Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

Transcript

1 Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode iz čaše ona će lutati, a ako dolijeo sao alo vode u oluunu čašu ona će ritiskati na dno sudoera. Kolika je gustoća stakla, ako je gustoća vode /? Rješenje 6 = 5 c = 5-4, = 9 g =.9, v = /, s =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Unutarnji je voluen čaše. Budući da je do olovice naunjena vodo asa te vode iznosi: v = v. Ukuna asa čaše i vode u njoj je 4 u = + v u = + v = =.64. Označio slovo s vanjski voluen čaše. Da bi čaša naunjena do olovice vodo livala u sudoeru ora težina čaše i vode u njoj biti jednaka sili uzgona / u G = Fuz u g = v g s u g = v g s s = = = 6.4. v g v Tada je voluen sae čaše (stakla) jednak razlici vanjskog voluena s i unutarnjeg voluen = s = =.4. Gustoća stakla iznosi:

2 .9 s = = 4 =.4 ježba 6 Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je.5 d, a njezina asa kada je razna iznosi 9 dag. Ako oduzeo sao alo vode iz čaše ona će lutati, a ako dolijeo sao alo vode u oluunu čašu ona će ritiskati na dno sudoera. Kolika je gustoća stakla, ako je gustoća vode /? Rezultat: /. Zadatak 6 (Petra, srednja škola) U osudu od leksiglasa koja ia dno oblika kvadrata stranice 5 c nalivena je voda do visine c. Kada kaen sustio na dno razina vode je c. a) Koliki je obuja vode istisnut kaeno? b) Koliki je obuja kaena? Rješenje 6 a = 5 c =.5, h = c =., h = c =., =?, k =? Obuja rize s bazo ovršine B i visino h iznosi: = B h. Ako je baza rize kvadrat duljine stranice a, tada je njezin obuja = a h. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. h h a) Izračunao obuja vode: rije ubacivanja kaena u osudu oslije ubacivanja kaena u osudu = a h a h. = Obuja vode istisnut kaeno jednak je razlici obujova i. ( ) = = a h a h = a h h = =.5.. =.5 = 5 c. ( ) ( ) b) Prea Arhiedovu zakonu obuja kaena jednak je obuju istisnute vode iz osude.

3 ježba 6 U osudu od leksiglasa koja ia dno oblika kvadrata stranice 5 c nalivena je voda do visine c. Kada kaen sustio na dno razina vode je c. Koliki je obuja vode istisnut kaeno? Rezultat: 5 c. Zadatak 6 (Nena, srednja škola) Pri izoterno rocesu obuja lina se s vrijednosti oveća na. Početni tlak lina je. U odnosu na očetni tlak konačni tlak lina je: A. četiri uta anji B. dva uta anji C. neroijenjen D. dva uta veći Rješenje 6 =, =,, =? Ako ri rojeni stanja dane ase lina, teeratura ostaje stalna (izoterno stanje), rojene obuja i tlaka lina ožeo oisati Boyle-Mariotteovi zakono: = konst. ili. eličine tlak i obuja su obrnuto razjerne veličine uz stalnu teeraturu..inačica / = = = =. Odgovor je od B..inačica Budući da su tlak i obuja obrnuto razjerne veličine uz stalnu teeraturu, kada se obuja oveća dva uta tlak će biti dva uta anji. Odgovor je od B. ježba 6 Pri izoterno rocesu obuja lina se s vrijednosti oveća na. Početni tlak lina je. U odnosu na očetni tlak konačni tlak lina je: A. tri uta anji B. šest uta anji C. neroijenjen D. tri uta veći Rezultat: A. Zadatak 64 (Pantera, ginazija) Tijelo ia obuja 5 c. Pri vaganju je uravnoteženo bakreni utezia ase 44 g. Odredi težinu tijela u vakuuu. (gustoća bakra b = 89 /, gustoća zraka z =.9 /, g = 9.8 /s ) Rješenje 64 t = 5 c =.5, u = 44 g =.44, b = 89 /, z =.9 /, g = 9.8 /s, G t =? Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja: = = =. Na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje uzgon. To je sila koja tijelo uronjeno u tekućinu u gravitacijsko olju otiskuje uvis. Po iznosu je jednak težini tekućine što je tijelo istisne svoji obujo. Svako tijelo gubi na svojoj težini onoliko koliko teži ti tijelo istisnuta tekućina.

4 Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. G t G u F uzt Na tijelo obuja t u zraku djeluje uzgon Fuzt = z g t. Na bakrene utege ase u u zraku djeluje uzgon F u uzu = z g u Fuzu = z g. b Budući da se vaganje tijela obavlja u zraku, ravnoteža će biti usostavljena ako se uze u obzir uzgon zraka na tijelo F uzt i uzgon zraka na bakrene utege F uzu, tj. ako vrijedi ravnoteža: Gt Fuzt = Gu Fuzu Gt = Gu Fuzu + Fuzt Gt = Gu z g u + z g t G G g ( ) G g u t = u + z t u t = u g + z t = b.44 = = 4. N. s s 89 ježba 64 Tijelo ia obuja.5 d. Pri vaganju je uravnoteženo bakreni utezia ase 44 g. Odredi težinu tijela u vakuuu. (gustoća bakra b = 89 /, gustoća zraka z =.9 /, g = 9.8 /s ) Rezultat: 4. N. F uzu Zadatak 65 (Xena, edicinska škola) Uzgon na tijelo koje je dijelo uronjeno u tekućinu, ovisi o: A) voluenu cijele tekućine B) voluenu osude C) voluenu cijelog tijela D) voluenu uronjenog dijela tijela Rješenje 65 Na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje uzgon. On je usjeren vertikalno rea gore, tj. surotno sjeru sile teže. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: 4

5 Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. ažno je naglasiti da uzgon ovisi sao o gustoći tekućine i o obuju (voluenu) tijela uronjenog u tekućinu, a neovisan je o obliku tijela. Odgovor je od D. ježba 65 Uzgon na tijelo koje je cijelo uronjeno u tekućinu, ovisi o: A) voluenu cijele tekućine B) voluenu osude C) voluenu cijelog tijela D) voluenu uronjenog dijela tijela Rezultat: C. Zadatak 66 (Xena, edicinska škola) Posudo, obuja jedne litre, zagrabio vodu iz bazena. Gustoća vode u osudi je: A) ovisna o voluenu vode u bazenu, B) veća od gustoće vode u bazenu, C) anja od gustoće vode u bazenu, D) jednaka gustoći vode u bazenu. Rješenje 66 Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja: =. Gustoća govori kolika je asa neke tvari sadržana u jedinici voluena: što je asa veća, tijelo je gušće. Gustoća ovisi onajrije o teeraturi i to vrijedi za sve tvari u svi agregatni stanjia. Za linovito agregatno stanje gustoća ovisi i o tlaku koji vlada u to linu. Gustoća vode u osudi jednaka je gustoći vode u bazenu. Odgovor je od D. ježba 66 Posudo, obuja dvije litre, zagrabio vodu iz bazena. Gustoća vode u osudi je: A) ovisna o voluenu vode u bazenu, B) veća od gustoće vode u bazenu, C) anja od gustoće vode u bazenu, D) jednaka gustoći vode u bazenu. Rezultat: D. Zadatak 67 (Josia, srednja škola) U cijevi se nalazi voda gustoće / i tekućina neoznate gustoće. Mjerenja visine stuca vode h i visine stuca neoznate tekućine h dana su u tablici: h (voda) / c h (neoznata tekućina) / c

6 Na označeno resjeku A hidrostatski tlak neoznate tekućine u lijevo kraku jednak je hidrostatsko tlaku u desno kraku cijevi. Srednja vrijednost gustoće neoznate tekućine iznosi. Maksialna asolutna ogreška tako odreñene gustoće iznosi. Rješenje 67 Mjeriti znači usoreñivati neku neoznatu veličinu s oznato. Budući da se ri svako jerenju javljaju slučajne ogreške traženu veličinu orao izjeriti više uta. x, x, x,..., x n. Srednja vrijednost (aritetička sredina) jerenja x ujedno je i najvjerojatnija rava vrijednost. x + x + x x n x =. n Asolutna vrijednost najvjerojatnije ogreške svakog ojedinog jerenja (niz asolutnih odstuanja) je A = x x, A = x x, A = x x,..., An = xn x. Najveća (aksialna) asolutna ogreška jest najveće odstuanje u nizu svih asolutnih odstuanja. A ax{ = A, A, A,..., A n } Najveće relativno odstuanje (aksialna relativna ogreška) r okazuje kolika je učinjena ogreška riliko jerenja u usoredbi s jereno veličino, a izražava se u ostocia (%). A r = %. x Rezultat jerenja (jerni rezultat) rikazuje se u obliku x = x ± A. Budući da je na označeno resjeku A hidrostatski tlak neoznate tekućine u lijevo kraku jednak je hidrostatsko tlaku u desno kraku cijevi slijedi: h g h = g h g h = g h / =. g h h Računao gustoću neoznatog tijela ooću četiri jerenja zadana tablico.. jerenje. jerenje. jerenje 4. jerenje Srednja vrijednost gustoće neoznatog tijela iznosi:.5 c h = = = 79.. h 4.5 c. c h = = = h. c 9.5 c h = = = h. c 8.4 c h 4 = = = h.7 c 6

7 = = = Asolutna vrijednost najvjerojatnije ogreške svakog ojedinog jerenja (niz asolutnih odstuanja) je A = = = 4.8 = 4.8 A = = =.76 =.76 A = = =.65 =.65 A 4 = 4 = =.97 =.97 Maksialna asolutna ogreška tako odreñene gustoće iznosi { } A = ax A, A, A, A 4 = ax 4.8,.76,.65,.97 = = ježba 67 Zadan je niz jerenja. 5.5 c, 5.5 c, 5.48 c, 5.5 c, 5.49 c. Nañi srednju vrijednost i najveću asolutnu ogrešku. Rezultat: 5.5 c,. c. Zadatak 68 (Franjo, srednja škola) U. arafina ugrañeno je toliko olova da nastalo tijelo lebdi u vodi. Kolika je asa olova? (gustoća vode je /, gustoća arafina je 9 /, gustoća olova je / ) Rješenje 68 =., v = /, = 9 /, = /, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Kada se u arafin ase i obuja ugradi olovo ase i obuja : 7

8 asa tijela iznosi = + obuja tijela jednak je = + = +. Budući da tijelo sastavljeno od arafina i olova ora lebdjeti u vodi, njegova težina bit će jednaka sili uzgona. G = Fuz g = v g g = v g /: g = v + = v + + = v + v v = v v v v v = = /: v v 9 = =. =. = g. v ježba 68 U dag arafina ugrañeno je toliko olova da nastalo tijelo lebdi u vodi. Kolika je asa olova? (gustoća arafina je 9 /, gustoća olova je / ) Rezultat: g. Zadatak 69 (Tyny, edicinska škola) Najveći tlak na odlogu čovjek stvara kad: A. leži, B. sjedi, C. stoji na obje noge, D. stoji na jednoj nozi. Rješenje 69 Tlak je ojer sile što jednoliko rasoreñena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F =. S Tlak je obrnuto razjeran sa ovršino (veća ovršina anji tlak, anja ovršina veći tlak uz konstantnu silu). F =. S S Najveći tlak na odlogu čovjek stvara kad stoji na jednoj nozi. Odgovor je od D. ježba 69 Najanji tlak na odlogu čovjek stvara kad: 8

9 Rezultat: A. A. leži, B. sjedi, C. stoji na obje noge, D. stoji na jednoj nozi. Zadatak 7 (Tyny, edicinska škola) oda u veliko jezeru i alo bazenu je jednake gustoće. Tlak koji stvara voda na dubini u alo bazenu je: A. veći od tlaka koji stvara voda u veliko jezeru na dubini, B. jednak nuli, C. jednak tlaku koji stvara voda u veliko jezeru na dubini, D. anji od tlaka koji stvara voda u veliko jezeru na dubini. Rješenje 7 Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine : = g h. Tlak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Budući da je voda u veliko i alo jezeru jednake gustoće, tlak koji stvara voda na dubini u alo bazenu jednak je tlaku koji stvara voda u veliko bazenu na istoj dubini,. Odgovor je od C. ježba 7 oda u veliko jezeru i alo bazenu je jednake gustoće. Tlak koji stvara voda na dubini 5 u alo bazenu je: A. veći od tlaka koji stvara voda u veliko jezeru na dubini, B. jednak nuli, C. jednak tlaku koji stvara voda u veliko jezeru na dubini, D. anji od tlaka koji stvara voda u veliko jezeru na dubini. Rezultat: C. Zadatak 7 (Maja, ginazija) Na vodi liva tijelo tako da u je jedna trećina uronjena u vodu. Kolika je gustoća tijela? (gustoća vode v = / ) Rješenje 7 = uronjeni dio tijela, v = /, =? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja: = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u 9

10 tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Budući da tijelo liva, znači da je njegova težina G jednaka o iznosu, ali surotnog sjera, uzgonu F uz. G = Fuz g = v g g = v g g = v g v g v g g = v g / = = = v = g g g Gustoća tijela je. /. = =.. ježba 7 Na vodi liva tijelo tako da u je jedna četvrtina uronjena u vodu. Kolika je gustoća tijela? (gustoća vode v = / ) Rezultat: 5 /. Zadatak 7 (Ivan, ginazija) U široko dijelu horizontalne cijevi voda teče brzino 8 c/s ri statičko tlaku Pa. U usko dijelu te iste cijevi tlak je. 4 Pa. Kolika je brzina u usko dijelu cijevi? Trenje zaneario. (gustoća vode je = / ) Rješenje 7 v = 8 c/s =.8 /s, = Pa, =. 4 Pa, = /, v =? Za stacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijevi vrijedi zakon u obliku Bernoullijeve jednadžbe. Ona kaže da je zbroj statičkog i dinaičkog tlaka stalan. + v + v. Brzina v u usko dijelu cijevi iznosi: + v + v + v + v v + v v + v / v = + v v = ( ) + v ( ) / ( ) v v v v + = + = ( Pa Pa) 4 4 = = s s ježba 7 U široko dijelu horizontalne cijevi voda teče brzino 8 /s ri statičko tlaku.47 5 Pa. U usko dijelu te iste cijevi tlak je. 5 Pa. Kolika je brzina u usko dijelu cijevi? Trenje zaneario. (gustoća vode je = / ) Rezultat: 5.9 /s. Zadatak 7 (Lucija, ginazija) Kroz horizontalnu cijev rojenjiva resjeka teče voda. Odredi brzinu vode kroz resjek S, gdje je statički tlak = 5 Pa ako znao da je kroz resjek S, gdje je tlak = Pa, brzina v =. /s. Trenje zanearujeo. (gustoća vode je = / )

11 Rješenje 7 = 5 Pa, = Pa, v =. /s, = /, v =? Za stacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijevi vrijedi zakon u obliku Bernoullijeve jednadžbe. Ona kaže da je zbroj statičkog i dinaičkog tlaka stalan. + v + v. Brzina v kroz resjek S iznosi: + v + v + v + v v + v v + v / v = + v v = ( ) + v ( ) / ( ) v v v v + = + = = ( Pa 5 Pa) +... = s s ježba 7 Kroz horizontalnu cijev rojenjiva resjeka teče voda. Odredi brzinu vode kroz resjek S, gdje je statički tlak = Pa ako znao da je kroz resjek S, gdje je tlak = 5 Pa, brzina v = c/s. Trenje zanearujeo. (gustoća vode je = / ) Rezultat:. /s. Zadatak 74 (Ivan, ginazija) Za koliko je kaen od lakši u vodi nego u vakuuu ako je gustoća kaena 5 /, a gustoća vode /? (gustoća vode je = / ) Rješenje 74 =, = 5 /, v = /, g = 9.8 /s, G =? Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većo silo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhiedov zakon: Fuz = t g, gdje je t gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu ostaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za silu uzgona od težine tijela u vakuuu. Izračunao silu uzgona F uz. gustoća kaena = = / = etoda sustitucije uzgon Fuz = v g Fuz = v g Fuz = v g Fuz = v g = 9.8 = 9.4 N. s 5 Kada je kaen u vodi njegova težina (koju ia u vakuuu) sanji se za iznos sile uzgona. G = Fuz = 9.4 N.

12 ježba 74 Za koliko je kaen od lakši u vodi nego u vakuuu ako je gustoća kaena 5 /, a gustoća vode /? (gustoća vode je = / ) Rezultat: N. Zadatak 75 (Cile, edicinska škola) Horizontalna cijev ia širi dio čiji je resjek S = c i uži dio čiji je resjek S = c. Razlika statičkih tlakova u šire i uže dijelu cijevi iznosi = Pa. Kolika je brzina strujanja vode u šire, a kolika u uže dijelu cijevi? (gustoća vode je = / ) Rješenje 75 S = c, S = c, = Pa, = /, v =?, v =? Ako tekućina rolazi kroz cijev te rito svaki resjeko cijevi u jedinici vreena roteče jednaka količina tekućine, kažeo da je tlak stacionaran. Količinu tekućine I koja roñe u jedinici vreena s neki resjeko cijevi ovršine S zoveo jakost struje. Ona iznosi: I = S v, gdje je v brzina rotjecanja. U stacionarno toku I je konstantno. Prito vrijedi: S : : S =. v v S v = S v Tlak tekućine na stijenke cijevi kroz koju rotječe zove se statički tlak s. On ovisi o brzini rotjecanja tekućine. eći je što je brzina anja. Tlak koji zbog brzine tekućine nastaje unutar tekućine zove se dinaički tlak i iznosi: = v, d gdje je gustoća tekućine. Za stacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijevi vrijedi zakon u obliku Bernoullijeve jednadžbe. On kaže da je zbroj statičkog i dinaičkog tlaka stalan: + v + v. Budući da su oznati resjeci šireg S i užeg S dijela cijevi, za brzine strujanja vode u šire i uže dijelu cijevi, v i v, vrijedi: S c S v = S v S v = S v /: S v = v v = v v = v. S c Iz Bernoullijeve jednadžbe izračuna se brzina v. v = v + v + ( v ) + v + v + v + 4 v + 4 v + v ( ) 4 v v 4 v v v v v /

13 ( ) ( ) ( ) Pa v = v = / v = = =.58. s Brzina v je v = v =.58 = 5.6. s s ježba 75 Horizontalna cijev ia širi dio čiji je resjek S = 4 c i uži dio čiji je resjek S = c. Razlika statičkih tlakova u šire i uže dijelu cijevi iznosi = Pa. Kolika je brzina strujanja vode u šire, a kolika u uže dijelu cijevi? (gustoća vode je = / ) Rezultat: v =.58 /s, v = 5.6 /s. Zadatak 76 (Klara, ginazija) Na kojoj će dubini tlak vode u jezeru biti tri uta veći od atosferskog tlaka koji u živino baroetru drži ravnotežu sa stuce žive visoki 77? (gustoća vode je = /, gustoća žive = 6 / ) Rješenje 76 =, h = 77 =.77, = /, = 6 /, h =? Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine : = g h. Tlak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Atosferski tlak (nastaje zbog težine zraka na ovršini Zelje) koji u živino baroetru drži ravnotežu sa stuce žive visoki h iznosi = g h, gdje je gustoća žive, a h visina stuca žive u baroetru. Dakle, u živino baroetru atosfersko tlaku odgovara tlak što ga čini stuac žive visok h. Hidrostatski tlak u tekućini, gustoće na dubini h, jednak je zbroju atosferskog tlaka i hidrostatskog tlaka u saoj tekućini na dubini h: Iz uvjeta zadatka slijedi: + g h. = etoda sustitucije + g h = g h + g h = g h / = g h h = = g h g g 6.77 g h g h h h = h = h = = =.944. g g

14 ježba 76 Na kojoj će dubini tlak vode u jezeru biti četiri uta veći od atosferskog tlaka koji u živino baroetru drži ravnotežu sa stuce žive visoki 76? (gustoća vode je = /, gustoća žive = 6 / ) Rezultat:.46. Zadatak 77 (Ana, ginazija) Koliki je rad otreban da bi se crko naunio srenik vode voluena 5 litara, ako crka ostvaruje razliku tlaka.98 bara? Kolika je najveća dubina bunara iz kojeg se srenik ože uniti ri takvi uvjetia? (g = 9.8 /s, gustoća vode = / ) Rješenje 77 = 5 l = 5 d =.5, =.98 bar = Pa, g = 9.8 /s, = /, W =?, h =? Gustoću neke tvari ožeo naći iz ojera (količnika) ase tijela i njegova obuja: = =. Potencijalna energija je energija eñudjelovanja tijela. Ona ovisi o eñusobno oložaju tijela ili o eñusobno oložaju dijelova tijela. U olju sile teže tijelo ase ia gravitacijsku otencijalnu energiju E g h, g = gdje je g akceleracija slobodnog ada, a h vertikalna udaljenost tijela od jesta gdje bi rea dogovoru tijelo ialo energiju nula. Kad tijelo obavlja rad, ijenja u se energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. Ako je fluid nestlačiv, tada je rad ri rotoku fluida voluena s jesta gdje je tlak na jesto gdje je tlak jednak ( ) W W =. Rad ri rotjecanju nestlačivog fluida jednak je unošku razlike tlakova i voluena. Rad koji je otreban da bi se crko naunio srenik vode iznosi: 4 W = = 9.8 Pa.5 = 49 5 J. Budući da se otreban rad crke utroši na rojenu gravitacijske otencijalne energije (voda se cri iz bunara dubine h), vrijedi: W Eg = W g h = W g h = W / h = [ = ] g g W 49 5 J h = = =. g s ježba 77 Koliki je rad otreban da bi se crko naunio srenik vode voluena 5 hl, ako crka ostvaruje razliku tlaka.98 bara? Rezultat: 495 J. Zadatak 78 (Mario, srednja škola) Skijaš ase 7 stoji na skijaa duljine i širine c. Tlak koji djeluje na snježnu stazu je: A. 75 Pa B. Pa C. 7 Pa D. 4 Pa (g = /s ) Rješenje 78 = 7, a =, b = c =., g = /s, =? 4

15 Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju naziva se akceleracijo slobodnog ada. Prea drugo Newtonovo oučku G = g, gdje je G sila teža, asa tijela i g akceleracija slobodnog ada koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jednaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina rivlačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i odloga, odnosno ovjes, iruju ili se gibaju jednoliko o ravcu s obziro na Zelju, težina tijela je veličino jednaka sili teže. Tlak je ojer sile što jednoliko rasoreñena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine: F =. S Sila F koja djeluje okoito na snježnu stazu je težina G skijaša. Ploština skija je F = G F = g. G = g S = a b. Tlak koji skijaš djeluje na snježnu stazu iznosi: 7 F = g F g s 75 Pa. S a b = = = = = S a b. Odgovor je od A. ježba 78 Skijaš ase 9 stoji na skijaa duljine i širine c. Tlak koji djeluje na snježnu stazu je: A. Pa B. 5 Pa C. 95 Pa D. 5 Pa (g = /s ) Rezultat: B. Zadatak 79 (Ivy, edicinska škola) Tlak od Pa odgovara na zelji tlak stuca vode visine: A.. B.. C.. D. (gustoća vode = /, g = 9.8 /s ) Rješenje 79 = Pa, = /, g = 9.8 /s, h =? Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine : = g h. Tlak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Pa = g h = g h / h = = =. =.. g g 9.8 s Odgovor je od A. 5

16 ježba 79 Tlak od Pa odgovara na zelji tlak stuca vode visine: A..4 B..4 C..4 D. 4 (gustoća vode = /, g = 9.8 /s ) Rezultat: A. Zadatak 8 (Ivy, edicinska škola) Stucu vode od c odgovara na zelji tlak od A. Pa B. Pa C. Pa D.. Pa (gustoća vode = /, g = /s ) Rješenje 8 h = c =., = /, g = /s, =? Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine : = g h. Tlak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. = g h = g h =. = Pa = kpa. s Odgovor je od C. ježba 8 Stucu vode od c odgovara na zelji tlak od A. Pa B. Pa C. Pa D.. Pa (gustoća vode = /, g = /s ) Rezultat: C. 6