ODREĐIVANJE VLAŽNOSTI ZRAKA

Σχετικά έγγραφα
Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

1.4 Tangenta i normala

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

( , 2. kolokvij)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

18. listopada listopada / 13

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Elementi spektralne teorije matrica

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

1 Promjena baze vektora

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

IZVODI ZADACI (I deo)

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kaskadna kompenzacija SAU

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

numeričkih deskriptivnih mera.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

10. STABILNOST KOSINA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Impuls i količina gibanja

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Operacije s matricama

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

2.7 Primjene odredenih integrala

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Periodičke izmjenične veličine

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Mašinsko učenje. Regresija.

Reverzibilni procesi

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

7 Algebarske jednadžbe

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Teorijske osnove informatike 1

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

konst. Električni otpor

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Transcript:

ODREĐIVANJE VLAŽNOSTI ZRAKA Učenici: Zvonimir Boban (8 raz.) Pio Tutić (8 raz.) Mentor: Jadranka Vujčić OŠ Dobri Kliška 25 21000 Split

1. Uvod u svijetu se danas što više pokušava shvatiti klimatske promjene i njihov utjecaj na okoliš i ljude izrada eksperimentalnog modela kojim bi praktično odredili apsolutnu i relativnu vlažnost zraka u učioinici mjerenja su se vršila na početku i na kraju nastave suradnja s Pomorsko-meteorološkim centrom u Splitu Kako popraviti kvalitetu zraka i štititi svoj okoliš?

2. Teorija Vlažnost količina vodene pare u zraku Vodena para u atmosferu dolazi na razne načine: isparavanje s površine biljaka isparavanje iz tla isparavanje s vodenih površina... Iskazivanje vlažnosti zraka: apsolutna vlažnost (φ ah ) maksimalna vlažnost (φ mh ) relativna vlažnost (φ rh )

Apsolutna vlažnost (φ ah ) je količina vodene pare u određenom volumenu zraka, tj. definiramo je količnikom mase vodene pare i volumena zraka. Maksimalna vlažnost (φ mh ) zraka je najveća količina vodene pare koju može primiti 1m 3 zraka dok ne dođe do kondenzacije vodene pare. Izražava se u gm -3. Maksimalna vlažnost zraka raste s porastom temperature.

Relativna vlažnost (φ rh ) zraka je količina vodene pare koja stvarno postoji u zraku u odnosu s onom koju zrak može zadržati pri toj temperaturi. Kada zrak ne može zadržati cijelu količinu vodene pare, ona se kondenzira kao rosa. Relativna vlažnost je količnik apsolutne vlažnosti i maksimalne vlažnosti pri toj temperaturi. Relativna vlažnost se izražava u postocima.

Vlažnost i temperatura relativna vlažnost i temperatura su bitne komponente udobnog radnog okoliša jedini faktori koji određuju koliko će vodene pare biti u zraku su raspoloživost vodei količina toplinske energije da se izvrši isparavanje isparavanje prvenstveno ovisi o temperaturi vode a kondenzacija o temperaturi zraka

Temperatura rosišta temperatura rosišta je mjera za vlažnost kako se zrak hladi, raltivna vlažnost raste, kada relativna vlažnost dođe do 100% zrak se ohladi na temperaturu stvaranja rose temperatura pri kojoj počinje kondezacija vode je temperatura rosišta ako raste količina vlage, raste i temperatura rosišta ljudi reagiraju s neugodom na visoka rosišta

Uređaji za mjerenje i reguliranje vlažnosti humidistat se koristi za reguliranje vlažnosti u zgradi s odvlaživačem uređaj koji se koristi za mjerenje vlažnosti zove se psihrometar ili higrometar sateliti (sposobni odrediti koncentraciju vode u troposferi na visinama od 4km do 12km)

Zašto se brinuti zbog relativne vlažnosti i temperature? vlažnost zraka utječe na temperaturu našeg tijela pri sobnim temperaturama najugodnije se osjećamo ako je relativna vlažnos između 40%-60% neke od posljedica visoke relativne vlažnosti: insekti i plijesan brzo rastu metali korodiraju boja i tekstil se brže oštećuju organski materijali mijenjaju oblik neke od posljedica niske relativne vlažnosti: organski materijali izbacuju vlagu koju sadrže organski materijali postaju suhi i lomljivi

3. Eksperiment Cilj: Eksp. pokazati vezu između temperature i relativne vlažnosti Objasniti kako vlažnost zraka utječe na ljudsko tijelo Ukazati na lokalne i globalne probleme naše životne okoline Povezati znanja o ekologiji Zadatak: Odrediti apsolutnu i relativnu vlažnost zraka u učionici fizike pomoću rosišta

Pribor: široka epruveta s metalnim prstenom pri dnu čep za epruvetu termometar gumeni balon dvije savijene cjevčice eter

Tijek rada Mjerenje temperature zraka kojemu želimo odrediti vlažnost Ulijevanje etera u epruvetu

Tijek rada Gumenim balonom tjeranje zraka u epruvetu koji izlazi kroz kraću cijev i ubrzava isparavanje etera Eter, epruveta, metalni prsten i zrak koji se nalazi izvana oko nje naglo se hladi što pratimo pomoću termometra u epruveti Kada je temperatura dostigla rosište, vodene pare sadržane u zraku u učionici, počinju se kondenzirati na metalnom prstenu Brišući prstom metalni prsten, opazim da se orosio. Temperatura koju pokazuje termometar u epruveti je temperatura rosišta

Tijek rada Traženje maksimalne vlažnosti u tablici za tu temperaturu rosišta (to je ujedno apsolutna vlažnost za zrak koji se nalazi oko epruvete) MAKSIMALNA VLAŽNOST ZRAKA t / C φ m / gm -3 t / C φ m / gm -3-5 -4-3 -2-1 0 +1 3.2 3.5 3.8 4.1 4.5 4.8 5.2 + 10 11 12 13 14 15 16 9.4 10.0 10.7 11.4 12.1 12.8 13.6 Određivanje rosišta i pripadne vlažnosti vršit ćemo više dana prije početka nastave i na završetku nastave. 2 3 4 5 6 7 8 5.6 6.0 6.4 6.8 7.3 7.8 8.3 19 21 22 23 14.5 16.3.3.3 19.4.6 9 8.8 24 21.8 25 23.0

Temperature zraka ( C) u 07 h, učionica mjesec dan temperatura zraka t 1 / C maksimalna vlažnost zraka φ mh / gm -3 temperatura rosišta t 2 / C apsolutna vlažnost zraka φ ah / gm -3 relativna vlažnost φ rh 7 7.8 51% R U J 19 19 16.3 9 11 8.8 10.0 57% 61% A N 19 16.3 10 9.4 58% 21.3 12 10.7 62% L I S 19 16.3 8 9 8.3 8.8 53% 53% T O 19 9 8.8 57% P 14.5 8 8.3 57% A D 21 14.5 8 8.3 57% S 10 9.4 61% T U D 19 9 10 8.8 9.4 57% 61% E N 14.5 8 8.3 57% I 21 14.5 8 8.3 57% P R O 14.5 14.5 6 7 7.3 7.8 54% 50% S I 19 6 7.3 50% N 7 7.8 50% A C 21 6 7.3 50%

Temperature zraka ( C) u 13 h, učionica mjesec dan temperatura zraka t 1 / C maksimalna vlažnost zraka φ mh / gm -3 temperatura rosišta t 2 / C apsolutna vlažnost zraka φ ah / gm -3 relativna vlažnost φ rh.3 11 10.0 58% R U J 19 22.3 19.4 11 15 10.0 12.8 58% 66% A N 22 19.4 16 13.6 70% 21 23.6 16 13.6 70% L I S.3.3 12 11 10.7 11.4 62% 65% T O 19 10 9.4 61% P 10 9.4 61% A D 21 9 8.8 57% S 23.6 10 9.4 45% T U D 19 23 22.6 19.4 10 7 9.4 7.8 45% 40% E N 21.3 8 8.3 45% I 21 21.3 7 7.8 43% P R O 22 22 19.4 19.4 8 9 8.3 8.8 42% 45% S I N 19 23 22.6 19.4 8 7 8.3 7.8 40% 40% A C 21 23.6 8 8.3 40%

Analiza visoka relativna vlažnost pokazuje da je rosište bliže prisutnoj temperaturi zraka relativna vlažnost se u studenom i prosincu znala spustiti do 40% što je na samoj granici ugodnosti slijedeća četiri dijagrama prikazuju analizu temperature i vlažnosti zraka zadnjih 6 god. u Splitu (podaci su dobiveni od hidrometeorološkog zavoda u Splitu)

Analiza Dijagram 1: Temperature zraka ( C) u 07 h, meteorološka postaja Split Marjan 25.00 Dijagram 2: Temperature zraka ( C) u 13 h, meteorološka postaja Split Marjan 30.00.00 25.00.00 Temperatura / C 15.00 10.00 Temperatura / C 15.00 10.00 5.00 5.00 0.00 Rujan Listopad Studeni Prosinac 0.00 Rujan Listopad Studeni Prosinac 02.42 1 13.65 9.06 02 23.48 19.44 16.00 10.80 03 19.04 14. 13. 8.59 03 24.66.04 15.93 11.23 04.11.61 11.49 9.78 04 26.59 21.93 14.91 12.34 05.02 14.85 10.97 7.77 05 25.31.69 13.35 9.40 06.27.06 10.84 9.10 06 25.03 21.28 14.29 12.28 07.83 14.45 9.44 6.56 07 23.11 19.25 13.14 10.04

Analiza Dijagram 3: Relativna vlažnost (%) u 07 h, meteorološka postaja Split Marjan 90.00 Dijagram 4: Relativna vlažnost (%) u 13 h, meteorološka postaja Split Marjan 80.00 80.00 70.00 70.00 60.00 Relativna vlaznost / % 60.00 50.00 40.00 30.00 Relativna vlaznost / % 50.00 40.00 30.00.00.00 10.00 10.00 0.00 Rujan Listopad Studeni Prosinac 0.00 Rujan Listopad Studeni Prosinac 02 61.57 67.00 69.60 67.55 02 52.33 60.16 63. 67.10 03 55.30 63.65 68.03 58.32 03 45.70 55.10 62.70 56.39 04 54.47 76.45 58.40 58.97 04 44.43 66.19 54.00 57.45 05 63.07 71.84 68. 64.26 05 52.90 62.19 64.77 62.29 06 59.77 59.87 64.27 58.97 06 51.83 53.35 60.50 56.19 07 55.73 59.26 57.87 55.71 07 47.27 51.61 54.50 51.74

Analiza iz dijagrama 3 i 4, koje prikazuju relativnu vlažnost zraka, vidimo da je u 07 h između 55% i 70%, dok je u 13 h između 45% i 65% zanimljiva činjenica je da je 07. godine bila najmanja prosječna temperatura gledajući zadnja četiri mjeseca svjetska istraživanja ukazuju na stalni porast temperatura zadnjih godina provjerili smo je li bio općeniti pad tijekom cijele godine na stranicama državnog hidrometeorološkog zavoda uspostavilo se da je godišnji prosjek ipak u porastu Promjena temperature od 05. do 07. godine. Promjena boje od bijele prema tamno crvenoj označava porast temperature.

Dijagram 5: Usporedba relativnih vlažnosti Za svaki mjesec smo uzeli prosjek relativnih vlažnosti od - og do 21-og dana u mjesecu tijekom dana se na otvorenom vlažnost zraka smanji (zbog povećanje temperature iako ne mora uvijek vrijediti) u 9. i 10. mjesecu u učionici se tijekom jutra poveća vlažnost zraka iako se poveća i temperatura (znojenje, izdisanje) u 11. i 12. mjesecu tijekom jutra u učionici pada vlažnost zraka preko 15% i dostiže donju granicu ugodnosti od 40% (zagrijavanje učionice)

4. Zaključak pri visokoj vlažnosti znojenje je manje učinkovito pa nam je toplije, i odatle želja da otklonimo vlažnost iz zraka s klima uređajem ljeti zimi, grijanje hladnog vanjskog zraka može smanjiti razinu unutarnje relativne vlažnosti ispod 40%, dovodeći do neugodnosti kao što je suha koža i pretjerana žeđ

Prilagođavanje uvjeta unutar učionice kada je temperatura visoka izvan školske zgrade, možemo ograničiti promjenu temperature unutar učionice ugraditi unutarnje zastore na prozorima kao zaštitu od vanjskih uvjeta ili vanjske roletne izolirati zidove i stropove u uvjetima visoke relativne vlažnosti potrebno je klimatizirati učionice da se reducira vlažnost iz zraka ili koristiti upijač vlage poticati učenike da ostavljaju vlažne kišobrane i kapute na glavnom ulazu zimi grijanje unutar učionice snižava relativnu vlažnost pa je tada potrebno imati naprave za vlaženje ili posude s vodom za isparavanje

5. Literatura 1. Nikola Cindro: Fizika I - Mehanika Valovi Toplina, ŠK Zagreb, 1975. 2. Zlatko Šporer: Toplina, ŠK Zagreb, 1990. 3. Izvor: Wikipedija