ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Snimanje karakteristika dioda

Memorijski CMOS sklopovi

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

Elementi spektralne teorije matrica

r c =r for BJTs = for MOSFETs

Obrada signala

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

numeričkih deskriptivnih mera.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kaskadna kompenzacija SAU

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Algoritmi zadaci za kontrolni

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

7 Algebarske jednadžbe

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

IZVODI ZADACI (I deo)

10. STABILNOST KOSINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Operacije s matricama

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

( , 2. kolokvij)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Mašinsko učenje. Regresija.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Unipolarni tranzistori - MOSFET

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnove mikroelektronike

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Zadatak Vul[V] Vul[V]

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

ΕΠΙΤΥΧΟΝΤΕΣ ΑΕΙ 2009 Αρχιτεκτόνων Μηχανικών Κρήτης

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Teorijske osnove informatike 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

ΔΕΔΔΗΕ / Περιοχή Καρδίτσας : Αιτήσεις σύνδεσης φωτοβολταϊκών συστημάτων του Ειδικού Προγράμματος

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ε.Φ.Ο.Α. - Βαθμολογία 2014 (βδ.24) - Αγόρια U18 (best4) κτγρ # αα ΑΜ Ονοματεπώνυμο Έτος Σύλλογος ΕΝ Βαθμ b ΑΝΤΩΝΟΠΟΥΛΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 1998

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Kapacitivno spregnuti ispravljači

Transcript:

KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na radnom stolu i napajanje računara se ne isključuje; - strogo je zabranjen svaki neovlašćeni rad na računaru; - svaku neispravnost rada računara prijaviti dežurnom asistentu; - po završetku rada obavezno obrisati sve generisane datoteke. Modeli korišćenih PMOS i NMOS tranzistora su dati u prilogu 1. Zadatak 1-Analiza rada 6T ćelije statičke RAM memorije (slika 1) Odrediti režime rada (provodan, zakočen) za sve tranzistore u slučaju da signali na linijama imaju vrednosti: a) WORD_LINE = 1, BIT_LINE = 1. b) WORD_LINE = 1, BIT_LINE = 0. Napomena: Ulazni signali definisani pod tačkama pod a) i b) odgovaraju vrednostima signala tokom ciklusa upisa sadržaja u ćeliju SRAM memorije. Logički nivoi su definisani naponom napajanja. Odrediti upisani sadržaj u ćeliju SRAM memorije (MEM) ako su ulazni signali definisani pod tačkama a) i b)? Slika 1. Ćelija SRAM memorije

Zadatak 2- Simulacija rada 6T ćelije SRAM memorije u PSpice-u. Pomoću programskog paketa PSPICE, simulirati rad 6T ćelije SRAM memorije. Modeli NMOS i PMOS tranzistora su dati u prilogu 1. Odrediti geometrije svih korišćenih tranzistora ako je poznato: Struja tranzistora M4 treba da bude najmanje 1-1.5 puta veća od struje tranzistora M6. Struja tranzistora M3 treba da bude 1.5-2 puta veća od struje tranzistora M5. Napomene: Коristiti simetriju kola za određivanje geometrije svih ostalih tranzistora. Modele tranzistora kreirati uz pomoć PSPICE MODEL EDITOR-a. Prilikom grafičkog unosa električne šeme kola, za tranzistore odabrati NMOS i PMOS tranzistore MbreakN i MbreakP koji se nalaze u biblioteci grafičkih simbola nmos.slb. Izvršiti PSICE simulaciju upisa logičke jedinice i nule u memorijsku lokaciju 6T SRAM ćelije Izvršiti PSICE simulaciju čitanja sadržaja memorijske 6T SRAM ćelije. Relevantni vremenski dijagrami signala ciklusa upisa i čitanja dati su na slikama 2 i 3 respektivno. Slika 2. Vremenski dijagrami prilikom upisa sadržaja u SRAM ćeliju Napomena: (Legenda signala sa slike 2) Linija wl odgovara liniji WORD_LINE, linije b i b odgovaraju linijama BIT_LINE i BIT _ LINE, dok liniji a odgovara signal MEM sa slike 1. Slika 3. Vremenski dijagrami prilikom čitanja sadržaja SRAM ćelije

Napomena: Prilikom cikluca čitanja sadržaja memorijske lokacije proveriti da li je obezbeđeno da razlika naponskih nivoa signala b i b bude veća od 200mV. Posebno obratiti pažnju na oblike signala na linijama a i a u toku ciklusa čitanja sadržaja memorijske lokacije (slika 3). Na osnovu simuliranih vremenskih dijagrama (pomoću STIMULUS EDITORa, korišćena komponenta stimdig) odrediti vremena upisa i čitanja sadržaja SRAM ćelije u odnosu na signal wl. Zadatak 3- Projektovanje jedne kolone SRAM memorije Projektovati jednu kolonu SRAM memorije 4x1 korišćenjem proizvoljnih tipova komponenata (dekoderi, logička kola...) tako da budu zadovoljeni vremenski dijagrami upisa i čitanja sadržaja memorijske lokacije prema slikama 4 i 5. LEGENDA: Slika 4. Vremenski dijagrami upisa sadržaja jedne memorijske lokacije pre - WL - Preload signal obezbeđuje da pre početka ciklusa upisa oba signala na linijama b i b budu na visokom nivou obzirom da NMOS tranzistori M13 i M14 ne vode istovremeno. Signal je jedan od izlaza dekodera i selektuje odgovarajuću vrstu SRAM memorije.

D i D - (data_in) je ulazni podatak koji se upisuje u željenu memorijsku lokaciju. w- Signal upisa write. col.sel- Izlaz dekodera kolone (pogledati sliku 7). Napomena: Projektovanje podrazumeva definisanje geometrije (obezbediti dovoljnu struju) tranzistora M7 i M8, kao i tranzistora M13, M14 i M15 (write driver-i) za ispravan ciklus upisa sadržaja memorijske lokacije. LEGENDA: Slika 5. Vremenski dijagrami čitanja sadržaja jedne memorijske lokacije pre - preload signal obezbeđuje da pre početka ciklusa upisa oba signala na linijama b i b budu na visokom nivou. WL - signal je jedan od izlaza dekodera i selektuje odgovarajuću vrstu SRAM memorije. Output- (data_out) je izlazni podatak koji je pročitan iz željene memorijske lokacije. w- je signal upisa write. col.enable- (read) Signal koji je aktivan kada se vrši čitanje sadržaja memorijske lokacije. Sense.enable- Signal uključuje Sense Amplifier koji generiše Output signal na osnovu naponske razlike na linijama b i b.

Napomena: Projektovanje podrazumeva definisanje geometrije (obezbediti dovoljnu struju) tranzistora M9 i M10, i tranzistora u Sense Amplifier-u koji je dat na slici 6. Slika 6. Sense Amplifier Izvršiti simulaciju ciklusa upisa i čitanja sadržaja proizvoljne lokacije. Na osnovu vremenskih dijagrama odrediti vreme upisa i čitanja sadržaja SRAM memorije. Zadatak 4 - Projektovanje SRAM memorije kapaciteta 16x1b Projektovati SRAM memoriju kapaciteta 16x1b organizovanu u obliku 4x4 (četiri vrste sa četiri kolone). Dekoder kolone projektovati prema predloženoj realizaciji sa slike 7. Slika 7. Realizacija dekodera kolone

Povezivanje Write Driver-a i Sense Amplifier-a izvršiti prema nekoj od sledećih realizacija datih na slici 8. Slika 8. Realizacija sa multipleksiranim i odvojenim linijama za upis i čitanje PRILOG 1 Model NMOS tranzistora u 1μm tehnologiji:.model NMOS1u3 NMOS LEVEL = 3 + TOX = 200E-10 NSUB = 1E17 GAMMA = 0.5 + PHI = 0.7 VTO = 0.8 DELTA = 3.0 + UO = 650 ETA = 3.0E-6 THETA = 0.1 + KP = 120E-6 VMAX = 1E5 KAPPA = 0.3 + RSH = 0 NFS = 1E12 TPG = 1 + XJ = 500E-9 LD = 100E-9 + CGDO = 200E-12 CGSO = 200E-12 CGBO = 1E-10 + CJ = 400E-6 PB = 1 MJ = 0.5 + CJSW = 300E-12 MJSW = 0.5 Model PMOS tranzistora u 1μm tehnologiji:.model PMOS1u3 PMOS LEVEL = 3 + TOX = 200E-10 NSUB = 1E17 GAMMA = 0.6 + PHI = 0.7 VTO = -0.9 DELTA = 0.1 + UO = 250 ETA = 0 THETA = 0.1 + KP = 40E-6 VMAX = 5E4 KAPPA = 1 + RSH = 0 NFS = 1E12 TPG = -1 + XJ = 500E-9 LD = 100E-9 + CGDO = 200E-12 CGSO = 200E-12 CGBO = 1E-10 + CJ = 400E-6 PB = 1 MJ = 0.5 + CJSW = 300E-12 MJSW = 0.5

Zadatak 5 - Analizirati rad 1T ćelije DRAM memorije Pomoću PSpice program izvršiti simulaciju rada 1T ćelije DRAM memorije. Kapacitivno opterećenje izvesti pomoću NMOS tranzistora prema slici 9. Pomoću PSPICE programa simulirati vremenske dijagrame upisa 1 i 0 u memorijsku DRAM ćeliju. Na osnovu vremenskih dijagrama odrediti neophodno vreme obnavljanja sadržaja memorijske lokacije. Slika 9. Vremenski dijagrami upisa i čitanja podatka u/iz ćelije DRAM memorije su dati na slici 10. Slika 9. Vremenski dijagram upisa i čitanja sadržaja DRAM ćelije. Napomena: Prilikom čitanja sadržaja memorijske lokacije dolazi do preraspodele naelektrisanja između kapacitivnosti C BL i C S, tako da dolazi do degradacije upisanog sadržaja lokacije, tako da je nakon svakog ciklusa čitanja potreban ciklus osvežavanja sadržaja DRAM ćelije. Pre početka ciklusa čitanja sadržaja ćelije DRAM memorije signal na liniji BL se postavlja na vrednost V DD /2. Oblik signala će u zavisnosti od upisane vrednosti imati oblik kao na slici 10. Neophodna promena nivoa signala na

BL liniji koju treba obezbediti je >200mV. Za detekciju sadržaja memorijske lokacije koristiti projektovani Sense Amplifier iz zadatka 3, slika 6. Slika 10. Oblici signala na BL liniji prilikom čitanja sadržaja DRAM ćelije