PROCESI PRERADE NAFTE

Σχετικά έγγραφα
PROCESI PRERADE NAFTE

PROCESI PRERADE NAFTE

NAFTNO-PETROKEMIJSKO INŽENJERSTVO

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PARNO KREKIRANJE - PIROLIZA UGLJIKOVODIKA Proizvodi etena, propena i butena

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

- dobivaju iz: petrokemijskih sirovina (nafta i prirodni plin) - petrokemija nepetrokemijskih sirovina (ugljen, drvo) - karbokemija

A B C D. v v k k. k k

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

REAKCIJE ELIMINACIJE

( , 2. kolokvij)

Kaskadna kompenzacija SAU

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

ZAŠTITA OKOLIŠA U PRERADBI NAFTE

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

ENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

18. listopada listopada / 13

Računarska grafika. Rasterizacija linije

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Postupak rješavanja bilanci energije

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

KATALITIČKA OKSIDACIJA TOLUENA NA MIJEŠANIM METALNIM OKSIDIMA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

1 Promjena baze vektora

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Heterogeno-katalitički reaktori

Teorijske osnove informatike 1

10. BENZINSKI MOTOR (2)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Radoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa. Presentation 3.

Državni izpitni center SPOMLADANSKI IZPITNI ROK *M * NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kiselo bazni indikatori

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

A L D O L N A R E A K C I J A

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

TEHNIČKO TEHNOLOŠKO RJEŠENJE

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

7 Algebarske jednadžbe

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Operacije s matricama

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IZVODI ZADACI (I deo)

Molekulska Pregradjivanja

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Voda za piće. Otpadne vode. Procesno ekoinženjerstvo voda. Ø otpadne vode iz domaćinstva. Ø industrijske otpadne vode. Ø kanalizacijske otpadne vode

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

10. STABILNOST KOSINA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Transcript:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za tehnologiju nafte i petrokemiju Zagreb, Savska cesta 16 / II PROCESI PRERADE NAFTE Prof.Katica Sertić - Bionda

REFORMIRANJE BENZINA Cilj procesa: povećanje vrijednosti oktanskog broja teškog primarnog benzina Reakcije: konverzije parafinskih i naftenskih ugljikovodika u aromatske, izomerizacija, hidrokrekiranje Procesne varijable: temperatura, tlak, prostorna brzina, omjer vodika i sirovine Procesi: u nepokretnom katalitičkom sloju, kontinuirani procesi Proizvodi: reformat-benzin, plin

REFORMIRANJE BENZINA Sirovine: frakcija benzina s atmosferske destilacije (80-180 0 C), benzini sekundarnih procesa niskog oktanskog broja. Prinos tekućeg produkta - bitno ovisi o sastavu sirovine: naftenska sirovina veći prinos dehidrogenacija naftena Previsoka gornja točka destilacije stvaranje koksa na katalizatoru Potreba obrade vodikom radi uklanjanja katalitičkih otrova: Sumpor: blokira metalne katalitički aktivne centre (reakcije dehidrogenacije) Dušik: uzrokuje pad aktivnosti za kiselo katalizirane reakcije (izomerizacija, hidrokreking) Osjetljivost na metale (posebno, As, Pb, Cu)

REFORMIRANJE BENZINA Reakcije: 1. Reakcije kojima nastaje vodik 2. Reakcije kojima se troši vodik 3. Reakcije kojima se mijenja oblik molekule, uz održanje iste molekulske mase. 1.a. Dehidrogenacija naftenskih u aromatske ugljikovodike +3H 2 1.b. Dehidrociklizacija parafinskih u aromatske ugljikovodike n-c 6 H 14 +3H 2

REFORMIRANJE BENZINA 2.a. Hidrokrekiranje parafinskih ugljikovodika C 6 H 14 + H 2 C 4 H 10 + C 2 H 6 C 6 H 14 + 2H 2 C 3 H 8 + C 2 H 6 + CH 4 2.b. Dealkilacija aromatskih ugljikovodika

REFORMIRANJE BENZINA 3.a Izomerizacija parafinskih ugljikovodika 3.b. Izomerizacija naftenskih ugljikovodika

REFORMIRANJE BENZINA Katalizatori: Difunkcionalna kataliza - ravnoteža metalne i kisele komponente katalizatora Metalna komponenta Pt Re dispergirana je na nosaču - Al 2 O 3 + 1 % mas. Cl (promotor kisele funkcije) - površina 150-300 m 2 /g. Monometalni katalizatori 0.25-0.6 % mas. Pt Bimetalni katalizatori 0.2-0.4 % mas. Pt + 0.2-0.6 % mas. Re - niža cijena, veća stabilnost katalizatora

REFORMIRANJE BENZINA Reakcijski mehanizam - difunkcionalna kataliza Mehanizam reakcija u katalitičkom reformiranju (dehidrociklizacija n C 6 )

REFORMIRANJE BENZINA Dehidrogenacija naftena (najviše doprinosi OB i prinosima benzina) endotermna reakcija povoljan utjecaj više temperature i nižeg tlaka. Izomerizacija parafina i naftena blago egzotermna reakcija, mala vrijednost - ΔH. Dehidrociklizacija parafina endotermna reakcija - pospješena višim temperaturama i nižim tlakom, ograničena kinetičkim parametrima. Hidrokrekiranje parafina - vrlo egzotermna reakcija - ograničena u procesu kinetičkim parametrima. Najsporije reakcije u procesu - dehidrociklizacija parafina i hidrokrekiranje ugljikovodika manje molekulske mase.

REFORMIRANJE BENZINA Procesne varijable utjecaj na prinose i kakvoću produkata Tlak - stariji procesi - visokotlačni (27-40 bar) - noviji procesi - niskotlačni (8-20 bar) - bimetalni katalizatori porastom tlaka raste stupanj hidrokrekiranja, a smanjuju se udjeli reakcija aromatizacije (dehidrogenacija naftena i dehidrociklizacija parafina) utjecaj na smanjenje prinosa tekućeg produkta. visoki tlak smanjuje nastajanje koksa na katalizatoru - usporava proces deaktivacije. Temperatura Temperaturno područje: 470-540 0 C na temperaturama nižim od 470 0 C - reakcije prespore iznad 540 0 C brzina krekiranja prevelika - gubitak tekućeg produkta, brža deaktivacija katalizatora (koksiranje). porast temperature - povećava OB benzina veće brzine svih reakcija u procesu.

REFORMIRANJE BENZINA Prostorna brzina Definira se kao omjer volumnog protoka sirovine i volumena katalizatora. LHSV (liquid hourly space velocity) m 3 /h/m 3 = h -1 WHSV (weight hourly space velocity) kg /h/kg = h -1 prostorna brzina (vrijeme zadržavanja) - ima velik utjecaj na raspodjelu produkata. Brže reakcije - veće prostorne brzine (kraće vrijeme zadržavanja) - dehidrogenacija naftena, izomerizacija i hidrokrekiranje dužih molekula. sporije reakcije manje prostorne brzine (duže vrijeme zadržavanja) - hidrokrekiranje kraćih molekula i dehidrociklizacija parafina. Omjer vodik/sirovina Definicija: molovi H 2 u recirkulirajućem plinu / molovi sirovine. Primarni utjecaj - na sprječavanje deaktivacije katalizatora monometalni katalizatori: 5-10:1 (manje stabilni) bimetalni katalizatori: 3,5-7:1 (stabilniji) u kontinuiranim procesima - omjeri mogu biti niži

REFORMIRANJE BENZINA Procesi: 1. Proces s nepokretnim slojem katalizatora Raspodjela katalizatora po reaktorima u različitim omjerima ( 1:2:4 ) Peći Kompresor rec. plina Dobivanje čistog vodika Zagrijavanje na ulazu u reaktore endoterman proces Reaktori Suhi plin 1. reaktor visoki prinosi C 5 + frakcije i H 2. Sirovina Separator Debutanizer C3-C4 U.N.P. Reformirani benzin 3. reaktor reakcije hidrokrekiranja manjih ugljikovodika i dehidrociklizacija parafina porast temperature uz duže vrijeme zadržavanja opasnost od deaktivacije katalizatora.

REFORMIRANJE BENZINA 2. Proces s kontinuiranom regeneracijom katalizatora Najčešće tri reaktora jedan iznad drugoga. Katalizator prolazi kroz prvi, zatim drugi i treći reaktor s dna trećeg reaktora ulazi u regenerator nakon regeneracije - ponovno u prvi reaktor. Kontinuirana regeneracija omogućuje rad u uvjetima: nižeg omjera H 2 /CH smanjeni troškovi energenata. nižeg tlaka viši prinosi tekućeg produkta. viših temperatura niži zahtjevi vezani uz katalizator mogućnost korištenja katalizatora niže stabilnosti.

ALKILACIJA Namjena: dobivanje alkilat-benzina iz frakcije UNP-a. olefin + parafin izo-parafin olefini: etilen, propilen, n-buten, i-buten ili smjese. parafin: i-butan ( izomerizacija n-butana ). Mehanizam reakcije karbokationski, uz prisutnost jakih kiselina kao katalizatora (HF ili H 2 SO 4 ). alkilat-benzin karakterizira: visoka vrijednost oktanskog broja (IOB=92-96). mala osjetljivost razlika između IOB i MOB. ne sadrži aromate i olefine. niski tlak para omogućuje veće učešće komponenata s većim tlakom para (butani).

ALKILACIJA Reakcije: CH 3 CH 3 CH 3 CH 3 1. H 3 C CH CH 3 + CH 3 C CH 2 CH 3 C CH 2 CH CH 3 CH 3 izobutan izobuten izooktan (2,2,4-trimetilpentan) 2. izobutan + propen izoheptan Sekundarne reakcije: Izomerizacija Prijelaz vodika Polimerizacija (povoljan omjer alkan:alken ( 5 10 : 1 ) inhibira polimerizaciju). Krekiranje

ALKILACIJA Procesi: razlikuju se u izvedbi s obzirom na katalizator. Danas komercijalno postoje dvije vrste tehnologija: 1. Alkilacija s H 2 SO 4 2. Alkilacija s HF Procesni uvjeti ovise o vrsti katalizatora (temperatura 15-40 0 C uz HF, 5-15 0 C uz H 2 SO 4 ). Ravnoteža reakcije pomiče se prema proizvodu smanjenjem temperature (egzotermna reakcija) i povećanjem tlaka. Potrošnja i-butana po molu olefina ovisi o primjenjenom olefinu. Obje kiseline su vrlo korozivne, te mogu biti štetne za zdravlje (dodir s kožom, inhalacija). Alkilat dobiven procesom s H 2 SO 4 iz butena ima najveći OB. Iz ekoloških razloga istražuju se procesi s nepokretnim slojem katalizatora.

POLIMERIZACIJA 1. Namjena: dobivanje polimer-benzina(iob~97) konverzijom lakih olefina iz frakcije UNP-a. plinoviti alkeni viši alkeni (granati) propen, buten (buten-1, -2, -izo) di -, tri -, tetra Sirovine za polimerizaciju: C 3 /C 4 frakcija FCC procesa (sadrži oko 70% propena u C 3 frakciji, te 55% butena u C 4 frakciji), zatim plinske frakcije kokinga, visbreakinga i nekih drugih procesa. C 4 i smjesa C 3 /C 4 C 6, C 7 i C 8 C 9, C 12, C 16 itd. daljnja adicija Nedostatci polimer-benzina: olefinski sastav, velika osjetljivost. Mogućnost namješavanja u motorni benzin je manja (FCC benzin kao temeljna komponenta sadrži puno olefina) zato se preferira alkilacija, dok proces polimerizacije gubi na značenju.

IZOMERIZACIJA Namjena procesa: 1. Konverzija n-butana u i-butan sirovina za alkilaciju. 2. Povećanje oktanskog broja frakcije laganog benzina (C 5 -C 6 ) konverzijom n-parafina u i-parafine. Sirovina: frakcija primarnog benzina vrelišta do~ 80 0 C potrebno ukloniti katalitičke otrove (S i N) hidrodesulfurizacijom. Voda smanjuje kiselost katalizatora i djeluje korozivno sušenje molekulnim sitima. Proizvod: izomerizat- benzin ( visokooktanska sastavnica motornog benzina).

IZOMERIZACIJA 1. Reakcije izomerizacije 2. Reakcije cijepanja, pregradnje i deciklizacije: n-c5 i-c5 n-c6 2,2-DMB n-c6 2,3-DMB n-c6 2-MP n-c6 3-MP 2-MP 2,2-DMB 2-MP 2,3-DMB 3-MP 2,2-DMB 3-MP 2,3-DMB n-c 5 C 4 + C 1 n-c 5 C 2 + C 3 n-c 6 C 5 + C 1 n-c 6 C 4 + C 2 n-c 6 2 C 3 MCP CH MCP + H 2 n-c 6 CH + H 2 n-c 6

IZOMERIZACIJA Vrijednosti oktanskih brojeva za C 5 -C 6 ugljikovodike: Parafin i-butan n-pentan i-pentan n-heksan 2-metilpentan 3-metilpentan 2,3-dimetilbutan 2,2-dimetilbutan IOB 94.0 61.7 92.3 24.8 73.4 74.5 103.5 91.8

IZOMERIZACIJA Katalizatori Pt/Al 2 O 3 katalizatori zahtjevaju dodavanje organskih klorida (CCl 4 ) za postizanje željene kiselosti. Temperature procesa su oko 150 C. Ovi katalizatori su vrlo osjetljivi na prisutnost sumpora, dušika i vode u sirovini (katalitički otrovi, korozija) - potrebno je provesti postupak hidrodesulfurizacije, te sušenje sirovine (molekularna sita). Pt/zeolit katalizatori ne zahtijevaju kontin. kloriranje, ne iziskuju korozijske probleme i manje su osjetljivi na katalitičke otrove. Nedostatak ovih katalizatora su visoke radne temperature (250 do 270 ) - posljedica su niže ravnotežne koncentracije razgranatih izomera u produktu.

IZOMERIZACIJA Procesne varijable Temperatura u reaktoru Kemijskoj ravnoteži odgovara niža temperatura. Uz višu temperaturu pojava cijepanja molekula je znatnija. Prostorna brzina (LHSV) Povećanje prostorne brzine (smanjenje vremena zadržavanja) - utječe na smanjenje kakvoće izomerizata. Omjer H 2 / ugljikovodici Pozitivan utjecaj na smanjenje brzine deaktivacije katalizatora.

IZOMERIZACIJA Procesni uvjeti za Pt/Al 2 O 3 i Pt / zeolit katalizatore: Pt/Al 2 O 3 Pt/zeolit Temperatura, C 120-180 250-270 Tlak, bar 20-30 15-30 Prostorna brzina, h -1 1-2 1-2 H 2 /ugljikovodici, mol/mol 0.1-2 2-4 IOB izomerizata 83-84 78-80

IZOMERIZACIJA C 3 - Sirovina Izomerizacija Molekulska sita Izomerizat n-c 4, n-c 5 i n-c 6 Izomerizacija s recirkulacijom n-parafina molekulskim sitima Izomerizat Proces bez unapređenja Proces s molekulskim sitima IOB Oktanski broj % povećanje 79.4-88.9 12.0

HIDRODESULFURIZACIJA Hidrodesulfurizacija - blagi hidrokreking u kojem se uz prisustvo katalizatora razgrađuju i uklanjaju sumporni dušikovi i kisikovi spojevi iz naftnih derivata. Hidrodesulfurizacijom se povećava kemijska stabilnost benzina, dorađuju se srednji i teški destilati radi uklanjanja S, poboljšanja C.B., poboljšanja stabilnosti, boje, te općenito ekološke podobnosti goriva. Vodik potreban za proces dobiva se u procesu katalitičkog reformiranja. Različite metode obrade vodikom razlikuju se u potrošnji vodika: H 2 za hidrodesulfurizaciju do 20 m 3 /m 3 sirovine. H 2 za hidrokreking iznad 180 m 3 /m 3 sirovine

Sirovine HIDRODESULFURIZACIJA Procesom HDS obrađuju se frakcije u širokom području vrelišta: benzini - sirovine za katalitički reforming benzini s procesa krekiranja dizelska goriva, mlazna goriva vakuum destilati - sirovine za katalitički kreking Katalizator Uobičajeno se koriste Co i Mo oksidi kao smjese: (MoO 3 i CoMoO 4 ) na nosaču ( -Al 2 O 3 ). Katalizator sadrži 3-4% Co i 7-10%Mo. Katalitička aktivnost (radi prisustva vodika) dugo se održava - ponekad godinama nije potrebna regeneracija. Regeneracija - "in situ" - spaljivanjem koksa u struji zraka ( konc. kisika do 1% vol.) na temperaturi od 550 0 C.

HIDRODESULFURIZACIJA Reakcije sumporovih spojeva: Spoj Reakcija ΔH (KJ/mol) Merkaptani C 2 H 5 -SH + H 2 C 2 H 6 + H 2 S - 71.2 Sulfidi C 2 H 5 -S-C 2 H 5 + 2H 2 2C 2 H 6 + H 2 S -113.3 Tiofan C 4 H 8 S +2 H 2 C 4 H 10 + H 2 S - 113.1 Tiofen C 4 H 4 S +4 H 2 C 4 H 10 + H 2 S - 280.7 Dibenzotio fen C 12 H 8 S +2 H 2 C 12 H 10 + H 2 S - 46.1

HIDRODESULFURIZACIJA Reakcije dušikovih i kisikovih spojeva + hidrogenacija olefina: 2. Hidrodenitrifikacija +5H 2 pentan + NH 3 N 3. Hidrodeoksigenacija R COOH + 3H 2 RCH 3 + 2H 2 O 4. Hidrogenacija C = C R CH = CH 2 R CH 2 CH 3 H 2

HIDRODESULFURIZACIJA Procesne varijable: Temperatura (260-400 0 C) iznad 420 0 C - neželjene reakcije hidrokrekiranja ovisi o vrsti sirovine:"lakše" frakcije (benzin) - niže temperature, teže sirovine (plinska ulja) - više temperature. Tlak (25-85 bara) ovisi o vrsti sirovine: lakše sirovine - niži tlakovi, teže sirovine - viši tlakovi. Ako su tlakovi viši - vijek trajanja aktiviranog katalizatora duži. Omjer vodik / sirovina ovisi o čistoći vodika (veća čistoća potrebno manje vodika) i vrsti sirovine ( teže sirovine zahtjevaju više vodika). Prostorna brzina (0,2-6 h -1 ) ovisi o vrsti sirovine. Što je sirovina teža potrebna je manja prostorna brzina (duže vrijeme zadržavanja).

Striper Opis procesa: HIDRODESULFURIZACIJA Sirovina i vodik ( svježi + recikl.) zagrijavanje (izmj. topl. + peć) Zagrijana smjesa se uvodi u reaktor gdje se odvijaju reakcije na katalizatoru (Co-Mo oksidi / ( -Al 2 O 3 ). Iz reaktora produkti odlaze u 1. separator (visokotlačni) odvajanje plina bogatog vodikom (recirkulacija), a nakon toga u 2. separator (niskotlačni) odvajanje H 2 S, NH 3, C 1 -C 4. u striper koloni odvajanje plina od tekućeg rafiniranog produkta koji s dna kolone odlazi u spremnik potom na namješavanje gotovih proizvoda (dizel, m. benzini), ili na preradu u sekundarnim procesima (izomerizacija, katal. reforming, kreking i sl.). Vodik Sirovina Rec. vodik Peć Reaktor 1 Separator 1 Separator 2 Loživi plin Raf. produkt