2 OPTIMALIZACIJA GLAVNIH TROŠKOVA ZAVARIVANJA, OBLIKA ŽLIJEBA I TOLERANCIJA

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 2 OPTIMALIZACIJA GLAVNIH TROŠKOVA ZAVARIVANJA, OBLIKA ŽLIJEBA I TOLERANCIJA 2. ANALIZA GLAVNIH TROŠKOVA ČEŠĆE ZASTUPLJENIH ELEKTROLUČNIH POSTUPAKA ZAVARIVANJA Svrha analize ehnologičnosi i opimalizacije roškova je posizanje maksimalne dobii. Kako bi se osigurala maksimalna dobi porebno je izabrai opimalno rješenje posupka zavarivanja, opimalan oblik žlijeba e odgovarajuće olerancije žlijeba. Dobi se može izrazii kao razlika između cijene koju proizvod može posići na ržišu i roškova nabave i izrade. DOBIT = CIJENA - TROŠKOVI Kako cijenu zavarenog proizvoda definira ržiše poželjno je roškove proizvodnje svesi na najmanju moguću mjeru kako bi dobi bila maksimalna. Pravilnim izborom načina zavarivanja e drugih čimbenika koji uječu na roškove zavarenog proizvoda mogu se posići najmanji roškovi, a ime i najveća dobi. Najzasupljeniji elekrolučni posupci zavarivanja su: REL - ručno elekrolučno zavarivanje obloženom elekrodom MAG- zavarivanje aljivom elekrodom pod zašiom akivnog plina MIG - zavarivanje aljivom elekrodom pod zašiom inernog plina EP - elekrolučno zavarivanje pod zašiom praška TIG - zavarivanje nealjivom elekrodom pod zašiom plina MAG, MIG i TIG zavarivanje pripadaju poluauomaiziranim, dok EP zavarivanje pripada popuno auomaiziranim posupcima zavarivanja. Svaki od ovih posupaka se izvodi drugačije e su im i glavni roškovi zavarivanja različii. U slijedećim poglavljima su krako opisani posupci zavarivanja i glavni roškovi pojedinih posupaka zavarivanja uz primjere roškova radi lakše usporedbe. 7

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 2.. Ručno elekrolučno zavarivanje (REL zavarivanje) Ručno elekrolučno zavarivanje prikazano je shemaski na slici 2.. Izvor sruje provodnici držač elekrode elekroda radni komad Slika 2. Shemaski prikaz REL zavarivanja Osnovni elemeni REL posupka zavarivanja su izvor sruje zavarivanja, elekroda, zavarivački provodnici, kliješa za učvršćivanje elekrode (držač) i sezaljka za priključak zavarivanog komada (osnovni maerijal) [2]. Najčešće se primjenjuju obložene elekrode, j. akve elekrode koje imaju mealnu jezgru u obliku žice na koju je nanesena nemealna obloga. Osim ovog oblika može se rjeđe susresi i cjevasa elekroda s jezgrom j. punjenjem unuar cijevi, koje ima funkciju obloge. Provodnici elekrične energije izrađeni su od snopova ankih bakrenih žica i izolirani gumom, plasičnim masama i eksilnim vlaknima. Priključci (uikači, sezaljke i kliješa) moraju bii dobro pričvršćeni i u akvom sanju da osiguraju dobar elekrični konak. Pri zavarivanju obloga elekrode odnosno jezgra prevara se u rosku koja prekriva i lice i korijen zavara, kako je prikazano na slici 2.2 [3]. 8

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija žica obloga roska radni komad zavar prelaz maerijala u luku roska zašini plin iz obloge Slika 2.2 Shemaski prikaz procesa ručnog elekrolučnog (REL) zavarivanja Glavni roškovi REL zavarivanja Najvažniji roškovi ručnog elekrolučnog zavarivanja obloženom elekrodom su:. roškovi elekroda, 2. roškovi elekrične energije, 3. roškovi osobnog dohoka (plaće radnika), 4. roškovi izvora sruje (sroja) za zavarivanje Troškovi se mogu izrazii u DEM/kg depozia ili DEM/m dužine zavara. Kao prikladniji način se obrazlaže iskazivanje roškova u DEM/kg depozia. Naime za m zavarenog spoja može se urošii različia količina depozia, a roškovi su proporcionalni masi depozia (slika 2.3). 9

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija l F A Slika 2.3 Zavar (količina isaljenog dodanog maerijala) Masa depozia (količina isaljenog dodanog maerijala): G dep = F. l. ρ, kg (2.) gdje je: G dep - masa depozia, kg ρ - specifična masa, kg/m 3 F - površina presjeka žlijeba, m 2 l - duljina zavara, m Masa depozia i roškovi zavarivanja će bii manji šo je manja površina presjeka žlijeba i duljina zavara. Teorijski roškovi zavarivanja će bii minimalni (minimum funkcije G), ako je F = 0 ili l = 0, dakle za slučaj bez zavarenih spojeva. Ovaj zaključak upućuje na o kako konsrukori i ehnolozi rebaju jako pazii na debljinu zavara, presjek žlijeba i duljinu zavara, e ove veličine držai šo manjim [].. Troškovi elekroda T elekroda = C elekroda k', DEM/kg depozia (2.2) gdje je: C elekroda - jedinična cijena elekroda, DEM/kg elekroda k' - koeficijen aljenja elekrode koji iskazuje iznos mase elekroda zajedno sa oblogom koja je porebna da se isali (deponira) kg depozia. Ovaj koeficijen ovisi o debljini obloge elekrode, dodaku željeznog praha u oblozi, koji se dodaje zbog povećanja učinka, e o opaku ( ćiku ) elekrode, koji zavarivač osavlja neiskorišen. 0

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Taj opadak reba bii šo manji i ako se pazi može iznosii 30-50 mm. Duži opaci zbog nepažnje uzrokova će veće roškove. k' je različi i može iznosii npr.,7 kg elekroda/kg depozia. T elekroda = C elekroda k' = 5,7 = 8,5 DEM/kg depozia 2. Troškovi elekrične energije Snaga elekrične energije: N U I = + No ( ε), kw 000 ηs (2.3) Elekrična energija za kg depozia: U I Ekg = + N ( ε), 000 η o s k DEM/kWh (2.4) Izraz za roškove elekrične energije se dobije ako se izraz (2.4) pomnoži sa jediničnom cijenom elekrične energije C el.en.. U I 000 ηs + N T = ( ) el. energije o ε C k el.en., DEM/kg depozia (2.5) gdje je : U - napon elekričnog luka; orijenacijski za REL 20-25 V I - sruja zavarivanja; približno 40. promjer elekrode, A η s - supanj korisnog djelovanja sroja: - roacijski agrega... 0,55 0,65 - ransformaor... 0,80 0,95 - ispravljač...... 0,75 0,85 ε - inermiencija, vrijeme uključivanja elekričnog luka ε = vrijeme gorenja luka ukupno radno vrijeme (2.6) Vrijednos ε za REL zavarivanje je obično oko 0,3, a samo u dobro organiziranoj proizvodnji može iznosii do 0,5. Za auomaska zavarivanja mogu se posići veće vrijednosi. Izračunavanje vrijednosi ε za vlasiu radionicu se može provesi

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija meodom renunih zapažanja (MTZ u sudiju rada) mjereći u slučajnim vremenskim inervalima koliko pua luk gori na svim radnim mjesima u odnosu na ukupan broj zapažanja. N 0 - snaga koju sroj korisi u praznom hodu, kada luk ne gori. Snaga se ada roši za rad venilaora, renje, rasipanje magneskog polja, i zagrijavanje vodiča u sroju. N o iznosi približno za: - agregae...,0 kw - ispravljače... 0,7 kw - ransformaore... 0,5 kw k - koeficijen aljenja elekrode, g/(a h) ili kg depozia/h iskazuje efikasnos aljenja elekrode. Orijenacijska vrijednos iznosi oko 0 I g/(a h). Ako se zavaruje sa elekrodom φ 4 mm i srujom od 60 A, ada se k može izrazii i u kg dep/h: k = I. 0 =600 g/h =,6 kg depozia/h. Koeficijen aljenja ovisi o vrsi elekrode, količini željeznog praška u elekrodi, o maerijalu obloge elekrode i jakosi sruje zavarivanja. C el.en - jedinična cijena elekrične energije, DEM/kWh. Viša arifa cijene indusrijske sruje 0, DEM/kWh. Primjer za zavarivanje elekrodom φ 4 mm:. U I 000 ηs + N T el. energije = ( ) o ε C k el.en. 22 60 000 0,6,6 0,3 T el. energije = 0,3 + ( 0,3 ) 0, = 0, 564 DEM/kg depozia 3. Troškovi osobnog dohoka izrade T ODI = ODI, DEM/kg depozia (2.7) k gdje je: ODI - bruo iznos OD (osobnog dohoka), koji se dobije, ako se neo OD dodaje u obavezna davanja drušvenoj zajednici (mirovinsko i zdravsveno osiguranje i osala izdvajanja). Neo OD = 0 DEM, davanja drušvenoj zajednici 60%. 2

ODI 0,6 T ODI = = = 33, 3 k,6 0,3 Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 4. Troškovi sroja za zavarivanje DEM/kg depozia Troškovi sroja računai po sau rada za godinu: T = C N (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF), s broj sai rada godišnje DEM/h (2.8) T sroja = T sroja, DEM/kg depozia k (2.9) Ako se u izraz (2.9) uvrsi izraz (2.8) dobije se formula za izračunavanje roškova sroja: C N (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF) T sroja =, DEM/kg depozia (2.0) broj sai rada godišnje k gdje je: C N - nabavna cijena sroja, DEM amor. - godišnja sopa amorizacije, npr. 0, (0% od C N godišnje) opis sroja za 0 godina. osiguranje - premija osiguranja godišnje, npr. 0,0 ( % od C N ) održavanje - godišnji iznos za održavanje, npr. 0,04 (4 % od C N ) kamae PF - kamae ili porez na poslovni fond (osnovna sredsva) ako se moraju plaćai drušvenoj zajednici Broj sai rada godišnje sroja u jednoj ili više smjena ovisi o svarnom korišenju sroja. C T sroja = 3000 T sroja = (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF) brojsai rada godišnje k N ( 0, + 0,0+ 0,04) 2200 = 0,426 DEM/kg depozia,6 0,3 Ukupno glavni roškovi: Ukupno glavni roškovi su jednaki zbroju pojedinih roškova zavarivanja i iznose: n T uk = = = i 4 T, DEM/kg depozia (2.) i T uk =T elekroda + T el.energije + T ODI + T sroja T uk = 8,5 + 0,564 + 33,3 + 0,426 = 42,79 DEM/kg depozia 3

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 2..2 Zavarivanje aljivom elekrodom pod zašiom plina (MAG/MIG zavarivanje) Kod MAG/MIG posupka zavarivanja elekrični luk se odražava između aljive, koninuirane elekrode u obliku žice i predmea koji se zavaruje. Proces se odvija u zašinoj amosferi koju osiguravaju inerni plinovi (Ar ili He) ili akivni plinovi (CO 2 i mješavine). U ovisnosi o vrsi uporebljavanog plina i posupak nosi oznaku MAG (zašia akivnim plinom) ili MIG (zašia inernim plinom). Sam uređaj za zavarivanje u oba slučaja je isi. Shemaski je proces i uređaj prikazan slikom 2.4. Dealj "A" 7 5 6 ~ 4 9 8 3 a) 2 2 3 9 = ~ 5 4 4 0 A b) Slika 2.4 Shema elekrolučnog zavarivanja aljivom mealnom elekrodom u zašinoj amosferi plinova (MAG/MIG zavarivanje): a) proces aljenja, b) poluauoma za MAG/MIG shema komplenog uređaja ( - elekrični luk, 2 - rasaljeni maerijal, 3 - skrunui zavar, 4 - osnovni maerijal, 5 - zašini plin, 6 - konakna vodilica, 7 - prisilno hlađenje vodom, 8 - roska, 9 - izvor sruje, 0 - pišolj za zavarivanje, - kolu sa žicom, 2 - valjčići za pogon žice, 3 - provodnici, 4 - komandni ormarić) 4

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Pogonski susav dodaje žicu konsannom brzinom kroz cijevni pake i pišolj u elekrični luk. Žica je isovremeno i elekroda i dodani maerijal, o jes njezinim aljenjem se popunjava pripremljeni žlijeb. Posupak može bii poluauomaski (dodavanje žice mehanizirano a vođenje pišolja ručno) ili auomaski popuno mehaniziran. U drugom slučaju glava s pišoljem se može pokreai nekim mehanizmom, ili je ona nepomična, ali zao radni komad ima mehanizirano gibanje. Zašini plinovi koji se korise kod ovog posupka šie rasaljeni meal od ujecaja okolne amosfere, a dovode se na mjeso zavarivanja kroz posebnu sapnicu na pišolju koja se nalazi oko konakne cjevčice. Ionizacijom plina osigurava se vodljivi prosor za održavanje elekričnog luka. Kod MAG/MIG zavarivanja najčešće se korise pune žice, a osim njih korise se i praškom punjene žice [3]. Glavni roškovi MAG/MIG zavarivanja Prisup izračunavanju glavnih roškova MAG/MIG zavarivanja je sličan prisupu izračunavanja glavnih roškova kod REL zavarivanja. Razlika u odnosu na glavne roškove REL zavarivanja je dodaak roška plina za zavarivanje, dok se umjeso elekrode korisi žica. Parameri MAG/MIG zavarivanja se akođer bino razlikuju od parameara REL posupka.. Troškovi žice T žice = C žice k', DEM/kg depozia (2.2) gdje je: C žice k' - cijena žice, DEM/kg depozia - koeficijen aljenja žice, kg žice/kg depozia za MAG zavarivanje k' =,05 kg žice/kg depozia T žice = C žice k' = 2,,05 = 2,205 DEM/kg depozia 2. Troškovi elekrične energije Troškovi elekrične energije za MAG/MIG posupak izračunavaju se prema isom izrazu za roškove elekrične energije REL posupka (2.5). 5

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija. U I 000 ηs ε T = ( ) el. energije + N C o ε k el.en. 25 80 000 0,8 +,8 0,5 T el. energije = 0,5 ( 0,5 ) 0, = 0, 405 DEM/kg depozia 3. Troškovi osobnog dohoka izrade Troškovi osobnog dohoka izrade se izračunavaju prema izrazu (2.7). Neo OD = 0 DEM, davanja drušvenoj zajednici 60%. ODI 0,6 T ODI = = = 7, 78 k,8 0,5 DEM/kg depozia 4. Troškovi plina p K CO2 = CO2 60 k, l/kg depozia (2.3) T CO2 =C CO2 K CO2, DEM/kg depozia (2.4) gdje je: T CO2 - roškovi plina CO 2, DEM/kg depozia K CO2 - koeficijen porošnje CO 2, l/kg depozia p CO2 - porošnja plina CO 2, l/min k - koeficijen aljenja za CO 2 posupak, kg depozia/h C CO2 - cijena CO 2, DEM/l pco2 60 7,05 60 K CO2 = = = 30 l/kg depozia k 3,3 T CO2 =C CO2 K CO2 = 0,00 30 = 0,3 DEM/kg depozia 6

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 5. Troškovi sroja za zavarivanje Izračunavanje roškova sroja za zavarivanje se provodi prema izrazu (2.0). Nabavna cijena sroja C N kod MAG/MIG zavarivanja je veća u odnosu na cijenu sroja kod REL zavarivanja. Izdvajanje za amorizaciju, osiguranje, održavanje kao i broj radnih sai je ideničan kao kod REL zavarivanja zbog lakše usporedbe. C T sroja = 5000 T sroja = (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF) broj sai rada godišnje k N ( 0, + 0,0+ 0,04) 2200 = 0,38 DEM/kg depozia,8 0,5 Ukupno glavni roškovi: Ukupno glavni roškovi se izračunavaju prema izrazu (2.). n 5 T uk = = = i T, DEM/kg depozia i T uk =T žice + T el.energije + T ODI +T CO2 +T sroja T uk =2,205 + 0,405 + 7,78 + 0,3 + 0,38 = 2,08 DEM/kg depozia 2..3 Elekrolučno zavarivanje pod zašiom praška (EP zavarivanje) Kod elekrolučnog zavarivanja pod zašiom praška elekrični luk se održava između koninuirane aljive elekrode (najčešće u obliku žice) i radnog komada. Elekrični luk se u oku procesa ne vidi jer je prekriven slojem praška i roske koja nasaje aljenjem og praška. Prašak šii rasaljeni meal od djelovanja okolne amosfere, onemogućava naglo hlađenje zavara i oblikuje zavar. Shema posupka prikazana je na slici 2.5, a proces aljenja i skrućivanja na slici 2.6. 7

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Moor za pogon žice O.M Prašak Smjar zavarivanja Dovod sruje =~ Slika 2.5 Shema elekrolučnog zavarivanja pod zašiom praška (EP) 25% 25% KRUTA TROSKA PRAŠAK TROSKA Gubici 5% 45% TALINA METAL ZAVARA OSNOVNI MATERIJAL Slika 2.6 Proces aljenja meala pri EP zavarivanju Najčešće se primjenjuje mehanizirana varijana posupka, gdje je mehanizirano dodavanje elekrodne žice i pomicanje u smjeru zavarivanja. Posoje i poluauomaski uređaji gdje se vođenje glave obavlja ručno. Ovaj posupak se primjenjuje za zavarivanje u položenom položaju, ili u posebnim slučajevima u horizonalno-verikalnom položaju (npr. gradnja plaša rezervoara). U osalim je položajima posupak eško primjenjiv, jer zbog padanja praška nema zašie mjesa zavarivanja. EP zavarivanje je namijenjeno prvensveno za zavarivanje i navarivanje debljih i duljih spojeva [3]. Glavni roškovi EP zavarivanja Izračunavanje glavnih roškova EP zavarivanja je slično izračunavanju isih kod REL i MAG/MIG posupka. Razlika u odnosu na MAG/MIG posupak je u ome šo se umjeso 8

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija zašinog plina korisi prašak, dok se umjeso elekrode, koja se korisi u REL posupku, korisi žica.. Troškovi žice Troškovi žice se izračunavaju prema izrazu (2.2). T žice = C žice k' = 2,,05 = 2,205 DEM/kg depozia 2. Troškovi elekrične energije Troškovi elekrične energije se izračunavaju prema izrazu (2.5).. U I 000 ηs ε T = ( ) el. energije + N C o ε k el.en. 30 600 000 0,9 8 0,9 T el. energije = 0,9 + ( 0,9 ) 0, = 0, 277 DEM/kg depozia 3. Troškovi osobnog dohoka izrade Troškova osobnog dohoka izrade se izračunavaju prema izrazu (2.7). ODI 0,6 T ODI = = = 2, 96 k 8 0,9 DEM/kg depozia 4. Troškovi praška Prilikom zavarivanja EP posupkom za kg depozia porebno je oko,2 kg praška. T p =,2 C p, DEM/kg depozia (2.5) gdje je: T p roškovi praška, DEM/kg depozia C p cijena praška, DEM/kg praška T p =,2 C p =,2 2, = 2,52 DEM/kg depozia 9

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 5. Troškovi sroja za zavarivanje Troškovi sroja za zavarivanje se izračunavaju prema izrazu (2.0), uz nabavnu cijenu sroja C N koja je veća od nabavne cijene sroja kod MAG/MIG i REL zavarivanja. C T sroja = 8000 T sroja = (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF) broj sai rada godišnje k N ( 0, + 0,0+ 0,04) 2200 = 0,076 DEM/kg depozia 8 0,9 Ukupno glavni roškovi: Ukupno glavni roškovi se izračunavaju prema izrazu (2.). n T uk = = = i 5 T, DEM/kg depozia i T uk =T žice + T el.energije + T ODI +T p +T sroja T uk =2,205 + 0,277 + 2,96 + 2,52 + 0,076 = 8,038 DEM/kg depozia 2..4 Zavarivanje nealjivom elekrodom pod zašiom plina (TIG zavarivanje) TIG zavarivanje je naziv za elekrolučni posupak zavarivanja gdje se oplinom oslobođenom u elekričnom luku, koji se usposavlja između elekrode načinjene iz volframa i radnog komada, ali osnovni i po porebi dodani maerijal. Mjeso zavarivanja (rasaljeni osnovni maerijal, dodani maerijal, zagrijani vrh elekrode) šii se od šenog djelovanja okolne amosfere inernim plinovima. Uređaj za TIG zavarivanje shemaski je prikazan na slici 2.7. 20

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 8 4 6 2 3 = ~ 7 5 A Slika 2.7 Shemaski prikaz komplenog uređaja za TIG zavarivanje ( izvor sruje, 2 zašini plin, 3 visokofrekvenni generaor, 4 komandni dio, 5 pišolj za zavarivanje, 6 provodnici, 7 elekrični luk, 8 dovod vode) Volframova elekroda kod ovog posupka služi isključivo za usposavljanje i održavanje elekričnog luka. Elekroda se izrađuje od čisog volframa (rjeđe) ili volframa legiranog sa malim dodacima orijevog ili zirkonijevog oksida. Volframova elekroda se u radu ne smije alii, pa se naziva "nealjivom", međuim uslijed erozije vrha, e njegovom prljanju u slučaju nehoičnog konaka s radnim komadom ona se ipak posupno roši. Proces aljenja meala prikazan je na slici 2.8. Dealj "A" 5 8 ~ 3 6 4 7 2 Slika 2.8 Proces aljenja meala pri TIG zavarivanju ( rasaljeni meal, 2 zavar, 3 osnovni maerijal, 4 dodani maerijal, 5 zašini plin, 6 izvor sruje, 7 elekrični luk, 8 volframova elekroda) Zadaak zašinog plina je osiguravanje prikladne amosfere i zašia vrha elekrode i aline od konaminacije kisikom i drugim plinovima iz okoline. U u svrhu korise se inerni plinovi, najčešće argon (Ar), a zaim helij (He). Kod TIG posupka reba izbjegavai usposavljanje elekričnog luka krakim spojem. Zbog oga su izvori sruje zavarivanja dodano opremljeni posebnim visokonaponskim visokofrekvennim generaorima [3]. 2

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Glavni roškovi TIG zavarivanja Izračunavanje glavnih roškova TIG zavarivanja analogno je izračunavanju glavnih roškova prehodnih posupaka zavarivanja.. Troškovi žice Troškovi žice se izračunavaju prema izrazu (2.2). Primjer : T žice = C žice k' = 2,,05 = 2,205 DEM/kg depozia 2. Troškovi elekrične energije Ovi roškovi se izračunavaju prema izrazu (2.5).. U I 000 ηs + N T el. energije = ( ) o ε C k el.en. 200 22 000 0,8 3,3 0,3 T el. energije = 0,3 + ( 0,3 ) 0, = 0, 26 DEM/kg depozia 3. Troškovi osobnog dohoka izrade Izračunavaju se prema izrazu (2.7). Primjer : ODI 0,6 T ODI = = = 6, 6 k 3,3 0,3 DEM/kg depozia 4. Troškovi plina p K Ar = k Ar 60, l/kg depozia (2.6) T Ar =C Ar K Ar, DEM/kg depozia (2.7) gdje je: T Ar - roškovi plina argona, DEM/kg depozia K Ar - koeficijen porošnje argona, l/kg depozia p Ar - porošnja plina argona, l/min k - koeficijen aljenja za TIG posupak, kg depozia/h 22

Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija C Ar - cijena argona po liri, DEM/l par 60 7,5 60 K Ar = = = 38, 2 l/kg depozia k 3,3 T Ar =C Ar K Ar = 0,007 38,2 =2,227 DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje Troškovi sroja za zavarivanje se izračunavaju prema izrazu (2.0). C T sroja = 5000 T sroja = (amor. + osiguranje + održavanje + kamae PF) broj sai rada godišnje k N ( 0, + 0,0+ 0,04) 2200 = 0,367 DEM/kg depozia 3,3 0,3 Ukupno glavni roškovi: Ukupno glavni roškovi se izračunavaju prema izrazu (2.). n T uk = = = i 5 T, DEM/kg depozia i T uk =T žice + T el.energije + T ODI +T Ar +T sroja T uk =2,205 + 0,26 + 6,6 + 2,227 + 0,369 = 2,222 DEM/kg depozia 23