jx γ s I ) I ) m R Fe Slika Ekvivalenta šema asinhronog motora u praznom hodu.

Σχετικά έγγραφα
ZADACI SA VEŽBI ASINHRONE MAŠINE

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA

DESETA VEŽBA 1. zadatak:

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

10.1. Bit Error Rate Test

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Reverzibilni procesi

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

ISPITIVANJE ASINHRONIH MAŠINA

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem

ELEKTROMOTO ELEKTRO RNI MOTO POGONI POG

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Periodičke izmjenične veličine

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

Elementi spektralne teorije matrica

Kinetička energija: E

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ROTACIJA. rad. rad. 24 s. m s

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Ako se gubici u mašini mogu zanemariti, i uzimajući sinhronu brzinu obrtanja kod sinhronih mašina, važi izraz za moment: E X

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kaskadna kompenzacija SAU

Opšti kurs fizičke hemije II. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Trigonometrijske nejednačine

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

2. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Operacije s matricama

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ISPITIVANJE TRANSFORMATORA

1 TRANSFORMATORI. Slika 1-1 Trofazni distributivni transformator

Dinamika 1 I. UVOD. = 15 kg djeluju jednake sile. Usporedite (module) ubrzanja tih toaka. Koji je odgovor toan? a =

σ (otvorena cijev). (34)

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Opšti kurs fizičke hemije 2. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost

10. STABILNOST KOSINA

Tretja vaja iz matematike 1

Obrada signala

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

numeričkih deskriptivnih mera.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Granične vrednosti realnih nizova

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

ISPITIVANJE SINHRONIH MAŠINA

Sistem sučeljnih sila

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

9. SINTEZA SISTEMA SA KONAČNIM IMPULSNIM ODZIVOM

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Električne mašine. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Transcript:

75. Zadata: Tofazi aihoi oto pege Y, U 380 V, p 4, 50 Hz ipituje e u ogledu pazog hoda. Izeea je tuja pazog hoda I 0 6 A i aga pazog hoda P 0 600 W. ehaiči gubici izoe 10 W. Na aju ogleda pazog hoda oto je odpoje od eže i U I etodo a jedoeo tujo izee je otpo jede faze aotaja tatoa R 0,8 Ω. Odediti paaete gae agećeja evivalete šee. Paza hod pedtavlja adi eži aihoe ašie u oe a ehaičo polazu - vtilu ašie ea opteećeja. Paza hod taođe pedtavlja i epeiet oji e povodi adi odeđivaja aateitia pazog hoda. Iz ogleda pazog hoda ogu e odediti i paaetaa evivaletog ola - gaa agećeja. U ogledu pazog hoda oto e piljučuje a izvo apoa tale fevecije i poeljivog apoa (0,5 1,)U. U taju pazog hoda, bzia obtaja otoa aihoe ašie je veoa blia ihooj bzii, odoo lizaje je blio uli, što za poledicu ia da /. Evivaleta šea aihoe ašie za taje pazog hoda vodi e a šeu piazau a lici 75.1. R jx γ U ) f I ) 0 E I ) I ) Fe I) µ R Fe jx Slia 75.1. Evivaleta šea aihoog otoa u pazo hodu. U pazo hodu aihoa ašia povlači eativu agu potebu za agećeje (oja je blia oialoj) i ativu agu eophodu ao za poivaja gubitaa pazog. Fato age pazog hoda ože biti odeđe a ledeći ači: P 600 co 0 P ϕ 0 0 0,15. (75.1) P + Q 3U I0 33806 0 U pazo hodu zbog 0 tuja otoa je I 0 0, pa u eletiči gubici u otoo aotaju u pazo hodu P Cu0 0. Too pazog hodu aihoi oto iz izvoa uzia ativu agu da poije gubite u bau uled tuje pazog hoda, gubite u gvožđu i ehaiče gubite. Gubici pazog hoda u: P PCu0+ PFe+ Pgeh Na oovu (75.) oguće je odediti agu gubitaa u gvožđu: 0. (75.) PFe P0 Pgeh 3 R I0 600 10 30,8 6 393,6 W. (75.3)

Gubici u gvožđu zavie od fevecije i agete iducije, zbog čega u za dati apo otati i e zavie od opteećeja. Gubici u gvožđu otoa e zaeauju zbog ale učetaoti otoih tuja ao u pazo hodu tao i pi oialo opteećeju. ože e zljučiti da će gubici u gvožđu biti iti pi azivo opteećeju ao i u pazo hodu pi oialo apou apajaja. Na oovu pethodog, evivalete šee a lie 75.1, uz zaeaeje pada apoa a tatou, važi da je: odale e izačuava vedoti otpoa u gai agećeja: P 3 E 3U f Fe, (75.4) RFe RFe 3 U f 30 R Fe 368, 9Ω. (75.5) P 393,6 Fe Ne teba etuti a ua da je R Fe fitiva otpoot ojo e evivaletiaju gubici u gvožđu. Eletiči paaeto e evivaletiaju gubici čija je pioda ataa ageta. Stuja agećeja I, lia 75.1, ia doiatu eativu opoetu I μ oja opiuju eativu agu potebu za agećeje ašie i zato aju ativu opoetu tuje I Fe oja opiuje gubite u gvožđu. Reativa opoeta tuje agećeja I μ je: pa je vedot eatae agećeja: I µ I0 iϕ0 6 1 0,15 5,9 A, (75.6) U f 0 X 37, 9Ω. (75.7) I µ 5,9 Kao evivaleta šea aihog otoa e uzia u obzi ehaiče gubite to je ulaza (eletiča) aga u evivaletu šeu a lie 75.1. (P 0 - P geh )/3, odoo e ože e pieiti aaloga jedačia za odeđivaje ative opoete tuje agećeja I Fe I 0 coφ 0. Zbog ehaičih gubite e ože e izjedačiti tuja agećeja i tuja pazog hoda, što bi e oglo zaljučiti iz evivalete šee a lie 75.1. Vedot ative opoete tuje agećeja ao e zaeai pad apoa a tatou je: U f 0 I Fe 0,59 A. (75.8) R 368,9 Fe

76. Zadata: Tofazi aihoi oto pege Y, U 380 V, p 6, 50 Hz, 970 ob/i ipituje e u ogledu atog poja. Kada je piljuče a apo U 150 V, izeea je tuja oju ašia povlači iz eže I 7 A i aga P 350 W. Otpoot jede faze aotaja a tatou je R 0,8 Ω. Odediti: a) Paaete evivalete šee. b) Vedot polazog oeta pi dato apou. c) Vedot polaze tuje pi apajaju otoa oiali apoo. d) Vedot polazog oeta pi apajaju otoa oiali apoo. a) Kata poj aihoe ašie pedtavlja taje u oje je a tato dovede tofazi ite apoa, a oto e e obće - ehaiči je uoče. Staje ataog poja aihoog otoa e četo eće, je pi vao poetaju aihoog otoa iz taja iovaja, oto polazi iz atog poja. Ovaj ata poj taje vlo ato. U ogledu atog poja, pi uočeo otou, ašia e piljučuje a ižei apo dovolja da e potige oiala tuja. Ogled atog poja oogućava odeđivaje paaetaa evivalete šee - ede gae, a luži i za otuciju tzv. užog dijagaa. U ato poju bzia obtaja otoa ašie je 0, a lizaje je 1.j. Evivaleta šea aihoe ašie u ato poju vodi e a šeu piazau a lici 76.1. R jx γ jx γ I ) U ) f Slia 76.1. Evivaleta šea aihoog otoa u ato poju. Saga oju aihoi oto povlači iz izvoa apajaja u ato poju: P PCu + PCu + PFe+ Pgeh. (76.1) Teba uvažiti čijeicu da je zbog 0, P geh 0 ao i da e zbog ižeog apoa u ovo ogledu gubici u gvožđu ašie ogu zaeaiti, P Fe 0, tao da je ulaza aga u aihoi oto too atog poja: P 3( R+ ) I 3 R I. (76.) Jedačia (76.) oogućava izačuavaje zbia oog otpoa tatoa i vedee vedoti oog otpoa otoa R R + a oovu izeeih age i tuje atog poja: P 350 R + R R 1,07Ω. (76.3) 3 I 37 S obzio da e otpo tatoa R lao ože izeiti (a pie U-I etodo jedoeo tujo) vedei otpo otoa e ože izačuati:

R R R 1,07 0,8 0, 7Ω. (76.4) Na oovu evivalete šee aihoog otoa u ato poju, lia 76.1. ože e odediti ipedaa: U f 150 3 Ζ 3, Ω, (76.5) I 7 a zati izačuati vedot zbia eatae aipaja tatoa i vedee eatae aipaja otoa: X Xγ + X γ Ζ R 3, 1,07 3Ω. (76.6) Razdvajaje zbia eatai a eatau aipaja tatoa i vedeu eatau aipaja otoa vši e, ao iu pozati ei dodati podaci oji oogućavaju peciziju podelu, tao što e ata da u X γ i X γ jedae, tj: X X γ Xγ 1, 5Ω. (76.7) b) oeat oji ašia azvija u taju atog poja aziva e polazi (tati, potezi) oeat. Da bi e odedila vedot polazog oeta pi dato apou ogleda atog poja, eophodo je pvo izačuati agu obtog polja (P ob ). Saga obtog polja (aga oja e peoi oz vazduši zazo a oto ašie) izačuava e tao što e od ulaze age oduzu gubici u tatou ašie uz uvažavaje čijeice da je u ovo lučaju P Fe 0: P P P 350 3 0,8 7 600 W, (76.8) ob Cu pol P ob ω p P ob π f p 600 3,1450 3 5,73 N. (76.9) c) U lučaju piljučeja aihoog otoa iz taja iovaja a ežu azivog apoa, oto će povlačiti tuju oja višetuo veća od azive tuje. Ovo je tuja polaa otoa i tipičo je ti do pet puta veća od azive tuje. Polazu tuju pi apajaju ašie oiali apoo I pol je jedotavo oguće izačuati, ao e a oovu (76.5) upotavi odo I pol /I, gde je I polaza tuja pi apajaju otoa ižei apoo: U 380 I pol I 7 68,4 A. (76.10) U 150 d) Vedot polazog oeta pi apajaju otoa oiali apoo pol jedotavo je oguće izačuati, ao e upotavi odo pol / pol, gde je pol polazi oeat pi apajaju otoa ižei apoo: U pol pol U 380 150 5,73 36,77 N (76.1)

9. Zadata: Za tofazi avezi aihoi oto paaeti evivalete šee u: R 10 Ω, 6,3 Ω, X X γ + X γ 1 Ω. Gaa agećeja e ože izotaviti, a ehaiči gubici e ogu zaeaiti. oto je opteeće oialo, ado ašio otatog oeta 5 N. oto je za U 400 V, 50 Hz, aotaj tatoa je veza u zvezdu, p 4. a) Odediti lizaje, bziu i tuju otoa u oalo ado ežiu. b) Bzia otoa e eja poeo apoa apajaja. Odediti vedot apoa a piljučaa otoa pi oje će bzia obtaja otoa izoiti 1350 o/i, pi azivo oetu opteećeja. c) Nactati odgovaajuće oete aateitie i obeležiti poačuate ade tače. a) Iz jedačie za oeat ovezije otoa pi dato oialo opteećeju: 3p c U f π f ( R + ) + X, (9.1) e ože doći do oialog lizaja ešavaje vadate jedačie: 3p ( R + X ) + R U + 0 πf f, (9.) 44 1157,455 + 39,69 0. (9.3) Fiziči pihvatljivo ešeje za lizaje iz (9.3) je 3,45 %. Za pozato oialo lizaje, oiala bzia obtaja četvoopolog aihoog otoa je: Noiala tuja otoa je: 60 f ( 1 ) ( 1 ), (9.4) p 6050 ( 1 0,0345) 1448,5o/i. (9.5) I U f U f, (9.6) Ζe ( R + ) + X 400 3 I 1, A. + 1 ( 10+ 6,3 0,0345) Jedačia (9.6) je data a oovu pofaze evivalete šee aihoog otoa, tj. ovo je faza tuja. Kao je aotaj otoa veza u zvezdu to je liija tuja jedaa fazoj tuji. Noiala tuja je uve liija tuja.

b) Za bziu obtja 1350 o/i lizaja izoi: 1500 1350 1 10 % (9.7) 1500 Da bi e potigla željea bzia od 1350 o/i potebi apo apajaja e ože odediti iz jedačie (9.1) uz odgovaajuće lizaje: c U1 f 3p U πf 1 f πf 3p ( R + ) + X ( R + ) ( 10+ 6,3 0,1) 100π + 1 U 1 f 5 150,8 V. 3 6,3 0,1 1 1, (9.8) 1 + X, (9.9) 1 Kao je aotaj otoa poje u zvezdu to je poteba liiji (eđufazi) apo apajaja otoa: U U 61, V. (9.10) 1 3 1f c) Na lici 9.1. u piazae ehaiče aateitie aihoog otoa pi oialo apou i pi ižeo apou apajaja otoa u cilju potizaja željee bzie obtaja ao i ehaiča aateitia ade ašie. Na ehaičoj aateitici u azačee i ade tače. U f U 1 f R 1 0 Slia 9.1. ehaiče aateitie aihoog otoa za azličite apoe apajaja.

90. Zadata: Tofazi lizooluti aihoi oto a podacia: Y, U 6000 V, p 4, 50 Hz, 1 %, R 1,496 Ω, 0,973 Ω X 0,619 Ω, opteeće je ado ašio otatog oeta oji je jeda oialo oetu otoa. a) Izačuati oiali oeat, bziu i agu otoa. b) Odediti vedeu vedot tofazog otpoia oji teba dodati u olo otoa da bi e potigao aiala polazi oeat. c) Odediti bziu obtaja otoa u utaljeo taju a dodati otpoio iz dela zadata pod b). d) Siciati ehaiče aateitie otoa i ade ašie i ozačiti aateitiče ade tače. a) Kao je pozato oialo lizaje i paeti evivalete šee otoa to e oiala oeat otoa ože lao odediti: 3 p U f π f ( R + ) + X, (90.1) 3 6000 100π 3 Noiala bzia i aga otoa u: ( 1,496+ 0,973 0,01) 0,973 0,01 + 0,619 ( 1 ) ( 1 0,01) 1500 1485o/i; 189,3 N. (90.) (90.3) π π 1485 P ω 189,3 340,455 W. (90.4) 60 60 b) Uljučeje dodatog otpoia u olo otoa utiče e a vedot polazog oeta otoa. Na ovaj ači e ože potići da polazi oeat bude: pol p. (90.5) Ao je ovo iz (90.5) otvaeo tada je pevalo lizaje p 1.j. Iz jedačie za pevalo lizaje: + dod p, (90.6) R + X e ože doći do vedee vedoti dodatog otpoia u olu otoa ovog lizoolutog otoa ao bi e potogao pol p : R R + X 1,496 + 0,619 0,973 19, 7Ω. (90.7) dod

c) Tažea bzia obtaja e ože odediti ao e pethodo odedi lizaje otoa pi uljučeo dodato otpoiu od dod 19,7 Ω i oialo ehaičo oetu opteećeja od 189,3 N: c 3p U πf f ( + Rdod ) ( R + ( + ) ) + X dod 3p ( R + X ) + R U u + 0 u πf f gde je u + dod. Iz (90.9) e dolazi do vadate jedačie po lizaju: u, (90.8), (90.9) 47,381 161,064+ 47,379 0, (90.10) čije je jedio fiziči pihvatljivo ešeje 1 0,615 %. Ovo lizaju odgovaa bzia obtaja od: ( ) ( 1 0,0615) 1500 1190,8 o i. 1 1 1 d) Na lici 90.1. u piazae ehaiče aateitie lizoolutog aihoog otoa bez dodate otpooti u olu otoa, a dodato otpooti u olu otoa ao i ehaiča aateitia ade ašie. Na ehaičoj aateitici u azačee i ade tače. [N] (b) (c) (a) R 1 i [ ob i] Slia 90.1. ehaiče aateitie lizoolute aihoe ašie.