m p V = n R T p V = R T, M

Σχετικά έγγραφα
Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:

Q = m c t + m r Q = m c t t

konst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e]

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

8 O H = =

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

λ =. m = kg,

podijelimo p V p V jednadžbe p V = k 1 N N T T N N N N T 300 K 1 T Vježba 101

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Toplina Q koju predamo sustavu voda aluminijski lonac utroši se na njihovo zagrijavanje.budući da nema gubitaka topline, vrijedi.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET BEOGRAD računske vežbe iz Fizike 2 prolećni semestar godine KINETIČKA TEORIJA GASOVA

2 E m v = = s = a t, v = a t

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

m m. 2 k x k x k m

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

7 Algebarske jednadžbe

σ (otvorena cijev). (34)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

1.4 Tangenta i normala

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

λ ν = metoda + = + = = =

( , 2. kolokvij)

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Periodičke izmjenične veličine

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Zadatci za vježbanje Termodinamika

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Elementi spektralne teorije matrica

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije.

PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

1 Promjena baze vektora

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

konst. Električni otpor

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Termodinamika ne postavlja nikakve hipoteze o strukturi materije. To je eksperimentalna ili empirijska znanost.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DRŽAVNI SUSRET I NATJECANJE IZ FIZIKE OSNOVNE ŠKOLE PISMENI ZADACI

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

T O P L I N A P l i n s k i z a k o n i

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Transcript:

Zadata 4 (Ante, tehniča šola) Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 5.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. a) Kolii je rad utrošio lin ri širenju? b) Kolia je rojena unutrašnje energije lina ao je on riio.47 4 J toline? (olna asa vodia (H ) M. g/ol, linsa onstanta R 8. J/(K ol)) Rješenje 4 t C > 7 + t 7 + 7 K, (H ) g - g, 5.7 5 Pa onst., 5 l 5 d.5 -, Q.47 4 J, M. g/ol, R 8. J/(K ol), W?, U? Kad linu dovodio tolinu uz stalan tla (izobarna rojena), lin se rasteže i obavlja rad oji je jedna W W. Ao je oznata nožina n idealnog lina, jednadžba stanja glasi: asa lina gdje je n. olna asa M n R R, M Relativna atosa asa A r, neog atoa, odnosno oleule M r, jest broj oji govori olio je uta asa atoa ili oleule veća od ase atoa izotoa. 6 C Masa ase atoa izotoa ugljia C jest atosa jedinica ase (zna: u). 6 Unutarnju energiju tijela ožeo roijeniti na dva načina: eñusobni dodiro dvaju tijela različitih teeratura ehaniči rado. Oćenito to ožeo izraziti ovao: gdje je: U Q W, U rojena unutarnje energije tijela Q tolina W ehaniči rad. Rad W ože biti ozitivan ili negativan: W > ( tivan ), ao sust ozi av obavlja rad W < ( tiva ) ao rad obavljaju nega n, vanjse sile. olina Q ože biti ozitivna ili negativna: Q > ( ozitivna ), ao tolinu dovodio sustavu a) H.8 Q < ( ativ ) ao tolinu odvodi neg na, o od sustava. Da biso našli olnu asu M vodia, odredit ćeo najrije relativnu oleulsu asu M r. Ona je jednaa zbroju relativnih atosih asa dva atoa vodia čija je vrijednost naznačena u eriodno sustavu eleenata: M r.8.6. Molna asa vodia iznosi: g g M.6.. ol ol Računao obuja lina rije širenja:

/ R R R. M M M Pri širenju lin je utrošio rad W: R R W ( ) W W M M J g 8. 7 K 5 5.7 Pa.5 K ol 4. J. g. ol b) Projena unutrašnje energije lina ad je riio tolinu Q iznosi: 4 U Q W.47 J 4. J 497.9 J. ježba 4 Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 6.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. Kolii je rad utrošio lin ri širenju? (olna asa vodia (H ) M. g/ol, linsa onstanta R 8. J/(K ol)) Rezultat: 57. J. Zadata 4 (Mira, ginazija) Stalena čaša voluena c naunjena je do vrha aloholo na teeraturi C. Koji voluen alohola će isteći iz čaše ao nju i alohol zagrijeo na 5 C? (Koeficijent volunog, ubičnog rastezanja alohola je.5 - K -, a stala.4-5 K - ) Rješenje 4 c, t 5 C [rojena teerature] 5 K, α a.5 - K -, α s.4-5 K -,? Kad čvrsto tijelu ovisio teeraturu njegove se dienzije ovećaju. Ao su sve dienzije čvrstog tijela (duljina, širina, visina) odjednao izražene, riječ je o ubično rastezanju. Nea tijelo ri C ia obuja. Povisio li tijelu teeraturu za t (od C do t), njegov će se obuja ovećati za α t, gdje je α oeficijent volunog, ubičnog rastezanja. aj izraz vrijedi i za voluno, ubično rastezanje teućina, ao i za šulja čvrsta tijela. Obuja alohola oji će isteći iz stalene čaše jedna je razlici rojene obuja alohola i rojene obuja stalene čaše: a s t αa t αs t αa αs 5 c 5 K.5.4. c. K K ježba 4 Stalena čaša voluena 4 c naunjena je do vrha aloholo na teeraturi C. Koji voluen alohola će isteći iz čaše ao nju i alohol zagrijeo na 5 C? (Koeficijent volunog, ubičnog rastezanja alohola je.5 - K -, a stala.4-5 K - ) Rezultat:. c. Zadata 4 (Josi, aturant) ijelo ase 5 g uada brzino v /h u teući edij ase 5 g, secifičnog tolinsog aaciteta 4 J/(g K), teerature C, roñe roz edij i rilio izlasa iz edija brzina u iznosi v. /s. Izračunajte:

a) Gubita energije tijela rilio rolasa roz edij. b) Uz retostavu da se sav gubita energije isoristi za zagrijavanje edija, izračunajte novu teeraturu edija. Rješenje 4 5 g, v /h [ :.6] 7.78 /s, 5 g, c 4 J/(g K), t C, v. /s, E?, t? ijelo ase i brzine v ia inetiču energiju E v. olina oju neo tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaa je Q c t Q c ( t t ), gdje je asa tijela, c secifični tolinsi aacitet, a t rojena teerature tijela. a) Gubita energije tijela rilio rolasa roz edij jedna je razlici inetiče energije rije uada tijela u edij i oslije izlasa iz edija: E E E E v v E v v E v v v v 5 g 7.78. 7.78. 99.96 J. + s s s + s b) Budući da se sav gubita energije isoristio za zagrijavanje edija, nova teeratura edija iznosi: Q E Q E E c t v v ( ) ( c t t v v c t t v v ) / c ( v v ) ( v v ) ( v + v ) t t t + t c c 5 g 7.78. 7.78 +. s s s s + C.96 C. J 5 g 4 g K ježba 4 ijelo ase g uada brzino v /h u teući edij, roñe roz edij i rilio izlasa iz edija brzina u iznosi v. /s. Izračunajte gubita energije tijela rilio rolasa roz edij. Rezultat: 858.59 J. Zadata 44 (Josi, aturant) Čvrsto tijelo, na teeraturi taljenja leda, ia obuja. ijelo zagrijeo za C. Za olio ostotaa će se roijeniti gustoća tijela u odnosu na očetnu gustoću? (Koeficijent linearnog rastezanja iznosi. K - ). Rješenje 44 t C,, t C K, β. K -. -5 K -,? Gustoću nee tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja.

Kad čvrsto tijelu ovisio teeraturu njegove se dienzije ovećaju. Ao su sve dienzije čvrstog tijela (duljina, širina, visina) odjednao izražene, riječ je o ubično rastezanju. Nea tijelo ri C ia obuja. Povisio li tijelu teeraturu za t (od C do t), njegov će se obuja ovećati za α t, gdje je α oeficijent volunog, ubičnog rastezanja. Pri teeraturi t tijelo će iati obuja t + β t, α β, gdje je β oeficijent linearnog rastezanja. Gustoća tijela na teeraturi taljenja leda je. Gustoća tijela naon zagrijavanja za t dana je izrazo: ( ). + β t Projena gustoće tijela izražena u ostotu iznosi: ( + β t) % % + β t % % %.4%. + β t 5 +. K K ježba 44 Čvrsto tijelo, na teeraturi taljenja leda, ia obuja. ijelo zagrijeo za 4 C. Za olio ostotaa će se roijeniti gustoća tijela u odnosu na očetnu gustoću? (Koeficijent linearnog rastezanja iznosi. K - ). Rezultat:.8%. Zadata 45 (Edi, tehniča šola) Plin ia obuja c na 5 C. Kolii bi iao obuja na C uz jedna tla? ( α 7 K ) Rješenje 45 t c, t 5 C, α, 7 K? Kad čvrsto tijelu ovisio teeraturu njegove se dienzije ovećaju. Ao su sve dienzije čvrstog tijela (duljina, širina, visina) odjednao izražene, riječ je o ubično rastezanju. Nea tijelo ri C ia obuja. Povisio li tijelu teeraturu za t (od C do t), njegov će se obuja ovećati za α t, gdje je α oeficijent volunog, ubičnog rastezanja. Pri teeraturi t tijelo će iati obuja ( α ) t + t. Kad je tla lina stalan, a ijenja se teeratura (izobarna rojena), obuja dane ase lina ijenjat će se rea Gay Lussacovu [Gej Lisa] zaonu. Jednadžba u terodinaičoj ljestvici 4

teerature glasi:..inačica Budući da na teeraturi t tijelo ia obuja t, vrijedi: c ( ) t t + α t 9.6 c. + α t + K 5 K 7.inačica Zadane teerature izrazio u terodinaičoj ljestvici (u elvinia): t ( 7 C 7 + t + ) K 7 K. t 5 C 7 + t ( 7 + 5) K 98 K Budući da je tla lina stalan (izobarno stanje), a ijenja se teeratura, vrijedi: c t t / t 7 K 9.6 c. 98 K ježba 45 Plin ia obuja c na 5 C. Kolii bi iao obuja na C uz jedna tla? ( α 7 K ) Rezultat: 8. c. Zadata 46 (Slavica, srednja šola) Projetil brzine /s udari u zeljani nasi i zabije se u njega. Ao je secifični tolinsi aacitet aterijala iz ojeg je načinjen rojetil c 46 J/(g K) i ao je ri zaustavljanju 6% očetne inetiče energije rojetila utrošeno za zagrijavanje tijela rojetila, olio je ovećanje teerature rojetila? Rješenje 46 v /s, c 46 J/(g K), η 6%.6, t? ijelo ase i brzine v ia inetiču energiju E v. olina Q oju neo tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaa je Q c t, gdje je asa tijela, c secifični tolinsi aacitet, a t rojena teerature tijela. olina Q je onaj dio unutarnje energije tijela oji relazi s jednog tijela na drugo zbog razlie teeratura tih tijela. Kao se računa % od x? x. Iz uvjeta zadata slijedi:.6 η v s Q η E c t η v / t 6. K. c c J 46 g K 5

ježba 46 Projetil brzine /s udari u zeljani nasi i zabije se u njega. Ao je secifični tolinsi aacitet aterijala iz ojeg je načinjen rojetil c J/(g K) i ao je ri zaustavljanju % očetne inetiče energije rojetila utrošeno za zagrijavanje tijela rojetila, olio je ovećanje teerature rojetila? Rezultat: 6. K. Zadata 47 (Mira, ginazija) Nogoetnu lotu voluena.8 litara (u nauhano stanju) uao ručno uo oja u jedno hodu ručice daje c zraa. Lota je u očetu uanja otuno isražnjena, a uao je do tlaa od 8 Pa. Kolio uta treba ritisnuti ručicu ue? (norirani tla 5 Pa) Rješenje 47.8 l, c. d. l, 5 Pa, 8 Pa.8 5 Pa, n? Ao ri rojeni stanja dane ase lina teeratura ostaje stalna (izoterna rojena), rojenu obuja i tlaa lina ožeo oisati Boyle-Mariotteovi zaono:. Označio slovo n broj ritisaa ručice ue. Svai ritiso ručice loti se doda zraa a vrijedi n. Budući da je teeratura stalna (izoterna rojena), slijedi: 5 n.8 Pa.8 l n / n 4.87 5. 5 Pa. l ježba 47 Nogoetnu lotu voluena.4 litara (u nauhano stanju) uao ručno uo oja u jedno hodu ručice daje c zraa. Lota je u očetu uanja otuno isražnjena, a uao je do tlaa od 8 Pa. Kolio uta treba ritisnuti ručicu ue? (norirani tla 5 Pa) Rezultat: 5. Zadata 48 (Ana, ginazija) Zagrijavajući se izobarno od C do 4 C lin je oriio obuja 6 c. Kolii je bio očetni obuja lina? Rješenje 48 t C > 7 K + t 7 K + K 7 K, t 4 C > 7 K + t 7 K + 4 K K, 6 c,? Kad je tla lina stalan, a ijenja se teeratura (izobarna rojena), obuja dane ase lina ijenjat će se rea Gay-Lussacovo zaonu. Uvedeo li terodinaiču teeraturu, tj. t + 7 K, dobivao taj zaon u obliu:. Početni obuja lina iznosi: 7 K / 6.96 4 c c c. K 6

ježba 48 Zagrijavajući se izobarno od C do 4 C lin je oriio obuja c. Kolii je bio očetni obuja lina? Rezultat: 7.99 c. Zadata 49 (Maro, budući ferovac ) U alorietar s g vode teerature 5 C uvodi se vodena ara teerature C i dodaje led teerature C. Koliu asu vodene are treba uvesti u vodu da se na raju dobije g vode iste teerature ao i na očetu? (secifična tolina isaravanja vode r. 6 J/g, secifična tolina taljenja leda λ.5 5 J/g, secifični tolinsi aacitet vode c 486 J/(g K)) Rješenje 49 g, t 5 C, t C, t l C, g, r. 6 J/g, λ.5 5 J/g, c 486 J/(g K),? olina oju neo tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaa je Q c t, gdje je asa tijela, c secifični tolinsi aacitet, a t rojena teerature tijela. olinu oja je otrebna da teućina ase rijeñe u aru iste teerature ožeo izračunati iz izraza Q r, gdje je r secifična tolina isaravanja. olinu oju orao redati čvrsto tijelu ase da bi se ono rastalilo ožeo izračunati iz izraza Q λ, gdje je λ secifična tolina taljenja. Na očetu je u alorietru bila voda ase, a na raju rocesa ase. Znači da asa vodene are i leda oje so nanadno uveli u alorietar iznosi zajedno g g g. POZOR! Zbog jednostavnosti računanja ne išeo jerne jedinice za fizialne veličine! Nea je asa vodene are, tada je asa leda. Budući da je teeratura alorietra na očetu i na raju rocesa ostala ista (5 C), tolina sjese u alorietru nije se ijenjala. Znači da je oličina toline oju vodena ara hlañenje izgubi jednaa oličini toline oju led zagrijavanje rii. Proces za vodenu aru sastoji se od dva oraa: ondenzacija: Q r hlañenje vodene are do onačne teerature t: ( ) Q c t t Q c 5 Q 5 c. Proces za led sastoji se od dva oraa: taljenje: ( ) Q λ l zagrijavanje vode do onačne teerature t: Q l c t t l Q l c 5 Q l 5 c. Količina toline oju vodena ara hlañenje izgubi jednaa je oličini toline oju led zagrijavanje rii: Q + Q Q l + Q l r + 5 c ( ) λ + 5 ( ) c 7

+ 5 c 5 + 5 c /: 5 44 + c 6 7 + c 44 + c 6 7 6 7 + c c 44 + c + 67 + c 6 7 + c 44 + c + 6 7 6 7 + c 6 7 + c ( 44 + c + 6 7) 6 7 + c / 44 + c + 6 7 44 + c + 67 6 7 + 486.848 g 84. g. 44 + 486 + 6 7 ježba 49 U alorietar s dag vode teerature 5 C uvodi se vodena ara teerature C i dodaje led teerature C. Koliu asu vodene are treba uvesti u vodu da se na raju dobije g vode iste teerature ao i na očetu? (secifična tolina isaravanja vode r. 6 J/g, secifična tolina taljenja leda λ.5 5 J/g, secifični tolinsi aacitet vode c 486 J/(g K)) Rezultat: 84. g. Zadata 5 (Ivan, tehniča šola) U aluinijsoj je loči naravljen ružni otvor olujera.5 c na teeraturi C. Kolii će biti olujer otvora na teeraturi C? (α 4-6 K - ) Rješenje 5 r.5 c, t C, t C, α 4-6 K -, r? Kad čvrsto tijelu ovisio teeraturu, njegove se dienzije ovećaju. Ia li tijelo taav obli da duljina reašuje ostale dienzije (obli štaa), govorio o linearno rastezanju čvrstog tijela. Naon zagrijavanja duljina štaa bit će jednaa ( α ) lt l + t, gdje je l duljina štaa ri C, t ovećanje teerature za t (od C do t), α oeficijent linearnog rastezanja..inačica Duljina štaa iznosi: 6 ( α ) ( α ) r r + t r r + t t.5 c + 4 K.5 c. K.inačica Duljina štaa iznosi: ( α t ) ( α t ) ( α t ) r r + α t dijelio r r + α t r r + α t r jednadžbe r r r r r + + + 6 r 4 + α t + α t + K / r.5 K.5. r r c c r 6 + α t + α t + 4 K K ježba 5 U aluinijsoj je loči naravljen ružni otvor olujera 5 na teeraturi C. Kolii će biti olujer otvora na teeraturi C? (α 4-6 K - ) Rezultat: 5.. 8

Zadata 5 (Ivan, tehniča šola) eros boca sadrži.5 litara čaja teerature 7 C. Kolio hladnog čaja teerature C treba dodati vruće da bi u teeratura bila 4 C? Rješenje 5.5 l >.5 g, t 7 C, t C, t 4 C,? Kad su u eñusobno dodiru dva tijela različitih teeratura, onda je, rea zaonu o očuvanju energije, ovećanje unutrašnje energije tijela oje se grije jednao sanjenju unutrašnje energije tijela oje se hladi, tj., Richannovo ravilo Q Q c t t c t t gdje je t onačna teeratura, tj. teeratura ri ojoj oba tijela ostižu tolinsu ravnotežu. oluen iznosi: c ( t t ) c ( t t ) c ( t t ) c ( t t ) / c ( t t ) ( t t).5 g ( 7 C 4 C).5 g.5 l. t t 4 C C ježba 5 eros boca sadrži litre čaja teerature 7 C. Kolio hladnog čaja teerature C treba dodati vruće da bi u teeratura bila 4 C? Rezultat: l. Zadata 5 (Ivan, tehniča šola) Litru idealnog lina ri atosferso tlau od bara i teeraturi od C najrije izoterno oriirao na voluen od.4 litre, a zati izohorno (uz isti voluen) zagrijeo na C. Kolii će biti tla lina naon toga? Rješenje 5 l, bar, t C > 7 + t 7 K + K 7 K,.4 l, t C > 7 + t 7 K + K 7 K,? Ao ri rojeni stanja dane ase lina teeratura ostaje stalna (izoterna rojena) rojene obuja i tlaa lina ožeo oisati Boyle Mariotteovi zaono:. Mijenja li se teeratura neoj asi lina stalnog obuja (izohorna rojena), ijenjat će se tla lina rea Charlesovu zaonu:. la lina iznosi: stalna teeratura /: stalan voluen / bar l 7 K.4 bar..4 l 7 K 9

ježba 5 Litru idealnog lina ri tlau od bara i teeraturi od C najrije izoterno oriirao na voluen od.8 litre, a zati izohorno (uz isti voluen) zagrijeo na C. Kolii će biti tla lina naon toga? Rezultat:.4 bar. Zadata 5 (Sany, ginazija) Guena lota sadrži ri C dvije litre zraa uz atosfersi tla.7 5 Pa. Kaav će obuja oriiti zra u loti ao je sustio u vodu na dubinu? eeratura vode je 4 C. (gustoća vode g/, g 9.8 /s ) Rješenje 5 t C > 7 + t 7 K + K 9 K, l d -,.7 5 Pa, h, t 4 C > 7 + t 7 K + 4 K 77 K, g/, g 9.8 /s,? Hidrostatiči tla u teućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednao, a ovisi o visini stuca h teućine iznad jesta na oje jerio tla i o gustoći teućine, g h. Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaa i teerature ožeo izraziti zaono oji sadrži sva tri linsa zaona:, što vrijedi za odreñenu asu lina. o je jedan od oblia jednadžbe stanja lina. Kada se lota susti u vodu na dubinu h na nju djeluje uuan tla oji je jedna zbroju atosfersog tlaa i hidrostatičog tlaa: + g h. Obuja zraa u loti ada je sustio u vodu na dubinu h iznosi: + g h + g h + g h / g h + 5.7 Pa 77 K 9 K 5 g.7 Pa + 9.8 s 4 9.86.986 d.986 l. ježba 5 Guena lota sadrži ri C jednu litru zraa uz atosfersi tla.7 5 Pa. Kaav će obuja oriiti zra u loti ao je sustio u vodu na dubinu n? eeratura vode je 4 C. (g 9.8 /s ) Rezultat:.49 l. Zadata 54 (Sany, ginazija) Gustoća dušia u norirani uvjetia iznosi.5 g/. Odredi gustoću dušia ri 4 C i 9.7 4 Pa. (norirani uvjeti: teeratura t C, tla 5 Pa) Rješenje 54.5 g/, t C > 7 + t 7 K + K 7 K, 5 Pa, t 4 C > 7 + t 7 K + 4 K 5 K, 9.7 4 Pa,? Gustoću nee tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja :

. Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaa i teerature ožeo izraziti zaono oji sadrži sva tri linsa zaona:, što vrijedi za odreñenu asu lina. o je jedan od oblia jednadžbe stanja lina. Obujovi iste ase lina na teeraturaa t i t iznose:,. Gustoća ia vrijednost:, / / 4 g 9.7 Pa 7 K.5 g g g.7.7.7. 5 5 K Pa d l ježba 54 Gustoća dušia u norirani uvjetia iznosi.5 g/. Odredi gustoću dušia ri 7 C i 9.7 4 Pa. (norirani uvjeti: teeratura t C, tla 5 Pa) Rezultat:.89 g/. Zadata 55 (Maja, srednja šola) Pri teeraturi zraa 7 C i noriranoe atosferso tlau uronio stalenu cijev u osudu sa živo. U stalenoj se cijevi nalazi stanovita oličina zraa tao da je razina žive u cijevi 5 c iznad razine žive u osudi. Duljina dijela cijevi oji je isunjen zrao iznosi 5 c. Za olio se ora ovisiti teeratura oolnog zraa da se živa u cijevi susti do razine žive u osudi? (norirani tla 76 c Hg) Rješenje 55 t 7 C > 7 + t 7 K + 7 K 9 K, 76 c Hg 5 c Hg 7 c Hg, 76 c Hg, h 5 c.5, h 5 c.5,? Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaa i teerature ožeo izraziti zaono oji sadrži sva tri linsa zaona:, što vrijedi za odreñenu asu lina. o je jedan od oblia jednadžbe stanja lina. Pri teeraturi t 7 C tla stuca zraa jedna je norirano tlau uanjeno za stuac žive visine 5 c 76 c Hg 5 c Hg 7 c Hg. Nea je S orečni resje stalene cijevi. Obuja dijela stalene cijevi oji je isunjen zrao (to je obuja valja orečnog resjea S i visine h ) iznosi:

S h. Obuja dijela stalene cijevi oji je isunjen živo i zrao (to je obuja valja orečnog resjea S i visine h + h ) iznosi S ( h + h ). h h eeratura oolnog zraa ri ojoj će se živa u cijevi sustiti do razine žive u osudi je: S h, S ( h + h ) S h, S ( h + h ) / S h, S h + h S ( h + h ) ( h + h ). S h h eeratura se ora ovisiti za: h + h, ( h + h ) ( h + h ) h h h 76 c Hg.5 +.5 9 K 5.46 K. 7 c Hg.5 ježba 55 Pri teeraturi zraa 7 C i noriranoe atosferso tlau uronio stalenu cijev u osudu sa živo. U stalenoj se cijevi nalazi stanovita oličina zraa tao da je razina žive u cijevi 5 iznad razine žive u osudi. Duljina dijela cijevi oji je isunjen zrao iznosi 5 d. Za olio se ora ovisiti teeratura oolnog zraa da se živa u cijevi susti do razine žive u osudi? (norirani tla 76 c Hg) Rezultat: 5.46 K. Zadata 56 (Maja, srednja šola) Nei lin ase g ia ri 7 C obuja 4 -. Naon zagrijavanja lina ri stalno tlau gustoća lina je 6-4 g/c. Do oje je teerature ugrijan lin? Rješenje 56 g. g, t 7 C > 7 + t 7 K + 7 K 8 K, 4 -, onst., 6-4 g/c.6 g/, t? Gustoću nee tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja :

. Ao ri rojeni stanja dane ase lina tla ostaje stalan (izobarna rojena) rojene obuja i teerature lina ožeo oisati Gay Lussacovi zaono:. Naon zagrijavanja lina stalne ase njegova gustoća se ijenja a voluen iznosi:. Budući da je tla onstantan (izobarna rojena), teeratura do oje se lin ugrije iznosi: /. g 8 K 7 + t 4 K ( 4 7) C 7 C. g t 7 4. 6 ježba 56 Nei lin ase 4 g ia ri 7 C obuja 8 -. Naon zagrijavanja lina ri stalno tlau gustoća lina je 6-4 g/c. Do oje je teerature ugrijan lin? Rezultat: 7 C. Zadata 57 (oislav, strojarsa šola) Gustoća je isia ri C i norirano tlau.4 g/l. Nañi gustoću isia ri 7 C i tlau 9. 4 Pa. (norirani tla 5 Pa) Rješenje 57 t C > 7 + t 7 K + K 7 K, 5 Pa,.4 g/l.4 g/, t 7 C > 7 + t 7 K + 7 K 9 K, 9. 4 Pa,? Gustoću nee tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja :. Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaa i teerature ožeo izraziti zaono oji sadrži sva tri linsa zaona:, što vrijedi za odreñenu asu lina. o je jedan od oblia jednadžbe stanja lina. Kisi stalne ase ri rojeni teerature od t na t ijenja gustoću a volueni i iznose: Računao gustoću :,.

, / 4 g 9. Pa 7 K.4 g.4. 5 9 Pa K ježba 57 Gustoća je isia ri C i norirano tlau.4 g/l. Nañi gustoću isia ri 7 C i tlau.86 5 Pa. (norirani tla 5 Pa) Rezultat:.47 g/. Zadata 58 (Ante, eletrotehniča šola) Iz eletronse cijevi isisan je lin do tlaa.59 - Pa ri 7 C. Obuja cijevi je c. Kolio je oleula reostalo u cijevi? (Boltzanova onstanta B.8 - J/K) Rješenje 58.59 - Pa, t 7 C > 7 + t 7 K + 7 K K, c -4, B.8 - J/K, N? Jednadžbu linsog stanja ožeo isazati i broje N oleula u obliu B N, gdje je B Boltzanova onstanta B.8 - J/K. Broj reostalih oleula N u cijevi iznosi: B N B N / N B B 4.59 Pa.845797 oleula. J.8 K K ježba 58 Iz eletronse cijevi isisan je lin do tlaa.59 - Pa ri 7 C. Obuja cijevi je c. Kolio je oleula reostalo u cijevi? Rezultat: 7.68594 oleula. Zadata 59 (Ante, eletrotehniča šola) Sjesa linova sadrži ri norirano tlau 65. % dušia, 5. % isia i. % ugljičnog diosida. Kolii je arcijalni tla svaog lina? (norirani tla 5 Pa) Rješenje 59 5 Pa, (N ) 65 %.65?, (O ) 5 %.5? (CO ) %.? Iao li sjesu neolio linova, uuni će tla biti jedna zbroju arcijalnih tlaova oiješanih linova. la sjese je + + +... + n, gdje su,,,..., n tlaovi ojedinih linova. Parcijalni ili djeloični tla lina je tla što bi ga iala jedna od oiješanih oličina lina ad bi saa isunila cijeli rostor u oje se nalazi sjesa. Parcijalni tlaovi dušia, isia i ugljičnog diosida iznose: 4

N.65 N.65 5 Pa N 6586.5 Pa O.5 O.5 5 Pa O 598.75 Pa. CO. CO. 5 Pa CO 65 Pa ježba 59 Sjesa linova sadrži ri norirano tlau 7. % dušia,. % isia i. % ugljičnog diosida. Kolii je arcijalni tla svaog lina? (norirani tla 5 Pa) Rezultat: (N ) 797.5 Pa, (O ).5 Pa, (CO ) 65 Pa. Zadata 6 (Marija, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se.5 g vode i.6 g isia. Odredi tla u osudi ri 5 C ao znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru? (linsa onstanta R 8.4 J / (ol K), olna asa vode M 8 - g/ol, olna asa isia M - g/ol) Rješenje 6, (H O).5 g, (O ).6 g, t 5 C > 7 + t 7 K + 5 K 77 K, R 8.4 J/(ol K), M 8 - g/ol, M - g/ol,? Ao iao nožinu n idealnog lina, jednadžba stanja lina glasi gdje je n R R, M asa lina n. M olna asa Iao li sjesu neolio linova, uuni će tla biti jedna zbroju arcijalnih tlaova oiješanih linova. la sjese je + + +... + n, gdje su,,,..., n tlaovi ojedinih linova. Parcijalni ili djeloični tla lina je tla što bi ga iala jedna od oiješanih oličina lina ad bi saa isunila cijeli rostor u oje se nalazi sjesa. Parcijalni tlaovi vode i isia u osudi iznose: vodena ara /: R R R M M M. isi R R R /: M M M Prea zaonu o arcijalni tlaovia naon isaravanja vode u osudi uuni tla jedna je zbroju arcijalnih tlaova vodene are i isia : R R R + + + M M M M J 8.4 77 K ol K.5 g.6 g 5 4.99856 Pa. + g g 8 ol ol 5

ježba 6 U zatvorenoj osudi obuja nalazi se.5 g vode i.6 g isia. Odredi tla u osudi ri 5 C ao znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru? (linsa onstanta R 8.4 J / (ol K), olna asa vode M 8 - g/ol, olna asa isia M - g/ol) Rezultat:.4998 5 Pa. 6