ULTRAZVUK U MEDICINI. Vera Gal. ultrazvuk - vera gal 1

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

numeričkih deskriptivnih mera.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Obrada signala

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Oscilacije (podsetnik)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Elementi spektralne teorije matrica

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Fizički parametri radne i životne sredine Prof. dr Dragan Cvetković FIZIČKI KONCEPT BUKE. Fizički koncept buke

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

18. listopada listopada / 13

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Kaskadna kompenzacija SAU

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

( , 2. kolokvij)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

7. POJAVE PRI PROSTIRANJU ZVUKA U VAZDUHU

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

1.4 Tangenta i normala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

1 Brzina longitudinalnih talasa u fluidima

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

6. REFLEKSIJA ZVUČNOG TALASA

Operacije s matricama

Slika 4.1: Formiranje više talasa na vodi.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Reverzibilni procesi

Svetlost kao elektromagnetni talas

5. Karakteristične funkcije

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Slika 9.1: Formiranje više talasa na vodi.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Periodičke izmjenične veličine

Fizika. Mehanički talasi. za studente Geodezije i geomatike. Doc.dr Ivana Stojković

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

radni nerecenzirani materijal za predavanja

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Teorijske osnove informatike 1

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

14. Merenja na optičkim komunikacionim sistemima

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

7 Algebarske jednadžbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

Transcript:

ULTRAZVUK U MEDICINI Vera Gal ultrazvuk - vera gal 1

talasi Zvuni talasi su mehaniki talasi kod kojih se periodino menja pritisak.za postojanje zvuka neophodna je sredina u kojoj se on prostire. Može se prostirati kroz vazduh, vodu, ljudska tkiva, zemlju i druge sredine. (Ne može kroz vakuum.) ultrazvuk - vera gal 2

Osnovne fizike veliine Frekvencija, ν (Hz) i period, T= ν -1 (s) Talasna dina, λ (m), brzina, c (ms -1 ) c= λ ν Elongacija, odstupanje od stacionarne vrednosti, kod zvuka je razlika pritiska, p Impedancija z=ρc, gde je ρ gustina sredine ultrazvuk - vera gal 3

ultrazvuk Opseg frekvencija koje ljudsko uvo detektuje je od 20 do 20000 Hz. Talasi viših frekvencija od zvuka predstavljaju ULTRAZVUK ultrazvuk - vera gal 4

ultrazvuk Elongacija je funkcija i vremena i koordinata. Promene elongacije, a to su promene pritiska, date su talasnom jednainom. Brzina zvuka zavisi od sredine u kojoj se zvuk prostire. U materijalima u kojima je lako izvršiti kompresiju kao što je vazduh, brzina je mala, a u vrstim sredinama velika. ultrazvuk - vera gal 5

ultrazvuno oslikavanje Relativno male brzine uz u tkivima omoguavaju merenje razdaljine koju talas pree. Na granici dve sredine dolazi do refleksije (odbijanja) talasa. I u =I r +I p (Izraz važi kad nema apsorpcije.) ultrazvuk - vera gal 6

ultrazvuno oslikavanje Koeficijent refleksije je dat odnosom reflektovanog i upadnog intenziteta. On presudno zavisi od razlike gustina dve sredine na ijoj granici dolazi do refleksije. Koeficijent refleksije, R, je dat izrazom R=((z 1 -z 2 )/(z 1 +z 2 )) 2 gde indeksi 1 i 2 oznaavaju dve sredine. ultrazvuk - vera gal 7

ultrazvuno oslikavanje Zbog velike apsorpcije u vazduhu i velike rafleksije na granici vazduh/tenost i vazduh/vrsto telo ultrazvukom se ne ispituju organi u kojima ima vazduha, a izmeu sonde i kože se stavlja gel. ultrazvuk - vera gal 8

ultrazvuk Kod uz,a detektuje se samo onaj talas koji je normalan na graninu površinu dva tkiva. Sa graninih površina koje su reda veliine talasne dužine i manje, uz se odbija u raznim pravcima i to doprinosi slabljenju snopa. ultrazvuk - vera gal 9

Stvaranje i detekcija uz Jednim istim uredjajem se stvara i detektuje uz. To je transdjuser. Koristi piezoelektrini efekat. napon transdjuser zvuk zvuk transdjuser napon ultrazvuk - vera gal 10

Princip pulsa i eha Transdjuseri rade dvojako. Prvo emituju uz puls, a onda detektuju eho. Razdaljina transdjuser-granica je ct 2 ultrazvuk - vera gal 11

uz Transdjuser dobija naponski signal ograniene amplitude i emituje uz. Zatim je u modu da primi eho koji se transformiše u naponski signal. Veliina tog naponskog signala prvo se ograniava, zatim pojaava, negativni deo impulsa se ispravlja u pozitivan i na kraju se odreuje obvojnica signala. ultrazvuk - vera gal 12

uz Izlaz (izmerene veliine) su amplituda eha i vremensko kašnjenje u odnosu na emitovani uz. TV ili kompjuterski monitori se koriste za prikaz podataka gde amplitudama odgovaraju osvetljenosti. Dobijaju se sive nijanse koje govore o razlici u tkivima. ultrazvuk - vera gal 13

uz uredjaj Vreme za koje se detektuje eho se korespondira dubini na kojoj se nalazi granica. Ampiltuda eha sa tkiva koja su duboko, smanjuje se zbog prigušenja. To se kompenzuje elektronskim putem. ultrazvuk - vera gal 14

Slabljenje snopa Slabljenje snopa predstavlja gubitak snage signala sa dubinom.slabljenje nastaje zbog rasejanja i apsorpcije. Ako talas promeni pravac prostiranja kažemo da se rasejao. Rasejanje ini da se snop širi, a to znai da je ista energija rasporeena na veu površinu. Apsorpcija predstavlja pretvaranje energije uz u toplotu kroz vibracije estica. Ako upadni snop ne pada normalno na graninu površinu dolazi do prelamanja što takoe slabi snop. ultrazvuk - vera gal 15

Doplerov efekat U okviru primene uz u medicini Doplerov efekat je pojava promene frekvencije eha u odnosu na emitovani uz. Do promene frekvencije dolazi zato što se granica dve sredine sa koje se uz odbija kree. Pošto je transdjuser (koji je i emiter i detektor) nepokretan promena frekvencije, ν, je data posebnim izrazom ultrazvuk - vera gal 16

Doplerov efekat ν =2vν cosθ /c gde je v brzina kretanja granice ν frekvencija emitovanog uz θ c brzina uz ultrazvuk - vera gal 17

Doplerov efekat Doplerov efekat je najvei kada se granica kree u pravcu snopa, a nula kada se kree u pravcu normalnom na snop. Kada se granica kree prema transdjuseru ν je pozitivno, a kada se kree od transdjusera ν je negativno. ultrazvuk - vera gal 18

Doplerov efekat Doplerov efekat se primenjuje za prouavanje kretanja krvi bez ubacivanja boja u krvotok ili upotrebe X zraka. ultrazvuk - vera gal 19

Kolor Dopler Opsezi brzina se korespondiraju raznim bojama. Ne ubacuje se boja, niti posmatrani pokretni sistemi imaju boju koju vidimo na ekranu. ultrazvuk - vera gal 20

ultrazvuk - vera gal 21

ultrazvuk - vera gal 22

Kolor Dopler http://www.worldwidewounds.com/2000/se pt/michael-lunt/doppler-imaging.html Na ovoj adresi ete nai sledee dve slike i još mnogo drugih. Preporuujem da proitate lanak. ultrazvuk - vera gal 23

Kolor Dopler Na sledeoj slici je arterijski tok krvi, prikazan crvenim, prema sondi. Venski tok, prikazan plavim, je suprotnog smera. ultrazvuk - vera gal 24

Kolor Dopler ultrazvuk - vera gal 25

Kolor Dopler Na sledeoj slici smer toka krvi je od sonde. Nagli prelaz od žutog u zeleno oznaava da je brzina krvi prešla ogranienje skale. ultrazvuk - vera gal 26

Kolor Dopler ultrazvuk - vera gal 27

Bezbednost UZ ne izaziva štetne efekte ukoliko intenzitet emitovanog pulsa ne prelazi odreenu granicu. Na moguu štetnost ukazuju dva indeksa: termalni indeks ukazuje na sposobnost poveanja temperature, mehaniki indeks ukazuje na mogunost stvaranja šupljina. ultrazvuk - vera gal 28

Druge primene uz u medicini Razbijanje kamena u bubregu. (rezonantna ν) Otklanjanje zubnog kamenca. (uz u tok vode) Zagrevanje mišia. (uz u toplotu) išenje pribora za operaciju.( u deterdžent) Istraživanja na primeni uz u otklanjanju raka kože i išenju krvnih sudova. ultrazvuk - vera gal 29