REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Σχετικά έγγραφα
Vodič za navođenje hranjivih vrijednosti hrane

NUTRITIVNA DEKLARACIJA kao obvezni podatak na hrani

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

18. listopada listopada / 13

DODATAK PREHRANI s koenzimom Q10, vitaminima, mineralima i elementima u tragovima

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

numeričkih deskriptivnih mera.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kaskadna kompenzacija SAU

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Koprivnica, TEKST DEKLARACIJE ZA PROIZVOD: NUTRIBEL COMPLEX. Hrana za posebne medicinske potrebe, 200 ml, okus čokolada.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Marija Batinić Sermek Ministarstvo poljoprivrede Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Imotski, 26. studenog 2015.

( , 2. kolokvij)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

IZVODI ZADACI (I deo)

Operacije s matricama

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

1 Promjena baze vektora

Teorijske osnove informatike 1

dr. sc. Sanja Kolarić Kravar Ministarstvo poljoprivrede Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Zagreb, 9. veljače 2016.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

7 Algebarske jednadžbe

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

1.4 Tangenta i normala

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

radni nerecenzirani materijal za predavanja

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj. I. Uvodne odredbe

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

SPECIFKACIJA PROIZVODA TURBOMAX P. PERLIS d.o.o., Osječka 205, Josipovac, Hrvatska

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

5. Karakteristične funkcije

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Centravit tablete - Uputa o lijeku

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od

Periodičke izmjenične veličine

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Transcript:

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Vodič za navođenje hranjivih vrijednosti hrane 2. izdanje Siječanj 2013.

SADRŽAJ UVOD 3 1. PRIMJENA VODIČA ZA NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE 4 2. POJMOVI, ENERGETSKA VRIJEDNOST I HRANJIVA VRIJEDNOST HRANE 4 2.1. Pojmovi 4 2.2. i količina hranjivih tvari 5 3. NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE 5 3.1. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane prema skupinama 6 3.2. Navođenje podataka o šećerima, poliolima, škrobu 7 3.3. Navođenje podataka o količini masti, masnih kiselina i kolesterola 7 3.4. Način navođenja hranjivih vrijednosti hrane 8 3.5. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane po obroku 9 3.6. Navođenje vitamina i minerala 9 4. NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI KOD PROIZVODA S PREHRAMBENOM TVRDNJOM 10 5. NEZAPAKIRANA HRANA 14 6. REFERENTNE VRIJEDNOSTI HRANJIVIH TVARI HRANE 15 6.1. RDA (Recommended Daily Allowances) 15 6.2. GDA (Guideline Daily Amounts) 15 7. PRIMJERI ČESTIH POGREŠAKA PRI NAVOĐENJU HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE 19 PRILOG 1 24 PRILOG 2 POPIS POSEBNIH PROPISA IZ POGLAVLJA 3. 24 Vodič za navođenje hranjivih vrijednosti hrane izrađen je radi primjene Pravilnika o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09) i podložan je izmjenama u slučaju donošenja novih propisa. Primjeri korišteni u ovom dokumentu informativno su karaktera i navedeni su samo kao pojašnjenje. 2

UVOD Način navođenja hranjivih vrijednosti hrane propisan je Pravilnikom o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09) koji je donesen u veljači 2009. odine, temeljem Zakona o hrani (NN 46/07, 84/08, 55/11), a primjenjuje se na hranu namijenjenu isporuci krajnjem potrošaču, kao i na hranu namijenjenu opskrbi uostiteljskih objekata, kantina, bolnica, dječjih vrtića, škola, ustanova socijalne skrbi i druih sličnih subjekata u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potrošaču za izravnu konzumaciju. Odredbe spomenuto Pravilnika ne primjenjuju se na prirodne mineralne vode ili drue vode namijenjene konzumaciji i na dodatke prehrani. Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane ne dovodi u pitanje odredbe Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 41/10). Uravnotežena prehrana bitna je tijekom cijelo životno perioda te ima veliki utjecaj na zdravlje pojedinca. Hranom se osiurava enerija potrebna za rast, tjelesnu aktivnost i drue tjelesne funkcije te se njome unose tvari koje izrađuju i održavaju tijelo, pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije i poboljšavaju otpornost prema bolestima. Pojedincu je bitno zadovoljiti ne samo eneretske potrebe, već i potrebe za hranjivim tvarima. Za postizanje uravnotežene prehrane potrebno je znati izvor hranjivih tvari, njihovu funkciju i količinu te je stoa bitno da potrošač dobije ispravnu i jasnu informaciju temeljem koje će moći donijeti odluku o kupnji određeno proizvoda u skladu sa svojim prehrambenim navikama. Upute u Vodiču primjenjuju se na zapakiranu i nezapakiranu hranu koja se isporučuje krajnjem potrošaču, odnosno svim subjektima u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potrošaču za izravnu konzumaciju. 3

1. PRIMJENA VODIČA ZA NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE Ovim Vodičem pojašnjava se način navođenja hranjivih vrijednosti hrane. Vodič se ne primjenjuje na: - prirodne mineralne vode ili drue vode namijenjene konzumaciji te - dodatke prehrani. Vodič je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji su odovorni za označavanje hrane te osobama koje obavljaju službenu kontrolu hrane. 2. POJMOVI, ENERGETSKA VRIJEDNOST I HRANJIVA VRIJEDNOST HRANE 2.1. Pojmovi Navođenje hranjivih vrijednosti hrane je navođenje podataka koji se odnose se na: a) eneretsku vrijednost hrane; b) sljedeće hranjive tvari: - bjelančevine - uljikohidrati - masti - vlakna - natrij - vitamini i minerali navedeni u Prilou 1. koji su prisutni u značajnoj količini kako je definirano u Prilou 1. Prehrambena tvrdnja je svaka tvrdnja koja pri prezentiranju ili reklamiranju hrane tvrdi, navodi na zaključak ili upućuje da hrana ima određena hranjiva svojstva uvjetovana: a) eneretskom vrijednošću koja može biti prirodna, smanjena, povećana ili je nema i/ili b) hranjivim tvarima koje mou biti prirodno prisutne, dodane, oduzete ili nisu prisutne. podrazumijevaju količinu bjelančevina izračunatu prema formuli: bjelančevine = ukupni dušik po Kjeldahlovoj metodi x 6,25. podrazumijevaju sve uljikohidrate koji se prerađuju metabolizmom čovjeka, uključujući i poliole. Šećeri podrazumijevaju sve monosaharide i disaharide zastupljene u hrani, osim poliola. podrazumijevaju ukupne lipide uključujući i fosfolipide. Zasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline bez dvostruke veze. Jednostruko nezasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline sa cis dvostrukom vezom. Višestruko nezasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline sa cis, cis-metilen prekinutim dvostrukim vezama. Vlakna čine polimeri uljikohidrata sa tri ili više monomernih jedinica koja nisu probavljiva niti se apsorbiraju u tankom crijevu, a pripadaju u jednu od sljedećih kateorija: - jestivi polimeri uljikohidrata prirodno prisutni u hrani; - jestivi polimeri uljikohidrata dobiveni fizikalnim, enzimskim ili kemijskim postupkom iz sirovine i koji imaju znanstveno dokazan pozitivan fiziološki učinak na oranizam; - jestivi sintetski polimeri uljikohidrata koji imaju znanstveno dokazan pozitivan 4

fiziološki učinak na oranizam. Prosječna vrijednost je vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive tvari sadržanu u određenoj hrani, uz dopuštena odstupanja s obzirom na sezonsku promjenjivost, način konzumacije i ostale čimbenike koji mou prouzrokovati variranje stvarne vrijednosti. 2.2. i količina hranjivih tvari Kako bi se odredila eneretska vrijednost koriste se sljedeći faktori preračunavanja: uljikohidrati (osim poliola) polioli bjelančevine masti alkohol (etanol) oranske kiseline salatrim (struktuirani trilicerid niže eneretske vrijednosti) vlakna eritritol 4 kcal/ 17 kj/ 2,4 kcal/ 10 kj/ 4 kcal/ 17 kj/ 9 kcal/ 37 kj/ 7 kcal/ 29 kj/ 3 kcal/ 13 kj/ 6 kcal/ 25 kj/ 2 kcal/ 8 kj/ 0 kcal/ 0 kj/ Jedinice u kojima se brojčano izražava eneretska vrijednost i količina hranjivih tvari ili njihovih sastojaka u hrani su sljedeće: eneretska vrijednost kj i kcal bjelančevine uljikohidrati masti natrij vlakna kolesterol m vitamini i minerali kako je navedeno u Prilou 1 3. NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE Navođenje hranjivih vrijednosti hrane obvezno je kod: 1. hrane s navedenom prehrambenom ili zdravstvenom tvrdnjom propisane posebnim propisom (Prilo 2. točka 1.); 2. hrane oboaćene hranjivim tvarima kao što su vitamini i minerali i drue tvari propisane posebnim propisom (Prilo 2. točka 2.); 3. hrane za dojenčad i malu djecu te prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu propisane posebnim propisom (Prilo 2. točka 3.). Na zapakiranoj hrani svi podaci o hranjivim vrijednostima hrane moraju biti jasno vidljivi, čitljivi i neizbrisivi te se moraju se nalaziti na uočljivom mjestu na ambalaži. 5

Navođenje hranjivih vrijednosti hrane, bez obzira radi li se o obveznom ili dobrovoljnom navođenju, mora biti u skladu s Pravilnikom o navođenju hranjivih vrijednosti hrane. Preporuka je pri navođenju hranjivih vrijednosti koristiti terminoloiju koju koristi i spomenuti Pravilnik. Hranjiva vrijednost hrane izražava se na 10 ili 100 ml proizvoda koji se stavlja na tržište, a može se izraziti i po obroku (vidjeti polavlje 3.5.). 3.1. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane prema skupinama Hranjive vrijednosti hrane se navode prema sljedećim skupinama i navedenom redoslijedu: a) skupina 1: eneretska vrijednost hrane količina bjelančevina količina uljikohidrata količina masti b) skupina 2: eneretska vrijednost hrane količina bjelančevina količina uljikohidrata količina šećera količina masti količina zasićenih masnih kiselina količina vlakana količina natrija Primjer: Primjer: Navođenje hranjivih vrijednosti hrane prema skupini 1 Prosječne hranjive vrijednosti 10 1640 kj/387 kcal 5 85 3 Navođenje hranjivih vrijednosti hrane prema skupini 2 Prosječne hranjive vrijednosti 10 1640 kj/387 kcal 5 6

od toa: šećeri od toa: zasićene masne kiseline Vlakna Natrij 85 35 3 1,5 2 0,5 3.2. Navođenje podataka o šećerima, poliolima, škrobu Podaci o šećerima i/ili poliolima i/ili škrobu, navode se odmah nakon navođenja količine uljikohidrata i to na sljedeći način: - uljikohidrati () od toa: šećeri () polioli () škrob (). Navođenje šećera kao dio uljikohidrata podrazumijeva ukupne monosaharide i disaharide. U slučaju kada se navodi prehrambena tvrdnja vezana za vrstu šećera, primjerice fruktozu ili laktozu, navodi se količina te vrste šećera u odnosu na ukupne šećere na sljedeći način: - uljikohidrati () od toa: šećeri () od toa: fruktoza (). Primjer: Piće sa sokom od crno ribiza i jabuke od koncentrirano soka 100 ml približno sadrži 153kJ (36 kcal) < 0,1 od toa: šećeri 9, 9, 0,1 od toa: zasićene masne kiseline 0 Vlakna 0,1 Natrij 0,1 3.3. Navođenje podataka o količini masti, masnih kiselina i kolesterola Podaci o količini masnih kiselina i/ili kolesterola, navode se odmah nakon navođenja ukupne količine masti na sljedeći način: - masti () od toa: zasićene masne kiseline () jednostruko nezasićene masne kiseline () višestruko nezasićene masne kiseline () kolesterol (m). 7

Prilikom navođenja količine jednostruko nezasićenih masnih kiselina i/ili višestruko nezasićenih masnih kiselina obvezno je navođenje i količine zasićenih masnih kiselina, iako se to ne smatra prehrambenom tvrdnjom. Primjer: Mararin od toa: šećeri od toa: zasićene masne kiseline: jednostruko nezasićene masne kiseline višestruko nezasićene masne kiseline kolesterol Natrij Vitamin E Vitamin A Vitamin D *RDA- preporučene dnevne količine 2200kJ/540 kcal 6 22 19 < 0,5 0 m 0,195 15 m (150%*) 700 μ (87,5%*) 5 μ (100%*) 3.4. Način navođenja hranjivih vrijednosti hrane Podaci se mou navoditi: - u tabelarnom obliku, znamenkama poravnatim u stupce ILI - nanizani u liniji, u slučaju da nema dovoljno raspoloživo prostora za tabelarni oblik. Primjer: Tabelarni prikaz Linijski prikaz Fermentirano mlijeko sa žitaricama Hranjiva vrijednost hrane 10 407 kj (96 kcal) 3,3 15,2 od toa: 14, šećeri 2,5 od toa: 1,6 zasićene masne kiseline Vlakna 0,2 Natrij 0,02 Hranjiva vrijednost hrane u 10: eneretska vrijednost 407 kj/96kcal, bjelančevine 3,3 ; uljikohidrati 15,2 od toa šećeri 14,; masti 2,5 od toa zasićene masne kiseline 1,6 ; vlakna 0,2, natrij 0,02. 8

3.5. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane po obroku Podaci o hranjivim vrijednostima hrane navode se za količinu od 10 ili 100 ml, a mou se izražavati i po obroku, ukoliko je označen podatak o količini koju čini jedan obrok ili podatak o broju obroka sadržanih u pretpakovini. Primjer: Voćni musli Pri navođenju hranjivih vrijednosti hrane po obroku potrebno je odrediti količinu obroka Hranjiva vrijednost hrane 100 po obroku (4 muslija + 60 ml mlijeka s 1,7%m.m.) 1365 kj (322 kcal) 666 kj (157 kcal) 8,2 5,3 od toa: šećeri 63 24 28 12,4 od toa: zasićene masne kiseline 3,7 0,6 2,5 0,8 Vlakna 1 4 Natrij 0,04 0,01 Tiamin 0,3 m (27% RDA*) 0,2 m (18% RDA*) Manezij 89 m (24% RDA*) 43 m (11% RDA*) Željezo 3,4 m (24% RDA*) 1,4 m (10% RDA*) *RDA - preporučena dnevna količina 3.6. Navođenje vitamina i minerala Ako su u hrani prisutne značajnije količine vitamina i/ili minerala, one moraju biti izražene i kao postotak preporučene dnevne količine (Recommended Daily/Dietary Allowances RDA) za količine od 10, 100 ml ili po obroku. Značajnijom količinom smatra se količina koja iznosi 15% od preporučene dnevne količine navedene u Prilou 1., a sadržana je u 10, 100 ml ili u jednoj pretpakovini, koja se stavlja na tržište, a sadrži jedan ili više obroka od kojih je samo jedan obrok preporučen za dnevnu konzumaciju. Vitamini i minerali prisutni u količini manjoj od 15% RDA ne navode se u tablici hranjivih vrijednosti hrane, već u popisu sastojaka. Primjer 1: Eneretsko piće 250 ml Prosječne hranjive vrijednosti u 100 ml % RDA* 261 kj (62 kcal) 0,4 15 9

Niacin 8 m 50 Pantotenska kiselina 2 m 33 Vitamin B6 2 m 143 Vitamin B2 1,6 m 114 Vitamin B12 1,6 μ 64 *RDA preporučena dnevna količina Primjer 2: Tvrdi bomboni s okusom limuna, s vitaminom C Neto količina: 25 e 11 bombona dnevno podmiruje dnevnu potrebu za vitaminom C Prosječne hranjive vrijednosti u 10 4 (1 bombon) 1630 kj / 383 kcal 65 kj/15 kcal od toa: šećeri 95,3 67,9 3,8 2,7 od toa: zasićene masne kiseline Vlakna Natrij Vitamin C 180 m (225% RDA*) 7,2 m (9% RDA*) *RDA preporučena dnevna količina Primjer 3: U primjeru su navedeni podaci za hranjive vrijednosti hrane iz skupine 1 uz navođenje vitamina i minerala Biskvit s mliječnim punjenjem i čokoladnim preljevom Hranjiva vrijednost 100 RDA* kj/kcal 1842/442 7,2 37,4 29,3 Vitamin B2 (riboflavin) m 0,25 (18%) Vitamin B12 μ 0,45 (18%) Kalcij m 149 (19%) Fosfor m 185 (26%) *RDA preporučena dnevna količina 4. NAVOĐENJE HRANJIVIH VRIJEDNOSTI KOD PROIZVODA S PREHRAMBENOM TVRDNJOM Za hranu kod koje se pri označavanju, prezentiranju ili reklamiranju, isključujući eneričko reklamiranje, navodi prehrambena tvrdnja, obvezno je navođenje hranjivih vrijednosti. Podaci o hranjivim vrijednostima te hrane moraju uključivati i hranjivu tvar koja je navedena u prehrambenoj tvrdnji. 10

U slučaju da je navođenje hranjive tvari i njezine količine propisano posebnim propisima navedenim u Prilou 2., tada se isto ne smatra prehrambenom tvrdnjom. Primjer 1: Tablica hranjivih vrijednosti hrane u ovom primjeru mora sadržavati podatak o količini vitamina i postotni udio preporučene dnevne količine Sok od više vrste voća ima navedenu prehrambenu tvrdnju oboaćen vitaminima Prosječne hranjive vrijednosti u 100 ml 218 kj/51 kcal 0,4 od toa: šećeri 11,6 11,2 od toa: zasićene masne kiseline 0,2 0,03 Vlakna 0,3 Natrij < 0,01 VITAMINI u 100 ml (RDA*) Vitamin C 20 m (25%) Niacin 6,0 m (37%) Vitamin E 3,0 m (25%) Pantotenska kiselina 2,0 m (33%) Vitamin B6 0,7 m (50%) Vitamin B1 0,5 m (45%) Vitamin A (iz provitamina A) 120 μ (15%) Folna kiselina 66 μ (33%) Biotin 15 μ (30%) *RDA = preporučena dnevna količina ILI Prosječne hranjive vrijednosti u od toa: šećeri od toa: zasićene masne kiseline Vlakna Natrij VITAMINI Vitamin C Niacin Vitamin E Pantotenska kiselina 100 ml 218 kj (51 kcal) 0,4 11,6 11,2 0,2 0,03 0,3 < 0,01 20 m (25% RDA*) 6,0 m (37% RDA) 3,0 m (25% RDA) 2,0 m (33% RDA) 11

Vitamin B6 Vitamin B1 Vitamin A (iz provitamina A) Folna kiselina Biotin *RDA = preporučena dnevna količina 0,7 m (50% RDA) 0,5 m (45% RDA) 120 μ (15% RDA) 66 μ (33% RDA) 15 μ (30% RDA) ILI Prosječne hranjive vrijednosti u Vitamin C Niacin Vitamin E Pantotenska kiselina Vitamin B6 Vitamin B1 Vitamin A (iz provitamina A) Folna kiselina Biotin *RDA = preporučena dnevna količina 100 ml 218 kj/51 kcal 0,4 11,6 0,2 20 m (25% RDA*) 6,0 m (37% RDA) 3,0 m (25% RDA) 2,0 m (33% RDA) 0,7 m (50% RDA) 0,5 m (45% RDA) 120 μ (15% RDA) 66 μ (33% RDA) 15 μ (30% RDA) Primjer 2: Svježi brancin ima navedenu prehrambenu tvrdnju omea-3-masnih kiselina izvor Prosječne hranjive vrijednosti u 10 677 kj/162 kcal 19,8 od toa: - šećeri : 9,2 od toa: - zasićene masne kiseline u : - jednostruko nezasićene masne kiseline u : - višestruko nezasićene masne kiseline u : 2,4 3,3 3,5 Vlakna Natrij 0,09 Vitamin E 3 m (25% RDA*) Fosfor 275 m (39% RDA) Kalcij 138 m (17% RDA) *RDA = preporučena dnevna količina Prosječna vrijednost omea 3 masne kiseline u 10: 1,3 12

Primjer 3: Primjer 4: Primjer 5: Šunkarica, polutrajna kobasica Na ambalaži su navodi: liht - sadrži 3% masti i smanjen sadržaj masti u odnosu na klasičnu šunkaricu koja sadrži 18% masti. Također, dozvoljen je navod količina masti smanjena zamjenom masno tkiva s mesom. Prosječne hranjive vrijednosti u 10 od toa: šećeri od toa: zasićene masne kiseline Vlakna Natrij 434 kj / 103 kcal 16 3, < 1, 3, 1,2 < 1, 0,9 Dvopek s heljdinim brašnom s navedenom prehrambenom tvrdnjom izvor vlakana Hranjive vrijednosti u 10 1 komad (9,8 ) 1540 kj/364 kcal 151 kj/36 kcal 11, 1,1 - od toa: šećeri 68,7 3, 6,7 0,3 - od toa: zasićene masne kiseline 5, 2,3 0,5 0,2 Vlakna 1 0,98 Natrij 0,5 0,05 Trajno mlijeko s navedenom prehrambenom tvrdnjom 90% manje laktoze Prosječne hranjive vrijednosti u 10 od toa: šećeri - od toa: laktoza od toa: zasićene masne kiseline jednostruko nezasićene masne kiseline višestruko nezasićene masne kiseline Natrij Kalcij *RDA = preporučeni dnevni unos 238 kj 57 kcal 3,2 4,7 4,7 <0,3 2,8 1,9 0,8 0,1 0,03 120 m (15% RDA*) 13

5. NEZAPAKIRANA HRANA Nezapakirana hrana je hrana koja se pakira na mjestu prodaje na zahtjev potrošača ili bez njea, a prodaje se krajnjem potrošaču ili je namijenjena opskrbi uostiteljskih objekata, kantina, bolnica, dječjih vrtića, škola, ustanova socijalne skrbi i druih sličnih subjekata u poslovanju s hranom koji hranu nude krajnjem potrošaču za izravnu konzumaciju. Kod nezapakirane hrane hranjive vrijednosti navode se u popratnom dokumentu i moraju se dati na uvid potrošaču u slučaju njeovo zahtjeva. Gotova jela u uostiteljskim objektima također mou imati navedene hranjive vrijednosti, što potrošači ocjenjuju korisnom informacijom i dobrom usluom. Primjer 1: Primjer 2: Gotovo jelo Piletina u umaku s bijelom rižom Hranjiva vrijednosti za piletinu s umakom 10 (kj/kcal) 583/139 () 15,5 () od toa: šećeri () škrob () 3,0 2,1 0,7 () od toa: zasićene masne kiseline () jednostruko nezasićene masne kiseline () višestruko nezasićene masne kiseline () kolesterol () 7,2 2,7 2,5 1,0 51 Vlakna () 1,1 Natrij () 0,2 Hranjiva vrijednost za bijelu rižu 10 (kj/kcal) 587/54 () 2,6 () od toa: šećeri () 30,9 1,2 () od toa: zasićene masne kiseline () jednostruko nezasićene masne kiseline () višestruko nezasićene masne kiseline () 1,3 0,3 0,3 0,5 Vlakna () 0,1 Natrij () 0,1 Gotovo jelo Piletina u umaku s bijelom rižom Hranjiva vrijednosti za piletinu s umakom 10 (kj/kcal) 961/227 () 12,2 14

() od toa: šećeri () 26 5 () od toa: zasićene masne kiseline () 8,2 0,7 Vlakna () 0,8 Natrij () 0,3 6. REFERENTNE VRIJEDNOSTI HRANJIVIH TVARI HRANE 6.1. RDA (Recommended Daily Allowances) RDA je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za ispravnu prehranu. Međutim, u svijetu se uvode novi izračuni i novi terminološki sustav DV (Daily Value - dnevnih vrijednosti), odnosno DRI (daily recommended intake - dnevni preporučeni unos). To je novi sustav koji predlaže potrebne količine vitamina i minerala izražene na dinamički način, uz najnižu i najvišu ranicu bez opasnosti za zdravlje ljudi. Navedeni izračuni temelje se na RDA vrijednostima. 6.2. GDA (Guideline Daily Amounts) Hrana koja dolazi na hrvatsko tržište iz Europske Unije, a u posljednje vrijeme sve više i hrana proizvedena u Hrvatskoj, označena je podacima o GDA vrijednostima čije navođenje nije obvezno. GDA (Guideline Daily Amounts) predstavlja vodič (smjernice) koji pokazuje koliko kalorija i hranjivih tvari (bjelančevine, uljikohidrati, šećeri, masti, zasićene masne kiseline, vlakna i sol) sadrži određena količina hrane (obrok) u odnosu na referentni dnevni unos od 2000 kcal. GDA je informacija o eneretskoj vrijednosti hrane i količini četiriju hranjivih tvari: masti, zasićenih masnih kiselina, šećera, soli (natrija) i vlakna (ako ih proizvod sadrži). Od velike je važnosti za ljudsko zdravlje reulirati njihovo unošenje uravnoteženom prehranom. GDA vrijednosti hrane računaju se na temelju sljedećih referentnih vrijednosti: Enerija Šećeri Zasićene masne kiseline Vlakna Sol 2000 kcal 45 23 9 7 2 24 6 Navođenje GDA vrijednosti na hrani pomaže potrošaču izbjeavati prekomjernu konzumaciju određene hrane te mu omoućava svakodnevno vođenje brie o uravnoteženoj prehrani, kao i održavanje normalne tjelesne mase. Druim riječima, uravnotežena prehrana prosječno pojedinca temelji se na dnevnom unosu hrane čija je ukupna eneretska vrijednost 2000 kcal (8400 kj). Pri tome udio, primjerice masti, ne bi 15

trebao biti veći od 7 (što iznosi 630 kcal, odnosno 31,5% ukupne dnevne eneretske potrebe), odnosno šećera 9 (što iznosi 360 kcal, odnosno 18% ukupne dnevne eneretske potrebe). Preporučuje se navođenje GDA vrijednosti na prednjoj strani proizvoda radi bolje komunikacije s potrošačima. Podaci o eneretskoj vrijednosti hrane, šećerima, mastima, zasićenim mastima, soli (natrija), a ako je potrebno i vlaknima navode se u tablici i izraženi su na 10 proizvoda ili na jedan obrok o čijoj količini odlučuje proizvođač. Primjeri navođenja: Izraženo na 10 ili na jedan obrok od... ( ili primjerice 5 keksa ) Eneretska vrijednost šećeri masti zasićene masti % % % % % U slučaju da ima dovoljno raspoloživo prostora na ambalaži preporuka je navesti objašnjenje tablice. Preporučeni dnevni unos prehrambenih tvari (GDA) eneretska vrijednost kcal šećeri u masti u zasićene masti u sol NaCl u 2000 90 70 20 6 Tri su načina označavanja eneretske vrijednosti kod navođenja GDA vrijednosti 1. Kalorije (što podrazumijeva kcal) + eneretska vrijednost 2. Kalorije + eneretska vrijednost + kcal 16

3. + kcal Postoji kombinacija semafora (označavanje bojama pozitivnih i neativnih karakteristika proizvoda visoko, srednje i nisko sadržaja hranjivih tvari ) i GDA vrijednosti. Takvo označavanje nije preporučljivo jer dodatno zbunjuje potrošača, a nije ni definirano koja količina pojedine hranjive tvari označava visok, srednji i nizak sadržaj tako da se za istu količinu hranjive tvari boje razlikuju od proizvođača do proizvođača. Primjer 1: 17

Primjer 2: po serviranju GDA MASTI 7,7 7 ZASIĆENE MASTI 2, 2 ŠEĆERI 42,2 9 SOL 2, 6 visok srednji nizak sadržaj sadržaj sadržaj Razumijevanje tablica Primjer: Objašnjenje: Sladoled s jaodom i okusom vanilije (neto količina 75 ) Prosječne hranjive vrijednosti komad (75 ) 689 kj/163 kcal 2 od toa: šećeri 29,4 24 od toa: zasićene masne kiseline 4,1 3,6 Vlakna 2, Natrij 0,08 kcal šećeri masti zasićene masne kiseline Na vlakna 163 kcal 24 4,1 3,6 0,08 2 8% 27% 6% 18% 3% 8% Konzumiranjem jedne pretpakovine sladoleda potrošač će podmiriti čak 27% dnevne potrebe za šećerima, a pri tome će zadovoljiti samo 8% svoje dnevne eneretske potrebe. To znači da ostali obroci tijekom dana moraju sadržavati manju količinu šećera, odnosno eneretska vrijednost bi trebala potjecati od druih hranjivih tvari (primjerice bjelančevine, masti...) 18

7. PRIMJERI ČESTIH POGREŠAKA PRI NAVOĐENJU HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE Dolje navedeni primjeri pokazuju neke od najčešćih porešaka kod navođenja hranjivih vrijednosti hrane. U navedenim primjerima crvenim slovima označeni su porešno napisani podaci, plavim slovima preporuka, a zelenim slovima ispravno navođenje. Primjer 1: Vitamin navode se nakon masti Osvježavajuće azirano bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata Prosječne hranjive vrijednosti u 100 ml u 355 ml 2,8 kcal/11,8 kj 10 kcal/42 kj od toa: šećeri od toa: zasićene masne kiseline Vit C 16,9 m (21% RDA) 60 m (75% RDA*) Vit B2 0,47 m (34% RDA) 1,7 m (121% RDA) Niacin 5,6 m (35% RDA) 20 m (125% RDA) Vit B6 0,56 m (40% RDA) 2 m (14% RDA) Vit B12 1,69 μ (68% RDA) 6 μ (240% RDA) Biotin 84,5 μ (169% RDA) 300 μ (600% RDA) Pantotenska kiselina 2,8 m (47% RDA) 10 m (167% RDA) Krom 14,1μ (35% RDA) 50 μ (125% RDA) Vlakna Natrij 0,0016 0,006 *RDA preporučena dnevna količina Primjer 2: U ovom primjeru upotrijebljeni su druačiji izrazi od onih u Pravilniku o navođenju hranjivih vrijednosti hrane. Preporuka je upotrebljavati iste izraze kao u navedenom Pravilniku. Prosječna hranjiva Biskvit s mliječnim punjenjem i čokoladnim preljevom Prehrambena vrijednost 10 3 kj/kcal 1842/442 553/132 7,2 2,2 37,4 11,2 Masnoće 29,3 8,8 Vitamin E m 1,5 (15%*) 0,4 (4%*) Vitamin B2 (riboflavin) m 0,25 (15%*) 0,07 (4%*) Vitamin B12 μ 0,45 (45%*) 0,1 (10%*) Kalcij m 149 (18%*) 44 (5%*) Fosfor m 185 (23%*) 55 (6%*) Manezij m 45 (15%*) 13 (4%*) *RDA preporučljiva dnevna količina preporučena 19

Primjer 3: vlakna Krem juha od rajčica s prehrambenom tvrdnjom + vitamini B, C, E i visok sadržaj inulina Prosječne hranjive vrijednosti 100 ml pripremljene juhe (9 suho proizvoda) 200 ml pripremljene juhe (18 suho proizvoda) 111kJ/26 kcal 222,5 kj/52,5 kcal 0,5 1 od toa: šećeri 5,4 3,4 10,8 6,8 od toa: zasićene masne kiseline 0,15 0,1 0,3 0,2 Dijetalna vlakna - od toa inulin 1,4 0,9 2,8 1,8 Natrij 0,25 0,5 Vitamin E 1,0 m (10%*) 2,0 m (20%*) Vitamin C 6,0 m (10%*) 12,0 m (20%*) Vitamin B1 0,15 m (10%*) 0,3 m (20%*) Vitamin B2 0,18 m (10%*) 0,35 m (20%*) Niacin 2,0 m (10%*) 4,0 m (20%*) Vitamin B6 0,23 m (10%*) 0,46 m (20%*) Folna kiselina 20 μ (10%*) 40 μ (20%*) *% od dnevno preporučene količine navodi se na 10 proizvoda Primjer 4: šećer vlakna Trajno mlijeko sadrži prehrambenu tvrdnju + vitamini C, E, B6, B12, folna kiselina + kalcij 100 ml sadrži približno: od toa: mliječni šećer od toa: zasićene masne kiseline Balastna tvar inulin Kalcij Vitamin C Vitamin E Vitamin B6 Vitamin B12 Folna kiselina *RDA = preporučeni dnevni unos 195 kj/46 kcal 3,3 4,7 4,7 1,6 1,1 1. 160 m (20% RDA*) 12 m (20% RDA*) 2 m (20% RDA*) 0,4 m (20% RDA*) 0,2 μ (20% RDA*) 40 μ (20% RDA*) preporučena dnevna količina 20

Primjer 5: masti uljikohidrati vlakna μ Piće s biljnim ekstraktom bijelo čaja Hranjive vrijednosti na 100 ml: eneretska vrijednost 29,2 kcal, ukupne masti, zasićene masne kiseline 0, natrij 4,2 m, ukupni uljikohidrati 7,9, šećeri 7,5, dijetalna vlakna, bjelančevine, vitamin A 100.000 mc (125% RDA*), vitamin C 12 m (15% RDA*), vitamin E 0,95 m (10% RDA), selen 1 mc (1,8% RDA*). *RDA preporučena dnevna količina porešan redoslijed navođenja (vidjeti uljikohidrati polavlje 4.1.) od toa: šećeri vitamin E i selen se ne navode jer ne iznose 15% RDA vrijednosti Primjer 6: šećeri Piće sa sokom od crno ribiza i jabuke od koncentrirano soka 100 ml sadrži približno: 153kJ (36 kcal) < 0,1 9, od toa: šećer iz voća 9, < 0,1 od toa: zasićene masne kiseline < 0,1 Vlakna < 0,1 Natrij < 0,1 Primjer 7: obvezno se navodi prosječna hranjiva vrijednost u 100 od toa: zasićene masne kiseline jednostruko nezasićene masne kiseline višestruko nezasićene masne kiseline kolesterol Mararin sa smanjenim udjelom masti 2200kJ/540 kcal od toa šećeri 6 - masne kiseline: zasićene 22 mono nezasićene 19 trans < 0,5 kolesterol 0 m Vlakna Natrij 0,195 Vitamini E 15 m (150%*) A 700 μ (87,5%*) D 5 μ (100%*) *RDA - preporučena dnevna količina 21

Primjer 8: Μ obvezno se navodi način pripreme, odnosno što sadržava obrok Μ Μ Μ U tablici hranjivih vrijednosti navode se hranjive tvari, a ne vlaa i pepeo μ Početna hrana za dojenčad Prosječna hranjiva vrijednost na 10 proizvoda na 100 ml otovo obroka 67 282 3,04 kcal kj 484 2030 Ukupne masti 21,86 - od toa nezasićene linolna 4,2 0,58 α linolenska m 480 66,5 - od toa zasićene 6,9 0,9 Proteini 12,32 1,71 Ukupni uljikohidrati 59,61 8,29 - od toa šećeri 40 5,6 Vlakna <0,5 RDA na obrok Minerali (pepeo) 3,21 0,45 Natrij m 231 32 Kalij m 581 81 Kloridi m 418 58 Kalcij m 640 89 51% Fosfor m 414 58 Manezij m 60 8,3 Manan mc 300 42 Selen mc 28,9 4 92% Vlaa 3 Vitamin A IU/mc RE 2100/620 290/86 49% Vitamin D IU/mc CE 350/8,8 49/1,2 28% Vitamin E IU/m TE 6,0/4,0 0,84/0,56 Vitamin K mc 24 3,4 Vitamin C m 71 9,9 90% Vitamin B1 m 0,73 0,1 46% Vitamin B2 m 1 0,14 40% Niacin m 4,2 0,58 15% Vitamin B6 m 0,44 0,061 20% Folna kiselina m 73 10 23% Pantotenska kiselina m 3,5 0,49 Vitamin B12 mc 1,4 0,2 64% Biotin mc 13 1,8 Željezo m 8,2 1,1 43% Jod mc 82 11 37% Bakar m 0,34 0,047 27% Cink m 5,8 0,81 46% Μ na Μ RDA je podatak koji se navodi na 10 ili 100 ml, a ne po obroku. Porešan redoslijed navođenja i nepotpuni nazivi Ispod tablice nedostaje navod RDA preporučena dnevna količina 22

Primjer 9: navode se samo podaci prema skupini 1 (mliječna mast se ne navodi) Jourt - 2,8% mliječne masti Hranjive vrijednosti 10 (% RDA) 263 kj 62 kcal 4,3 2,8 od toa mliječna mast 2,8 Kalcij 125 m (15) Primjer 10: Voćne eneretske pločice s bobičastim voćem Prosječne hranjive vrijednosti u 10 75 1235 kj (296 kcal) 941 kj (222 kcal) 2, 1,5 63, 47,3 od toa: šećeri 44, 33, od toa rožđani šećer 22, 16,5 4, 3, od toa: zasićene masne kiseline 2, 1,5 Vlakna 12,8 9,6 Natrij < 0,1 < 0,1 Vitamin B1 0,94 m (67%*) 0,7 m (50%*) Vitamin B2 1,07 m (67%*) 0,8 m (50%*) Vitamin B6 1,3 m (65%*) 1,0 m (50%*) *RDA= preporučena dnevna količina navode se samo podaci prema skupini 2 (rožđani šećer se ne navodi) 23

PRILOG 1 Vitamin A μ 800 Klor m 800 Vitamin D μ 5 Kalcij m 800 Vitamin E m 12 Fosfor m 700 Vitamin K μ 75 Manezij m 375 Vitamin C m 80 Željezo m 14 Vitamin B1 (tiamin) m 1,1 Cink m 10 Vitamin B2 (riboflavin) m 1,4 Bakar m 1 Vitamin B3 (niacin) m 16 Manan m 2 Vitamin B6 (piridoksin) m 1,4 Florid m 3,5 Folna kiselina μ 200 Selen μ 55 Vitamin B12 μ 2,5 Krom μ 40 Biotin μ 50 Molibden μ 50 Pantotenska kiselina m 6 Jod μ 150 Kalij m 2000 PRILOG 2 POPIS POSEBNIH PROPISA IZ POGLAVLJA 3. 1. Pravilnik o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (NN 84/10, 113/11); 2. Pravilnik o hrani oboaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i druih tvari hrani) (NN 148/08, 112/11); 3. Pravilnik o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (NN 74/08, 106/10). 4. Pravilnik o sirevima i proizvodima od sireva (NN 20/09); 5. Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima (NN 20/09); 6. Pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu (NN 76/06, 94/11); 7. Pravilnik o kakau i čokoladnim proizvodima (NN 73/05); 8. Pravilnik o mazivim mastima (NN 41/12); 9. Pravilnik o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (NN 20/09, 27/11); 10. Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN 95/11); 11. Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 41/10). 24