Općenito o elektranama Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak Prof.dr.sc. Davor Grgić Prof.dr.sc. Igor Kuzle
Uvod Što su to elektrane... Elektrane su postrojenja u kojima se oblici unutrašnje energije (nuklearna, kemijska, k unutrašnja kalorička, kinetička i potencijalna) ili energija Sunčeva zračenja č preobražuju u električnu energiju. 2
Pretvorba primarnih ih oblika energije Klasični, i konvencionalni: i Unutarnja energija: nafta, ugljen, plin Potencijalna energija: vodne snage Nuklearna energija: fisija (uran, torij) Alternativni, ti i nekonvencionalni: i Unutarnja energija: uljni škriljevci, bituminozni pijesak, biomasa, bioplin Potencijalna energija: plima i oseka, valovi i morske struje Kinetička energija: vjetar Toplinska energija: suhe stijene u Zemljinoj kori, more, vrući izvori Nuklearna energija: fuzija lakih atoma Fuzija na Suncu: energija zračenja Sunca 3
Pretvorba primarnih oblika u el. energiju TE (unutarnja energija fosilnih goriva) izgaranje fosilnih goriva u parnom kotlu mehanička turbina + generator električna NE (fisija-uran,torij; fuzija lakih atoma) nuklearni reaktor mehanička turbina + generator električna HE (potencijalna energija vode) mehanička vodna turbina + generator električna vjetar (kinetička energija) - vjetroelektrane toplina mora, vrući izvori (geotermičke elektrane) =>para Sunčevo zračenje - neposredno u električnu energiju u fotonaponskim elementima ili posredno u termodinamičkom kružnom procesu 4
Općenito ć o elektranama 1 Za pogon generatora kao izvora električne energije predviđeni su u svakoj elektrani pogonski strojevi (vodne turbine, parne turbine, plinske turbine, motori s unutrašnjim izgaranjem, elisa za pogon vjetrom). Osim pogonskih strojeva postoje i svi ostali uređaji i naprave neophodni za pogon tih strojeva; za regulaciju, kontrolu, upravljanje i druge namjene. Temeljni je zadatak elektrana proizvesti potrebnu količinu električne energije u času kada je potrošač č traži. Električna energija ne može se akumulirati (pohraniti), proizvodnja električne energije mora u svakom trenutku biti jednaka potražnji (potrošnji). 5
Općenito ć o elektranama 2 Elektrane se rijetko grade kao izolirana postrojenja za napajanje samo određenih potrošača, npr. neke industrije locirane daleko od postojećih električnih mreža; Redovito su dio EES-a koji, osim većeg broja elektrana za proizvodnju električne energije, obuhvaća ć još rasklopna postrojenja za razvod i i transformaciju električne energije, vodove za prijenos i razdiobu električne energije i postrojenja, uređaje i aparate u kojima se električna energija kod potrošača pretvara u onaj oblik energije (korisni oblici energije) gj koji mu je potrebit (toplinu, mehaničku energiju, kemijsku energiju, svjetlo). 6
Općenito ć o elektranama 3 Rad pojedine elektrane u EES-u ovisi o radu drugih elektrana i potrošnji usustavu. Stoga se elektrana ne može promatrati neovisno od sustava već je način njezine izgradnje kao i dimenzioniranje njezinih uređaja i izbor njihovih pogonskih karakteristika ovisan o utjecaju EES-a. 7
Općenito ć o elektranama 4 Prema pogonskom stroju ili energiji, koja se u elektrani pretvara u električnu energiju, razlikuju se: termoelektrane (u koje se mogu ubrojiti i nuklearne i geotermalne elektrane), hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane. 8
Energetske značajke č elektrana 1 Osnovna značajka svake elektrane je njena instalirana snaga S Ei, koja se dobije kao aritmetički tički zbroj naznačenih č prividnih snaga s natpisnih pločica generatora S gn u [MVA], ili nazivnih snaga primarnih pogonskih strojeva P gn u[mw]. Instalirana snaga je istovremeno i nazivna snaga elektrane. 9
Energetske značajke č elektrana 2 Maksimalna snaga elektrane je ona najveća ć snaga (P EM P Ei ) koju elektrana kao cjelina može dati, uz pretpostavku da su svi dijelovi elektrane sposobni za pogon. Pri tom se u slučaju hidroelektrane pretpostavlja da su protok i pad optimalni. U slučaju parne termoelektrane pretpostavlja se da je na raspolaganju dovoljna količina goriva propisane kvalitete te da je osigurana dovoljna količina tehnološke vode normalne temperature i čistoće za napajanje generatora pare kao i hlađenje kondenzata. 10
Energetske značajke č elektrana 3 Pilik Prilikom određivanja maksimalne snage elektrane ne zahtjeva se postizanje optimalnog stupnja korisnosti cijelog postrojenja elektrane, ali se u obzir uzimaju utjecaji svih njegovih dijelova. Npr. u slučaju hidroelektrana razmatraju se i dimenzije dovodnih i odvodnih uređaja, a u slučaju termoelektrana na paru, kapacitet dopreme ugljena, stanje kotlova, kapacitet sustava za otpremu šljake i pepela, dovod vode itd. U slučaju plinskih termoelektrana u obzir se uzimaju vrsta i kvaliteta goriva. 11
Energetske značajke č elektrana 4 Raspoloživa snaga je najveća snaga koju elektrana može proizvesti u nekom trenutku, uvažavajući stvarno stanje pomoćnih pogona u elektrani i vanjske (vremenske i dr.) uvjete, uz pretpostavku da nema ograničenja zbog zahtijevane proizvodnje jalove snage. Prilikom određivanja raspoložive snage hidroelektrana, potrebno je uzeti u obzir raspoloživi dotok vode i trenutni pad U slučaju termoelektrana na paru, u obzir je potrebno uzeti kvalitetu goriva, kao i količinu i temperaturu tehnološke vode, odnosno vrstu i kvalitetu goriva, nadmorsku visinu i temperaturu okolnog zraka u slučaju plinskih termoelektrana. 12
Energetske značajke č elektrana 5 Vlastita potrošnja je snaga koja je potrebna za rad pomoćnih pogona elektrane: raznih crpki, ventilatora, mlinova, sustava za dopremu ugljena, otpremu šljake i pepela u slučaju termoelektrana na paru, kompresora i ventilatora u slučaju plinskih termoelektrana, a crpki i ventilatora u slučaju hidroelektrana. Udjel vlastite potrošnje znatno je veći u slučaju termoelektrana na paru (6 12 % nazivne snage), nego u slučaju hidroelektrana i plinskih termoelektrana (0,5 2 % nazivne snage). 13
Energetske značajke č elektrana 6 Hidroelektrane imaju još jednu karakterističnu veličinu koja na neki način dopunjuje pojam instalirane snage. To je veličina izgradnje, odnosno maksimalni protok u[m 3 /s] koji elektrana može iskoristiti (bez obzira na stupanj korisnog djelovanja), j uzimajući u obzir stanje svih dijelova postrojenja. Moguća godišnja proizvodnja elektrane više je karakterističan kt tič pokazatelj za hidroelektrane (jer se one dimenzioniraju s obzirom na energiju), nego za termoelektrane (koje se dimenzioniraju s obzirom na snagu) i određuje se različito za svaku od karakterističnih grupa elektrana. 14
Elektroenergetski k sustav Hrvatske Ukupna instalirana snaga u svim elektranama u Hrvatskoj je 3654 (HEP Proizvodnja) + 210 (Plomin II) = 3864 MW. U TE je instalirano 1811 MW (bez 50% udjela u NE Krško, Hrvatski udio iznosi 350 MW). U HE je instalirano 2110 MW. Najjači izvor je HE Zakučac snage 486 MW, a najveća termoelektrana je TE Sisak snage 420 MW. Prva (i zasad jedina) vjetroelektrana povezana na prijenosni sustav je VE Vrataruša instalirane snage 42 MW, a ukupna instalirana snaga svih vjetroelektrana (uključujući one priključene na distribucijsku mrežu iznosi 72 MW. Ukupna instalirana snaga industrijskih ij elektrana iznosi i 212 MW. 15
Lokacije elektrana u Hrvatskoj 16
Hidroelektrane u Hrvatskoj HIDROELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA (MW) HIDROELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA (MW) AKUMULACIJSKE PROTOČNE HE ZAKUČAC 486 HE VARAŽDIN 86.5 RHE VELEBIT 276/-240 HE ČAKOVEC 82 HE ORLOVAC 237 HE DUBRAVA 82.4 HE SENJ 216 HE GOJAK 48 HE DUBROVNIK 216 HE RIJEKA 36 HE VINODOL 90 HE MILJACKA 24 HE KRALJEVAC 46.44 HE GOLUBIĆ 65 6.5 HE PERUČA 41.6 HE JARUGA 7.2 HE ĐALE 40.8 HE OZALJ 5.2 HE SKLOPE 22.5 HE KRČIĆ 0.3 CS BUŠKO BLATO 11.4/-10.3 Nedavno puštena u pogon HE Lešće (42 MW). CHE FUŽINE 4/-4.8 Prva nova HE od osamostaljenja. HE ZAVRELJE 2 CHE LEPENICA 1.4 HE ZELENI VIR 1.4 CS: crpna stanica CHE: crpna HE RHE: reverzibilna HE 17
Termoelektrane u Hrvatskoj TERMOELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA NA PRAGU (MW) GORIVO TE SISAK 396 l. ulje/p. plin TE-TO ZAGREB 337/400 l. ulje/p. plin TE RIJEKA 303 l.ulje TE PLOMIN I 102 ugljen EL-TO ZAGREB 87/300 l. ulje/p. plin KTE JERTOVEC 83 p. plin/elu PTE OSIJEK 48 p. plin/elu TE-TO OSIJEK 42/90 l. ulje/p. plin INTERVENTNE DIESEL (4) 29 D2 TE PLOMIN II* 192 ugljen * U vlasništvu TE Plomin d.o.o. (HEP : RWE Power - 50% : 50%); HEP - Proizvodnja d.o.o. NE KRŠKO (50%) ** 350 UO 2 ** Polovina ukupne snage. Prikazanom snagom raspolaže HEP d.d. temeljem suvlasništva u NE Krško d.o.o. (HEP : ELESGEN - 50% : 50%) l. ulje: loživo ulje p. plin: prirodni plin ELU: ekstralako ulje UO 2 : uranov oksid D2: specijalna ulja za pogon interventnih elektrana. 18
Godišnji konzum i vršno opterećenje ć 19
Struktura izvora Hidrološki iznimno povoljne godine 20
Što su to hidroelektrane 1 Hidroelektrane (HE) su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaničku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konačno, u električnu energiju u sinkronom generatoru. 21
Što su to hidroelektrane 2 22
Što su to hidroelektrane 3 Hidroelektranu u širem smislu čine: sve građevine i postrojenja koje služe za prikupljanje (akumuliranje), dovođenje i odvođenje vode (brana, zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (turbine, generatori), transformaciju i razvod električne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te postrojenja za smještaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl.). 23
Što su to hidroelektrane 4 Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara prvo u mehaničku (preko hidrauličkih turbina), a potom u električnu energiju gj (posredstvom električnih generatora). Energetske karakteristike svake hidroelektrane zavise od vodotoka na kome se ona gradi, odnosno od protoka, ukupne količine raspoložive vode (i njene raspodjele tijekom godine) i pada. Ni protok, ni količina vode, ni pad ne mogu se po volji birati, jer su to inherentne karakteristike svakog riječnogtokai položaja elektrane. 24
Što su to hidroelektrane 5 Konstrukcijskim ki mjerama mogu se poboljšati uvjeti za korištenje prirodnog vodnog potencijala, u prvom redu pregrađivanjem vodnog toka branom i formiranjem akumulacijskih jezera. Na taj način podiže se razina vode i iskoristivi (prirodni) pad koncentrira se na znatno kraću dionicu riječnog toka, uz istovremeno smanjenje gubitaka pada. 25
Povijesni i pregled razvoja 1880. počeci primjene hidro potencijala za proizvodnju električne energije - firma Michigan Grand Rapids Electric Light and Power Company koristi mali generator spojen na vodnu turbinu za proizvodnju električne energije koja se koristila za rasvjetu 1881. puštena u pogon elektrana na Nijagarinim slapovima, proizvedena električna energija također se koristila za rasvjetu 1886. na teritoriju SAD i Kanade u pogonu je oko 45 hidroelektrana 1907. oko 15% električne energije proizvedene u SAD potječe iz hidroelektrana Oko 18% ukupne svjetske proizvodnje električne energije potječe iz hidroelektrana U HE Tri Klisure u Kini u pogonu 27 od 32 predviđena generatora pojedinačne snage 700 MW -> najveća ć HE na svijetu projektirane instalirane snage 22 500 MW 26
Povijesni i pregled razvoja u RH 1 1895. prva hidroelektrana izgrađena đ na Skradinskom k buku na rijeci Krki, današnja HE Jaruga (pad 10 m, 1 turbina, jednofazni generator snage 300 kva) 1904. izgrađena nova HE Jaruga snage 5,4 MW 1906. HE Miljacka (snaga 17,7 MW, pad 105 m i instalirani protok 24 m 3 /s) 1908. HE Ozalj na rijeci Kupi (snaga 2,5 MW) 1912. HE Kraljevac na rijeci Cetini (2 agregata, snaga 25,6 MW, pad 100 m i instalirani protok 30 m 3 /s) 1932. 2 faza HE Kraljevac (2 agregata, snaga 41,6 MW, instalirani i protok 50 m 3 /) /s) 27
Povijesni pregled razvoja u RH 2 HE Kraljevac sa snagom 67,2 MW najveća elektrana na Balkanu. Do 2. svjetskog rata 153 malih HE u Hrvatskoj. Hidroelektrana Godina puštanja u pogon Hidroelektrana Godina puštanja u pogon HE Jaruga 1895./1903. HE Senj 1965. HE Miljacka 1906. HE Dubrovnik 1965. MHE Ozalj 1908. HE Rijeka 1968. HE Kraljevac (I i II faza) 1912./1932. HE Sklope 19970. HE Vinodol 1952. HE Orlovac 1974. MHE Zavrelje 1952. HE Varaždin 1975. MHE Ozalj II 1952. HE Golubić 1981. HE Miljacka (obnova) 1956. HE Čakovec 1982. CHE Fužine 1957. RHE Velebit 1984. HE Gojak 1959. CHE Lepenica 1987. HE Peruća 1960. HE Dubrava 1989. HE Zakučac (I i II faza) 1961./1980. HE Đale 1989. 28
Hd Hidroelektrane u Hrvatskoj Trenutno su u Hrvatskoj u pogonu 23 veće ć hidroelektrane. HE na rijeci Dravi: HE Varaždin (2x43 MW) HE Čakovec (2x40,3 MW) HE Dubrava (2x37,5 MW) 29
HE na Dravi 30
HE Čakovec k 31
HE na slivu Kupe HE u slivu rijeke Kupe: HE Ozalj (3x1,34+2x1,3 MW) HE Gojak (3x16,8 MW) HE Zeleni Vir (2x0,9 MW) 32
HE Ozalj 33
HE u slivu Lokvarke k i Ličankeč Hidroenergetski sustav u slivu rijeka Lokvarke k i Ličanke: HE Vinodol (3x28 MW) CHE Fužine (1x4,9 MW) CHE Lepenica (1x1,14 MW) 34
HE Vinodol 35
HE na Rječini č i slivu Like i Gacke HE na rijeci i Rječini: i HE Rijeka (2x19,28 MW) Hidroenergetski sustav st u slivu rijeka Like i Gacke: HE Senj (3x72,5 MW) HE Sklope (1x23,5 MW) 36
HE Sklope 37
HE na Zrmanji HE na rijeci Zrmanji: RHE Velebit (2x140/125 MW) 38
RHE Velebit 39
HE na Krki HE na rijeci Krki: HE Golubić (2x3,75 MW) HE Miljacka (3x6,7+1x4 MW) HE Jaruga (2x2,94 MW) 40
HE Jaruga 41
HE na Cetini HE na rijeci Cetini: HE Peruća (2x21,3 MW) HE Orlovac (3x79 MW) HE Đale (2x20,4 MW) HE Zakučac č (2x110,5+2x138,3 2 138 3 MW) HE Kraljevac (2x20,8+1x12,8+1x4,8 MW) 42
Hd Hidroenergetski sustav Cetine 43
HE Kraljevac 44
HE na slivu Trebišnjice HE na slivu rijeke Trebišnjice: HE Dubrovnik (2x108,2 MW) HE Zavrelje (1x1,9 MW) 45
Buduće ć HE u Hrvatskoj U dogledno d vrijeme planira se izgradnja: HE Lešće (42,3 MW) HE Podsused (43 MW) HE Kosinj (28 MW) HE Novo Virje (138 MW) HE Ombla (68,5 MW) 46
HE Lešće 47
HE Podsused d 48
Što je to termoelektrana... 1 Termoelektrana je postrojenje j u kojem se proizvodi električna energija pretvorbom toplinske energije. 49
Što je to termoelektrana... 2 Klasične termoelektrane za svoj pogon koriste fosilna ili nuklearna goriva, čijim izgaranjem u tehnološkom procesu pretvaraju unutarnju kaloričku energiju goriva u električnu energiju. Osim klasičnih termoelektrana postoje i termoelektrane koje koriste druge izvore topline (Sunce, geotermalni izvori, biološki otpad, itd.) Uz električnu energiju, termoelektrane mogu davati i znatne količine toplinske energije, pa prema tome postoje: Kondenzacijske termoelektrane Termoelektrane - toplane 50
Podjela termoelektrana 1 Termoelektrane mogu se podijeliti i prema vrsti pogonskih strojeva: Parne termoelektrane (kondenzacijske termoelektrane) gorivo izgara u parnim kotlovima, pogonski je stroj parna turbina (η ~ 35 40%). Kogeneracijske termoelektrane (termoelektrane-toplane), toplane) posebna izvedba parnih termoelektrana u kojima se dio pare iskorištava za industriju i grijanje j naselja (η 70%). Plinske termoelektrane pogonski stroj je plinska turbina (η ~ 30 35%). 51
Podjela termoelektrana 2 Kombi termoelektrane - kombinirani plinsko-parni parni proces (η 50%). Dizelske termoelektrane s dizelskim motorom kao pogonskim strojem (η 20%). Geotermičke termoelektrane u kojima se para iz zemlje neposredno ili preko izmjenjivača topline upotrebljava za pogon turbine. Nuklearne elektrane nuklearni reaktor preuzima ulogu kotla, a pogonski je stroj parna turbina. (η ~ 30 37%) 52
Povijesni pregled razvoja termoelektrana 4. rujan 1882. godine Thomas A. Edison pušta u pogon svoju Pearl Street termoelektranu u New Yorku koja kao pogonsko gorivo koristi ugljen uz stupanj djelovanja od svega 2.5 %. Ova elektrana opsluživala je 59 potrošača! Prijelomna točka u razvoju termoelektrana vezana je uz početak 20 stoljeća i spoznaju Samuela Insull-a da bi se povećanjem parne turbine moglo dobiti povećanje snage uz it istovremeno manje troškove proizvodnje dj Primjer USA početne Insull-ove jedinice od 5 i 12 MW već su 1928. godine zamijenile jedinice snage 110 MW, daljnji trend rasta je nastavljen, 1953. godine jedinica 220 MW, 1960. godine jedinica 575 MW, dok je granica od 1000 MW probijena 1965. godine 53
Termoelektrane u RH sedam klasičnih termoelektrana (ukupna električna snaga na pragu iznosi 1589 MW) i to: TE Sisak (396 MW) TE Rijeka (320 MW) TE-TO Zagreb (318 MW) TE Plomin (330 MW) uključuje TE Plomin I + TE Plomin II TE-TO Osijek (96,2 MW) EL-TO Zagreb (86,8 MW) KTE Jertovec (88 MW) četiri interventne dizelske elektrane (29 MW) i jedna interventna plinska elektrana (13 MW) 54
Termoelektrane u RH TE SISAK god proizvodnja prosj 2005 god. proizvodnja prosj. 2005. položaj: Sisak, Čret, 4 km nizvodno od Siska na desnoj obali Save tip elektrane: kondenzacijska TE s dva bloka: svaki blok ima dva parna kotla i po jednu parnu turbinu vrsta goriva: teško loživo ulje, plin ukupna snaga: 420 MW (2x210 MW) vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para elektr. energija 1140 GWh 523 GWh tehnol. para 107406 t 55
Termoelektrane u RH TE RIJEKA položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali tip elektrane: regulacijska kondenzacijska, kotao i jedna parna turbina vrsta goriva: teško loživo ulje ukupna snaga: 320 MW vrste proizvoda: električna energija god. proizvodnja prosj. 2005. elektr. energija 790 GWh 697 GWh 56
Termoelektrane u RH TE-TO TO ZAGREB položaj: Zagreb, Žitnjak tip elektrane: kogeneracijska (spojna) proizvodnja električne i toplinske energije vrsta goriva: g1: prirodni plin ili ekstra lako ulje za loženje g2: teško lož ulje / plin ukupna snaga: 318 MW e / 450 MW t +150 t/h vrste proizvoda: električna i toplinska energija, tehnološka para 57
Termoelektrane u RH TE-TO ZAGREB god. proizvodnja prosj. 2005. elektr. energija 936 GWh 1389 GWh ogrjevna toplina 3 239 122 GJ 3 319 895 GJ tehnol. para 334 029 t 239745 t snaga po agregatima tip gorivo A: K1 70 MW t kotao 1 bloka A g2 C: 110 MW e / 200MW t toplifikacijski blok g2 K: 2x71+66 MW e / 140 MW t kombi kogeneracijski blok s dvije plinske turbine PK3: 56 MW t pomoćna parna kotlovnica g2 VK3: 50 MW t vrelovodni kotao g2 VK4: 50 MW t vrelovodni kotao g2 VK5: 100 MW t vrelovodni kotao g2 VK6: 100 MW t vrelovodni kotao g2 g1 58
Termoelektrane u RH TE PLOMIN god proizvodnja prosj 2005 položaj: Luka Plomin tip elektrane: kondenzacijska TE s dva bloka: svaki blok ima parni kotao i po jednu parnu turbinu vrsta goriva: ugljen ukupna snaga: 330 MW (1x110+1x210 MW) vrste proizvoda: električna energija gj god. proizvodnja prosj. 2005. TE Plomin I 600 GWh 641 GWh TE Plomin II 1 400 GWh 1458 GWh 59
Termoelektrane u RH TE-TO OSIJEK položaj: Osijek tip elektrane: kogeneracijska vrsta goriva: teško lož ulje, plin ukupna snaga: 95 MW (2x25+1x45 MW) vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para, toplinska energija 60
Termoelektrane u RH TE-TO OSIJEK god. proizvodnja prosj. 2005. elektr. energija 205 GWh 106,7 GWh ogrjevna energija 657 471 GJ 770 195 GJ tehnol. para 173 345 t 163 989 t snaga po agregatima tip gorivo A: 45 MW e / 110 MW t toplifikacijski blok g2 B: 25 MW e / 56 t/h * plinska turbina g1 C: 25 MW e * plinska turbina g1 SBK1: 18 t/h parni kotao g2 SBK2: 18 t/h parni kotao g2 SBK3: 18 t/h parni kotao g2 * plinske turbine mogu raditi alternativno na kotao na otpadnu toplinu KNOT 61
Termoelektrane u RH EL-TO ZAGREB položaj: Zagreb, Trešnjevka tip elektrane: kogeneracijska vrsta goriva: g1: prirodni plin g2: teško loživo ulje / plin ukupna snaga: 88.88 MW e / 342,34 MW t +180 t/h vrste proizvoda: električna i toplinska energija, tehnološka para 62
Termoelektrane u RH EL-TO ZAGREB god. proizvodnja prosječno 2005. elektr. energija 395,761 GWh 332,24 GWh ogrjevna toplina 2.375.342,940 GJ 2.725.766,7 GJ tehnol. para 498.940 t 465.777 t snaga po agregatima tip gorivo 1x11 MW e toplifikacijski blok g2 1x30 MW e toplifikacijski ij ki blok g2 2 x 23,9 MW e kombi kogeneracijski blok s dvije plinske turbine 64 MW t pomoćni parni kotao g2 116MW t pomoćni vrelovodni kotao g2 58 MW t pomoćni vrelovodni kotao obnova i rekonstrukcija g1 g2 63
Termoelektrane u RH KTE JERTOVEC položaj: Konjščina, god. proizvodnja prosj. 2005. Jertovec tip elektrane: kombinirana (plinskoparna) termoelektrana Jertovec - interventna ntn (vršna) elektrana vrsta goriva: prirodni plin, ekstra lako ulje za loženje ukupna snaga: 88 MW (2x31,5+2x11,5 MW) vrste proizvoda: elektr. energija 77 GWh 0,84 GWh električna energija, pomoćne usluge sustava Agregati A i C čine jedan kombi blok, B i D su drugi kombi blok. 64
Termoelektrane u RH TG S n P n -gen P n -prag P min Q max (P min ) Q max (P naz ) Q max (P min ) Q max (P naz ) Vrsta ELEKTRANA cos ϕ n br. (MVA) (MW) (MW) (MW) ind. (MVAr) ind. (MVAr) kap. (MVAr) kap. (MVAr) uzbude TE-TO Osijek 1 56 45.0 42.0 10 0.80 44 33 27.0 14.0 tir. samouz. 1 32 25.6 23.5 2 0.80 22 19 13.9 6.5 tir. samouz. PTE Osijek 2 32 25.6 23.5 2 0.80 22 19 13.9 6.5 tir. samouz. TE Sisak KTE/PTE Jertovac 1 2 247 247 200.0 210.0 188.0 198.0 70/90 70/140 0.85 0.85 170/164 168/150 135 140 58/53 60/49 46.0 22.0 tir. samouz. tir. samouz. 2 16 12.5 9.0 3 0.80 13.8 10 5.6 2.7 strojna DC 3 16 12.5 9.0 3 0.80 13.8 10 5.6 2.7 strojna DC 4 41.8 35.55 28.0 4 0.85 25 18 17.3 9.1 tir. samouz 5 41.8 35.55 28.0 4 0.85 25 18 17.3 9.1 tir. samouz TE-TO Zagreb 1 40 32.0 25.0 12 0.80 30 24 4.0 1.0 strojna DC 3 150 120.0 110.0 40 0.80 115 90 53.0 17.0 tir. samouz. 1 16 11.0 9.0 4 0.70 11 3 5.0 3.0 brushless EL-TO Zagreb 2 38 30.0 26.0 6 0.80 22 4 3.0 1.0 tir. samouz. 3 28.1 25.6 23.9 0 0.85 21.8 8 10.9 8 brushless 4 28.1 25.6 23.9 0 0.85 21.8 8 10.9 8 brushless TE Rijeka 1 376 320.0 303.0 150 0.85 220 180 126.0 117.0 tir. nezavis. TE Plomin 1 1 156 101.0 93.0 55 0.80 92 48 0.0 0.0 strojna DC 65
Termoelektrane u drugim državama Hrvatska je financirala izgradnju četiri TE i jednu NE na prostoru drugih republika SFRJ čija ukupna snaga na pragu iznosi 650 MW i to: Bosna i Hercegovina TE Kakanj (50 MW), TE Tuzla IV (182 MW) Temeljem ulaganja u u ove dvije elektrane HEP će u sljedećih 6 godina preuzeti 5220 GWh električne energije. TE Gacko (100 MW) prema ugovoru još 18 god. ili 10 TWh. Očekuje se rješenje j isporuke električne energije s Elektroprivredom Republike Srpske. Srbija i Crna Gora TE Obrenovac VI (280 MW) prema ugovoru još 12,5 god. ili 21 TWh; Očekuje se rješenje isporuke električne energije s Elektroprivredom Srbije. Slovenija NE Krško (338 MW HEP suvlasnik) 66