( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi"

Transcript

1 Zadatak 0 (Mario, ginazija) Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0 d, a užeg 5 d. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća vode = 000 / ) Rješenje 0 = Pa, = 0 d = 0., = 5 d = 0.05, = 000 /, I =? = 000 d, d = l. Količinu tekućine I koja rođe u jedinici vreena s neki resjeko cijevi ovršine zoveo jakost struje. Ona iznosi I = v, gdje je v brzina rotjecanja. Gibanje fluida je stacionarno ako kroz bilo koji orečni resjek cijevi za jednaki vreenski interval rođe jednaki voluen fluida. Tada vrijedi jednadžba kontinuiteta v = v, gdje je v brzina fluida kroz resjek, v brzina fluida kroz resjek. Za stacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijevi vrijedi zakon u obliku Bernoullijeve jednadžbe. Ona kaže da je zbroj statičkog i dinaičkog tlaka stalan. + v = + v. Budući da je tok stacionaran, ora biti: I = I v = v v = v v = v / 0. v = v v = v v = v Iz Bernoullijeve jednadžbe slijedi: + v = + v = v v v v ( ) ( 4 ) = v v = = v v = v v = v = v ( ) v = v = / v = ( ) ( ) / v = v =. ada računao koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi Pa d l I = v I = = 0. = = 809 = 809. s s s 000

2 ježba 0 Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0., a užeg 500 c. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća vode = 000 / ) l Rezultat: 809. s Zadatak 0 (lado, srednja škola) Balerina stoji na vrhu etalne obloge na alcu jedne noge ovršine c. Koliko uta je ovaj tlak veći od tlaka kada bi stajala na obje noge čija je ovršina stoala 60 c? Rješenje 0, = c = 0-4, = 60 c =.6 0 -,? = Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Tlak je količnik sile F što jednoliko rasoređena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F =. F G G = = odijelio [ ] F = G F G jednadžbe = G = = G.6 0 = = = = = 80. G 4 0 ježba 0 Balerina stoji na vrhu etalne obloge na alcu jedne noge ovršine 00. Koliko uta je ovaj tlak veći od tlaka kada bi stajala na obje noge čija je ovršina stoala.6 d? Rezultat: 80 uta.

3 Zadatak 0 (lado, srednja škola) Metalni nosač ase 500 oslonjen je okoito na odlogu. Izračunajte koliki tlak na odlogu stvara ovaj nosač ako u je orečni resjek x 0 c. (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rješenje 0 = 500, = x 0 c = = 0.0, g = 9.8 / s, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Tlak je količnik sile F što jednoliko rasoređena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F = G F = G g = = = s = Pa = kpa. 0.0 F = ježba 0 Metalni nosač ase 0.5 t oslonjen je okoito na odlogu. Izračunajte koliki tlak na odlogu stvara ovaj nosač ako u je orečni resjek x 0 c. (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rezultat: kpa. Zadatak 04 (lado, srednja škola) Koliki tlak stvara čovjek ase 76 na ovršini 0.048? (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rješenje 04 = 76, = 0.048, g = 9.8 / s, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Tlak je količnik sile F što jednoliko rasoređena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F = G F = G g 4 = = = s =.55 0 Pa F = ježba 04 Koliki tlak stvara čovjek ase 76 na ovršini 4.8 d? (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rezultat: Pa.

4 Zadatak 05 (Ivana, edicinska škola) Parafinska loča debljine 0 c luta na vodi. Do koje dubine loča uranja ako je gustoća arafina 800 /? (gustoća vode = 000 / ) A. c B. 6 c C. 8 c D. 9 c Rješenje 05 d = 0 c = 0., = 800 /, = 000 /, h =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Priza je geoetrijsko tijelo oeđeno dvaa sukladni oligonia (nogokutia) i aralelograia. Osnovke (baze) rize su oligoni, a aralelograi čine obočje. Ako je osnovka ravilan oligon i ako je riza usravna, ona je ravilna. Priza kojoj je obočni brid okoit na osnovku zove se usravna. Duljina visine rize jednaka je udaljenosti izeđu ravnina u kojia leže osnovke. Obuja (voluen) rize s bazo (osnovko) loštine i visino v iznosi: = v. Ako loča lebdi u vodi, uzgon je jednak težini. = G g = g g = g g h = d g d g h = d g / h = = = 0.08 = 8 c. g 000 Odgovor je od C. d h 4

5 ježba 05 Parafinska loča debljine d luta na vodi. Do koje dubine loča uranja ako je gustoća arafina 800 /? (gustoća vode = 000 / ) Rezultat: C. A. c B. 6 c C. 8 c D. 9 c Zadatak 06 (Lidija, srednja škola) aljkasta osuda visine H = ia kružni otvor olujera r = 0.0 na visini h = 0.5 od dna osude. Kolika sila djeluje na če stavljen u kružni otvor ako je osuda do vrha naunjena vodo? (gustoća vode = 000 /, ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rješenje 06 H =, r = 0.0, h = 0.5, = 000 /, g = 9.8 / s, F =? Ploština kruga olujera r iznosi: = r π. Tlak je količnik sile F što jednoliko rasoređena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F = F =. Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine, = g h. Tlak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jednak je na svi jestia na istoj dubini i djeluje jednako u svi sjerovia. Budući da je sila kojo voda djeluje na če jednaka unošku tlaka vodenog stuca na razini čea (H h) i loštini otvora, slijedi: = g H h = r π F = g ( H h) r π = F = = ( 0.5 ) ( 0.0 ) π = 8.49 N. s H H - h h ježba 06 aljkasta osuda visine H = ia kružni otvor olujera r = c na visini h = 5 d od dna osude. Kolika sila djeluje na če stavljen u kružni otvor ako je osuda do vrha naunjena vodo? (gustoća vode = 000 /, ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rezultat: 8.49 N. 5

6 Zadatak 07 (Darko, srednja škola) Brod ia asu 6000 t. Za koliko se sanji količina brodo istisnute vode kad rijeđe iz rijeke u ore? (gustoća riječne vode = 000 /, gustoća orske vode = 00 / ) Rješenje 07 = 6000 t =.6 0 7, = 000 /, = 00 /, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Gaz je dubina do koje je uronjeno lovilo (tru broda). Brod će iati različite gazove s obziro na različite gustoće tekućina. U oru, gdje je gustoća vode veća, iat će anji gaz. U rijeci, gdje je gustoća vode anja, iat će veći gaz. gaz gaz rijeka ore Prijelazo iz rijeke u ore sanji se gaz a je anja količina brodo istisnute vode. Neka su i uronjeni volueni broda u riječnoj i orskoj vodi. Da bi brod lovio njegova težina ora biti jednaka sili uzgona. rijedi: g = g / F uz = G g = g g F uz = G g = g g = g / g 6

7 =. = Računao količinu istisnute vode. = = = = = =.6 0 = ježba 07 Brod ia asu 000 t. Za koliko se sanji količina brodo istisnute vode kad rijeđe iz rijeke u ore? (gustoća riječne vode = 000 /, gustoća orske vode = 00 / ) Rezultat: 9. Zadatak 08 (Martin, tehnička škola) Prazan eteorološki balon ia asu 450 g. Kad je isunjen vodiko gustoće 0.0 / na ovršini Zelje ia voluen 500 d. Gustoća zraka u okolini balona je.0 /. Kad balon otustio on će se gibati uvis očetno akceleracijo: A. 0.4 g B. 0. g C. 0.7 g D. 6.5 g (g je akceleracija slobodnog ada) Rješenje 08 = 450 g = 0.45, = 0.0 /, = 500 d = 0.5, =.0 /, g, a =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Drugi Newtonov oučak: Ako na tijelo djeluje stalna sila u sjeru njegova gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je roorcionalna sili, a obrnuto roorcionalna asi tijela te ia isti sjer kao i sila. 7

8 F a = F = a. Rezultantna sila F koja balon ase naunjen lino ase odiže uvis jednaka je razlici sile uzgona zraka na balon i težine balona i lina. F = G + a = g + g 8 g + g ( + ) a = g ( + ) g / a = + + ( ) g + g = a = = +.0 g g = = 0. g Odgovor je od B. ježba 08 Prazan eteorološki balon ia asu Kad je isunjen vodiko gustoće 0.0 / na ovršini Zelje ia voluen 500 d. Gustoća zraka u okolini balona je.0 /. Kad balon otustio on će se gibati uvis očetno akceleracijo: A. 0.4 g B. 0. g C. 0.7 g D. 6.5 g (g je akceleracija slobodnog ada) Rezultat: B. Zadatak 09 (Tonka, ginazija) Električni grijač od 00 W nalazi se u cijevi kojo rotječe voda rotoko od.5 c / s. Kolika će biti teeratura vode na izlazu iz cijevi ako je ulazna teeratura vode 8 C, a secifični tolinski kaacitet vode 486 J / ( K)? Zanearite gubitke toline u okolinu. (gustoća vode = 000 / ) A. 0.4 C B..5 C C..6 C D. 4.8 C Rješenje 09 P = 00 W, q =.5 c / s = / s, t = 8 C, c = 486 J / ( K), = 000 /, t =? Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Jakost toka ili voluni rotok fluida određuje se izrazo: q = = v = q t, t gdje je voluen koji je rotekao ovršino resjeka u vreenu t, srednjo brzino v. Tolina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji relazi s jednog tijela na drugo zbog razlike teeratura tih tijela. Tolina koju neko tijelo zagrijavanje rii odnosno hlađenje izgubi jednaka je Q = c t Q = c ( t t ), gdje je asa tijela, c secifični tolinski kaacitet, a t rojena teerature. Tolina Q ože biti ozitivna ili negativna:

9 Q > 0 ( ozitivna ), ako tolinu dovodio sustavu Q < ( ativ ) ako tolinu odvodi 0 neg na, o od sustava. Električna energija kojo izvor oskrbljuje strujni krug i koja se retvara u druge oblike energije u neko trošilu za vrijee t jednaka je E = P t, gdje je P snaga kojo se u trošilu električna energija retvara u druge oblike energije, t vrijee. Budući da nea gubitaka energije, tolina Q koju ria voda od grijača jednaka je električnoj energiji E koju grijač uzia iz električne reže. = ( ) = [ = ] [ = q t ] Q W c t t P t c t t = P t q t c t t = P t P P q t c t t = P t / t q t c t = t = t q c + = q c Odgovor je od D. 00 W = 8 C + = 4.8 C. 6 J s K ježba 09 Električni grijač od 0. kw nalazi se u cijevi kojo rotječe voda rotoko od.5 c / s. Kolika će biti teeratura vode na izlazu iz cijevi ako je ulazna teeratura vode 8 C, a secifični tolinski kaacitet vode 486 J / ( K)? Zanearite gubitke toline u okolinu. (gustoća vode = 000 / ) A. 0.4 C B..5 C C..6 C D. 4.8 C Rezultat: D. Zadatak 0 (Kristina, ginazija) visine h = iznad razine vode usti se slobodno adati kuglica od aterijala gustoće 90 /. Uzgon u zraku i sile otora u zraku i vodi zanearite. Gustoća vode je 000 /, a za akceleraciju sile teže uzite vrijednost g 0 / s. a) Kolika je akceleracija kuglice u vodi? b) Na kojoj dubini h će se kuglica zaustaviti? c) Koliko ukuno vreena ada kuglica dok se ne zaustavi u vodi na dubini h? Rješenje 0 h =, = 90 /, v = 000 /, g 0 / s. a =?, h =?, t =? Drugi Newtonov oučak: Ako na tijelo djeluje stalna sila u sjeru njegova gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je roorcionalna sili, a obrnuto roorcionalna asi tijela te ia isti sjer kao i sila: F a = F = a. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, 9

10 gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Potencijalna energija je energija eđudjelovanja tijela. Ona ovisi o eđusobno oložaju tijela ili o eđusobno oložaju dijelova tijela. U olju sile teže tijelo ase ia gravitacijsku otencijalnu energiju E g h, g = gdje je g akceleracija slobodnog ada, a h vertikalna udaljenost tijela od jesta gdje bi rea dogovoru tijelo ialo energiju nula. Tijelo obavlja rad W ako djeluje neko silo F na utu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u sjeru gibanja tijela, vrijedi W = F s. Kad tijelo obavlja rad, ijenja u se energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. lobodni ad je jednoliko ubrzano ravocrtno gibanje sa očetno brzino v 0 = 0 /s i konstantno akceleracijo a = g = 9.8 /s. Za slobodni ad vrijede izrazi: h h = g t t =, g gdje je h visina ada. Jednoliko ubrzano gibanje duž uta s jest gibanje za koje vrijede izrazi: s s = a t t =, a gdje je s ut za tijelo ošto se okrenulo iz irovanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijo a za vrijee t. Ista forula vrijedi i kod jednoliko usorenog gibanja. a) Rezultantna sila F koja u vodi djeluje na kuglicu da je zaustavi jednaka je razlici sile uzgona F uz i težine kuglice G. voluen kuglice F = G a = v g g = v a g g a g a g v = v = = / 000 v a = g 0 = = s 90 s s b) Rezultantna sila F koja u vodi djeluje na kuglicu da je zaustavi na dubini h jednaka je razlici sile uzgona F uz i težine kuglice G. 0

11 voluen kuglice F = G a = v g g = F = g g F g v v. = Rad W koji je rito obavljen o iznosu je jednak gravitacijskoj otencijalnoj energiji koju kuglica ia na visini h iznad vode. v W = Eg F h = g h g h = g h v h g h / = g h h = = g v v = = c) Ukuno vrijee t adanja kuglice jednako je zbroju vreena t slobodnog ada u zraku sa visine h i vreena t jednoliko usorenog gibanja akceleracijo a u vodi na utu h. h h.5 t = t + t t = + = + = 5.50 s. g a s s h h ježba 0 visine h = 00 c iznad razine vode usti se slobodno adati kuglica od aterijala gustoće 90 /. Uzgon u zraku i sile otora u zraku i vodi zanearite. Gustoća vode je 000 /, a za akceleraciju sile teže uzite vrijednost g 0 / s. a) Kolika je akceleracija kuglice u vodi? b) Na kojoj dubini h će se kuglica zaustaviti? c) Koliko ukuno vreena ada kuglica dok se ne zaustavi u vodi na dubini h? Rezultat: 0.9 / s,.5, 5.50 s.

12 Zadatak (Tina, ginazija) Izračunajte uzgon na lotu rojera 5 c koja je otuno uronjena u vodu: (gustoća vode v = 000 /, ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rješenje r = 5 c => r =.5 c = 0.5, v = 000 /, g = 9.8 / s, F uz =? Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Obuja kugle Obuja (voluen) kugle olujera r iznosi: 4 = r π. Budući da je lota otuno uronjena u vodu, sila uzgona iznosi: F g 4 4 uz = v = r π F uz = v g r π = 4 = ( 0.5 ) π = 80.6 N. s ježba Izračunajte uzgon na lotu rojera 50 koja je otuno uronjena u vodu: (gustoća vode v = 000 /, ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rezultat: 80.6 N. Zadatak (Tina, ginazija) Hoogeni kvadar gustoće 65 / luta na orskoj vodi. Koliki se dio voluena kvadra nalazi od vodo, ako je gustoća orske vode 05 /? Rješenje k = 65 /, v = 05 /,, =? Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju

13 jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. d h Hoogeni kvadar luta na orskoj vodi jer je sila uzgona o iznosu jednaka težini kvadra. = G v g = g = k v g = k g 65 / k v g = k g = = = 0.60 = 6%. v g v 05 ježba Hoogeni kvadar gustoće 600 / luta na orskoj vodi. Koliki se dio voluena kvadra nalazi od vodo, ako je gustoća orske vode 05 /? Rezultat: 58.5%. Zadatak (Paula, ginazija) Koliki je rad utrošen na svladavanje trenja ri renošenju 5 c vode u horizontalnoj cijevi od jesta na kojeu je tlak Pa do jesta s tlako 0 4 Pa? Rješenje = 5 c =.5 0-5, = Pa, = 0 4 Pa, W =? Rad što ga obavi razlika tlakova ri gibanju tekućine ase, obuja, utroši se na rojenu kinetičke energije. ježba W =. ( ) W = = 4 0 Pa 0 Pa.5 0 = 0.5 J. Koliki je rad utrošen na svladavanje trenja ri renošenju 5 c vode u horizontalnoj cijevi od jesta na kojeu je tlak Pa do jesta s tlako 0 4 Pa? Rezultat: 0.5 J. Zadatak 4 (Paula, ginazija) Na svladavanje trenja ri reještanju 0.05 d vode u horizontalnoj cijevi od jesta na kojeu je tlak Pa do nekoga drugog jesta utrošen je rad 0.5 J. Koliki je tlak na toe drugoe jestu? Rješenje 4 = 0.05 d = 5 0-5, = Pa, W = 0.5 J, =?

14 Rad što ga obavi razlika tlakova ri gibanju tekućine ase, obuja, utroši se na rojenu kinetičke energije. W =. W W W = W = / = = = J 4 = 4 0 Pa = 0000 Pa = 0 Pa ježba 4 Na svladavanje trenja ri reještanju 0. d vode u horizontalnoj cijevi od jesta na kojeu je tlak Pa do nekoga drugog jesta utrošen je rad J. Koliki je tlak na toe drugoe jestu? Rezultat: 0 4 Pa. Zadatak 5 (Miroslav, ginazija) Kolika je brzina istjecanja 0 - zraka koji se nalazi od tlako Pa u rostor naunjen zrako ri tlaku Pa? (gustoća zraka =.9 / ) Rješenje 5 v =? = 0 -, = Pa, = Pa, =.9 /, Tijelo ase i brzine v ia kinetičku energiju E v. k = Kad tijelo obavlja rad, ijenja u se energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Rad što ga obavi razlika tlakova ri gibanju tekućine ase, obuja, utroši se na rojenu kinetičke energije. W =. W = ( ) W ( ) = W = E ( ) v k [ ] = = W v = E = v ( ) = ( ) v v = ( ) ( ) v = ( ) / v = v = / 5 5 ( ) (.44 0 Pa Pa) v = = = s 4

15 ježba 5 Kolika je brzina istjecanja 0 - zraka koji se nalazi od tlako Pa u rostor naunjen zrako ri tlaku Pa? (gustoća zraka =.9 / ) Rezultat: 0 4 Pa. Zadatak 6 (Zlatko, srednja škola) Brzina vode ože se odrediti uranjanje u tok cijevi rea slici. Kolika je ta brzina ako se voda izdigla 4 c? (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rješenje 6 h = 4 c = 0.04, g = 9.8 / s, v = 0 voda u cijevi iruje, = = atosferski tlak, v =? Bernoullijeva jednadžba Neka fluid gustoće teče kroz cijev različitog resjeka nagnutu rea horizontali. Presjek je na visini h iznad neke referentne razine (nr. zelje) gdje je tlak i brzina fluida v. Presjek je na visini h iznad referentne razine gdje je tlak i brzina fluida v. Bernoullijeva jednadžba glasi: + g h + v = + g h + v. v v h h v = 0 h v Uorabo Bernoullijeve jednadžbe dobije se: = = + g h + v = + g h + v v = 0 5

16 + g h + 0 v = + g h + + g h + v = + g h + 0 g h + v = g h ( h ) v = g h g h v = g h h h = h v = g h v = g h / v = g h v = g h / v = g h = = s s ježba 6 Brzina vode ože se odrediti uranjanje u tok cijevi rea slici. Kolika je ta brzina ako se voda izdigla 40? (ubrzanje slobodnog ada g = 9.8 / s ) Rezultat: 0.89 / s. Zadatak 7 (Rita, ginazija) Koad stakla ase 0.4 teži u vodi 0.8 N. Odredite gustoću stakla ako je gustoća vode 000 /, a akceleracija sile teže 9.8 / s. A. 000 B. 000 C. 48 D. 400 Rješenje 7 = 0.4, G = 0.8 N, v = 000 /, g = 9.8 / s, s =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovu oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Budući da je težina stakla G na zraku uanjena za silu uzgona F uz jednaka težini stakla G u vodi, vrijedi jednadžba: G = G g v g = G g v g = G g G = v g s s 6

17 g / s v g G = v g s = = s = s g G g G N s = Odgovor je od C. ježba 7 Koad stakla ase 0.8 teži u vodi.64 N. Odredite gustoću stakla ako je gustoća vode 000 /, a akceleracija sile teže 9.8 / s. A. 000 B. 000 C. 48 D. 400 Rezultat: C. Zadatak 8 (Rita, ginazija) Konzerva voluena 00 c i ase 0 g liva na vodi. Koliku najveću asu olova ožeo staviti u konzervu da ona ne otone? (gustoća vode = 000 / ) Rješenje 8 = 00 c =. 0 -, = 0 g = 0., = 000 /, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovu oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Ako u konzervu, ase i voluena, stavio olova ase tada ukuna (zbroj) težina konzerve G i težina olova G ora biti jednaka o iznosu sili uzgona F uz vode na konzervu. G + G = g + g = g g + g = g /: g + = = = =.07. 7

18 ježba 8 Konzerva voluena. d i ase dag liva na vodi. Koliku najveću asu olova ožeo staviti u konzervu da ona ne otone? (gustoća vode = 000 / ) Rezultat:.07. Zadatak 9 (Antun, srednja škola) Gustoća leda rea gustoći orske vode odnosi se kao 9 : 0. Kako se odnosi uronjeni dio ledene sante u oru rea dijelu koji viri iznad orske ovršine? Rješenje 9 l 9,? = v 0 = Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovu oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. = + 8

19 Neka je uronjeni dio sante leda. Da bi santa leda, voluena, livala težina leda ora biti jednaka uzgonu (težini istisnute orske vode). G = = G v g = g v g = g l v v g = l + g g = l + g / 9 v g = l = = 0 0 / v = = = 9 = 9 9 = 9 / = 9 = : = 9 :. ježba 9 Gustoća leda rea gustoći orske vode odnosi se kao 8 : 0. Kako se odnosi uronjeni dio ledene sante u oru rea dijelu koji viri iznad orske ovršine? Rezultat: 9 :. Zadatak 0 (Una, ginazija) Šulja kugla unutarnjeg olujera 8 c i vanjskog olujera 9 c liva na tekućini tako da joj je olovica voluena u tekućini. Gustoća tekućine je 800 /. Odredite gustoću aterijala od kojeg je naravljena kugla i njezinu asu. Rješenje 0 r = 8 c = 0.08, R = 9 c = 0.09, = 800 /, =? gustoća kugle, =? Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovu oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usjerena rea ovršini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Obuja kugle Obuja (voluen) kugle olujera r iznosi: 4 = r π. Šulja kugla naravljena od aterijala gustoće ia asu.

20 4 4 4 = =. R π r π = π R r Budući da šulja kugla liva, iznos sile teže G koja djeluje na kuglu jednak je iznosu sile uzgona F uz koja djeluje na olovicu vanjskog voluena kugle uronjene u tekućinu. Masa šulje kugle iznosi: 4 G = g = g = π R r ( R r ) g g 4 4 π R r g = g R π 4 4 π = R π / 4 π ( 0.09 ) ( 0.08 ) ( R r ) R 800 ( 0.09 ) = = = R r ( ) = π R r = π =.. g R r ježba 0 Šulja kugla unutarnjeg olujera 80 i vanjskog olujera 90 liva na tekućini tako da joj je olovica voluena u tekućini. Gustoća tekućine je 800 /. Odredite gustoću aterijala od kojeg je naravljena kugla. Rezultat:

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija

Διαβάστε περισσότερα

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode

Διαβάστε περισσότερα

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c t + m r Q = m c t t

Q = m c t + m r Q = m c t t Zadatak (Edo, ginazija) Koliko toline treba da se iz litre vode od 5 C dobije destilirana voda? (secifični tolinski kaacitet vode c = 4.9 J/(kg K), secifična tolina isaravanja r =.6 5 J/kg, vrelište vode

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

8 O H = =

8 O H = = Zadatak (arko, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se. kg vode i.6 kg kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V = Zadatak 8 (Ajax, ginazija) U osudi obuja 59 litara nalazi se kisik ri norirano tlaku Izračunaj asu tog kisika (gustoća kisika ρ 4 / ) Rješenje 8 V 59 l 59 d 59, ρ 4 /,? Gustoću ρ neke tvari definirao ojero

Διαβάστε περισσότερα

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3. Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki

Διαβάστε περισσότερα

konst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e]

konst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e] Zadatak 4 (Goran, ginazija) Pri teeraturi 7 C tlak lina je. Do koje je teerature otrebno lin izovoluno (izoorno) zagrijati da u tlak bude 4? Rješenje 4 t = 7 C => T = 7 + t = 7 + 7 = K, =, = 4, T =?.inačica

Διαβάστε περισσότερα

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite Zaatak (Barny, ginazija) U vonji e zrak u autoobilki guaa grije. Na očetku vonje teeratura zraka u guaa je 7 C, a na kraju vonje 7 C. Uz retotavku a e voluen gua nije tijeko vonje roijenio, nađite ojer

Διαβάστε περισσότερα

U Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku.

U Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U Z G O N Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U to se možemo lako uvjeriti izvodeći sljedeći pokus. POKUS: Mjerenje težine utega

Διαβάστε περισσότερα

= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.

= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m. Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Koliko voe poteče za jean an? Rješenje 6 q = 4 /s, t = an = [ 4 6] = 864 s, =? Jakost toka ili voluni potok

Διαβάστε περισσότερα

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V

Διαβάστε περισσότερα

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 = HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.

Διαβάστε περισσότερα

Primjeri zadataka iz Osnova fizike

Primjeri zadataka iz Osnova fizike Mjerne jedinice 1. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) džul b) om c) vat d) amper 2. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) kut b) brzina c) koncentracija d) količina

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je: Zadatak (Goga, ginazija) Sekundna njihalica (izrađena od jedi) okazuje točno vrijee ri C. oliko zaostaje njihalica u jedno danu ako je teeratura C? (oeficijent linearnog rastezanja jedi je β =.7-5 -.)

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom: Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =? Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak

Διαβάστε περισσότερα

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns. Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE): Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja

Διαβάστε περισσότερα

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola) Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

10. STATIKA FLUIDA Uvod. -ionizirani plin (visoka temperatura) kvantnomehanički. -odreñen oblik i volumen. -poprimaju oblik posude

10. STATIKA FLUIDA Uvod. -ionizirani plin (visoka temperatura) kvantnomehanički. -odreñen oblik i volumen. -poprimaju oblik posude 10. STATIKA FLUIDA 10.1. Uvod TVARI KRUTINE TEKUĆINE (KAPLJEVINE) PLINOVI PLAZMA BOSE- EINSTEINOV KONDENZAT -odreñen oblik i volumen -orimaju oblik osude volumennestlačiv -ionizirani lin (visoka temeratura)

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka

Διαβάστε περισσότερα

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru. Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5

Διαβάστε περισσότερα

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem

Διαβάστε περισσότερα

Toplina Q koju predamo sustavu voda aluminijski lonac utroši se na njihovo zagrijavanje.budući da nema gubitaka topline, vrijedi.

Toplina Q koju predamo sustavu voda aluminijski lonac utroši se na njihovo zagrijavanje.budući da nema gubitaka topline, vrijedi. Zadatak 6 (Viki, srednja škola) Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na temeraturi od 0 ºC. Nakon što zajedno rime 75. k toline, temeratura vode i lonca

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

m p V = n R T p V = R T, M

m p V = n R T p V = R T, M Zadata 4 (Ante, tehniča šola) Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 5.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. a) Kolii je rad utrošio lin ri širenju? b) Kolia je rojena unutrašnje energije

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA

PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA 1. Što su fluidi i koja su njihova najvaţnija obiljeţja? 2. Kako se definira tlak? Kojim ga jedinicama iskazujemo? Je li tlak skalarna ili vektorska veličina? 3. Kakva je veza

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N. Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25

2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25 Zadatak 0 (Mia, ginazija) Dvije kuglice nabijene jednaki pozitivni naboje na udaljenosti.5 u vakuuu eđusobno se odbijaju silo od 0. N. Za koliko se boj potona azlikuje od boja elektona u svakoj od nabijenih

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) n. Ukupni kapacitet od n usporedno (paralelno) spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza

( ) ( ) n. Ukupni kapacitet od n usporedno (paralelno) spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza Zadatak 08 (Maija ginazija) Dva uspoedno spojena kondenzatoa i seijski su spojeni s kondenzatoo kapaciteta. Koliki je ukupni kapacitet? Nactajte sheu. Rješenje 08 =? Ukupni kapacitet od n seijski spojenih

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

h = v t π m 6.28

h = v t π m 6.28 Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

t t , 2 v v v 3 m

t t , 2 v v v 3 m Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v = Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Fluidi. fluid je bilo koja tvar koja može teći. plinovi i tekućine razlika: plinovi su stlačivi, tekućine nisu (u većini slučajeva)

Fluidi. fluid je bilo koja tvar koja može teći. plinovi i tekućine razlika: plinovi su stlačivi, tekućine nisu (u većini slučajeva) MEHANIKA FLUIDA Fluidi fluidi igraju vitalnu ulogu u raznim aspektima naših života pijemo ih, dišemo, plivamo u njima oni cirkuliraju našim tijelima i kontroliraju meteorološke uvjete zrakoplovi lete kroz

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = = Zadatak 0 (Maija, ginazija) Koliki ad teba utošiti da e u paznini (vakuuu) penee naboj 0. 0-7 iz bekonačnoti u točku koja je c udaljena od povšine kugle polujea c? Na kugli je plošna (povšinka) gutoća

Διαβάστε περισσότερα

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split DINAMIKA Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split Ova knjižica prvenstveno je namijenjena učenicima Srednje tehničke prometne škole Split. U knjižici su korišteni zadaci

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka? Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci (teorija i objašnjenja):

Zadaci (teorija i objašnjenja): KOLOKVIJ K, 1-4 F1_I semestar; 9.01.08. (analiza zadataka i rješenja) Napomena: razmatrani su svi zadaci iz četiri grupe, K, 1-4 na način da su obrađeni oni s istim temama; posebno je obraćena pažnja onim

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Rotacija krutog tijela

Rotacija krutog tijela Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon Zadatak 6 (gor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge. m, kroz koju teče struja 0.8, ako je napon između krajeva 80 V? (električna otpornost manganina ρ = 0. 0-6 Ω m) ješenje 6 l =. m, = 0.8,

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

podijelimo p V p V jednadžbe p V = k 1 N N T T N N N N T 300 K 1 T Vježba 101

podijelimo p V p V jednadžbe p V = k 1 N N T T N N N N T 300 K 1 T Vježba 101 Zadatak (Dijana, ginazija) U rostoriji koja nije heretički zatvorena teeratura zraka oveća se od C do 7 C. Za koiko se ostotaka sanji broj oekua zraka u rostoriji? Rješenje t C > 7 + t 7, t 7 C > 7 + t

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Vježba Određivanje gustoće čvrstog tijela pomoću uzgona u tekućini Određivanje brzine strujanja zraka i provjera jednadžbe kontinuiteta

Vježba Određivanje gustoće čvrstog tijela pomoću uzgona u tekućini Određivanje brzine strujanja zraka i provjera jednadžbe kontinuiteta 1/17 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Fizika informatika 010/011 Vježba 5 5.1. Određivanje gustoće čvrstog tijela pomoću uzgona u tekućini 5.. Određivanje gustoće tekućine pomoću uzgona 5.3.

Διαβάστε περισσότερα

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi Primjer. Zrak (R=87 J/(kg K), κ=,4) se iz atmosfere ( =, bar, T =88 K) usisava oz cijev romjera D = mm, duljine L = m, rema slici. Treba odrediti maksimalno mogući maseni rotok m max oz cijev uz retostavku

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72 Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

m kg Mehanika fluida - hidrostatika Fluidi: plinovi i tekućine Gustoća: ρ 1 lit vode ~ masa od 1kg

m kg Mehanika fluida - hidrostatika Fluidi: plinovi i tekućine Gustoća: ρ 1 lit vode ~ masa od 1kg Mehanika fluida - hidrostatika Fluidi: plinovi i tekućine Čestice fluida su vrlo pokretljive zbog čega fluidi lako mijenjaju oblik. Tekućine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze i gotovo su nestlačive.

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici. Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k

Διαβάστε περισσότερα

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje 7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

OPĆINSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/13. OSNOVNA ŠKOLA

OPĆINSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/13. OSNOVNA ŠKOLA OPĆINSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/13. OSNOVNA ŠKOLA Uputa: U svim zadacima gdje je to potrebno koristiti g = 10 N/kg. 1. Poluga zanemarive mase dugačka je 1,8 m. Na lijevi krak poluge objesimo tijelo

Διαβάστε περισσότερα

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina Pun spremnik benzina sadrži 60 litara. Ako je napunjen pri temperaturi 5 C i ostavljen na suncu tako da se temperatura povisi

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija zadatci

Rad, snaga i energija zadatci Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα