SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD. Osijek, 15. lipnja 2015.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD Osijek, 15. lipnja 2015. Nikola Čuljak

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD POVRŠINSKA I PODZEMNA ODVODNJA Osijek, 15. lipnja 2015. Nikola Čuljak

SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZNANSTVENO PODRUČJE: ZNANSTVENO POLJE: ZNANSTVENA GRANA: TEMA: PRISTUPNIK: TEHNIČKE ZNANOSTI GRAĐEVINARSTVO HIDROTEHNIKA POVRŠINSKA I PODZEMNA ODVODNJA NIKOLA ČULJAK diplomski sveučilišni studij Za melioracijsko područje na slivu rijeke Dunav ( područje Dalj) veličine cca 440 ha potrebno je izraditi idejno rješenje površinske i podzemne odvodnje poljoprivrednog zemljišta sa svim potrebnim građevinama. Izraditi iskaz i troškovnik glavnih radova. Diplomski rad mora sadržavati sljedeća poglavlja: A.TEKST 1. Tehnički izvještaj 2. Hidrološki proračun površinske odvodnje 3. Hidrauličko dimenzioniranje sustava otvorenih kanala 4. Hidraulički proračun sustava podzemne odvodnje 5. Hidraulički proračun hidrotehničkih građevina 6. Iskaz glavnih radova 7. Troškovnik glavnih radova B. GRAFIČKI PRILOZI: 1.Detaljna situacija područje zahvata sa sustavima površinske i podzemne odvodnje 2.Uzdužni profili kanala 3.Karakteristični poprečni profili 4.Nacrt tipskog cijevnog propusta i drugih građevina 5.Detalji C. LITERATURA Rad treba izraditi u 3 primjerka ( original+2 kopije), tvrdo ukoričen u A4 format i elektronsku verziju rada (CD). Osijek, 24.ožujka 2015. Mentor: izv.prof.dr.sc.lidija Tadić Predsjednik Odbora za završne i diplomske ispite: izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

SAŽETAK Za melioracijsko područje na slivu rijeke Dunav je izrađeno idejno rješenje površinske i podzemne odvodnje poljoprivrednog zemljišta uz sve potrebne prateće građevine. Veličina područja je 440ha a lokacija mu je zapadno od naselja Dalj. Izrađena je kanalska i putna mreža,njihova križanja su riješena cijevnim betonskim propustima. Zbog jednolikog pada terena nije bilo potrebe za izgrađivanjem crpne stanice na mjesta ulijevanja u recipijent. Upravo suprotno, na tome mjestu je postavljen cijevni propust s oknima koji služe za svladavanje visinske razlike koja se pojavila u projektu. Na kraju idejnog rješenja napravljeni su iskaz radova i troškovnik istih. Troškovi svih radova, uključujući i radove održavanja, iznose 11 667 583,54 kn.

SADRŽAJ 1. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ... 1 2. HIDROLOŠKI PRORAČUN POVRŠINSKE ODVODNJE... 6 2.1. Izračun vremena koncentracije sliva... 6 2.2. Izračun protoka... 8 3. HIDRAULIČKO DIMENZIONIRANJE SUSTAVA OTVORENIH KANALA... 14 4. HIDRAULIČKI PRORAČUN SUSTAVA PODZEMNE ODVODNJE... 33 5. HIDRAULIČKI PRORAČUN HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA... 35 5.1. Tipski cijevni betonski propust na kanalu III reda... 35 5.2. Tipski cijevni betonski propust na kanalu II reda... 36 5.3. Cijevni betonski ispust s oknima... 37 6. ISKAZ GLAVNIH RADOVA... 39 7.TROŠKOVNIK GLAVNIH RADOVA... 42 8. LITERATURA... 45 9. POPIS SLIKA I POPIS TABLICA... 46 10. PRILOZI... 48

1. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ Osnovni zadaci hidrotehničke melioracije su evakuacija viška vode na određenom području i osiguranje optimalnih vrijednosti vode ovisno o potrebama kultura koje se obrađuju na tom području. U ovom je radu izrađeno idejno rješenje evakuacije viška vode s poljoprivrednog zemljišta sustavom površinske i podzemne odvodnje. Melioracijsko područje nalazi se zapadno od mjesta Dalj na slivu rijeke Dunav.Prilikom izvođenja projekta korištene su topografske, hidrografske, hidrološke i pedološke podloge. Kako je već naveden položaj melioracijskog područja, isti je prikazan pomoću digitalnog snimka i Hrvatske osnovne karte (slika 1. i 2.), a njegova površina iznosi otprilike 440 ha. Slika 1. Digitalni snimak područja 1:5000 1

Slika 2. Prikaz područja (Hrvatska osnovna karta) Vegetacijski pokrov melioracijskog područja su pašnjaci, a kulture koje se uzgajaju su sijane u redove.što se tiče pedoloških karakteristika, područje je podijeljeno na dva tipa tla različitog omjera. Tipovi tla su Aluvijalno livadsko tlo i Ritska crnica. Aluvijalno livadsko tlo svrstava se u klasu semiglejnih tala, a obilježava ga A-C-G građa profila, pri čemu se glejni horizont javlja na dubini oko 1,0 m ili dublje. Karakterizira ga dakle vlaženje podzemnom vodom, koja se obično ne diže u gornjih 1 m od površine. Obilježavaju ga vrlo povoljna pedofizikalna i pedokemijska svojstva, zbog čega ga se svrstava u vrlo pogodna tla za oraničnu biljnu proizvodnju. Javlja se samo kod kartirane jedinice tla broj 1, i to kao dominantan član zemljišne kombinacije. Kao sporedni član zemljišne kombinacije se ne javlja. Najzastupljeniji je tip tla na istraživanom području. Javlja se kao karbonatni i nekarbonatni podtip. Ritska crnica (homoglej) je glejno tlo istočnih krajeva kao što je istraživano područje. Obilježava ju duboki humusno akumulativni horizont moličnog karaktera, javljanje prekomjernog vlaženja visokom vodom koja povremeno dopire i do same površine, te građa profila A-Gso. Dominanto je dakle pod utjecajem podzemne vode koja u istočnoj Slavoniji u pretaloženom praporu jako oscilira. Hidromeliorirana tla iz hemogleja koja nisu vertična predstavljaju izuzetno pogodne zemljišne resurse za poljoprivredu. Međutim, i tla koja nisu hidromeliorirana, odnosno tla kod kojih su prisutne visoke podzemne vode samo tijekom van vegetacijskog razdoblja, mogu 2

predstavljati također vrijedne zemljišne resurse za poljoprivrednu proizvodnju. Ritske crnice obilježavaju dakle nepovoljni vodozračni odnosi uslijed javljanja visokih podzemnih voda. Sve ritske crnice na ovome području obilježava ilovasta tekstura, kao i povoljna osnovna fizikalna i kemijska svojstva, osim dakako režima vlažnosti koji je nepovoljan. Dio ritskih crnica kod kojih su izgrađeni sustavi osnovne odvodnje otvorenim kanalima, tretira se kao djelomično hidromeliuorirano tlo. Isto tako je bitno napomenuti da je na ritskoj crnici izvršena podzemna odvodnja. Za mjerodavnu oborinu, osnovni ulazni parametar pri hidrološkim podlogama, uzeta je maksimalna dnevna količina koja iznosi P = 70,3 mm. Navedene podloge su dovoljne za postavljanje kanalske mreže koja se sastoji od deset kanala četvrtog reda i četiri kanala trećeg reda koji prikupljaju oborinsku vodu iz kanala četvrtog reda, a uz to i određenu količinu direktno s meliorativnog zemljišta. Naposljetku,oborinska voda dolazi u kanal drugog reda kojim se odvodi u Dunav. Kanali četvrtog reda su postavljeni paralelno sa slojnicama, dok sabirni kanali trećeg reda imaju položaj okomit na njih. Osnovni elementi kanala će biti kasnije objašnjeni. Osim površinske, projektirana je i podzemna odvodnja za dio područja ispod 90 m.n.m. Podzemna odvodnja je riješena pomoću sisala i hvatala. Sisala koja su direktno upuštena u otvorene kanale dosežu duljinu 250m, dok se ostala koja otječu u hvatala projektiraju na najveću dopuštenu 200m. Zbog velike površine i nemogućnosti odvodnje isključivo sisalima, uvode se i hvatala. Osim sustava odvodnje i kanalske mreže, napravljena je i mreža pristupnih putova (slika 3.). Pristupni putovi su potrebni kako bi se nesmetano moglo pristupiti svakoj parceli na tom području. Oni su izrađeni od zemljanog materijala dobivenog od iskopa kanala. 3

Slika 3. Kanalska i cestovna mreža Na križanjima kanala i putova izvedeni su tipski cijevni propusti. Kako bi se došlo do manjih troškova napravljeni su propusti dvije vrste. Naime, na kanalima trećeg reda su izvedeni promjera 80cm, dok je na kanalu drugog reda promjer povećan. Zbog većeg protoka i širine dna kanala izvedeni su tipski cijevni propusti promjera 140cm. Zbog manjih troškova i nedostatka potrebe odbačena je opcija s pločastim propustima. Isto tako, postojeći pločasti propusti i mostovi na kanalu drugog reda su ostavljeni. Na njima će, ukoliko bude potrebe, biti izvršena rekonstrukcija. Cijelo područje je u jednolikom padu i iz tog razloga nije bilo potrebe za postavljanjem crpne stanice na ušću u recipijent. Međutim zbog velike visinske razlike između kanala drugog reda i recipijenta, zadnja dionica od 611m je pretvorena u cijevni betonski ispust. Postavljena su dva okna, jedan na početku ispusta dok drugi ima funkciju uspora odvodne vode kako bi sa što manjom brzinom dolazila u recipijent. To je važno kako ne bi došlo do procjeđivanja i razaranja obale. Kako bi se osiguralo, napravljena je obaloutvrda u sklopu ispusta. Nakon izvedbe cijevnog ispusta, visinska razlika se smanjila na svega 20cm. 4

Pomoću krivulje trajanja i učestalosti vodostaja rijeke Dunav (slika 4.) napravljena je provjera i došlo se do saznanja da nema straha od mogućih poplava ukoliko dođe do povrata vode u kanal. 850 850 750 750 650 650 550 450 350 250 150 50 VODOSTAJ; H [cm] 550 450 350 250 150 50 350 300 250 200 150 100 50 0-50 -50 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Učestalost [dani] Trajnost [%] Slika 4. a) krivulja učestalosti vodostaja ; b) krivulja trajanja vodostaja Na kraju projekta, prikazan je iskaz glavnih radova i izračunati troškovi istih. Prikazani su u tablicama 21. i 22. Vidljivo je kako su troškovi projekta 11 667 583,54kn. 5

2. HIDROLOŠKI PRORAČUN POVRŠINSKE ODVODNJE 2.1. Izračun vremena koncentracije sliva Vrijeme koncentracije sliva je vrijeme koje je potrebno da kap efektivne oborine dođe s najudaljenije točke sliva do nekog izlaza. Najudaljenija točka sliva je prikazana na slici 5. Kako se kod određivanja vremena koncentracije radi o efektivnoj oborini, najprije će se trebati izračunati efektivna oborina. Jedan ulazni podatak, mjerodavna oborina, je poznat dok se do drugog dolazi preko pedoloških karakteristika područja. Slika 5. Prikaz najudaljenije točke sliva Poznavanjem pedologije zemljišta, vrste korištenja zemljišta, načina obrade i hidrološke grupe zemljišta dolazi se do vrijednosti broja CN (tablica 1.). Tablica 1. Podjela tla za izračun CN metodom Tip tla % A (km 2 ) CN A 35 1,53 67 B 65 2,90 78 67 1,53 + 78 2,90 CN = = 74,15 4,43 6

Nakon što su određeni broj CN, mjerodavna količina oborine P, izračunava se efektivna oborina Pe : 200 2 (0, 03937 P + 2) Pe = 25,4 CN 800 0,03937 P + 8 CN (2.1.1.) 200 2 (0,03937 70,3 + 2) 74,15 Pe = 25,4 = 19,6 za CN = 74,15 800 0,03937 70,3 + 8 74,15 Sada se može odrediti vrijeme koncentracije sliva. Na slici 5. je prikazana najudaljenija točka tako da je sada jednostavno odrediti vrijeme koncentracije. - vrijeme potrebno za prelazak preko parcele TC1 0, 01975 L I 0,77 0,385 = - Kirpich-eva formula (2.1.2.) h I = = L (2.1.3.) 5,84 0, 01222 477,9 = = 12,20 / 00 - izračun pada terena na parceli 0,77 0,385 T C1 0, 01975 477, 9 0, 01222 12, 45 = = min Nakon što se odredilo vrijeme potrebno za prelazak preko parcele, idući postupak je određivanje vremena koncentracije prilikom putovanja otvorenim vodotocima. 7

Kanal IV reda kanal K-1: L K-1 = 415,41 m duljina od mjesta ulaska kapljice s parcele V IV = 0,2 0,3 m/s T C 2 = LIV 415, 41m 1384, 7s 23, 08 v = 0,3 m / s = = min vrijeme za prelazak kanala K1 (2.1.4.) IV Kanal III reda kanal KS-2: T C3 L KS-2 = 1155,94 m duljina od mjesta ulaska kapljice s kanala K1 V III = 0,3 0,8 m/s = LIII 1155,94m 2889,85s 48,16 min v = 0, 4 m / s = = - vrijeme prelaska kanala KS-2 (2.1.5.) III Kanal II reda kanal KG-1: L KG-1 = 5522,23 m V II = 0,4 m/s T C 4 = LII 5522, 23m 13805, 58s 230, 09 min v = 0,4 m / s = = -vrijeme za prelazak KG1 (2.1.6.) II T C = T C1 + T C2 + T C3 + T C4 - ukupno vrijeme koncentracije sliva (2.1.7.) T C = 12,45 + 23,08 + 48,16 + 230,09 = 313,78 min = 5,23 h 2.2. Izračun protoka Idući korak je određivanje maksimalnog otjecanja sliva, njega će se odrediti pomoću racionalne metode. 8

[ ] Q = 0, 278 mm / h C i A - racionalna metoda (2.2.1.) Q - maksimalni protok povratnog razdoblja C koeficijent otjecanja i intenzitet oborine zadanog trajanja A površina sliva Pe 19,6 C = 0, 65 = 0, 65 = 0,18 (2.2.2.) P 70,3 Pe 19,6 i = = = 3,73 mm / h (2.2.3.) Tk 5,26 Protok će se određivati za svaki kanal posebno prema intenzitetu i koeficijentu otjecanja. Veličina koja će davati različitu vrijednost protoka za svaki kanal je površina sliva, odnosno podsliva s koje se oborina ulijeva u pojedini kanal. KANALI IV REDA: kanal K-1: P 1 = 0,18 km 2 T C = T K = 5,23 h Pe 19,6 i = = = 3,73 mm / h Tk 5,26 3 K1 = 0, 278 0,18 3,73 0,18 = 0,034 / Q m s kanal K-2: P 2 = 0,238 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h 9

C = 0,18 3 K 2 = 0, 278 0,18 3,73 0, 238 = 0,045 / Q m s kanal K-3: P = 0,238 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 3 = 0, 278 0,18 3,73 0, 238 = 0,045 / Q m s kanal K-4: P = 0,221 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 4 = 0, 278 0,18 3,73 0, 221 = 0,041 / Q m s kanal K-5: P = 0,38 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 5 = 0, 278 0,18 3,73 0,38 = 0,071 / Q m s kanal K-6: P = 0,4 km 2 T C = T K = 5,23 h 10

i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 6 = 0, 278 0,18 3,73 0, 4 = 0,08 / Q m s kanal K-7: P = 0,354 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 7 = 0, 278 0,18 3,73 0,354 = 0,066 / Q m s kanal K-8: P = 0,23 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 8 = 0, 278 0,18 3,73 0, 23 = 0,043 / Q m s kanal K-9: P = 0,304 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K 9 = 0, 278 0,18 3,73 0,304 = 0,06 / Q m s kanal K-10: P = 0,318 km 2 T C = T K = 5,23 h 11

i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 K10 = 0, 278 0,18 3,73 0,318 = 0,06 / Q m s KANALI III REDA: kanal KS-1: Q Q Q Q m s 3 uk = KS1 + K 2 + K 3 = 0,008 + 0, 045 + 0, 045 = 0,1 / P = 0,045 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 KS1 = 0, 278 0,18 3,73 0,045 = 0,008 / Q m s kanal KS-2: Q Q Q m s 3 uk = KS 2 + K1 = 0, 05 + 0, 034 = 0, 084 / P = 0,273 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 KS 2 = 0, 278 0,18 3,73 0, 273 = 0,05 / Q m s kanal KS-3: Q Q Q Q Q m s 3 KS 3 = K 5 + K 6 + K 7 + K 8 = 0, 041+ 0, 071+ 0, 08 + 0, 066 = 0, 258 / kanal KS-4: 12

Q Q Q Q Q m s 3 uk = KS 4 + K 9 + K10 + K11 = 0, 02 + 0, 043 + 0,06 + 0, 06 = 0,183 / P = 0,113 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 KS 4 = 0, 278 0,18 3,73 0,113 = 0,02 / Q m s KANAL II REDA: kanal KG-1: Q Q Q Q Q Q m s 3 uk = KG1 + KS1 + KS 2 + KS 3 + KS 4 = 0, 212 + 0,1+ 0, 084 + 0, 258 + 0,183 = 0,837 / P = 1,131 km 2 T C = T K = 5,23 h i = 3,73 mm/h C = 0,18 3 KG1 = 0, 278 0,18 3,73 1,131 = 0, 211 / Q m s 13

3. HIDRAULIČKO DIMENZIONIRANJE SUSTAVA OTVORENIH KANALA Otvoreni kanali se dimenzioniraju uz pretpostavku da se odvija ustaljeno jednoliko strujanje. Strujanje se odvija u prizmatičnim koritima. Dimenzioniranje se vrši pomoću Manningove jednadžbe. Manningova jednadžba (3.1.) n- manningovkoef. Hrapavosti A površina poprečnog profila R hidraulički radijus I pad kanala Karakteristični profili i njihovi elementi su prikazani na slici 6. i slici 7.. Tim elementima će bit vođen postupak dimenzioniranja. Slika 6. Osnovni elementi kanala 14

Slika 7. Karakteristični poprečni profili Iz slika se mogu očitati parametri pomoću kojih se ulazi u proračun dimenzioniranja a oni su slijedeći: Manningov koef. hrapavosti: n = 0,029 Pokos stranica kanala: 1 : m = 1 : 1,5 Širina dna kanala (odabrana): IV. reda b = 0,6 m III. reda b = 1,0 m II. reda b = 2,0 m - za kanale IV reda: I min = 0,4 o / oo -za kanale III reda: I min = 0,5 o / oo 15

Pad terena očitava se iz situacije za svaki kanal ponaosob, usvajamo prirodni pad terena ukoliko je veći od dozvoljenog minimalnog pada Tablica 2. Kanali IV reda s karakteristikama Kanal IV. Reda I [ o / oo ] Q [m 3 /s] K-1 4,4 0,034 K-2 6,88 0,045 K-3 3,64 0,045 K-4 4,39 0,041 K-5 2,25 0,071 K-6 1,12 0,080 K-7 2,22 0,066 K-8 4,08 0,043 K-9 2,29 0,060 K-10 1,46 0,060 Kanal K1 Tablica 3. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K1 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 4.40 0.029 0.0338 0.7803 0.0433 0.0095 0.10 4.40 0.029 0.0750 0.9606 0.0781 0.0313 0.30 4.40 0.029 0.3150 1.6817 0.1873 0.2359 h= 10,4cm - očitano Slika 8. Q-h krivulja za K1 16

Kanal K2 Tablica 4. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K2 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 6.88 0.029 0.0338 0.7803 0.0433 0.0119 0.10 6.88 0.029 0.0750 0.9606 0.0781 0.0392 0.30 6.88 0.029 0.3150 1.6817 0.1873 0.2950 Slika 9. Q-h krivulja za K2 h= 10,6 cm- očitano 17

kanal K8 Tablica 10. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K8 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 4.08 0.029 0.0338 0.7803 0.0433 0.0092 0.10 4.08 0.029 0.0750 0.9606 0.0781 0.0302 0.30 4.08 0.029 0.3150 1.6817 0.1873 0.2271 h= 11,8 cm- očitano Slika 15. Q-h krivulja za K8 23

kanal K9 Tablica 11. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K9 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 2.29 0.029 0.0338 0.7803 0.0433 0.0069 0.10 2.29 0.029 0.0750 0.9606 0.0781 0.0226 0.30 2.29 0.029 0.3150 1.6817 0.1873 0.1702 Slika 16. Q-h krivulja za K9 h= 0,17 cm- očitano 24

kanal K10 Tablica 12. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K10 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 1.46 0.029 0.0338 0.7803 0.0433 0.0055 0.10 1.46 0.029 0.0750 0.9606 0.0781 0.0181 0.30 1.46 0.029 0.3150 1.6817 0.1873 0.1359 h= 19,2 cm- očitano Slika 17. Q-h krivulja za K10 25

Tablica 13. Kanali IV reda s karakteristikama i normalnim dubinama Kanal IV. Reda I [ o / oo ] Q [m 3 /s] Normalna dubina [cm] K-1 4,4 0,034 10,4 K-2 6,88 0,045 10,6 K-3 3,64 0,045 12,5 K-4 4,39 0,041 11,3 K-5 2,25 0,071 18,5 K-6 1,12 0,080 24,4 K-7 2,22 0,066 17,8 K-8 4,08 0,043 11,8 K-9 2,29 0,060 16,97 K-10 1,46 0,060 19,2 KANALI III REDA Tablica 14. Kanali III reda s karakteristikama Kanal III. Reda I [ o / oo ] Q [m 3 /s] KS1 5,08 0,1 KS2 6,06 0,084 KS3 5,44 0,258 KS4 4,78 0,183 26

Kanal KS1 Tablica 15. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS1 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 5.08 0.029 0.0538 1.1803 0.0455 0.0168 0.10 5.08 0.029 0.1150 1.3606 0.0845 0.0544 0.30 5.08 0.029 0.4350 2.0817 0.2090 0.3765 h= 13,4cm- očitano Slika 18. Q-h krivulja za KS1 27

Kanal KS2 Tablica 16. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS2 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 6.06 0.029 0.0538 1.1803 0.0455 0.0184 0.10 6.06 0.029 0.1150 1.3606 0.0845 0.0595 0.30 6.06 0.029 0.4350 2.0817 0.2090 0.4112 Slika 19. Q-h krivulja za KS2 h= 11,7cm- očitano 28

Kanal KS3 Tablica 17. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS3 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 5.44 0.029 0.0538 1.1803 0.0455 0.0174 0.10 5.44 0.029 0.1150 1.3606 0.0845 0.0563 0.30 5.44 0.029 0.4350 2.0817 0.2090 0.3896 Slika 20. Q-h krivulja za KS3 h= 22,9cm- očitano 29

Kanal KS4 Tablica 18. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS4 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.05 4.78 0.029 0.0538 1.1803 0.0455 0.0163 0.10 4.78 0.029 0.1150 1.3606 0.0845 0.0528 0.30 4.78 0.029 0.4350 2.0817 0.2090 0.3652 Slika 21. Q-h krivulja za KS4 h= 19,3 cm- očitano 30

Tablica 19. Kanali III reda s karakteristikama i normalnim dubinama Kanal III Reda I [ o / oo ] Q [m 3 /s] Normalna dubina [cm] KS1 5,08 0,1 13,4 KS2 6,06 0,084 11,7 KS3 5,44 0,258 22,9 KS4 4,78 0,183 19,3 Kanal II Reda: Pokos stranica kanala: 1 : m = 1 : 1,5 Širina dna knala: Pad kanala (min.): b = 2,0 m I = 0,4 o / oo Protoka: Q KG1 = 0,837 m 3 /s Kanal KG1 Tablica 20. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KG1 h I n A (m 2 Q ) O (m) R (m) (m) ( ) (m 3 /s) 0.10 0.40 0.029 0.2150 2.3606 0.0911 0.0300 0.30 0.40 0.029 0.7350 3.0817 0.2385 0.1949 0.50 0.40 0.029 1.3750 3.8028 0.3616 0.4813 0.75 0.40 0.029 2.3438 4.7042 0.4982 1.0158 31

Slika 22. Q-h krivulja za KG1 Normalna dubina : h=67,44cm 32

4. HIDRAULIČKI PRORAČUN SUSTAVA PODZEMNE ODVODNJE Nakon riješenog sustava površinske na red dolazi sustav podzemne odvodnje. Za hidrauličkim proračunom podzemne odvodnje se poseže radi kontrole razine podzemne vode što u konačnom dijelu donosi povećanje doprinosa ukoliko se radi o oranici. PARAMETRI PODZEMNE ODVODNJE Hidraulička provodljivost tla iznad osi drenske cijevi: k 1 = 0,59 m/dan Hidraulička provodljivost tla ispod osi drenske cijevi: k 2 = 0,77 m/dan Dubina nepropusnog sloja: D = 3,0 m Dozvoljena tražena razina podzemne vode u polovici razmaka drenskih cijevi: h = 0,5 m Specifični dotok: q = 1,0 /s/ha = 0,00864m/dan Jednadžba Hooghoudt-a za određivanje razmaka drenskih cijevi za dvoslojno tlo: L= (4.1.) 8 k2 d h+4k1 h q 2 [m] L = 8 0,77 d 0,5 + 4 0,59 0,5 0, 00864 2 ITERACIJA: 1. pretpostavljeno: L= 20 m D = 3,0 m očitano iz tablica: d = 1,65 m IZRAČUNATO: L = 25,62 m 33

2. pretpostavljeno: L= 25 m D = 3,0 m očitano iz tablica: d = 1,85 m IZRAČUNATO: L = 26,97 m 3. pretpostavljeno: L= 27 m D = 3,0 m očitano iz tablica: d = 1,89 m IZRAČUNATO: L = 27,24 m USVOJENO: L = 27 m PROMJER SISALA A = l * L = 250 * 27 = 6750 m 2 = 0,675 ha I min = 0,3 % Ф80 PROMJER HVATALA A = l * L = 420* 285 = 11,97 ha I = 0,3 % Ф200 34

5. HIDRAULIČKI PRORAČUN HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA U tehničkom izvještaju je spomenuto kako su se na križanju kanalske i cestovne mreže postavljali tipski cijevni betonski propusti. Na kanalima četvrtog reda ne postoji niti jedan cijevni propust, dok se na kanalima trećeg reda pojavljuje njih 10. Na kanalu drugog reda izrađuju se dva tipska cijevna propusta dok se u izvještaj stavljaju i tri pločasta propusta koja su zatečena na tom području a s njima će se eventualno u rekonstrukciju ako do toga bude bilo uopće potrebno. Cijevni betonski propusti su podijeljeni tako što su na kanalu postavljeni propusti većeg promjera pa je iz tog razloga napravljen dvostruki proračun. Osim cijevnih propusta, od građevina imamo i cijevni betonski ispust zadnjih 611m od recipijenta. On nam je poslužio za svladavanje visinske razlike koja se pojavila između kanala drugog reda i recipijenta. 5.1. Tipski cijevni betonski propust na kanalu III reda kanal III reda KS-3; stacionaža 0+744 I = 0,00129 - pad propusta (zadržava pad kanala) n = 0,013 - Manningovkoef. hrapavosti za beton Q = 0,258 m 3 /s L = B + 3H = 5,5 + 3*1,64 = 10,42 m - izračun dužine CBP L usvojeni = 11 m Q 0, 258 0,328 v = = = 2 2 A D π D 4 1 v = R I n 2 1 3 2 0,328 1 D = 0, 00129 2 D 0, 013 4 2 3 1 2 izjednačavamo brzine, a hidraulički radijus pune cijevi (najnepovoljniji slučaj) je d/4! 35

D = 0,636 m Odabiremo promjer Ф80, kao najprimjenjiviji (u vidu održavanja) i preporučen od strane struke, te s njim ulazimo u proračun i provjeravamo zadovoljava li za našu količinu protoke: 1 Q = A R I n 2 1 3 2 2 1 0,8 π 0,8 Q = 0, 00129 0, 013 4 4 2 3 1 2 Q = 0,475 m 3 /s Uvjet: Q propusta >Q kanala 0,475 m 3 /s > 0,258 m 3 /s Zadovoljava! 5.2. Tipski cijevni betonski propust na kanalu II reda kanal II reda KG-1; stacionaža4+392 I = 0,0004 - pad propusta (zadržava pad kanala) n = 0,013 - Manningovkoef. hrapavosti za beton Q = 0,837 m 3 /s L = B + 3H = 5,5 + 3*4,95 = 20,35 m - izračun dužine CBP L usvojeni = 21 m Q 0,837 1, 065 v = = = 2 2 A D π D 4 1 v = R I n 2 1 3 2 2 3 0,837 1 D = 0, 0004 2 D 0,013 4 1 2 izjednačavamo brzine, a hidraulički radijus pune cijevi (najnepovoljniji slučaj) je d/4! 36

D = 1,23 m Odabiremo promjer Ф140, imajući u vidu da koristimo tipski cijevni propust, te s njim ulazimo u proračun i provjeravamo zadovoljava li za našu količinu protoke: 1 Q = A R I n 2 1 3 2 2 1 1,4 π 1,4 Q = 0,0004 0, 013 4 4 2 3 1 2 Q = 0,475 m 3 /s Uvjet: Q propusta >Q kanala 1,176 m 3 /s > 0,837 m 3 /s Zadovoljava! 5.3. Cijevni betonski ispust s oknima Na mjestu izljeva oborinske vode iz kanala drugog reda u recipijent, Dunav, pojavila se visinska razlika koja je prelazila 3m i stvarala se opasnost da ne bi na tome području došlo do erozije obale. Radi toga se došlo na ideju od stacionaže 0+000 do 0+611 napraviti cijevni ispust na način da se na početnom dijelu postavlja okno koje prihvaća vodu i upušta ju u cijevni propust duljine 322m, te pod padom od 0,4%. Nakon tog cjevovoda opet postavljamo okno koje služi za smanjenje brzine, energije kako ne bi na mjestu izljeva voda dosegla preveliku brzinu. Nakon drugog okna duljina 2m, postavljamo drugi cjevovod duljine 285m istog pada kao i prvi. Navedeni cjevovod odvodi oborinsku vodu sve do recipijenta i upušta ju s visine od 20cm. Također su s obje strane postavljene rešetke kako ne bi dolazilo do ulaženja stranih tijela a na vrhu okna se nalaze otvori kroz koje radnici ljestvama mogu sići i kontrolirati uvjete i rad građevine. 37

Postupak dimenzioniranja je rađen isto kao i za cijevne betonske propuste. Kako se radi o kanalu drugog reda ali povećanog pada, tada se moglo posegnuti za smanjenjem profila cijevi. Tako da promjer cijevi iznosi 100cm. I = 0,004 n = 0,013 Q = 0,837 m 3 /s - Manningov koef. hrapavosti za beton Q 0,837 1, 065 v = = = 2 2 A D π D 4 1 v = R I n 2 1 3 2 2 3 0,837 1 D = 0,004 2 D 0, 013 4 1 2 D = 0,8 m Odabiremo promjer Ф100, imajući u vidu da koristimo tipski cijevni propust, te s njim ulazimo u proračun i provjeravamo zadovoljava li za našu količinu protoke: 1 Q = A R I n 2 1 3 2 2 1 1,4 π 1,4 Q = 0,0004 0, 013 4 4 2 3 1 2 Q = 1,52 m 3 /s Uvjet: Q propusta >Q kanala 1,52 m 3 /s > 0,837 m 3 /s Zadovoljava! 38

6. ISKAZ GLAVNIH RADOVA Iskaz glavnih radova kreće s iskolčavanjem trase i objekata na njoj. Nakon iskolčavanja, potrebno je na cijelom području ukloniti sve što bi moglo ometati u izradi zemljanih,a kasnije i hidrotehničkih radova. Nakon pripremnih radova, red dolazi na zemljane radove. Kod zemljanih radova najveću pažnju dobiva iskop kanala i odvoženje, odnosno razastiranje iskopanog materijala. Radi ispusta na kraju odvodnog kanala, izvode se i regulacijski radovi. Hidrotehnički radovi su i najzastupljeniji radi izrade cijevnih propusta i podzemne odvodnje koja se izvodi na nadmorskoj visini nižoj od 90m.n.m. Postavljanje okna te njihova cijena nije posebno išla u proračun već je uzeta računica svih radova ukupno. Na kraju, ne manje bitno, dolaze završni radovi zaštite dna i pokosa. Isto tako su ubrojani i radovi održavanja i čišćenja kanala i propusta. Najčešće vrijeme čišćenja kanala je prikazano na slici 22. Slika 23. Prikaz vremena čišćenja kanala u ovisnosti o koeficijentu n 39

Tablica 21. Iskaz glavnih radova i materijala 1. DEFINIRANJE TRASA KANALA Iskolčenje trase i objekata iskolčenje za objekt veći od 2000 m 2 (za iskop) 2. PRIPREMNI RADOVI Redni Opis rada broj 1. Strojno uklanjanje grmlja i šiblja buldozerom sa guranjem na udaljenost do 20m 3. ZEMLJANI RADOVI 1. Iskop-rekonstrukcija kanala IV reda u materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i odbacivanjem u deponije, veličina 3-6 m 3 /m 10 kanala K1,K2,K3,K4,K5,K6,K7,K8,K9,K10 ukupne duljine 8013,1m ; površina profila 4,275m 2 2. Iskop-rekonstrukcija kanala III reda u materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i odbacivanjem u deponije, veličina 6-12m 3 /m 4 kanala KS1,KS2,KS3,KS4 ukupne duljine 6023,5m ; površina profila 8,0 m 2 3. Iskop-rekonstrukcija kanala II reda u materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i odbacivanjem u deponije 1 kanal KG-1 ukupne duljine 6366m ; površina profila 32 m 2 4. Strojno razastiranje zemlje iz iskopa na udaljenost do 30m zatrpavanje postojećih kanala koji se nalaze na projektiranoj parceli 4. REGULACIJSKI RADOVI 1. Široki strojni iskop zemlje C kategorije za obaloutvrde 2. Strojna izrada obaloutvrde po pokosu obale lomljenim kamenom s obale Mjerna količina jedinica m 2 4400000 m 3 34256 m 3 48188 m 3 203712 m 3 10726,8 m 3 189,00 m 3 189,00 40

3. Izrada fašina dužine 4m Kom 60 5. HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE 1. Prijevoz zemljanog materijala od iskopa kanala na trasu m 3 7918,3 putne mreže na udaljenost 1km 2. Strojna izrada zemljanog nasipa donjeg stroja od iskopa m 3 7918,3 doveženog i nabijanje nasipa 3. Strojna izrada tucaničkog nosivog sloja debljine 20cm m 3 5200 4. Dobava i ugradnja betonskih cijevi za propuste fi 80cm; m 121 ugrađuje se na kanalima III reda i ukupno je 11 komada 5. Dobava i ugradnja betonskih cijevi za propuste fi m 42 140cm; ugrađuje se na kanalima II reda i ukupno je 2 komada 6. Dobava i ugradnja betonskih cijevi za ispust,u Dunav m 607 na kraju kanala II reda, fi 100cm; ugrađuje se na kanalu II reda i ukupno je 2 komada povezan s oknima 7. Izrada drenaže od PVC drenskih cijevi fi 80mm, sisala m 89724 koja su postavljena na nadmorskoj visini nižoj od 90m.n.m. 8. Izrada drenaže od PVC drenskih cijevi fi 200 mm, m 5305 hvatala koja su postavljena na nadmorskoj visini nižoj od 90m.n.m. 9. Postavljanje okna na krajevima cijevnih ispusta na kanalu II reda, uračunati radovi oplate,zidanja,armiranja Kom 2 6. ZAVRŠNI RADOVI 1. Zaštita dna i pokosa kanala ručnim zasijavanjem m 2 95490 smjesom travnog sjemena 7. RADOVI ODRŽAVANJA HIDROMELIORACIJSKIH OBJEKATA 1. Ručno čišćenje nanosa iz tipskih propusta m 3 602,21 2. Ručno čišćenje nanosa iz kanala m 3 286156 41

7.TROŠKOVNIK GLAVNIH RADOVA Pomoću iskaza radova u tablici 20. i jediničnih cijena napravljen je troškovnik glavnih radova. Ukupna cijena idejnog rješenja iznosi 11 667 583,54kn, ne računajući radove održavanja iznosi 10 224 376,31kn. Tablica 22. Prikaz troškovnika glavnih radova Redni Opis rada Mjerna količina Jed. Cijena (kn) broj jedinica Cijena 1. DEFINIRANJE TRASA KANALA Iskolčenje trase i objekata iskolčenje za objekt veći od 2000 m 2 (za iskop) 2. PRIPREMNI RADOVI m 4000 1. Strojno uklanjanje grmlja i šiblja buldozeroms terena na kojem se izvode radovi 3. ZEMLJANI RADOVI 1. Iskop-rekonstrukcija kanala IV reda u materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i odbacivanjem u deponije, veličina 3-6 m 3 /m 10 kanala K1,K2,K3,K4,K5,K6,K7,K8,K9,K10 ukupne duljine 8013,1m ; površina profila 4,275m 2 2. Iskop-rekonstrukcija kanala III reda u materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i m 2 4400000 1,36 5 984 000,00 m 3 34256 4,53 155 179,68 m 3 48188 4,13 199 016,44 42

odbacivanjem u deponije, veličina 6-12m 3 /m 4 kanala KS1,KS2,KS3,KS4 ukupne duljine 6023,5m ; površina profila 8,0 m 2 3. Iskop-rekonstrukcija kanala II reda u m 3 203712 4,13 841 330,56 materijalu C kategorije, s uređenjem profila, iskapanjem i odbacivanjem u deponije 1 kanal KG-1 ukupne duljine 6366m ; površina profila 32 m 2 4. Strojno razastiranje zemlje iz iskopa na udaljenost do 30m zatrpavanje postojećih kanala koji se nalaze na projektiranoj parceli m 3 10726,8 3,60 38 616,48 4. REGULACIJSKI RADOVI 1. Široki strojni iskop zemlje C m 3 189,00 3,73 704,97 kategorije za obaloutvrde 2. Strojna izrada obaloutvrde po pokosu m 3 189,00 106,55 20 137,95 obale lomljenim kamenom s obale 3. Izrada fašina dužine 4m Kom 60 39,22 2 353,20 5. HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE 1. Prijevoz zemljanog materijala od m 3 7918,3 7,07 55 982,38 iskopa kanala na trasu putne mreže na udaljenost 1km 2. Strojna izrada zemljanog nasipa m 3 7918,3 7,45 58 991,34 donjeg stroja od iskopa dovezenog i nabijanje nasipa 3. Strojna izrada tucaničkog nosivog m 3 5200 75,67 393 484,00 sloja debljine 20cm 4. Dobava i ugradnja betonskih cijevi m 121 445,40 54 982,40 za propuste fi 80cm; ugrađuje se na kanalima III reda i ukupno je 11 komada 5. Dobava i ugradnja betonskih cijevi m 42 959,69 40 306,98 43

za propuste fi 140cm; ugrađuje se na kanalima II reda i ukupno je 2 komada 6. Dobava i ugradnja betonskih cijevi m 607 628,85 381 711,95 za ispust,u Dunav na kraju kanala II reda, fi 100cm; ugrađuje se na kanalu II reda i ukupno je 2 komada povezan s oknima 7. Izrada drenaže od PVC drenskih m 89724 17,27 1 549 533,48 cijevi fi 80mm, sisala koja su postavljena na nadmorskoj visini nižoj od 90m.n.m. 8. Izrada drenaže od PVC drenskih m 5305 60,16 319 148,60 cijevi fi 200 mm, hvatala koja su postavljena na nadmorskoj visini nižoj od 90m.n.m. 9. Postavljanje okna na krajevima cijevnih ispusta na kanalu II reda, uračunati radovi oplate,zidanja,armiranja Kom 2 20000 40 000,00 6. ZAVRŠNI RADOVI 1. Zaštita dna i pokosa kanala ručnim m 2 95490 0,91 86 895,90 zasijavanjem smjesom travnog sjemena 7. RADOVI ODRŽAVANJA HIDROMELIORACIJSKIH OBJEKATA 1. Ručno čišćenje nanosa iz tipskih m 3 602,21 195,20 117 551,39 propusta 2. Ručno čišćenje nanosa iz kanala m 3 12732 104,12 1 325 655,84 UKUPNA CIJENA 11 667 583,54kn CIJENA BEZ ODRŽAVANJA KAO NAKNADNIH RADOVA 10224376,31kn 44

8. LITERATURA 1. Društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje Hrvatske: Priručnik za hidrotehničke melioracije, Zagreb, 1985. 2. Hidroing: Idejni projekt SN Dalj 1.faze na 906ha, 2013. 3. Hrvatske vode: Standardna kalkulacija radova u vodogradnji, Zagreb, 2002. 4. Hrvatske vode: Hidrologija vodnog područja sliva Drave i Dunava-knjiga 1, 2002. 5. Kos, Zorko: Hidrotehničke melioracije tla 1.dio - odvodnjavanje, Sveučilište u Rijeci, Fakultet graditeljskih znanosti, 1982. 6. Stojić, Petar: Hidrotehničke građevine- knjiga II, Sveučilište u Splitu, Građevinski fakultet, 1198. 7. http://www.gfos.unios.hr/portal/index.php/nastava/studiji/sveucilisnidiplomski-studij/hidrotehnicke-melioracije-i.html (posjećeno 29.5.2015.) 8. http://www.gfos.unios.hr/portal/index.php/nastava/studiji/sveucilisnipreddiplomski-studij/organizacija-gradjenja-i.html (posjećeno 7.6.2015.) 9. http://www.gfos.unios.hr/portal/index.php/nastava/studiji/sveucilisnidiplomski-studij/regulacije-vodotoka.html (posjećeno 1.6.2015.) 10. http://geoportal.dgu.hr/ (posjećeno 18.5.2015.) 45

9. POPIS SLIKA I POPIS TABLICA Slika 1. Digitalni snimak područja 1:5000 Slika 2. Prikaz područja (Hrvatska osnovna karta) Slika 3. Kanalska i cestovna mreža Slika 4. a) krivulja učestalosti vodostaja ; b) krivulja trajanja vodostaja Slika 5. Prikaz najudaljenije točke sliva Slika 6. Osnovni elementi kanala Slika 7. Karakteristični poprečni profili Slika 8. Q-h krivulja za K1 Slika 9. Q-h krivulja za K2 Slika 10. Q-h krivulja za K3 Slika 11. Q-h krivulja za K4 Slika 12. Q-h krivulja za K5 Slika 13. Q-h krivulja za K6 Slika 14. Q-h krivulja za K7 Slika 15. Q-h krivulja za K8 Slika 16. Q-h krivulja za K9 Slika 17. Q-h krivulja za K10 Slika 18. Q-h krivulja za KS1 Slika 19. Q-h krivulja za KS2 Slika 20. Q-h krivulja za KS3 Slika 21. Q-h krivulja za KS4 Slika 22. Q-h krivulja za KG1 Slika 23. Prikaz vremena čišćenja kanala u ovisnosti o koeficijentu n 46

Tablica 1. Podjela tla za izračun CN metodom Tablica 2. Kanali IV reda s karakteristikama Tablica 3. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K1 Tablica 4. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K2 Tablica 5. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K3 Tablica 6. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K4 Tablica 7. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K5 Tablica 8. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K6 Tablica 9. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K7 Tablica 10. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K8 Tablica 11. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K9 Tablica 12. Podaci za određivanje normalne dubine kanala K10 Tablica 13. Kanali IV reda s karakteristikama i normalnim dubinama Tablica 14. Kanali III reda s karakteristikama Tablica 15. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS1 Tablica 16. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS2 Tablica 17. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS3 Tablica 18. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KS4 Tablica 19. Kanali III reda s karakteristikama i normalnim dubinama Tablica 20. Podaci za određivanje normalne dubine kanala KG1 Tablica 21. Iskaz glavnih radova i materijala Tablica 22. Prikaz troškovnika glavnih radova 47

10. PRILOZI Prilog 1.- Situacija melioracijskog područja Prilog 2.- Uzdužni presjek kanala IV reda K1 Prilog 3.- Uzdužni presjek kanala IV reda K2 Prilog 4.- Uzdužni presjek kanala IV reda K3 Prilog 5.- Uzdužni presjek kanala IV reda K4 Prilog 6.- Uzdužni presjek kanala IV reda K5 Prilog 7.- Uzdužni presjek kanala IV reda K6 Prilog 8.- Uzdužni presjek kanala IV reda K7 Prilog 9.- Uzdužni presjek kanala IV reda K8 Prilog 10.- Uzdužni presjek kanala IV reda K9 Prilog 11.- Uzdužni presjek kanala IV reda K10 Prilog 12.- Uzdužni presjek kanala III reda KS1 Prilog 13.- Uzdužni presjek kanala III reda KS2 Prilog 14.- Uzdužni presjek kanala III reda KS3 Prilog 15.- Uzdužni presjek kanala III reda KS4 Prilog 16.- Uzdužni presjek kanala II reda KG1 Prilog 17 Poprečni presjeci kanala K1,K2,K3 Prilog 18 Poprečni presjeci kanala K4,K5 Prilog 19 Poprečni presjeci kanala K6,K7 Prilog 20 Poprečni presjeci kanala K8,K9 48

Prilog 21 Poprečni presjeci kanala K10,KS1 Prilog 22 Poprečni presjeci kanala KS2,KS3 Prilog 23 Poprečni presjeci kanala KS4,KG1 Prilog 24 Cijevni betonski propust na kanalu III reda uzdužni,pogled Prilog 25 Cijevni betonski propust na kanalu II reda uzdužni presjek Prilog 26 Cijevni betonski propust na kanalu II reda pogled Prilog 27 Cijevni betonski ispust na kanalu II reda uzdužni presjek Prilog 28 Cijevni betonski ispust na kanalu II reda pogled Prilog 29 Presjek kroz okno 49