LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Σχετικά έγγραφα
Snimanje karakteristika dioda

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Unipolarni tranzistori - MOSFET

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Budi kreativan/kreativna

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Elektronički Elementi i Sklopovi

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug

( , 2. kolokvij)

Operacije s matricama

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Elementi spektralne teorije matrica

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI OPTIKE za generaciju 2015/16.

Kaskadna kompenzacija SAU

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Priprema za državnu maturu

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Koordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe-

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

Obrada signala

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Trigonometrijske nejednačine

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Elektronički Elementi i Sklopovi

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Obrada rezultata merenja

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Treća laboratorijska vježba iz Elektrotehnike Motori istosmjerne struje

Električna merenja Analogni instrumenti

Tranzistori u digitalnoj logici

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

Transcript:

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornik 180Ω, četiri diode i dva merna instrumenta (voltmetar i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetar. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje prikazanu na ampermetru. Po završetku snimanja karakteristike jedne diode smanjiti napon napajanja na 0V, promeniti diodu i ponoviti postupak snimanja karakteristike. Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente! LED zelena V D [V] 1.00 1.40 1.70 1.75 1.80 1.85 1.90 1.95 2.00 2.10 2.20 I D [ma] 1N4007 (u crnom kućištu) V D [V] 0.20 0.45 0.55 0.57 0.60 0.62 0.63 0.64 0.65 0.66 0.67 I D [ma] Schottky dioda (u plavom kućištu) V D [V] 0.10 0.20 0.23 0.25 0.27 0.29 0.30 0.32 0.34 0.36 0.38 I D [ma] IC dioda V D [V] 0.40 0.60 0.85 1.00 1.04 1.08 1.09 1.10 1.11 1.12 1.13 I D [ma]

IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona I D (V D ). Karakteristike za sve četiri diode nacrtati na istom grafikonu, koristeći milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Odrediti napon vođenja za svaku diodu (Presečna tačka tangente na karakteristiku diode u radnom režimu i x-ose). Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Upotreba zener dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornik 1kΩ, tri zener diode i dva merna instrumenta (voltmetri). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetre je potrebno postaviti na opseg 20V, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti voltmetre. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE a) Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano oketati udesno i time postepeno povećavati napon napajanja makete. Istovremeno očitavati napon V in i napon V out, a vrednosti uneti u tabelu. Posebno obratiti pažnju da se u blizini zenerovog napona korak smanji na oko 0.1~0.2 V, a kasnije, kada dioda provede korak može da bude 1V. Po završetku snimanja karakteristike jedne diode smanjiti napon napajanja na 0V, zameniti diodu od 2V1 diodom 5V6 i ponoviti postupak snimanja karakteristike. D1(2V1) V in [V] V out [V] D2(5V6) V in [V] V out [V] b) Da bi se ilustrovala upotreba zener dioda kao ograničavača i pozitivnog i negativnog napona potrebno je sastaviti maketu kao na slici 4. Električna šema je data na slici 5. Postupak izrade ovog dela vežbe je podeljen u dva dela. Najpre treba da se snimi V out (V in ) kao u slučaju pod a). Zatim vratiti potenciometar skroz ulevo (napon napajanje makete je time vraćen na 0V) i promeniti međusobno mesta priključcima za napajanje makete. Time praktično dovodimo negativan napon na maketu u odnosu na prethodni slučaj. Ponoviti postupak za snimanje karakteristike V out (V in ). Ove dve karakteristike se snimaju samo za diode 2V1. Obe karakteristike treba da se nacrtaju na istom dijagramu (1. i 3. kvadrant).

Slika 4 c) Slika 5 Da bi se ilustrovala upotreba zener dioda kao stabilizatora različitih napona iz istog izvora napajanja, potrebno je sastaviti maketu kao na slici 6. Električna šema je data na slici 7. Slika 6

Slika 7 Potenciometar za napajanje makete okrenuti u krajnji desni položaj (dovesti maksimalan napon napajanja) i izmeriti napone V1 i V2. U izveštaju obrazložiti dobijene rezultate. Grafikone nije potrebno crtati. Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente! IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona. Koristiti milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristike bipolarnog tranzistora VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornici 180Ω i 100KΩ, bipolarni transistor BC107 i tri merna instrumenta (2 voltmetra i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šema kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete i potenciometar za promenu bazne struje tranzistora treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetre. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu bazne struje tranzistora podesiti tako da voltmetar V 1 pokazuje 1V. S obzirom da je V 1 napon na otporniku od 100KΩ, to znači da je bazna struja I B =V 1 /R=1V/100KΩ=10µA. Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon V CE (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje I C izmerenu ampermetrom. Za vreme snimanja karakteristike bazna struja se mora održavati konstantnom. Ukoliko je potrebno, izvršiti korekciju potenciometrom za podešavanje bazne struje. Po završetku snimanja karakteristike za jednu vrednost bazne struje smanjiti napon napajanja na 0V, povećati baznu struju i ponoviti postupak snimanja karakteristike. I B =10µA (V 1 =1V) V CE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 I C [ma] I B =20µA (V 1 =2V) V CE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 I C [ma] I B =30µA (V 1 =3V) V CE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 I C [ma] Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente!

IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona I C (V CE ). Karakteristike za sve tri bazne struje (10µA, 20µA, 30µA) nacrtati na istom grafikonu. Koristiti milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Na grafikonu označiti oblasti rada tranzistora. Odrediti pojačanje ovog tranzistora: izabrati dve tačke u aktivnoj oblasti rada tranzistora na karakteristikama za 10µA i 30µA, a pojačanje izračunati kao: β = I C I B = I C3 I C1 I B3 I B1 Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristike MOS tranzistora VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornici 180Ω i 100KΩ, MOS transistor IRF510 i tri merna instrumenta (2 voltmetra i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete i potenciometar za promenu napona V GS tranzistora treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetre. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu napona V GS tranzistora podesiti tako da voltmetar pokazuje 3.50V. Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon V DS (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje I D izmerenu ampermetrom. Za vreme snimanja karakteristike napon V GS se mora održavati konstantnim. Ukoliko je potrebno, izvršiti korekciju potenciometrom za podešavanje ovog napona. Po završetku snimanja karakteristike za jednu vrednost napona V GS smanjiti napon napajanja na 0V, povećati napon V GS i ponoviti postupak snimanja karakteristike. V GS = V V DS [V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 I D [ma] V GS = V V DS [V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 I D [ma] V GS = V V DS [V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 I D [ma] Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente!

IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona I D (V DS ). Karakteristike za sve tri vrednosti napona V GS nacrtati na istom grafikonu. Koristiti milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Na grafikonu označiti oblasti rada tranzistora. Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.