ZAJEDNICA OSNOVNIH KOLA HRVATSKA ZAJEDNICA OSNOVNIH KOLA

ZAJEDNICA OSNOVNIH KOLA HRVATSKA ZAJEDNICA OSNOVNIH KOLA 1966.-2016. U ovom uvodniku osvrnut Êu se na rad Hrvatske zajednice osnovnih πkola od njenog osnutka do danas. U Ëlanku iz kolskih novina napisanom prije 50 godina vidi se koju je vaænost imala osnivaëka skupπtina Zajednice osnovnih πkola SR Hrvatske. Veliko znaëenje osnivanja Zajednice vidljivo je iz Ëinjenice da su skupπtini prisustvovali najznaëajniji tadaπnji ljudi iz prosvjetne vlasti.

U Ëlanku je napisano: fluz prisustvo 99 delegata opêinskih zajednica osnovnih πkola odræana je 28. i 29. listopada 1966. godine u Eksperimentalnoj osnovnoj πkoli Jordanovac u Zagrebu osnivaëka skupπtina Zajednice osnovnih πkola SR Hrvatske. Uz delegate skupπtini su prisustvovali i predstavnici druπtvenih i politiëkih organizacija i organa: Milka Planinc, predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu republiëkog vijeêa sabora, Pero DjeteliÊ, republiëki sekretar za prosvjetu kulturu i fiziëku kulturu, Ratko KarloviÊ, potpredsjednik skupπtine grada Zagreba, Ivica Podgorski, direktor Zavoda za unapreappleenje osnovnog obrazovanja, Mihajlo Juhas, savjetnik u jugoslavenskom Zavodu za prouëavanje πkolskih i prosvjetnih pitanja, Veljko Broz, savjetnik u Zavodu za struëno obrazovanje SR Hrvatske, Ante Marin, direktor kolske knjige, predstavnici regionalnih Zavoda za unapreappleenje osnovnog obrazovanja i drugi gosti. U dvodnevnom radu skupπtine izneseni su podatci o stanju i pripremama osnovnog πkolstva na podruëju SR Hrvatske i na osnovi toga razvila se vrlo opseæna diskusija. Kada se govorilo o materijalnom stanju osnovnih πkola i radnika u njima, diskusija je u dosta sluëajeva poprimila vrlo oπtar ton. Diskutanti su iznosili konkretne primjere o neravnopravnom ekonomskom poloæaju osnovnih πkola i radnika u njima u odnosu na stanje te su zahtijevali da se materijalno pitanje osnovnih πkola rijeπi u cjelini i na duæi niz godina, a ne privremeno i parcijalno.

Poslije diskusije delegati su jednoglasno prihvatili prijedlog da se donese odluka o osnivanju republiëke zajednice i izabrali predsjedniπtvo i nadzorni odbor. Od predloæena tri kandidata za predsjednika Zajednice izabran je tajnim glasanjem Valentin Puæevski, direktor Eksperimentalno osnovne πkole Jordanovac. Za Ëlanove predsjedniπtva izabrani su: Marijan GrkoviÊ, Rudolf Fijember, Melita Ficko, Vladimir HajniÊ, Milan Hanæibaba, Tomo Kaloappleera, Aleksandar MiËiÊ, Milan Miljuπ, Marinko PeriÊ, Rajna PopajdiÊ, Mijo Pospiπ, Mirko RebroviÊ, Pero Strineka, Zdravko ÆabËiÊ i Tomo Æalac iz Zagreba. U nadzorni odbor izabrani su: Petar AleksiÊ, Ivan DujmoviÊ i Rudolf Udijer. Skupπtina je donijela zakljuëke na osnovi kojih predsjedniπtvo Zajednice treba izraditi svoj program rada. Osim toga Skupπtina je razmatrala i Teze nacrta zakona o financiranju odgoja i obrazovanja i u povodu toga donijela rezoluciju i zaduæila predsjedniπtvo da je dostavi nadleænim republiëkim organima i objavi u πtampi«. U okviru politike samoupravljanja, neπto hrabrija uëiteljska skupina pokuπava vlastitom organiziranoπêu i sustavnim djelovanjem samostalno nastupati u ime πkola. Zajednica se bavila struënim pitanjima u osnovnom obrazovanju, posebice unapreappleivanjem æivotnog i radnog poloæaja zaposlenih u osnovnim πkolama, a veliku je pomoê pruæala u normativnim djelatnostima. Zajednica osnovnih πkola bila je staleπka, ali i struëna udruga. Nije bilo pitanja iz podruëja πkolstva da se ono nije naπlo na razmatranju zajednice osnovnih πkola. Mada je ona osnovana unutar tada dozvoljenih politiëkih i organizacijskih okvira,

veê na osnivaëkoj skupπtini postalo je oëigledno da nova organizacija izraæava ujedno i oπtru kritiku postojeêeg sustava kojem je javnost otvoreno upoznata da se i druπtveni i materijalni poloæaj osnovnog obrazovanja neprekidno pogorπava. Meappleutim, ta kritika postojeêeg sustava u politiëkim krugovima doëekana je kao kritika tadaπnje prosvjetne politike. U prvim godinama djelovanja Zajednica je usmjerena na borbu za odgovarajuêi pedagoπki standard u πkolama kao i za kvalitetan osobni standard uëitelja. Pod pokroviteljstvom Zajednice javljaju se prvi uëiteljski πtrajkovi kao efikasni pritisci na vlast za poboljπanje osobnog standarda uëitelja. U to vrijeme u nekim dijelovima Hrvatske uëitelji nisu dobili po nekoliko plaêa te je nezadovoljstvo prosvjetara bilo sve veêe. Isto tako, Zajednica koja se smatrala nasljednicom hrvatskog uëiteljstva iz prijeratnih razdoblja, nastoji spasiti i saëuvati imovinu hrvatskih uëitelja. U samom poëetku rada, osim Valentina Puæevskog kao predsjednika Zajednice, njezinom razvitku i radu naroëito su pridonijeli njeni tajnici Gligor Duda i Marijan JoziÊ. Koliko znaëenje Zajednica ima u razdoblju 60-ih i 70-ih godina vidimo iz nekoliko Ëinjenica: Hrvatski sabor uputio je zahtjev Zajednici da odredi dva predstavnika u RepubliËku zajednicu obrazovanja, napravljen je plan rada i financijski plan za rad Zavoda za unapreappleenje πkolstva kojeg je odobravala i donosila Zajednica. Da bi Zajednica mogla djelovati na delegatskom principu, izabrani su slijedeêi organi: Predsjedniπtvo Zajednice Sekretarijat Zajednice Komisije Predsjedniπtva Radne grupe Sva predsjedniπtva su strukturirana na delegatskom principu i birana na skupπtinama Zajednice. Uz prvo Predsjedniπtvo izabran je i Sekretarijat, jedno usko operativno tijelo, koje je pripremalo materijale za sastanke, provodilo analize rada i davalo sugestije za poboljπanje sadræaja rada, te kontaktiralo s DPO i Ëlanicama. BuduÊi da je samoupravna preobrazba osnovne πkole zahtijevala intenzivan i opseæan rad, uz Predsjedniπtvo su bile oformljene i ove komisije: Komisija za ekonomiku πkola, Komisija za eksperimentalne πkole, Komisija za unapreappleivanje osnovne djelatnosti πkola, Komisija za obrazovanje odraslih, Komisija za razvoj samoupravnih odnosa, Komisija za standard prosvjetnih radnika. Radi bolje organizacije, odnosno rjeπavanje pojedinih problema koje su donosili æivot i reforma obrazovanja, Predsjedniπtvo je organiziralo i posebne radne grupe struënjaka. Tih je grupa u proteklom radu Zajednice bilo mnogo. One su pridonijele efikasnijem rjeπavanju brojnih aktualnih problema osnovnih πkola, kao i organiziranju raznih savjetovanja i struënih skupova posveêenih provoappleenju samoupravne transformacije naπe osnovne πkole.

Zajednica je, kao πto je veê istaknuto, prvenstveno i nastala radi uspjeπnijeg transformiranja osnovne πkole u radnu organizaciju odgoja i osnovnog obrazovanja. U realizaciji tog zadatka Zajednica je provela nekoliko raznovrsnih akcija. Jedan pravac djelovanja je bio snimanje postojeêe situacije pomoêu anketa provoappleenih meappleu sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti. ZahvaljujuÊi toj akciji, Zajednica je objektivno sagledala postojeêu situaciju, te je mogla razraappleivati detaljne planove djelovanja u smislu prevladavanja starih etatistiëkih oblika organizacije odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli na principima demokratskog usuglaπavanja i sporazumijevanja na liniji πkola, roditelji, ostali graappleani. UsklaappleujuÊi svoju organizaciju sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, Skupπtina zajednice je 1980. godine donijela novi SAS o udruæivanju u Zajednicu i novi Statut. S tim u vezi su usuglaπene odredbe i u svim drugim dokumentima Zajednice. U skladu s novim zakonskim moguênostima organiziranja prosvjetnih radnika Zajednica je dobila i drugi naziv: Zajednica organizacija udruæenog rada odgoja i osnovnog obrazovanja Hrvatske. Razvojem dogaappleaja, kao i daljnjom izgradnjom druπtva, posebno nakon donoπenja Ustava 1974. godine, Zajednica je stalno usavrπavala i unapreappleivala

svoju organizacijsku strukturu, kako bi bila efikasnija, mobilnija i samoupravno strukturirana. Takav naëin djelovanja imao je za cilj pruæanje potrebne pomoêi svim osnovnim πkolama u provoappleenju reformi. 80-ih godina dvadesetog stoljeêa, obzirom na stanje u tadaπnjoj dræavi, vrlo Ëesto predmet rasprave bio je materijalni poloæaj odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Osim materijalnog poloæaja uëitelja, Zajednica je vrlo Ëesto analizirala i davala prijedloge o zakonskim aktima i pravilnicima (radni odnosi, struëno usavrπavanje tajnika, struktura radnih mjesta, zaπtita na radu ). Sredinom 80-ih godina dvadesetog stoljeêa doπlo je do prvih problema u radu Zajednice, naroëito oko njenog statusa, ali je Zajednica i to uspjeπno prebrodila i nastavila s radom. Iako je zajednica izgubila status pravne osobe (vraêen 1989. godine), veê se tada vidjelo da neke flbirokratske strukture«, kako je izreëeno na jednom od sastanaka, pokuπavaju opstruirati rad Zajednice. Tih se godina vrlo Ëesto vodila æuëna rasprava o primjeni tzv. fldruπtvenog dogovora o dohotku«(1982. godina). Zajednica je smatrala da je taj dogovor neprihvatljiv i da je stanje u hrvatskom πkolstvu alarmantno u pogledu materijalnog poloæaja prosvjetnih radnika. Kako je tadaπnja dræava iπla svom kraju, tako je i poloæaj prosvjetnih radnika bio sve teæi. Zajednica je na sve naëine pokuπala upozoriti tadaπnje prosvjetne vlasti o neodræivom stanju u hrvatskom πkolstvu, a naroëito tadaπnje SIZ-ove koji nisu ostvarili oëekivanja nego su odræali flbirokratske odnose u razmjeni rada«. PoËetkom 90-ih godina dvadesetog stoljeêa nastavlja se rad Zajednice u novim okolnostima. Proglaπenjem samostalnosti Republike Hrvatske i poëetak rata doveo je Zajednicu pred nove zadatke. U tom periodu Zajednica je donijela niz novih pravnih akata, napravila nova ustrojstva, uskladila djelovanje prema postojeêoj ratnoj situaciji u Hrvatskoj i zadræala se na sagledavanju statusa uëitelja. Bilo je pretenzija da se prostorije namijenjene radu Zajednice i UËiteljskog doma daju odreappleenim ustanovama koje nemaju veze sa prosvjetom. Ubrzo dolazi do prijedloga da se Zajednica osnovnih πkola preimenuje u Hrvatsku zajednicu osnovnih πkola. Prva sjednica Izvrπnog odbora Hrvatske zajednice osnovnih πkola odræana je 22. rujna 1992. godine u prostorijama UËiteljskoga doma. Godine koje su slijedile bile su vrlo teπke za Zajednicu i njene Ëlanice. Zajednicu su optereêivali nedoreëeni pravni okviri o statusu Zajednice, teπko stanje u πkolama, priliv prognanika kao i stradavanje prosvjetnih radnika u obrani domovine. Zajednica je donijela odluku o pomoêi obiteljima poginulih branitelja zaposlenih u πkolama odreappleenim novëanim iznosom (1994.-1998.). Naæalost, Zajednica je bila skoro pred gaπenjem, obzirom da viπe nije bila u sustavu hrvatskoga πkolstva, ali Zakonom o javnim ustanovama ona nastavlja svoj rad na zadovoljstvo svih svojih Ëlanica. Registracijom kod TrgovaËkog suda 1996. godine Zajednica ulazi u svoje novo poglavlje rada. Tada je djelatnost, uglavnom, usmjerena na pravnu pomoê πkolama u njihovom radu, te na pomoê tajnicima raëunovoappleama i ravnateljima. Pravnu pomoê kao i zastupanje Zajednice u pismenom i usmenom obliku pruæao je gospodin Vinko Tihi dip. Iur., koji je u Zajednici radio do 2002. godine.

Osim pravnih savjeta, Zajednica je izraappleivala i ogledne primjerke opêih akata potrebnih πkolama. U to vrijeme izlazio je 2-3 puta godiπnje besplatni Ëasopis Bilten Zajednice. Zajednica svoje djelovanje usmjerava i na podruëje humanitarnih aktivnosti donacijom novëane pomoêi ugroæenim πkolama iz ratnog podruëja. U skladu s odredbama Zakona o ustanovama 2007. godine Zajednica dobiva i prvu ravnateljicu Melitu KovaËev koja svoju duænost obnaπa do 2012. godine. Nasljeappleuje je gospoapplea Jasenka JonjiÊ. Tijekom 2014. godine na mjesto ravnatelja Zajednice dolazi Nenad BronzoviÊ, dugogodiπnji ravnatelj Osnovne πkole Rapska u Zagrebu. Danas Hrvatska zajednica osnovnih πkola, temeljem svoje osnovne djelatnosti, evidentno i u potpunosti realizira svoje zadaêe, kako u savjetodavnom pogledu, tako i u konkretnoj pomoêi Ëlanicama u obavljanju djelatnosti vezanih za rad u osnovnom πkolstvu. Razvija poslovnu informiranost kao i pomoê u rjeπavanju tekuêih pitanja od znaëaja za Ëlanice. Izuzetno je dobra suradnja s ustanovama i tijelima Ëija je djelatnost vezana za osnovno pa i za srednje πkolstvo. Svakodnevnim usmenim i pismenim odgovorima Ëlanice dobivaju pravne savjete od gospoapplee Olivere MarinkoviÊ, pravne savjetnice u Zajednici. Putem mreænih stranica objavljuju se nacrti opêih akata i informira Ëlanice o novim pravnim i zakonodavnim propisima kao i pomoê pri izradi istih. Najmanje dva puta godiπnje odræavaju se struëni skupovi u organizaciji Zajednice, a isto tako i jednodnevni skupovi na kojima se obraappleuju teme interesantne Ëlanicama. Rad Zajednice ovisi i o uspjeπnoj suradnji Upravnog vijeêa i ravnatelja Zajednice jer bez te suradnje rad u Zajednici bio bi vrlo teæak. Na kraju ovoga maloga vremeplova kroz povijest Hrvatske zajednice osnovnih πkola treba uputiti zahvalu svima koji su sudjelovali u ovih 50 godina rada Zajednice. Svi su oni svojim predanim prosvjetarskim radom znaëajno utjecali na kvalitetu rada uëitelja i njihov pravilan odnosu prema uëeniku. U svom daljnjem radu Zajednica Êe se svakako truditi da i dalje permanentno radi na osnovnoj ideji koja vodi boljem hrvatskom πkolstvu. Prisjetimo se imena koji su svojim radom zaduæili Zajednicu, a izabrani su na izbornim skupπtinama Zajednice. Izborna skupπtina 1969. godine 1. Gedeon Banjeglav 17. Vlado Mojaπ 2. Veljko BobiËiÊ 18. MomËilo MrappleenoviÊ 3. Duπko BogdaniÊ 19. Matija PerkoviÊ 4. Josip BrkiÊ 20. Josip PopovaËki 5. Milenko CareviÊ 21. Mijo Pospiπ 6. Ivan DujmiÊ 22. Valentin Puæevski 7. Marija FeriÊ 23. Mirko RebroviÊ 8. Baro GlavoËiÊ 24. Slavko Siladi

9. Marijan GrkoviÊ 25. Stjepan SiroglaviÊ 10. Vlado HajniÊ 26. Ljerka uriê 11. Fabijan Longin 27. Rudolf Udijer 12. Mato MatokiÊ 28. Josip Vegi 13. Branko Mrincel 29. Adam Vlasec 14. Aleksandar MiËiÊ 30. orapplee zagorac 15. piro MilevËiÊ 31. Marko ZeËeviÊ 16. Nenad MileusniÊ Izborna skupπtina 1972. godine 1. Duπko BogdaniÊ 17. Zvonimir Koraj 2. Mirko BratiÊ 18. Antun LonËareviÊ 3. Josip Brtan 19. Franjo LjubiÊ 4. Milenko CareviÊ 20. Branko Marion 5. orapplee Cikovac 21. Marijana Mikulek 6. Josip»okolica 22. Ivo MioËeviÊ 7. Ivan»olak 23. MomËilo MrappleenoviÊ 8. Alojz Dolinar 24. Matija PerkoviÊ 9. Ivan DujmoviÊ 25. Gavre Raπeta 10. Gojko»ulibrk 26. Vladimir Novak 11. Josip ura 27. Franjo SoriÊ 12. Milan Erga 28. Blaæ SviliËiÊ 13. Bare GlavoËiÊ 29. Duπan olaja 14. Æivana Ilijaπ 30. Adam Vlasac 15. Boæo VinceriÊ 31. Stjepan ÆivkoviÊ 16. Rudolf Josip 32. Mate ÆuriÊ Izborna skupπtina 1976. godine 1. Mile BorkoviÊ 12. Matija PerkoviÊ 2. Vinko PetkoviÊ 13. Nada Prica 3. Josip BrkiÊ 14. Ante PeriËin 4. Ivan»olak 15. Dobrila PiletiÊ 5. Alojz Dolinar 16. Darinka BrgiÊ 6. Ivan DujmoviÊ 17. Mladen rajiê 7. Vladimir HraniÊ 18. Zdravko SmiljaniÊ 8. Slavko JosipoviÊ 19. Ivan TrinaestiÊ 9. Zvonimir Koraj 20. Milan VukuπiÊ 10. Ivo MioËeviÊ 21. Adam Vlasac 11. Vladimir Novak

Izborna skupπtina 1980. godine 1. Ivica Grepl 11. Vladimir Novak 2. Petar Herceg 12. Strahimir NjegomiroviÊ 3. Boæo Ovek 13. Matija PerekoviÊ 4. Ivan JeleËki 14. Æeljko Æigman 5. Joso Kolak 15. Marica Pervan 6. Milka KrbavËiÊ 16. Ranko agovac 7. Milivoj Latin 17. Nebojπa VujiÊ 8. Milena Latin 18. Milan VukuπiÊ 9. Matija Miklobuπec 19. Duπko Bebek 10. Mijo NikoliÊ

Izborna skupπtina 1985. godine 1. Desanka BaËiÊ 11. Ivan PapiÊ 2. Duπko Bebek 12. Marijan Peπa 3. Veljko BobiËiÊ 13. Domagoj Sedlar 4. Vlado FuduriÊ 14. Anappleelka SertiÊ 5. Mirjana KolariÊ 15. Ranko agovac 6. Milivoj Lalin 16. Pero Tuπek 7. Ratko Madæar 17. Mirko uzelac 8. Matija Miklobuπec 18. Kreπimir ValentiÊ 9. Josip MiliËiÊ 19. Rudolf ZgombiÊ 10. Nada MiliËiÊ Mandatno razdoblje od 1991. do 1996. godine 1. Kreπimir ValetiÊ, predsjednik 2. Domagoj Sedlar 3. Ranko agovac 4. Anappleelka SertiÊ 5. Rudolf ZgombiÊ 6. Matija Miklobuπec 7. Ruæica PoliÊ 8. Vinko IviÊ 9. Pero Tuπek Tajnica ZO H-a, Marica Pervan Mandatno razdoblje od 1996. do 2000. godine 1. Andrija BuntiÊ 2. Nikola KlariÊ 3. Zdenko IleËiÊ 4. Josip Zbiljski 5. Boæena Slunjski 6. Marija KataliniÊ 7. Mate MamiÊ 8. Milivoj Bitanga 9. Josip LovriÊ 10. Tihomir Benke 11. Marijan Peπa 12. Josip KampiÊ 13. Boæidar VuËetiÊ

14. Ivan VukiÊ 15. Stjepan Sokol Mandatno razdoblje od 2001. godine do 2006. godine 1. Andrija BuntiÊ 2. Nikola KlariÊ 3. Zdenko IleËiÊ 4. Josip Zbiljski 5. Boæena Slunjski 6. Marija KataliniÊ 7. Mate MamiÊ 8. Miljenko Bitanga 9. Josip LovriÊ 10. Tihomir Benke 11. Marijan Peπa- prestao biti Ëlan 12. Josip KampiÊ 13. Boæidar VuËetiÊ - prestao biti Ëlan 14. Ivan VukiÊ 15. Stjepan Sokol Vinko RinËiÊ Gordana GazdiÊ Buhanec

MANDATNO RAZDOBLJE 2006. - 2010. Upravno vijeêe od 2006. godine do 2006. godine 1. Stjepan Puπkar, predsjednik 2. Tomislav Horvat 3. Nikica MihaljeviÊ 4. Mate MamiÊ 5. Jozo avar 6. Gordana GazdiÊ Buhanec 7. Marija KataliniÊ 8. Boæena Slunjski 9. Zvjezdana Treska 10. Stjepan Sokol 11. Anton Sabljak 12. Æeljko imuniê 13. Mijo BajiÊ 14. Milan timac 15. Mato VidoviÊ

Upravno vijeêe od 01.01.2007. godine do 2010. godine 1. Tomislav Horvat, predsjednik 2. Stjepan Puπkar 3. Nikica MihaljeviÊ 4. Mate MamiÊ 5. Gordana GazdiÊ Buhanec 6. Marija KataliniÊ 7. Boæena Slunjski 8. Zvjezdana Treska 9. Stjepan Sokol 10. Anton Sabljak 11. Æeljko imuniê 12. Mijo BajiÊ 13. Milan timac 14. Mato VidoviÊ 15. Miljenko Bitanga

Fotografije sa savjetovanja Vodice, 2007 Primoπten, 2016 Zagreb, 2016

Upravno vijeêe od 2010. godine do 2014. godine 1. Karmen Hans-Jalπovec, predsjednica 2. Nikica MihaljeviÊ 3. urapplea Horvat 4. Tihomir JurËeviÊ 5. Miljenko Bitanga 6. Æeljko imuniê 7. Zdenko IleËiÊ 8. Mato VidoviÊ 9. Kreπimir BoæiÊËeviÊ 10. tefica Facko 11. Zlatko KraljeviÊ 12. Jasna ButumoviÊ 13. Biserka ÊuriÊ 14. Jure MiπkoviÊ 15. Tomislav Paljak prestao biti Ëlan Nenad Oremuπ prestao biti Ëlan i postao v.d. ravnatelj HZO Æeljko Vidmar Upravno vijeêe od 2014. godine do 2018. godine 1. Josip ManduriÊ predsjednik 2. Jasmina Hamer prestala biti Ëlan 3. Bernardo Kotlar 4. Ivan Uzun 5. Miroslav JukiÊ 6. Vladimir Vuger 7. Nenad Oremuπ 8. Josip PetroviÊ 9. Zdravko Dominik 10. Antonija MirosavljeviÊ 11. Nevenka TurπËak 12. Andrija BiliËiÊ prestao biti Ëlan 13. Sanja»agalj 14. Æeljko Kelava 15. Pavo imoviê Irena DukiÊ Andrej PekliÊ

Pravni savjetnik/ca Vinko Tihi 1992.-2002. Sanja TomaπiÊ 2002.-2003. Zorana MandariÊ 2003.-2004. Olivera MarinkoviÊ 2004. - Tajnica/raËunovoapplea Mirica BertoviÊ od 1989. - 2010. Sanja DuπiÊ 2010. Upravno vijeêe danas