KOLOIDI. suspenzija. pravi rastvori. veće od. manje od < 1 nm. > 100 nm

Σχετικά έγγραφα
DISPERZNI SISTEMI-čestice jedne ili više supstanci raspoređene u okružujućoj sredini

MIKROHETEROGENE ILI GRUBO DISPERZNE SISTEME

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

ADSORPCIJA. Adsorbatje supstancija koja se adsorbuje Adsorbens ili substrat je supstancija na kojoj se adsorpcija vrši

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

Presićeni rastvori sadrže više rastvorene supstance od zasićenih. Nestabilni su

RASTVORI DISPERZNI SISTEMI OSOBINE PRAVIH RASTVORA ELEKTROLITI RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ELEKTROLITA KOLOIDI

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

18. listopada listopada / 13

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Kaskadna kompenzacija SAU

numeričkih deskriptivnih mera.

Rastvori i osobine rastvora

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Rastvori rastvaračem rastvorenom supstancom

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Operacije s matricama

Elementi spektralne teorije matrica

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ANALITIČKA HEMIJA. Kvalitativna analiza Kvantitativna analiza

Kiselo bazni indikatori

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( , 2. kolokvij)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

POJAVE NA GRANICAMA FAZA ADSORPCIJA

Surfaktanti/Površinski aktivne materije u farmaceutskim oblicima lekova. Prof. dr Snežana Savić

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

VEŽBA 1 PRAVLJENJE RASTVORA. 1. Molarnost; količinska koncentracija Predstavlja količinu rastvorene supstance u n

Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.


Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Obrada signala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

MEĐUMOLEKULSKE SILE Jon-jon Kulonove sile kj/mol, Šarl-Оgisten de Кulon (Charles-Augustin de Coulomb) , francuski fizičar

10. STABILNOST KOSINA

5. Karakteristične funkcije

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

ISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM. 5. Navesti osobine amfoternih oksida i napisati 3 primera amfoternih oksida.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Teorijske osnove informatike 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

RAD, SNAGA I ENERGIJA

1.4 Tangenta i normala

RASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Periodičke izmjenične veličine

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Reverzibilni procesi

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

POVRŠINSKE POJAVE ADSORPCIJA

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA

Transcript:

MATERIJA SUPSTANCE SMEŠE ELEMENTI JEDINJENJA HOMOGENE HETEROGENE pravi rastvori veće od suspenzija manje od < 1 nm od do > 100 nm

Tomas Grem je dao ime rastvorima kod kojih je primetio da: Čestice dispergovane faze sporo difunduju. Čestice dispergovane faze ne prolaze kroz polupropustljivu membranu. Ne kristališu taloženjem iz rastvora. KOLOIDI Veličina čestica dispergovane supstance u koloidnim sistemima je od 1 do 100 nm. Koloidi se sastoje iz disperznog sredstva i dispergovane supstance u bilo kom agregatnom stanju. Sistemi koji odgovaraju koloidnom stepenu disperzije zovu se i SOL.

Primeri koloidnih sistema DISPERGOVANA FAZA GAS TEČNOST ČVRSTO DISPERZNO SREDSTVO GAS TEČNOST ČVRSTO TEČNE PENE MAGLA, SPREJEVI EMULZIJE KOLOIDNI RASTVORI, FINE SUSPENZIJE DIM, SMOG ČVRSTA PENA, POROZNA TELA ČVRSTE EMULZIJE ČVRSTI SOLOVI

DOBIJANJE DISPERZOIDA Koloidni sistemi kod kojih dispergovana faza nije rastvorljiva u datom medijumu Koloidne čestice Materijal u masi Prah Klaster Atomi USITNJAVANJEM (DISPERGOVANJEM) UKRUPNJAVANJEM (KONDENZACIJOM) mehaničkim silama hemijskim reakcijama (u medijujum koji je nerstvarač za proizvod) peptizacija dodatkom nerastvrača (smanjenjem rastvorljivosti)

PODELA KOLOIDA PREMA VRSTI INTERAKCIJE KOLOIDNE ČESTICE I DISPERZIONOG MEDIJUMA LIOFOBNI Koloidini sistemi kod kojih nema interakcije između čestica i disperznog sredstva Ako je medijum voda HIDROFOBNI LIOFILINI Koloidini sistemi kod kojih postoje privlačne interakcije između koloidnih čestica i disperznog stedstva. Ako je medijum voda HIDROFILNI

STRUKTURA KOLOIDNE ČESTICE HIDROFOBNOG KOLOIDA Jezgro koloidne čestice Difuzioni sloj Adsorpcioni sloj Dvojni električni sloj Vrsta jona u adsorpcionom sloju određuje naelektrisanje koloidne čestice. Primeri: pozitivne koloidne čestice su hidroksidi metala,... negativne koloidne čestice su sulfidi metala, metali (Au, Ag),...

Pored disperzoida postoje i makromolekuli i micelarni koloidi. RASTVORI MAKROMOLEKULA Liofilni koloidi kod kojih je veličina molekula takva da u rastvoru ima veličinu koloidne čestice. Makromolekuli molekuli velike molarne mase koji se sastoje od velikog broja atoma međusobno povezanih kovalentnim vezama. n CH 2 =CH 2 (CH 2 CH 2 ) n eten polietilen 1 10 7 m = 100 nm Polietilen molarme mase 650000 g/mol u koncentrovanom rastvoru dužina lanca 1 10 5 m = 1 μm

MICELARNI KOLOIDI Hidrofilni deo Površinski aktivne supstance Molekul sa hidrofilnim i hidrofobnim delom CH 3 (CH 2 ) 11 OSO 3 Na + Promenom koncentracije Hidrofobni deo Cilindrične micele Bimolekulski paralelni slojevi Polimeri koji imaju npr. hidrofilni i hidrofobni deo molekula amfifilni molekuli

SVOJSTVA KOLOIDA VELIKI ODNOS POVRŠINA/ZAPREMINA m = const. Dužina stranice 1 cm 1 mm 1 nm Ukupna površina 6 cm 2 60 cm 2 60 000 000 cm 2 Veliki uticaj površinskih pojava na sojstva.

SVOJSTVA KOLOIDA BRAUNOVO KRETANJE Kretanje cik cak putanjom usled sudara čestica sa molekulima rastvarača. Usled ovog kretanja koloidne čestice se ne talože pod dejstvom gravitacionih sila. Brzina kretanja čestica zavisi od njihove veličine; manje čestice se brže kreću.

OPTIČKA SVOJSTVA KOLOIDA TINDALOV EFEKAT Rasipanje svetlosti na površini koloidnih čestica koje postaju izvori svetlosti. OPALESCENCIJA Kod mutnih koloida različita boja svetlosti posmatrana iz različitih pravaca. Odbijena svetlost Propuštena svetlost Rasipanje svetlosti različitih talasnih dužina.

KOAGULACIJA LIOFOBNIH KOLOIDA Koagulacija je proces slepljivanja koloidnih čestica u veće agregate usled poremećaja stabilnosti koloidnog sistema. Koagulati Al(OH) 3, Fe(OH) 3, Cu(OH) 2 Spontano starenje koloida Do koagulacije može doći Izazvana spoljašnji uticajima

KOAGULACIJA LIOFOBNIH KOLOIDA Izazvana spoljašnjim uticajima Zagrevanjem se povećava kinetička energija češći sudari slepljivanje. Dodatkom elektrolita Narušava se dvojni električni sloj. Elektroliti koji sadrže višestruko naelektrisane jone imaju veću moć koagulacije (npr. SO 4 2 je efikasniji od Cl ). Mešanjem dva hidrofobna koloida različitog naelektrisanja. Neutralizacija koloidnih čestica različitog naelektrisanja.

Hidrofilni koloidi su otporniji na dejstvo elektrolita. Mogu imati ulogu zaštitnog koloida za sprečavanje uticaja elektrolita na hidrofobne koloide. Adsorbovani hidrofilni koloid Hidrofobni koloid

GEL Koloidni sistem koji se sastoji iz trodimenzione mreže nastale kovalentnim povezivanjem ili međumolekulskim interakcijama. Ima svojstva čvrstih tela i tečnosti. Apsorbuje velike količine rastvarača (hidrogelovi i organogelovi). Ima velike viskozitete. Mogu biti povratni i nepovratni.