Slobodan Prosperov Novak POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI Od BaπËanske ploëe do danas

Slobodan Prosperov Novak POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI Od BaπËanske ploëe do danas Golden marketing 2003.

Mojoj Saπi i njezinoj vjeri da ova udaljenost i ova usamljenost imaju smisla

Abecedarij autora i anonimnih djela AlfireviÊ, Frano 380 Andreis, Pavle 94 AndriÊ, Ivo 340 AndriÊ, Stanko 686 AngjeloviÊ, Danko 379 Aralica, Ivan 486 ArmoluπiÊ, Jakov 92 BabiÊ, Goran 565 BagiÊ, Kreπimir 667 Bajamonti, Julije 155 BakariÊ, Tomislav 602 Bakmaz, Ivan 603 Balog, Zvonimir 466 Banac, Ivo 577 Bandur, Anselmo 128 Barac, Antun 368 BarakoviÊ, Juraj 74 Barbieri, Veljko 590 BaretiÊ, Renato 696 BariÊ, Adalbert 153 BarkoviÊ, Josip 421 BaπËanska ploëa 7 Bassegli, Tomo 156 BatuπiÊ, Nikola 517 BatuπiÊ, Slavko 375 Bauer, Ljudevit Ludwig 533 BeËki listiêi 6 BegoviÊ, Milan 314 BegoviÊ, Sead 629 Belan, Branko 421 Belostenec, Ivan 107 BenetoviÊ, Martin 64 Benja, Juraj 27 BerkoviÊ, Zvonimir 513 Biga, Vesna 597 BilopavloviÊ, Tito 532 Biti, Vladimir 647 BiundoviÊ, Ivan Franjo 80 Blaæek, Tomo 203 BlaæeviÊ, Neda Miranda 618 BobaljeviÊ, Sabo 60 Boban, Vjekoslav 652 BogaπinoviÊ, Lukrecija 156 BogaπinoviÊ, Petar 115 Bogdan, Tomislav 696 BogiπiÊ, Rafo 442 BogiπiÊ, Vlaho 657 BogoviÊ, Mirko 205 BonifaËiÊ, Antun 386 BoπkoviÊ, Ivan J. 645 BoπkoviÊ, Ruappleer 145 BoπkoviÊ-Stulli, Maja 444 Boπnjak, Branimir 562 BoæiÊ, Mirko 430 BraËuljeviÊ, Lovro 138 BreËiÊ, Petar 516 Breπan, Ivo 518 BreπiÊ, Vinko 646 BrezovaËki, Tituπ 170 BrliÊ-MaæuraniÊ, Ivana 301 BrueroviÊ, Marko 173 Budak, Mile 363 Budak, Pero 424 Buden, Boris 658 Budiπa, Edo 651 BuniÊ, Ivan 90 BuniÊ, Jakov 30 BuniÊ, Miho 63 Car Emin, Viktor 361 CariÊ, Juraj 257 Cesarec, August 348 CesariÊ, Dobriπa 357 Cettineo, Ante 344 Cihlar Nehajev, Milutin 285 Ciliga, Antun (Tone ValiÊ) 347 Cipiko, Koriolan 30 Ciraki, Franjo 223 CrijeviÊ, Ilija 29 CrijeviÊ, Ludovik 33 CvetniÊ, Ratko 680 Cvitan, Dalibor 499 Cvitan, Gabrijel 389 Cvitan, Grozdana 680»ale Feldman, Lada 673»ale, Frano 442»egec, Branko 648»erina, Vladimir 310»iËak, Ivan Zvonimir 661»istiliπte svetoga Patricija 21»olakoviÊ, Enver 389»orak, Æeljka 573»rnja, Zvane 422»tenije od svetoga Tome 17»udina, Marija 509»uiÊ, Stjepan 588 ΔatiÊ, Musa Δazim 269 Δipiko, Ivo 267 ΔosiÊ, Bora 536 DautbegoviÊ, Jozefina 630 DediÊ, Arsen 559 Delorko, Olinko 382 Demeter, Dimitrija 182 DerkaË, Lana 698 Derkos, Ivan 179 Desnica, Vladan 412 Detoni-DujmiÊ, Dunja 564 Devidé, Vladimir 506 Dijana, SreÊko 395 DimitroviÊ Bettera, Marija 123 Diversis, Filip de 27 DivkoviÊ, Matija 76 Dizdar, Mak 455 Djela apostola Andrije i Mateja meappleu ljudoæderima na Crnom moru 17 Djela Pavla i Tekle 17 DomiÊ, Ljiljana 618 Dominis, Markantun de 81 DomjaniÊ, Dragutin 298

VIII POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI DomoviÊ, Tomislav 695 Donadini, Ulderiko 309 Donat, Branimir (Tvrtko Zane) 493 DonËeviÊ, Ivan 406 DorotiÊ, Andrija 167 DragojeviÊ, Danijel 501 DrakuliÊ, Slavenka 580 DraπkoviÊ, Janko 178 DraæiÊ, Ivan 119 DræiÊ, Dæore 35 DræiÊ, Marin 53 DubrovaËki legendarij 19 Duda, Dean 687 DukiÊ, Davor 687 Dundalovo viappleenje 21 DurbeπiÊ, Tomislav 515 urappleeviê, Ignjat 129 urappleeviê, Stijepo 84 uretiê, Nikola 620 ErcegoviÊ, Jakπa 389 Fabrio, Nedjeljko 527 Faliπevac, Dunja 600 Falout, Æelimir 510 FeriÊ, uro 162 FeriÊ, Zoran 684 Fiamengo, Jakπa 622 FiskoviÊ, Cvito 443 Fiziolog 11 Flaker, Aleksandar 445 ForetiÊ, Dalibor 516 Fortis, Alberto 146 Frangeπ, Ivo 441 FraniËeviÊ, Marin 407 FraniËeviÊ-PloËar, Jure 428 Frankopan, Fran Krsto 105 FuËek, tefan 135 Gaj, Ljudevit 177 GaloviÊ, Fran 307 Gamulin, Grga 443 Ganza, Mate 553 Gasparotti, Hilarion 135 GaπparoviÊ, Darko 601 Gavran, Miro 654 GazaroviÊ, Marin 79 Gjalski, Ksaver andor 250 GjurgjeviÊ, Bartul 57 Glavaπ, Radoslav 389 GlavaπeviÊ, Siniπa 679 GleappleeviÊ, Antun 124 Glumac, Branislav 526 Goldstein, Albert 511 Golob, Zvonimir 462 Golub, Ivan 505 Gotovac, Mani 516 Gotovac, Vlado 468 Grabovac, Filip 139 GrËiÊ, Marko 581 GromaËa, Tatjana 696 Gross, Mirjana 443 GrubiπiÊ, Vinko 564 Gudelj, Petar 506 GunduliÊ, Ivan 85 HabdeliÊ, Juraj 109 Habjan, Stanislav 652 HadæiÊ, Fadil 423 Haller, Albert 389 HarambaπiÊ, August 225 Havaji, Muhamed Uskufi 113 HeÊimoviÊ, Branko 517 HektoroviÊ, Petar 45 Herceg, Ivan 695 Hercigonja, Eduard 600 HergeπiÊ, Ivo 371 Herman Dalmatinac 7 Hidæa, uro 158 Hitrec, Hrvoje 533 HorozoviÊ, Irfan 574 Horvat, Josip 374 Horvat, Joæa 407 HorvatiÊ, Dubravko 546 Hudelist, Darko 660 IsakoviÊ, Alija 508 Istarski razvod 9 IvanËan, Dubravko 505 IvanËiÊ, Viktor 659 IvaniπeviÊ, Drago 394 IvaniπeviÊ, urappleica 661 IvaniπeviÊ, Ivan 92 IvankoviÊ, Nenad 661 IvankoviÊ, Æeljko 577 Ivanova apokalipsa 21 IvanoviÊ, Kristofor 99 IvkoπiÊ, Milan 645 IvπiÊ, Radovan 397 JagiÊ, Vatroslav 207 JakovljeviÊ, Ilija 350 Jarak, Rade 692 JarneviÊ, Dragojla 199 JelaËiÊ Buæimski, Dubravko 604 JelËiÊ, Dubravko 494 JeliÊ, Vojin 429 JeliËiÊ, Æivko 432 JeluπiÊ, Boæica 627 JergoviÊ, Miljenko 682 JorgovaniÊ, Rikard 232 Jurak, Dragan 698 JurËiÊ, Vladimir 389 Jurdana, SreÊko 661 JuriÊ Zagorka, Marija 300 Jurica, Neven 645 JurkoviÊ, Janko 216 KaËiÊ MioπiÊ, Andrija 141 Kaleb, Vjekoslav 391 KanaveliÊ, Petar 116 KaniæliÊ, Antun 150 Karahasan, Dæevad 575 KarnarutiÊ, Brne 58 Karuza, Senko 652 KaπiÊ, Bartul 71 Kaπtelan, Jure 402 Kaπtelan, Lada 672 KatanËiÊ, Matija Petar 163 KatiËiÊ, Radoslav 448 KatunariÊ, Draæen 641 KatuπiÊ, Ivan 420 Kavanjin, Jerolim 119 KaæotiÊ, Augustin 10 KaæotiÊ, Marko 174 KekanoviÊ, Drago 591 Kekez, Josip 600 Kijevski listiêi 6 KlaiÊ, Vjekoslav 243

ABECEDARIJ AUTORA IX KlariÊ, Branko 389 KokoljiÊ, Ivan Bolica 92 Kolar, Slavko 352 KolendiÊ, Petar 344 KolundriÊ, Josip 344 Kombol, Mihovil 369 Korajac, Vilim 217 Koroman, Veselko 507 Kos, Vinko 389 KoπËec, Marinko 692 Kosor, Josip 280 Koπuta, Leo 444 KoπutiÊ, Sida 380 KotruljeviÊ, Benko 32 KovaË, Mirko 537 KovaË, Zvonko 628 KovaËiÊ, Ante 244 KovaËiÊ, Ivan Goran 366 Kozarac, Ivan 268 Kozarac, Josip 248 KozarËanin, Ivo 378 KranjËeviÊ, Silvije Strahimir 254 Kravar, Zoran 599 KrËeliÊ, Adam Baltazar 152 KreljanoviÊ, Ivan 172 KriæaniÊ, Juraj 97 Krklec, Gustav 335 Krleæa, Miroslav 320 KrmpotiÊ, Vesna 484 KrtaliÊ, Ivan 565 Kudrjavcev, Anatolij 517 KuhaËeviÊ, Mateπa Antun 140 KukuljeviÊ Sakcinski, Ivan 184 Kuljiπ, Denis 660 KulundæiÊ, Josip 344 KulundæiÊ, Zvonimir 422 KumiËiÊ, Eugen 238 KuniÊ, Rajmond 148 Kurelac, Fran 206 Kuπan, Ivan 477 KuzmanoviÊ, Vojislav 504 Kvaternik, Eugen 210 KvesiÊ, Pero 637 Ladan, Tomislav 451 LasiÊ, Stanko 446 LastriÊ, Filip 137 Laude creaturarum 13 LauπiÊ, Jozo 526 Leskovar, Janko 261 Letica, Slaven 660 LorkoviÊ, Blaæ 217 LovrenËiÊ, Sanja 666 LovrenoviÊ, Ivan 576 LovriÊ, Ivan 147 Lozica, Ivan 600 LuciÊ, Hanibal 42 LuËiÊ, Ivan 93 Lucidar 11 LukiÊ, Vitomir 508 LukπiÊ, Irena 617 LunaËek, Vladimir 285 Machiedo, Mladen 560 MagdaleniÊ, Matija 111 MahmutefendiÊ, Sead 642 Majdak, Zvonimir 524 Majer, Vjekoslav 376 MajetiÊ, Alojz 523 MakoviÊ, Zvonko 611 Maleπ, Branko 615 Malnar, Æeljko 661 MandiÊ, Igor 545 ManojloviÊ, Sonja 623 MarakoviÊ, Ljubomir 371 Marco Polo 18 Marinela 691 MarinkoviÊ, Pavo 674 MarinkoviÊ, Ranko 414 MarjanoviÊ, Milan 283 MarkoviÊ, Franjo 218 MarkoviÊ, Zdenka 381 MaroeviÊ, Tonko 557 MartiÊ, Grga 220 MaruliÊ, Marko 37 Maruna, Boris 548 Mataga, Vojislav 687 MatanoviÊ, Julijana 652 MatasoviÊ, Ranko 687 MatijaπeviÊ Karamaneo, Antun 120 MatijaπeviÊ, Marijan 389 MatiπiÊ, Mate 676 MatkoviÊ, Marijan 418 Matoπ, Antun Gustav 275 MatvejeviÊ, Predrag 496 MaæibradiÊ, Horacije 82 MaæuraniÊ, Fran 256 MaæuraniÊ, Ivan 194 MaæuraniÊ, Matija 202 MenËetiÊ, Sigismund 35 MenËetiÊ, Vladislav 100 Merπinjak, Saπa 594 MeπtroviÊ, Ivan 291 MiÊanoviÊ, Kreπimir 694 MiÊanoviÊ, Miroslav 664 MiciÊ, Ljubomir 304 Mifka, Ljerka 510 MihaliÊ, Slavko 458 MihanoviÊ, Antun 178 Milanja, Cvjetko 561 MilËec, Zvonimir 526 MiliËiÊ, Sibe 344 MiliÊeviÊ, Nikola 461 MiliπiÊ, Milan 567 MilkoviÊ, Zlatko 389 Miloπ, Damir 649 MirkoviÊ, Alemka 680 MirkoviÊ, Mijo (Mate Balota) 360 Miπkina, Mihovil Pavlek 368 MladiniÊ, Sabo 78 MlakiÊ, Josip 681 Mlinarec, Robert 692 Mojaπ, Davor 639 MraoviÊ, Simo 695 MrkonjiÊ, Zvonimir 544 MrnaviÊ, Ivan Tomko 75 MrπiÊ, Ivan 92 MujiËiÊ, Tahir 606 Muka svete Margarite 24 Mulih, Juraj 134

X POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI NaljeπkoviÊ, Nikola 51 Nazor, Vladimir 294 NemËiÊ, Antun 200 Nemec, Kreπimir 646 NikoliÊ, Vinko 386 Novak, Slobodan 434 Novak, Viktor 345 Novak, Vjenceslav 258 OgrizoviÊ, Milan 268 OraiÊ-ToliÊ, Dubravka 616 Orbini, Mavro 71 Paljetak, Luko 568 PalmotiÊ, Jaketa 101 PalmotiÊ, Junije 95 PalmoviÊ, Andrija 222 Pannonius, Janus (Ivan»esmiËki) 28 Pariπka pjesmarica 11 Paro, Georgij 515 Parun, Vesna 453 PaskaliÊ, Ludovik 50 PataËiÊ, Katarina 157 PaviËiÊ, Josip 645 PaviËiÊ, Jure 389 PaviËiÊ, Jurica 681 PavletiÊ, Vlatko 449 PavliËiÊ, Pavao 585 Pavlova apokalipsa 20 PavloviÊ, Boro 405 PeiÊ, Matko 436 PejakoviÊ, Hrvoje 664 PelegrinoviÊ, Mikπa 45 PeriÊ, Boris 693 PeriπiÊ, Robert 688 Perkovac, Ivan 215 Peπorda, Mile 625 PetanËiÊ, Feliks 32 PeterliÊ, Ante 512 Petlevski, Sibila 665 PetraË, Boæidar 646 Petrak, Nikica 551 Petrasov MaroviÊ, TonËi 470 PetriÊ Patrizio, Franjo 67 PetroviÊ, Svetozar 444 Pisan od svetoga Jurja 11 Planctus Marijin 22 PogaËnik, Jagna 688 PoliÊ Kamov, Janko 303 PoljiËki statut 9 PopoviÊ, Bruno 504 PopoviÊ, Edo 651 PreradoviÊ, Petar 190 PribojeviÊ, Vinko 33 Prica,»edo 480 Prikazanje historije svetoga Panucija 24 Prikazanje Muke spasitelja naπega 22 Prikazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga 23 PrtenjaËa, Ivica 697 PuciÊ, Karlo 33 PuciÊ, Medo 213 PupaËiÊ, Josip 460 Quien, Kruno 397 RadakoviÊ, Borivoj 634 RadakoviÊ, Zorica 677 RadiÊ, Damir 698 Radica, Bogdan 372 Ranjina, Dinko 61 Ranjina, Nikπa 34 Raos, Ivan 424 Raos, Predrag 636 RastiÊ, Junije 160 Ratkaj, Juraj 94 RelkoviÊ, Matija Antun 154 Reπicki, Delimir 662 RizvanoviÊ, Nenad 690 RogiÊ Nehajev, Ivan 562 Roman o Aleksandru 18 Roman o Barlaamu i Josafatu 19 Rumanac trojski 17 Rundek, Darko 638 Sabljak, Tomislav 495 Sabol, Æeljko 509 Selem, Petar 515 SenjanoviÊ, ermano 659 Senker, Boris 606 Sever, Josip 555 SimiÊ, Novak 393 SimiÊ, Roman 692 Slamnig, Davor 638 Slamnig, Ivan 463 SlavetiÊ, Josipa 155 SlaviËek, Milivoj 462 Slovo meπtra Polikarpa iz Ciprije 23 Smoje, Miljenko 431 Softa, Ivan 389 Solar, Milivoj 498 Srnec-TodoroviÊ, Asja 674 Stahuljak, Viπnja 483 StamaÊ, Ante 542 StamaÊ, Lucija 697 StarËeviÊ, Ante 212 StojeviÊ, Milorad 614 StojiÊ, Mile 631 StoπiÊ, Josip 405 Stulli, Vlaho 160 Sudeta, uro 337 Supek, Ivan 400 Suπac, Gojko 510 Suvin, Darko 447 egedin, Petar 409 ehoviê, Feapplea (Raul Mitrovich) 490 enoa, August 227 ibenska molitva 13 icel, Miroslav 496 imiê, Antun Branko 311 imunoviê, Dinko 273 ipuπ, Josip 170 iπiê, Ferdo 345 itoviê, Lovro 137 iægoriê, Juraj 30 krabalo, Ivo 513 krabe, Nino 606 krinjariê, SunËana 483 kunca, Andriana 572 kurla, Dubravko 509 kvorc, Stjepan 135 najder, Slobodan 607

ABECEDARIJ AUTORA XI oljan, Antun 472 op, Nikola 337 orak, Dejan 656 ovagoviê, Fabijan 515 ovagoviê, Filip 677 piπiê, Davor 677 poljar, Krsto 504 porer, Juraj 177 tambak, Dinko 438 tambuk, Drago 625 tiks, Igor 691 ufflay, Milan 288 velec, Franjo 444 TadiÊ, Jorjo 345 TadijanoviÊ, Dragutin 354 Tanzlinger Zanotti, Ivan 119 Tatarin, Milovan 687 Tenæera, Veselko 579 Tesla, Nikola 290 Tkalac, Imbro 214 Tolj, Ivan 624 Toma Arhiappleakon 10 Tomaπ, Stjepan 593 TomasoviÊ, Mirko 563 TomiÊ, Ante 689 TomiÊ, Josip Eugen 236 TomiËiÊ, Zlatko 467 Tomizza, Fulvio 534 Tommaseo, Niccolo 192 Torbarina, Tanja 660 TresiÊ-PaviËiÊ, Ante 292 Tribuson, Goran 583 Truhelka, Jagoda 249 TuciÊ, Srapplean 279 TudiπiÊ, Marin 136 UgreπiÊ, Dubravka 594 UjeviÊ, Tin 331 UπumoviÊ, Neven 692 Valent, Milko 635 Varuhovo viappleenje 21 Vergerije, Pier Paolo 28 VetranoviÊ, Mavro 46 Vezdin, Ivan Pavao 166 Vida, Viktor 383 VidiÊ, Ivan 674 VidriÊ, Vladimir 270 ViloviÊ, uro 344 Vince, Zlatko 443 Vinodolski zakonik 9 VioliÊ, Boæidar 516 ViskoviÊ, Velimir 597 VitaljiÊ, Andrija 121 VitezoviÊ, Pavao Ritter 126 VlaËiÊ Ilirik, Matija 65 VladoviÊ, Borben 531 Vodnik Drechsler, Branko 289 VojniÊ PurËar, Petko 535 VojnoviÊ, Ivo 263 VonËina, Josip 600 Vramec, Antun 69 VranËiÊ, Antun 58 VranËiÊ, Faust 72 Vraz, Stanko 187 Vrhovac, Maksimilijan 178 Vrkljan, Irena 485 VuËetiÊ, ime 396 VuËiÊeviÊ, Stojan 550 VujËiÊ Borislav, 675 VujËiÊ-Laszowski, Ivanka 381 VukeliÊ, Lavoslav 221 VukotinoviÊ, Ljudevit Farkaπ 181 VukoviÊ RunjiÊ, Milana 693 VukoviÊ, Tvrtko 697 VuletiÊ, Anappleelko 538 Zagrabec, tefan 134 Zajec, Tomislav 693 Zamanja, Bernardo 149 Zamoda, Jagoda 629 ZanoviÊ, Stjepan 150 Zapis popa Martinca 5 ZeËeviÊ, Divna 600 ZeljkoviÊ, Branislav 503 Zerinoglu, Hasan Kaim-baba 114 ZidiÊ, Igor 554 Zima, Zdravko 582 Zlatar, Andrea 656 ZlatariÊ, Dominko 63 ZmajeviÊ, Andrija 114 ZoraniÊ, Petar 49 Zorica, Æeljko 640 Zrinski, Ana Katarina 105 Zrinski, Nikola 103 Zrinski, Petar 103 Zuppa, Vjeran 541 Æagar, Anka 643 ÆaniÊ, Ivo 647 Æivot Abrama remete 19 ÆmegaË, Viktor 447 Æutelija, Æeljko 660 ÆuvetiÊ, Juraj 78

Na poëetku IspriËao sam priëu o knjiæevnosti πto su je na tlu Hrvatske, ali i u drugim zemljama, stvarali Hrvati. U toj priëi sudjeluju i pripadnici drugih naroda koji su dolazili u priliku da s Hrvatima podijele svoje identitete. U knjizi koju dræite u ruci malo πto je originalno. NajveÊi dio njezina sadræaja u nekim drugim prilikama obradili su moji Ëasni prethodnici, stariji knjiæevni historiëari i noviji kritiëari. To su ljudi kojima dugujem mnogo viπe nego πto im uopêe ovom prilikom mogu i priznati. Originalnost knjige koju dræite u ruci prije svega je u raspodjeli obuhvaêene graapplee i naëinu na koji je ona uspostavljena u cjelini. Jedan od mojih prethodnika, akademik Ivo Frangeπ, u svojoj Povijesti hrvatske knjiæevnosti javno se 1987. ispriëao æivim piscima koje nije uvrstio ili spomenuo u svojoj knjizi. Ja se ne æelim ispriëavati onima koje sam izostavio ili nisam spomenuo. Svaki put sam ih izostavio namjerno. Ako bih se nekome morao ispri- Ëati, onda su to jedino oni pisci koje sam u ovoj knjizi spomenuo. Jedino njima, i mrtvima i æivima, dugujem ispriku πto sam ih umetnuo u svoju priëu. Ovo djelo napisano je s dubokom vjerom da je povijest hrvatske knjiæevnosti samo dio povijesti naroda hrvatskog. Ta vjera me do danas nikad nije napustila. Nije me napuπtala ni u protekle dvije godine dok sam daleko od domovine, u New Havenu, na SveuËiliπtu Yale, dovrπavao ovaj rukopis. Pojavila se ta vjera u meni davno, joπ u vrijeme dok sam kao gimnazijalac u Dubrovniku, u NauËnoj biblioteci koja je tada bila smjeπtena u Kneæevu dvoru, halapljivo poëeo prouëavati hrvatsku knjiæevnu proπlost i æivjeti njezinu knjiæevnu sadaπnjost. Od Vatroslava JagiÊa rano sam nauëio da knjiæevnost imamo ali da je ne poznamo. S vremenom sam shvatio da ova konstatacija oca naπe knjiæevne povijesti, koja je bila izreëena 1867., viπe nije valjana. Mi, na poëetku treêeg tisuêlje- Êa, parafrazirajuêi JagiÊa, jedino moæemo reêi da knjiæevnost poznajemo ali da ju viπe nemamo. Naraπtaj smo koji je izgubio osjeêaj cjelovitosti, naraπtaj smo koji je monolitnost knjiæevne povijesti ærtvovao fragmentarnosti. Mi viπe ne znamo ispri- Ëati povijest vlastite knjiæevnosti, i to je posve logiëno u vremenu koje je objavilo smrt velikih naracija i Ëvrstih istina. To da viπe ne znamo ispriëati povijest nacionalne knjiæevnosti, rezultat je do kojega smo doπli u vremenu koje se s pravom prozvalo krajem povijesti. Oskudica velikih priëa i njihove cjelovitosti povela me k ovoj knjizi. Ova Povijest hrvatske knjiæevnosti napisana je iz stanja suprotiva, stanja tako Ëestog u boljoj hrvatskoj knjiæevnosti. Svijest da æivimo u vremenu u kojemu je suvremenost bezoëno progutala proπlost i dovela u pitanje njezin smisao, svijest da æivimo u epohi koja viπe nema potrebe da projektira buduênost, ta svijest natopila je sve stranice ovoga rukopisa. Ova knjiga htjela je biti harni dug izgubljenoj cjelovitosti hrvatske knjiæevnosti, dug koji joj je htio vratiti jedan nepopravljivi kriptotradicionalist.

2 POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI Mnogi, danas mrtvi ljudi, pomogli su mi u davnoj odluci da poënem skupljati energiju za pisanje sintetskih knjiga o povijesti hrvatske knjiæevnosti. Najviπe u tom smislu dugujem svojemu nepreæaljenom prastricu Grgi Novaku, velikom historiëaru i arheologu, s kojim sam od 1963. pa sve do njegove smrti 1978. na Hvaru proveo nezaboravne dane. U prvim godinama znanstvenog rada znatno su mi pomogla trojica mojih voditelja u tadaπnjem Akademijinu Institutu za knjiæevnost i teatrologiju na zagrebaëkomu Gornjem gradu. Bili su to Slavko BatuπiÊ kojega sam pozorno sluπao, a on imao sreêe da mene nikad nije mogao Ëuti, zatim Marko Fotez kojemu sam dvije godine, sve do njegove rane smrti, poæelio biti πegrtom, i, konaëno, Marijan MatkoviÊ kojemu sam izmeappleu ostalog zahvalan i zato πto mi je omoguêio da svoje prve tekstove objavim na uglednim mjestima. Prerano preminuli knjiæevni kritiëar Veselko Tenæera u to me vrijeme znatno ohrabrio svojim vrlo pozitivnim prikazima mojih prvih knjiga, Vida Flaker imala je strpljenja sluπati moje prve analize, a Marko GrËiÊ lektorirati i komentirati moje prve novinske tekstove koji su bili objavljivani u visokotiraænom Vjesniku u srijedu. U Rimu, gdje sam na Sapienzi pod vodstvom Santa Graciottija predavao od 1981. do 1984., nastajali su prvi dijelovi mojih kasnijih sintetskih rukopisa, kao i meni posebno draga knjiga Planeta DræiÊ. Veliki dojam na mene ostavio je rad u kroatistiëkom dream teamu s kojim sam se 1985. naπao u najuæoj redakciji velebne izloæbe Pisana rijeë u Hrvatskoj. Biti na istom poslu s Eduardom Hercigonjom, Aleksandrom Flakerom, Radovanom IvanËeviÊem i Radoslavom KatiËiÊem bio je poklon kakav se dobiva jednom u æivotu. Dva mjeseca πto sam ih tada zajedno s akademikom KatiËiÊem proveo radeêi u izloæbenim dvoranama Muzejskog prostora, na zajedniëkoj knjizi Dva tisuêljeêa pisane rijeëi u Hrvatskoj, bila su neπto najljepπe πto sam doæivio u svojoj knjiæevnoj karijeri. U devedesetim godinama imao sam sreêu da sam u dva dvogodiπnja razdoblja bio bliskim suradnikom dvojice vrlo bitnih knjiæevnika i politiëara. Najprije sam od 1990. do 1992. zduπno radio kao zamjenik ministra Vlatka PavletiÊa, Ëovjeka lucidnog i brzih reakcija. Mogao sam promovirati neke vaæne projekte u tomu prvom vrlo kvalitetnom postizbornom Ministarstvu prosvjete i kulture. U Matici hrvatskoj od 1993. do 1995. bio sam najbliæi suradnik pokojnog Vlade Gotovca, muëenika i vizionara, koji mi je pomogao da pokrenem Vijenac, prve novine za kulturnu problematiku u demokratskoj Hrvatskoj. Bile su to i godine vrlo intenzivnog druæenja i zajedniëkog rada s nizom hrvatskih intelektualaca koji su sa mnom vodili Hrvatski PEN centar u njegovu slavnom razdoblju. Bilo je to vrijeme u kojemu sam mnogo uëio od Nikice Petraka i Æeljke»orak, od pokojne Vere»iËin- ain i Borisa Marune, bilo je to vrijeme kada smo organizirali Svjetski kongres PEN-a u Dubrovniku, doba u kojemu sam osjetio bliskost s mnogim knjiæevnim vrπnjacima, najprije sa Zdravkom Zimom i Stipom»uiÊem, Dragom tambukom i Brankom Matanom, zatim s Draæenom KatunariÊem i Vlahom BogiπiÊem. Bile su to godine u kojima sam uëio iz dubokih iskustava Radovana IvπiÊa. U vremenima kad sam bio onemoguêen raditi na zagrebaëkom Filozofskom fakultetu, dobrotvorom mi je bio dugogodiπnji prijatelj Nino PaviÊ za Ëiju

NA PO»ETKU 3 sam izdavaëku kuêu s velikim slikarom Edom MurtiÊem, a na stranicama ilustriranog magazina Cicero, neuspjeπno pokuπavao dokazati da se ruænoj svakidaπnjici vrijedi suprotstaviti ljepotom. U mom Dubrovniku imao sam konstantnu ljudsku podrπku u trojici knjiæevnika. Najprije moram spomenuti Milana MiliπiÊa koji je muëki ubijen u bombardiranju Dubrovnika 1991., Ëovjeka od kojeg sam nauëio kako je kritika uvijek akt ljubavi; onda je nezaobilazan bio ljudski i struëni utjecaj pokojnoga zagrebaëkog profesora Frana»alea koji mi je pomogao da nauëim sve o potrebi kolektivnog posla ali i o njegovim granicama; konaëno, bio je uz mene moj najvjerniji Dubrov- Ëanin, dugogodiπnji prijatelj Feapplea ehoviê. S njime, u triju s Marinom Gozzeom, sagradili smo u dubrovaëkoj irokoj ulici Dom Marina DræiÊa. Feapplea je znao biti lijek svakomu mom maloduπju. Jednako kao joπ jedna dugogodiπnja prijateljica, Dubrovkinja Vesna CvjetkoviÊ Kurelec, posjednica divnoga raguzijanskoga diplomatskog nerva, koja je takoappleer imala razumijevanja za mene kad drugi nisu. I dvojica posebnih prijatelja, netko bi rekao bivπih, premda prijatelji nikad ne mogu biti bivπi, upisani su u stranice ove knjige, a to su Bokelj Branko Sbutega od kojega sam rano nauëio neπto o intuiciji, te Hvaranin Ivan KasandriÊ u Ëijoj sam Dubovici uz njegovu pomoê vjeæbao odnos s baπtinom. U sliënom procesu znatno su mi pomogli najprije Slobodan najder kojemu sam koncem sedamdesetih oteæao posao na drami DræiÊev san, zatim arhitekt Æeljko KovaËiÊ s kojim sam na zajedniëkoj izloæbi GunduliÊev san i La nave va', te Biljezi identiteta leprπavo iskuπavao postmoderno stanje. I, konaëno, Joπko JuvanËiÊ s kojim sam u osamdesetim godinama ostvario dvije vaæne tradicijske vivisekcije na DubrovaËkim ljetnim igrama u predstavama Ecce Homo i Kako bratja prodaπe Jozefa. Knjige nisam objavljivao samo u Zagrebu. Tiskao sam ih u dubrovaëkih i osjeëkih izdavaëa takoappleer, a u Splitu, meni osim Dubrovnika i Hvara najdraæemu hrvatskom gradu, objavio sam neke svoje ranije knjige i suraappleivao s tamoπnjim izdavaëima koji su dolazili iz sasvim razliëitih duhovnih svjetova, tako da su mi ondje urednicima i zagovornicima bili, nekoliko puta, pokojni Æivko JeliËiÊ ali i Ivo Sanader. U vrijeme hajki koje sam doæivljavao nakon münchenskoga govora, koji sam odræao u listopadu 1993., Nenad PopoviÊ nije krzmao u odluci da ga objavi u izdanju svojega Durieuxa u knjizi Figure straha. Na Filozofski fakultet u Zagreb pozvao me 1977. Rafo BogiπiÊ, Ëovjek koji me je potakao da prouëim fenomen hrvatskih dramskih robinja. Na Filozofskom fakultetu sam dva desetljeêa dijelio radnu sobu s autoricom mudrih studija o starim piscima, Dunjom Faliπevac, a sjedio sam za tintom umrljanim zelenim stolom koji je nekoê pripadao tragiëno poginulom pjesniku Josipu PupaËiÊu. Da objavim prva tri sveska moje velike, ali joπ uvijek nezavrπene πestosveπëane Povijesti hrvatske knjiæevnosti pomogao mi je Albert Godlstein, uman Ëovjek koji je znao sve samo ne kako da mi pomogne da zapoëeti projekt i zavrπim. RadeÊi na knjizi koju dræite u ruci, bio sam u prilici joπ jednom shvatiti znatan potencijal hrvatske knjiæevne kritike i historiografije. Autorima koji su ostavili traga u znanjima o knjiæevnosti ranoga novovjekovlja, zahvaljivao sam u drugim prilikama, pa sada mogu samo ponoviti da sam najviπe o tom periodu nauëio

4 POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI od Svetozara PetroviÊa, Lea Koπute, Miroslava PantiÊa, Ivana Slamniga i Zorana Kravara. Kad je rijeë o novijim razdobljima, posebnu zahvalnost dugujem Miroslavu iclu i Dubravku JelËiÊu, Ivanu Pederinu i Mirku TomasoviÊu, koji su mi svojim uvidima pomogli da se orijentiram u graapplei o knjiæevnosti XVIII. a osobito XIX. stoljeêa. O glavnim smjerovima i osobnostima u hrvatskoj knjiæevnosti XX. stoljeêa ne bi bilo moguêe govoriti bez izvrsnih tekstova o opêim okolnostima πto su ih napisali Stanko LasiÊ i Branimir Donat, dok o razvitku i obiljeæjima moderne i postmoderne poezije najdublja znanja nude Zvonimir MrkonjiÊ, Tonko MaroeviÊ, Ante StamaÊ, Vjeran Zuppa, Cvjetko Milanja, Ivan BoæiËeviÊ i Kreπimir BagiÊ, te pokojni Antun oljan, Veselko Tenæera i Hrvoje PejakoviÊ. Ovaj posao takoappleer ne bi bio moguê niti bez dobrih analiza neπto starije i suvremene proze, koje su objavljivali Igor MandiÊ, Zdravko Zima, Velimir ViskoviÊ, Kreπimir Nemec i Ivan J. BoπkoviÊ, a o dramskoj knjiæevnosti Nikola BatuπiÊ i Boris Senker. To da danas djeluje razmjerno mladi ali iznimno kvalitetni naraπtaj knjiæevnih kritiëara, æelim ovdje konstatirati s posebnom radoπêu, prorokujuêi da su upravo zato pred hrvatskom knjiæevnoπêu i njezinim institucijama neπto svjetliji dani. Meappleu tim kritiëarima od kojih su neki bili moji studenti ili sam im u Vijencu objavljivao rane Ëlanke, meni su posebno bliski tekstovi Jagne PogaËnik i Tvrtka VukoviÊa, Roberta PeriπiÊa i Krunoslava Lokotara, Deana Dude i Milovana Tatarina, Ane Lederer i Lade»ale Feldman, Helene SabliÊ TomiÊ i Jurice PaviËiÊa, Igora tiksa i Dalibora imprage. I, konaëno, da nije bilo Ive Banca, s kojim me veæe dugodiπnje iskreno prijateljstvo, ova knjiga ne bi nikad ugledala svjetlo dana. Ivo Banac vratio me je studentima! On mi je pomogao da nakon πto su mi na zagrebaëkom Filozofskom fakultetu u listopadu 1997., a onda 2000. na DubrovaËkim ljetnim igrama, odræali veê viappleene lekcije iz legendarnoga hrvatskog jala, dobijem viπegodiπnji angaæman na slavnom ameriëkom SveuËiliπtu Yale. Tu od 2001., u srcu Nove Engleske, dobrohotnoπêu profesora Harveya Goldblatta, predajem o knjiæevnosti i jeziku Juænih Slavena na Odsjeku za slavistiku. Nastanku ove knjige znatno je pridonijela i bogata slavistiëka kolekcija u Sterling Memorial Library o kojoj se na Yaleu veê godinama predano brine Tanja LorkoviÊ. Svi drugi izvori koriπteni u ovoj knjizi nalaze se u biblioteci koju sam smjestio u memorijalnoj kuêi Mediteranskog instituta Grge Novaka na Hvaru. Moja velika zahvalnost πto je ova knjiga iziπla, ide njezinu uredniku Radulu KneæeviÊu i izdavaëu Franji MaletiÊu koji su imali strpljenja za moju povremenu sporost. Pisac U New Havenu, 15. oæujka 2003.

SREDNJI VIJEK Slavenska plemena, πto su se s vremenom okupila oko hrvatskoga imena, tijekom sedmoga stoljeêa osnovala su u nekadaπnjemu rimskom Iliriku svoje prve zajednice. U novonaseljenoj zemlji malo πto im je bilo blisko. Gradova nisu poznavali, a u vrijeme dolaska u dolinu rijeke Save i na Jadransko more nisu poznavali knjige, nego su, kako izvjeπtava jedan svjedok, kao i drugi Slaveni brojili i gatali crtama i urezima na naëin pogana. Hrvatska kultura u sedmom i osmom stoljeêu bila je usmena a vjera im je bila prastara i pretkrπêanska. Naselili su okoliπ koji je bio kristijaniziran barem tri stoljeêa prije njihova dolaska i u kojemu su starosjedioci upravo poëeli zaboravljati sjajno razdoblje autohtone grëke i rimske civilizacije i knjiæevnosti. Nova domovina Hrvata smjestila se na limesu izmeappleu dva krπêanstva, s jedne strane zapadnoga sa sjediπtem u Rimu, a s druge istoënoga u Carigradu. Zemaljske, ali i nebeske, vlasti s obiju strana balkanskog limesa imale su ambiciozne projekte s novopridoπlicama kojima zbog tih ambicija nije bilo suappleeno da bez ostatka sudjeluju u baπtini Zapada. Od doseljenja pa sve do danas morali su biti sposobni da Europu, onu istoënu koliko i zapadnu, udiπu s oba pluêna krila. Prvi vjerski i kulturni saveznici koje su Hrvati sebi sami odredili bili su Karolinzi, a prvi uëitelji bili su im benediktinci. Oni su se nastanili u seoskim gospodarstvima i svoje su prve samostane osnovali na ruπevinama drevnih bogomolja. Nakon doseljenja, Hrvati su bili prisiljeni lukaviti s Bizantom. BuduÊi da su htjeli prodrijeti u primorske gradove, to im je savezniπtvo bilo nuæno. Zbog toga su s istoënim krπêanstvom dugo zadræali skladne odnose. Susljedni dolasci Skandinavaca na daleki sjever kontinenta te ugarskih plemena u ravnice samoga europskog srediπta i Juænih Slavena na obale Jadrana, donijeli su znatne kuπnje velikim nacijama zapadnoga krπêanstva. Morale su se navikavati da na rubovima njihovih dræava postoje i mali narodi i da je njihovo znaëenje u europskoj kulturnoj geopolitici obrnuto proporcionalno njihovoj veliëini. Hrvati i njihov æivotni prostor postali su tako, u sâm osvit europskoga srednjovjekovlja, vaæna sastavnica onoga πto se kasnije prozvalo Slavia romana i πto je imalo presudnu teæinu u svakoj buduêoj istoënoj politici Zapada. Slavia romana bila je vaæan uteg kojim se odreappleivala ravnoteæa zapadnog europejstva s onim πto se inaëe oznaëivalo pojmom Slavia ortodoxa, a Ëemu su pripadali svi IstoËni ali i dio Juænih Slavena. Granicu tih dvaju Slavia moêniji susjedi nisu uvijek poπtovali ali su, kad god im je to zatrebalo, svi okolni narodi tu granicu rado spominjali. Nemirna meapplea bila je Hrvatima najëvrπêa toëka njihove trojne mediteranske, balkanske i srednjoeuropske egzistencije. Kroz stoljeêa ona im je postala i jedinom sudbinom. Latinski jezik bio je prvi knjiæevni jezik Hrvata. U novoj postojbini on je za njih bio sve, ali ne i mrtav jezik. Mrtvim je postao tek kasnije kad su ga u slijepoj obnoviteljskoj ljubavi uguπili humanisti i kada su njegovu svakidaπnjost i æivot-

6 POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI nost pretvorili u jezik πkolnika. Latinski je bio lingua franca srednjovjekovlja i prvi jezik kojim su se doseljeni Slaveni mogli povezati sa susjedima. To je bio prvi jezik u kojemu su mogli klasificirati jeziëno i tradicijsko blago πto su ga donijeli iz pradomovine. Na latinskom su se nauëili razlikovati ali na njemu su se nau- Ëili i sliëiti drugima. Uz pomoê toga jezika uëili su metriku svoje buduêe poezije i sintaksu svoje proze. Ono πto su jednom nauëili na latinskom, poslije su s ve- Êom sigurnoπêu primjenjivali u svom jeziku i svojim pismima. Ipak, poznavanje latinskoga jezika bilo je Hrvatima samo jedna stranica identitetnoga paralelograma; druga stranica napisana je daleko od Hrvatske, u Moravskoj kneæevini za vrijeme kratkotrajne Rastislavove vladavine. Na dvor toga vidovitoga kneza stigla su 863. dva misionara iz dalekoga Soluna. Bila su to sveta braêa Δiril i Metod. Oni su pod Rastislavovim tutorstvom ostvarili najveêi dogaappleaj u dotadaπnjoj povijesti Slavena. Podræavani od strane rimskih crkvenih gospodara, zajedno sa svojim uëenicima, u samo nekoliko godina oni su na opêi slavenski jezik preveli znatan korpus tekstova potreban za æivot Crkve, ali i svake tadaπnje slavenske nacionalne dræave. Bibliju, koju su nazvali Knjigom, preveli su na opêeslavenski jezik gotovo u cijelosti, a priredili su i mnoge liturgijske tekstove. U prvi knjiæevni jezik Slavena uveli su Δiril i Metod mnoge pouëne knjige i svetaëke legende. Njihova moravska misija bila je kratkotrajna. Njihove uëenike Rastislavov nasljednik Svatopluk brutalno je rastjerao, a ovi su u svojim prognaniëkim torbama ponijeli moravske slavenske knjige u druge zemlje. UtoËiπte su uëeni bjegunci naπli i u Hrvatskoj. Prve hrvatske knjige na opêemu slavenskom jeziku bile su napisane glagoljicom i Êirilicom, tim prvim pismima uz pomoê kojih su Juæni, ali i svi drugi Slaveni zapoëeli biljeæiti glasove svojih jezika. Hrvati su tako zarana, a to Êe reêi prije 1000., upoznali tri pisma. Najprije je k njima doπlo latiniëko pismo i oni su njime iskljuëivo ispisivali svoje najranije tekstove crkvenoga i dræavnoga karaktera, sluæeêi se pri tome poglavito latinskim jezikom. Hrvatske tekstove latiniëkim Êe slovima nauëiti pisati tek kasnije. Nakon latinskog pisma, upoznali su Hrvati joπ i dva nova pisma, glagoljicu i Êirilicu, πto su ih moravski misionari izumili i prilagodili za upotrebu u slavenskim jezicima. Uz to, veê u prvim stoljeêima svoje rane pismenosti upoznali su Hrvati i tri jezika; osim njihova najstarijeg jezika, poneπto iskvarenoga latinskog, πto su ga zatekli u novoj domovini i kojim su se sluæili u crkvi i javnim poslovima, ubrzo su prihvatili, ali brzo i napustili, opêi slavenski liturgijski jezik, kakav je bio fiksiran u moravskim knjigama svete braêe. KonaËno, Hrvati su se, kao i drugi narodi zapadnoga krπêanstva, joπ u ranomu srednjem vijeku poëeli sve ËeπÊe izraæavati i na svome vlastitom jeziku koji se fiksirao na kamenim spomenicima prvi put tijekom jedanaestoga stoljeêa. Prvi poznati hrvatski tekstovi pisani su jezikom Êirilometodske baπtine, u kojima se u tragovima pojavljuje pokoji element govornoga hrvatskog jezika. Najznamenitiji meappleu tim tekstovima saëuvani su na pergamentnim fragmentima koji se, po mjestu nalaska, nazivaju Kijevskim i BeËkim listiêima. Svoje prve nekraljevske i necrkvene tekstove uklesali su Hrvati u kamen. Na tim kamenim spomenicima lingua vulgaris dominira nad opêom staroslavenskom Kijevski listiêi BeËki listiêi

Slobodan Prosperov Novak POVIJEST HRVATSKE KNJIÆEVNOSTI Od BaπËanske ploëe do danas Nakladnik Golden marketing JuriπiÊeva 10, Zagreb tel.: 01/4810-819, 4810-820, 4810-824 faks: 01/4810-821 e-mail: golden-marketing@zg.hinet.hr www.golden-marketing.hr Urednik Radule KneæeviÊ Izvrπni urednik Ilija RaniÊ Lektorica Alka Zdjelar PaunoviÊ Korektorice Nataπa Polgar Sanda Uzun-IkiÊ Likovno rjeπenje korica Studio Golden RaËunalni slog i prijelom Studio Golden, Jasna Goreta Tisak i uvez Tiskarna Delo, Ljubljana CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuëiliπna knjiænica Zagreb UDK 821.163.42(091) NOVAK, Slobodan Prosperov Povijest hrvatske knjiæevnosti : od BaπËanske ploëe do danas / Slobodan Prosperov Novak. Zagreb : Golden marketing, 2003. Bibliografija. ISBN 953-212-033-5 I. Hrvatska knjiæevnost Povijesni pregled 430523041