Stepen korisnosti transmisije

Σχετικά έγγραφα
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Prenos snage / momenta na pogonski točak

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

VUČNI PRORAČUN MOTORNOG VOZILA

Seminarski rad. Propozicije:

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila. Potrošnja goriva. Potrošnja goriva

Potrošnja goriva. Ključni faktori: ENERGIJA potrebna za kretanje vozila na određenoj deonici puta. ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

IV. PRORAČUN VUČE (VUČNI BILANS)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Elementi spektralne teorije matrica

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

5 Ispitivanje funkcija

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

5. Karakteristične funkcije

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Mašinsko učenje. Regresija.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

numeričkih deskriptivnih mera.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

Obrada signala

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Slika III. 1 Utrošak snage za razne vidove kretanja, pri brzini od 32 km/h

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

18. listopada listopada / 13

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Kaskadna kompenzacija SAU

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

RAD, SNAGA I ENERGIJA

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

III. OSNOVNI VIDOVI KRETANJA U PRIRODI

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( , 2. kolokvij)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

POGONSKI SISTEMI KOD CNC MAŠINA ALATKI

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Teorijske osnove informatike 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Operacije s matricama

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Transcript:

Stepen korisnosti transmisije Otpori transmisije unutrašnji otpori kretanja Šeme transmisije POGON NAPRED POGON NAZAD 4X4 M m+gp M m M m GP R Transmisija = sistem mehaničkih prenosnika KP KP GP GP M motor, m menjač, GP glavni prenosnik, KP kardanski prenosnik, R razvodnik snage

Stepen korisnosti transmisije Gubici snage u transmisiji: opšti oblik bilansa snage mehaničkih prenosnika P UL = P IZL,UK!!! P IZL,UK = P IZL,KOR + P IZL,GUB OZNAČAVANJE: AVANJE: P IZL,KOR P IZL P IZL < P UL P IZL = η P UL, η < 1

Stepen korisnosti transmisije η = P IZL P UL P UL η P IZL PRENOSNIK P IZL = P UL P GUB Primer: η = 0.95 P UL = 100 kw P IZL = 95 kw P GUB = 5 kw P GUB Otpori kulonovog trenja, viskozni otpori Zupčanici, ležajevi, zaptivni pstenovi... Stepen korisnosti sistema sačinjenog od više komponenata: P UL η 1 η 2... η n P IZL Ukupni stepen korisnosti transmisije η TR = η 1 η 2 η 3... η n

Stepen korisnosti transmisije IZVOR: WWW.RRI.SE P UL P IZL M IZL M UL P IZL =P UL P GUB /n (P = M n / 9554) M IZL =M UL M GUB

Stepen korisnosti transmisije UTICAJNI FAKTORI: Opterećenje Brzina / broj obrtaja Temperatura Prenosni odnos Konstruktivne karakteristike Karakteristike materijala Karakteristike maziva Itd. η = P IZL P UL PRIMER (ZA III STEPEN PRENOSA, PUTNIČKO VOZILO) POJEDNOSTAVLJENJE PRI ANALIZI VUČNO-BRZINSKIH PERFORMANSI (VUČNI PRORAČUN): η = CONST

Stepen korisnosti transmisije PRIMERI IZVOR: WWW.RRI.SE AUDI A4 2.0 MULTITRONIC 0,87 AUDI A4 3.0 QUATTRO 0,87 BMW 320 D 0,90 BMW 530i Automatic 0,83 BMW X5 Automatic 0,83 CITROEN BERLINGO 1,8 0,93 FIAT GRANDE PUNTO 1,4 0,88 HONDA ACCORD ( 06.) 0,93 NISSAN PRIMERA 2.0 CVT 0,77 PEUGEOT 307 0,90 RENAULT MEGANE SPORT ( 05.) 0,95 GOLF V 1,6 0,91 Gubici transmisije rastu, odnosno η TR opada, kada: je transmisija kompleksnija (sadrži veći broj komponenata npr. vozila 4x4) se koriste pojedinačne komponente nižeg stepena korisnosti (frikcioni i hidrodinamički prenosnici, pužni parovi itd.)

Stepen korisnosti transmisije Stepeni korisnosti pojedinih komponenata transmisije menjač η m = 0,94 0,98 kardanski prenosnik: η KP = 0,98 1 glavni prenosnik: η GP = 0,94 0,98 razvodnik snage: η R = 0,96 0,98 Ukupni stepen s korisnosti transmisije: η TR = η 1 η 2... η n

Stepen korisnosti transmisije M m+gp POGON NAPRED M m POGON NAZAD KP M m GP R KP 4X4 GP GP 1. η TR = η m η GP 2. η TR = η m η GP η KP 3. η TR = η m η GP2 η R η KP ~ 0,93 ~ 0,9 ~ 0,87

Vrste pogonskih sistema Motor SUS + menjački prenosnik Elektromotor (eventualno sa menjačkim prenosnikom) Hibridni pogon: Motor SUS + elektromotor ili KERS (hidraulika, zamajac...) Itd. Neke od značajnih ajnih karakteristika: Snaga i obrtni moment: maksimalne vrednosti i brzinska karakteristika Potreba za transmisijom Dimenzije, masa Energetska efikasnost ( potrošnja goriva) i emisija Način skladištenja pogonske energije i vreme punjenja Karakteristike i raspoloživost pogonskog goriva, način dobijanja i skladištenja Gustina energije i snage Autonomija vožnje Predlog Pouzdanost, vek trajanja, pogodnost za održavanje teme za Udobnost, buka, vibracije BSc Itd.

Brzinska karakteristika motora Zavisnost izlaznih parametara (P,( M, g h...) od broja obrtaja motora n. M P = M ω (W, Nm, rad/s) n 2π rad = 360 ω = π 30 P P = M n M n / 9554 (kw) Kada je: broj obrtaja motora n=n 1 tada je: obrtni moment koji motor može da proizvede: M=M 1

Brzinska karakteristika motora Kako razlikovati krivu snage od krive momenta? P = M ω P M Moment mora imati maksimum na manjem broju obrtaja nego snaga! Pošto je P = M ω moment ne može da raste nakon što je snaga dostigla svoj maksimum!

Radni režim motora M ili P, n Motor nema jednu vrednost za brzinu i snagu, nego se one menjaju u nekom intervalu! Šta određuje snagu tj. moment i broj obrtaja motora? M NESTACIONARNO STANJE menja se u vremenu! RADNA TAČKA MOTORA RADNA TAČKA OTPORA R=R(ω) BRZINSKA KARAKTERISTIKA. OTPORA STACIONARNA RADNA TAČKA M=M(ω) BRZINSKA KAR. MOTORA ω (=π n/30)

Brzinska karakteristika motora Kako se snima brzinska karakteristika? 1. Način određivanja radne tačke motora Mora se znati karakteristika potrošača! Ne može se razmatrati odvojeno! 2. Način snimanja brzinske karakteristike KONSTANTAN POLOŽAJ!

Brzinska karakteristika motora Spoljna karakteristika i parcijalne karakteristike M (Nm) MAX (100%) 80% 50% 30% n (o/min) v (km/h) REGULACIJA BRZINE KRETANJA

Brzinska karakteristika motora Maksimalni broj obrtaja delimično opterećenje M (Nm) Spoljna karakteristika Linija koja spaja niz parcijalnih karakteristika pri maksimalnom broju obrtaja n MAX n (o/min)

Stabilnost radnog režima NESTABILNO STABILNO Jo dω dt =ΣM i M R 2 =f 2 (n) dω ΣM i > 0 > 0 dt MOTOR UBRZAVA R 1 =f 1 (n) dω ΣM i = 0 = 0 dt STACIONARNO STANJE Kriva M=M(n) n dω ΣM i < 0 < 0 dt MOTOR USPORAVA

Stabilnost radnog režima NESTABILNO STABILNO ΔM Δn < 0 STABILAN REŽIM M R 2 =f 2 (n) R 1 =f 1 (n) Koeficijent stabilnosti: ΔM Δn Strmija kriva Kriva M=M(n) n VEĆA STABILNOST Misli se na stabilnost broja obrtaja tj. u kojoj meri se menja broj obrtaja pri promeni spoljnog opterećenja!

Idealna pogonska karakteristika - hiperbola M HIPERBOLA: P M = ω P=const STABILNO R3=f3(n) R2=f2(n) R1=f1(n) ω

Brzinske karakteristike elektromotora Jednosmerni motor INFORMATIVNO Izvor: J. Larminie BLDC motori slična karakteristika (DC napajanje, elektronska regulacija promenljive frekvencije, AC princip)

Brzinske karakteristike elektromotora INFORMATIVNO Indukcioni motor Zahteva AC napajanje (baterija invertor) Izvor: J. Larminie

Prenos snage na pogonske točkove PODSETNIK: P = F v = M ω P IZL = η P UL PARAMETRI SNAGE PRENOŠENJE ENJE SNAGE OD MOTORA SUS DO POGONSKOG TOČKA TRANSFORMACIJA PARAMETARA, UZ GUBITKE Svrha: prilagođavanje parametara motora uslovima kretanja

Prenos snage na pogonske točkove ZA ZADATI REŽIM MOTORA (M,n) TREBA ODREDITI F O I v MOTOR: M n TRANSMISIJA i TR, η TR TOČAK: M T n T PARAMETRI REŽIMA RADA MOTORA M T F O n T v PARAMETRI REŽIMA KRETANJA VOZILA Zavisnost (M,n) = Brzinska karakteristika motora Zavisnost (F O,v) = Vučno-brzinska karakteristika vozila

Prenos snage na pogonske točkove 1. Parametri snage pogonskog motora - ULAZ POGONSKI MOTOR P M, n P M P M n

Prenos snage na pogonske točkove 2. Transformacija parametara snage u menjaču M MENJAČKI PRENOSNIK M m P m = P η m i = n n 1 2 PRENOSNI ODNOS M m = i m M η m n n m = i m i m = i 1, i 2, i 3, i 4,... ZA SVAKI STEPEN PRENOSA ODGOVARAJUĆI PRENOSNI ODNOS

Prenos snage na pogonske točkove 3. Transformacija parametara snage u glavnom prenosniku GLAVNI PRENOSNIK M m P GP = P m η GP i TR = i GP i m UKUPNI PRENOSNI ODNOS TRANSMISIJE (za posmatrani slučaj) MGP M GP = i GP M m η GP nm n GP = i GP M GP = i GP i m M η TR M GP = i TR M η TR n n GP = i TR Veći broj stepeni transformacije parametara snage i izvora gubitaka postoji kod: Kamiona, autobusa, traktora: dva ili tri menjačka prenosnika, bočni reduktor Vozila sa pogonom na više osovina: razvodnik snage i TR = i m1 i m2 i m3 i R i BR i GP Vozila sa hidrodinamičkim menjačem

Prenos snage na pogonske točkove Podsetnik: opšta koncepcija transmisije i TR, η TR Izvor: Fahrzeuggetriebe

Prenos snage na pogonske točkove 4. Transformacija momenta i broja obrtaja u vučnu silu i brzinu Bez Bez bočnog bočnog red.: red.: P T T = P GP GP M T T = M GP GP n T T = n GP GP r D M T, n T TOČAK P T = η TR P = M T n T = F O v M T = i TR η TR M n n T = i TR F O, v v = r D ω T F = O M r D T PODSETNIK: Stvarna rezultanta je R X = F O F f! NAPOMENA: v = r D ω T, dakle i M T n T = F O v, važi kada se zanemari klizanje pogonskog točka!

Prenos snage na pogonske točkove 4. Transformacija momenta i broja obrtaja u vučnu silu i brzinu r D F O, v M T, n T M T = i TR M η TR M F O = r D T v km/h! ω T n = T n = π 30 n i T TR v = r D ω T F O = M i m i r GP D η TR v = 0,377 r i i m GP D n i m i GP = i TR UKUPNI PRENOSNI ODNOS TRANSMISIJE

Prenos snage na pogonske točkove Testerasti dijagram kinematička relacija između broja obrtaja motora i brzine kretanja vozila u pojedinim stepenima prenosa v = r D ω T odnosno v = 0,377 r i i GP linearna relacija između n T i v m D n

Prenos snage na pogonske točkove Testerasti dijagram kinematička relacija između broja obrtaja motora i brzine kretanja vozila u pojedinim stepenima prenosa Testerasti dijagram v (km/h) 250 200 150 100 50 0 0,377 r v = i i m GP D n 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 n (o/mim) v = C n Viši stepeni prenosa: i m C

Preslikavanje karakteristike sa motora na točak M(n) F O (v) n i m = const v F O = M i m i r GP D η TR v = 0,377 r i i m GP D n n M v F O VUČNO-BRZINSKA KARAKTERISTIKA Jedina nezavisno promenljiva n! (M = M(n) F O = F O (n)!)

Preslikavanje karakteristike sa motora na točak M F O VEĆE i TR i TR F O,v MANJE i TR n v F O = M i m i r GP D η TR v = 0,377 r i i m GP D n

Širina radnog intervala motora SUS Izvor: Fahrzeuggetriebe Širina radnog intervala motora SUS: n MIN :n MAX 1:10 Oto motor n MIN :n MAX 1:6 Dizel motor Širina intervala brzina kretanja motornog vozila: v MIN :v MAX 1:30

Preslikavanje karakteristike sa motora na točak Primer: i=3,42 1,38; r D =0,285m; M(Nm) 160 140 120 100 80 60 40 20 0 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 F n(o/min) 0 M i = m i r GP RADNI INTERVAL MOTORA D η TR n v M F O Fo(N) 2500 2000 1500 1000 500 0 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 v = rd ω i i m INTERVAL BRZINE VOZILA ZA ODREĐEN PRENOSNI ODNOS GP v (km/h)

Idealna i stvarna pogonska karakteristika Dakle: 1) Nedovoljna širina radnog intervala motora SUS 2) Nepovoljan oblik karakteristike (dve interpretacije istog problema jedno proizilazi iz drugog)

Karakteristika zajedničkog rada motora SUS i menjačkog prenosnika F O i m = i I i m const M i m = i II i m = i III n i m = i IV v

Karakteristika zajedničkog rada motora SUS i menjačkog prenosnika F O (v) F O (v) v v

Vučno-brzinska karakteristika Raspoloživa vučna sila na točku u funkciji brzine kretanja vozila M F O i m = i I i m = i II i m F O,v i 1 > i 2 > i 3 >... i m = i III n i m = i IV VUČNO-BRZINSKA KARAKTERISTIKA VUČNI DIJAGRAM F O M i = m i r GP D η TR 0,377 r v = i i m GP D n v

Idealna hiperbola vuče P P = P MAX = const F O (v) Idealna hiperbola: hipotetička kriva obimne sile za slučaj mogućnosti iskorišćenja maksimalne raspoložive snage motora P max u svim režimima kretanja P T =F O v (W, N, m/s) FO v PT = 3600 (kw, N, km/h) F O 3600 P = v T Stvarna kriva P(v) v F Oid = 3600 P v P TMAX MAX η TR v P T = P TMAX

Idealna hiperbola vuče Vučno-brzinska karakteristika 10000 9000 8000 Primer 7000 6000 F (N) 5000 4000 3000 2000 1000 0 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 v (km/h) Važna osobina: idealna hiperbola tangira stvarne krive vuče u tačkama koje odgovaraju broju obrtaja P MAX tu je ispunjen uslov prema kom je idealna hiperbola definisana!

Vučno-brzinska karakteristika F O (N) F Oid F O = (M(n) i m i GP η tr ) / r D v = (0,377 r D n) / i m i GP i m =i I Idealna hiperbola 300 250 100 90 80 F OI 200 150 100 50 70 60 50 40 30 20 10 0 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 0 i m =i II F OII i m =i III F OIII F OIV im =iiv i m =i V F OV F OTP = F f + F W v(km/h) VUČNI DIJAGRAM

Vučno-brzinska karakteristika Vučno-dinamičke karakteristike vozila: Maksimalna brzina Mogućnost savlađivanja uspona Ubrzanje, vreme i put zaleta