašine vlasnik osigurava i koliko su vjerovatne pojave šteta od kojih se mašina osigurava, te roka osiguranja). Stvarna sadašnja vrijednost se dobije kada se nabavna vrijednost umanji za otpisanu vrijednost (amortizaciju) u prethodnom periodu od n x godina: SV = NV n x *A god Troškovi osiguranja, izraženi na godinu: O god = SV*o/100 i na sat: O h = SV*o/(100*PGFRS), gdje je o odgovarajuća stopa osiguranja 1.5 3 [%]. (Ipak, radi lakšeg izračunavanja, umjesto konkretnog iznosa SV za svaku godinu ekonomskog vijeka, može se koristiti prosječna vrijednost mašine u ekonomskom vijeku Cs!!!) ad 5) POREZ NA IMOVINU Taj trošak kod nas (još uvijek nije!) etabliran, ali postoji svuda u kapitalističkom svijetu. Osnova za izračunavanje godišnjeg iznosa jest sadašnja vrijednost (SV=NV-n x *A god ) imovine na koju se primjenjuje zakonska stopa poreza. Troškovi poreza na imovinu, izraženi na godinu: P god = SV*p/100 i na sat: P h = SV*p/(100*PGFRS), gdje je p odgovarajuća stopa poreza [%]. (Ipak, radi lakšeg izračunavanja, umjesto konkretnog iznosa SV za svaku godinu ekonomskog vijeka, može se koristiti prosječna vrijednost mašine u ekonomskom vijeku Cs!!!) ad 6) JEDNOKRATNI TROŠKOVI (ni fiksni, ni eksploatacijski!) To je opće ime za grupu troškova različitih po mjestu i načinu nastanka: ono nisu uvijek po svojoj prirodi fiksni; često se javljaju kao posljedica korištenja mašina, pa spadaju u grupu ekspolatacijskih troškova. PRIMJERI: a) fiksni J trošak: registracija (uključivo redovni i vanredne tehničke preglede vozila) b) eksplatacioni J trošak: prijevoz mašine do gradilišta i nazad, uz policijsku pratnju c) priprema podloge, transport i montaža krana; demontaža i odvoz nakon završetka radova... Svaki od ovih troškova različito se izračunava: najčešće statistički, na bazi evidencije stvarnih troškova. Ne postoje obrasci i formule; pristup je analitički. Godišnji iznos J god se dobije sumiranjem svih takvih troškova u toku godine a satni dijeljenjem sa PGFRS: J h = J god /PGFRS str.4
d) EKSPLOATACIJSKI TROŠKOVI TROŠKOVI KORIŠTENJA/UPOTREBE KLASIČNA INTERPRETACIJA MODERNA INTERPRETACIJA /Socijalistička teorija, 1980/ /Caterpillar Handbook 1989.god/ * Troškovi održavanja tokom rada - * Popravke (održ., inv. i tekuće) - troškovi tekućeg održavanja(tto) (TO) * Troškovi habajućih dijelova (THD) * Troškovi hab. dijelova (THD) * Troškovi guma-pneumatika (TP) * Troškovi guma-pneumatika (TP) * - * Troškovi šasije i gusjenica (TVP) * Troškovi pogonske energije -goriva (TE) * Troškovi goriva-energije (TG) * Troškovi maziva (TM) * Troškovi ulja,filtera; mazivo(tm) * Troškovi-plata rukovaoca i pom. osoblja (TR) * Plata rukovaoca (TR) Jedintveni pristup eksploatacionim troškovima: - troškovi održavanja (investiciono+tekuće): TO god = t*nv/100, troškovi iskazani po satu: TO h = t*nv/(100*pgfrs) t=iskustveni pokazatelj procenat troškova održavanja prema nabavnoj vrijednosti (u početku eksploatacije on je manji, a pri kraju sve veći; prosječna vrijednost za investiciono održavanje 10-15% a za tekuće održavanje 5 do 10%, što zajedno čini 15-25% godišnje) - troškovi dijelova izloženih naročitom habanju (gume, sječiva, užad, čeljusti,...) : THD h = n d *C d *(1,1/V d 1/h ek ) [KM/h] n d =broj istovrsnih dijelova C d =cijena dijela V d =planirani-prosječni vijek trajanja dijela h ek =ekonomski vijek mašine - troškovi pogonske energije a) SUS-motori: TE h = c n *N 0 *k as *g sp /η [KM/h] b) elektromotori: TE h = c e *N 0 *k as *g sp /(η*cosφ) [KM/h] c n, c e = cijena jedinice količine energije (kg goriva, kwh eletrične energije) N 0 = nominalna snaga pogonskog motora (kw) (za više motora N 0 = N i *K i ) k as = koeficijent naprezanja-angažiranja snage pogonskog motora (0,45-0,80) g sp = specifična potrošnja energije u pogonskom motoru (dizel: 0,15-0,25 kg/kw*h; benzin: 0,20-0,35 kg/kw*h; elektro: 1 kwh/kw*h) η= opći stepen korisnog djelovanja motora cosφ= faktor aktivne snage elektromotora (0,5-0,85) - troškovi maziva TMh = m*te h (m=0,01 0,1 ovisno o starosti i uvjetima) ne moraju posebno da se iskazuju jer su uključeni u troškove održavanja!!! - troškovi plaća rukovaoca TR= bruto-satnica (neto+ porezi i doprinosi) str.5
SUMA TROŠKOVA KADA MAŠINA 'NE RADI': T 1 = A+K+O+P+J' (J'- samo jednokratni godišnji troškovi: registracije i sl.) SUMA TROŠKOVA KADA MAŠINA RADI: T 2 = A+K+O+P+J+TO+THD+TE+TR CIJENA IZNAJMLJIVANJA SAME MAŠINE: C 1 = T 1 + Dobit vlasnika (0.2-0.3* T 1 ) CIJENA USLUGE RADA MAŠINE C 2 = T 2 + (Rež. toškovi + Dobit) (0.2-0.3* T 2 ) (režijski troškovi i dobit se ponekad zaračunavaju kao faktor na plaću rukovaoca: 2-3*TR) str.6