Zadatci za vježbanje Termodinamika
|
|
- Αφροδίσια Βλαχόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zadatci za vježbanje Termodinamika 1. Električnim bojlerom treba zagrijati 22 litre vode 15 ⁰C do 93 ⁰C. Koliku snagu mora imati grijač da bi se to postiglo za 2 sata zagrijavanja? Specifični toplinski kapacitet vode je 4200 J/kgK, a gustoća vode 1000 kg/m³. (R: 1001 W) 2. Električnim bojlerom treba zagrijati 11 litre vode 15 ⁰C do 93 ⁰C. Koliku snagu mora imati grijač da bi se to postiglo za 1 sat zagrijavanja? Specifični toplinski kapacitet vode je 4200 J/kgK, a gustoća vode 1000 kg/m³. (R: 1001 W) 3. Bazen za kupanje dimenzija 75m x 10m x 2m ispunjen je vodom iz vodovoda temperature 17 ⁰C. Da bi voda bila ugodnija za kupanje u bazen su ugrađeni električni grijači. Kolika treba biti snaga grijača da se voda u bazenu zagrije na ugodnih 25 ⁰C za 5 sati? Specifični toplinski kapacitet vode je 4200 J/kgK, a gustoća vode 1000 kg/m³. (R: 2, W) 4. Aluminijska raketa, ispaljena vertikalno, dosegne najveću visinu 150 km, gdje ima temperaturu 50 ⁰C. Kad raketa padne na zemlju njezina je brzina 600 m/s. Kolika je bila temperatura rakete u času kad je dodirnula zemlju ako je raketa zadržala polovicu topline nastale trenjem u zraku? Specifični toplinski kapacitet aluminija je c = 920 J/kgK, g = 9,81 m/s². (R: 751,9 ⁰C)
2 5. Jednake količine topline dovedene su tekućini i željeznom tijelu. Masa tekućine jednaka je masi tijela. Specifični toplinski kapacitet tekućine je 2325 J/kgK, a željeza 465 J/kgK. Temperatura tekućine povisila se za 10 ⁰C. Za koliko se povisila temperatura željeznog tijela? (R: 50 ⁰C) 6. Tijelo se sudari neelastično sa zidom. U takvom se sudaru uz početnu brzinu v temperatura tijela poveća za 0,5 K. Za koliko bi se povećala temperatura tijela uz početnu brzinu 4v uz pretpostavku da se prilikom sudara uvijek pola kinetičke energije tijela pretvori u unutarnju energiju tijela? (R: 8 K) 7. Koliko litara vode temperature 30 C treba uliti u posudu koja sadrži 10 litara vode temperature 100 C da bi smjesa imala temperaturu 40 C? (R: 60 kg) 8. Željeznu kocku vučemo po vodoravnoj podlozi na putu 100 m i pola razvijene topline prenosi se na kocku, a pola na podlogu. Za koliko će porasti temperatura kocke ako je koeficijent trenja 0,2, a specifični toplinski kapacitet željeza 460 J/kgK? (R: 0,21 K)
3 9. U kalorimetar u kojem se nalazi 2 kg leda na temperaturi -5 ⁰C stavi se 0,2 kg vode na temperaturi 5 ⁰C. Kolika će biti masa leda u kalorimetru kada se uspostavi ravnoteža? Specifični toplinski kapacitet leda je 2,1 10³ J/kgK, specifični toplinski kapacitet vode 4,19 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda 3,33 10⁵ J/kg. (R: 2,05 kg) 10. Termos boca sadrži 0,5 litara čaja temperature 70 ⁰C. Koliko hladnog čaja temperature 10 ⁰C treba dodati vrućem da bi mu temperatura bila 40 ⁰C? (R: V₂ = 0,5 l) 11. Koliko leda temperature 0 ⁰C treba staviti u 1 kg vode temperature 28 ⁰C da je ohladimo na 10 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4,19 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 203 g) 12. Koliko leda temperature 0 ⁰C treba staviti u 2 kg vode temperature 28 ⁰C da je ohladimo na 10 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4,19 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 406 g)
4 13. Koliko je potrebno topline da se iz 3 kg leda temperature -5 ⁰C dobije voda temperature 10 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet leda je c L = 2,1 10³ J/kgK, specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4,19 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 1,15 MJ) 14. Deset kilograma vode temperature 50 ⁰C pomiješamo s 10 kg petroleja temperature 10 ⁰C. Kolika je temperatura smjese ako je specifični toplinski kapacitet vode dva puta veći od specifičnog toplinskog kapaciteta petroleja? (R: 36,7 ⁰C) 15. U mjedenom kalorimetru mase 120 g nalazi se 100 g petroleja temperature 20 ⁰C. U petrolej stavimo željezni uteg mase 200 g koji smo prethodno ugrijali na 96 ⁰C. Temperatura petroleja porasla je na 40 ⁰C. Koliki je specifični toplinski kapacitet petroleja? Specifični toplinski kapacitet mjedi iznosi c₁ = 0,38 10³ J/kgK, specifični toplinski kapacitet željeza c₃ = 0,46 10³ J/kgK. (R: c₂ = 2120 J/kgK)
5 16. Komad bakra mase 500 g i temperature 200 ⁰C baci se zajedno s komadom željeza mase 1 kg i temperature 250 ⁰C u litru vode temperature 20 ⁰C. Za koliko će porasti temperatura vode? Specifični toplinski kapacitet bakra je c₁ = 0,38 10³ J/kgK, specifični toplinski kapacitet željeza c₂ = 0,46 10³ J/kgK i specifični toplinski kapacitet vode c₃ = 4,19 10³ J/kgK. (R: Δt = 29 ⁰C) 17. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na temperaturi od 20 ⁰C. Nakon što su zajedno primili 91,2 kj topline, temperatura vode i lonca povećala se na 60 ⁰C. Odredite masu vode ako je masa lonca 0,2 kg, specifični toplinski kapacitet vode 4200 J/kgK, a specifični toplinski kapacitet aluminija 900 J/kgK. (R: m₂ = 0,5 kg) 18. Nakon koliko će vremena iz kalorimetra ispariti 100 g vode ako je u kalorimetar uronjen grijač snage 1000 W? Početna masa vode u kalorimetru bila je 2000 g, a njezina je temperatura iznosila 20 ⁰C. Specifični toplinski kapacitet vode je 4190 J/kgK, a specifična toplina isparavanja vode 2, J/kg. (R: 896,4 s)
6 19. Koliku je toplinsku energiju potrebno utrošiti da bi se 10 kg vode temperature 18 ⁰C pretvorilo u vodenu paru temperature 100 ⁰C? (c vode = 4190 J/kg K, r i = 2, J/kg) (R: 2, J) 20. U hladnjak se unese posuda s vodom mase 200 g i temperature 21 ⁰C. Tijekom hlađenja od vode dobije se led temperature -2 ⁰C. Koliku je količinu topline hladnjak oduzeo vodi? Specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4, J/kg K), specifični toplinski kapacitet leda c l =2,1 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 84,4 kj) 21. Koliko je topline potrebno da se komad leda mase 1 g na temperaturi -30 ⁰C pretvori u paru temperature 120 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet leda c L =2,1 10³ J/kgK, specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg, specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4, /kg K), specifična toplina isparavanja vode r = 22,6 10⁵ J/kg i specifični toplinski kapacitet vodene pare c p = 1,9 10³ J/kgK. (R: 850 J)
7 22. Led mase 50 g i temperature 0 ⁰C treba potpuno ispariti. Koliko je potrebno topline za navedeni proces? Specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg, specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4, /kg K, a specifična toplina isparavanja vode r = 22,6 10⁵ J/kg. (R: J) 23. U posudi se nalazi 5 litara vode temperature 3 ⁰C. U posudu se zatim unese 500 g leda temperature 0 ⁰C. Koliko će se leda istopiti u vodi? Specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg, specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4186 J/kg K. (R: 0,19 kg) 24. Grijačem snage 3 kw zagrijava se 0,5 kg vode čija je početna temperatura 25 ⁰C. Koliko je vremena potrebno da sva voda ispari? Zanemarite gubitke. Specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4200 J/kg K, a specifična toplina isparavanja vode r = 22,6 10⁵ J/kg (R: 429 s)
8 25. U kalorimetar s 1 kg vode temperature 50 ⁰C uvodi se vodena para temperature 100 ⁰C i dodaje led 0 ⁰C. Koliku masu vodene pare treba uvesti u vodu da se na kraju dobije 2 kg vode iste temperature kao i na početku? Specifična toplina taljenja leda λ = 3,35 10⁵ J/kg, specifični toplinski kapacitet vode je c v = 4, /kg K), a specifična toplina isparavanja vode r = 22,6 10⁵ J/kg. (R: 184,3 g) 26. Na površinu leda pri 0 ⁰C stavimo mjedeni uteg mase 200 g ugrijan do 100 ⁰C. Kolika će se masa leda rastaliti pod utegom ako se on ohladi do 0 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet mjedi je c = 0,38 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 23 g) 27. Miješanjem jednakih količina leda i vode dobili smo vodu temperature 0 ⁰C. Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila 0 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet vode je c = 4,19 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja leda λ = 3,3 10⁵ J/kg. (R: 78,76 ⁰C)
9 28. Kolika se toplina oslobodi kad 10 g srebra očvrsne pri temperaturi taljenja i zatim se ohladi do 60 ⁰C? Temperatura tališta srebra je t = 960 C, specifični toplinski kapacitet srebra c = 0,25 10³ J/kgK, a specifična toplina taljenja srebra λ = 1,0 10⁵ J/kg. (R: 3250 J) 29. Koliko kockica leda temperature 0 ⁰C, stranice 2 cm, treba rastaliti u litri vode da bi ju ohladili sa 26,5 ⁰C na 10 ⁰C? Specifični toplinski kapacitet vode je c = 4,19 10³ J/kgK, specifična toplina taljenja leda λ = 3,33 10⁵ J/kg, gustoća vode 10³ kg/m³ i gustoća leda 920 kg/m³. (R: N = 28) 30. U termodinamičkom procesu plin apsorbira količinu topline od 3,2 kj i istodobno je nad njim obavljen rad od 720 J. Kolika je promjena unutarnje energije plina? (R: 3,92 kj) 31. Kolika je promjena unutarnje energije sustava, ako su u adijabatskom procesu vanjske sile obavile rad od 328 J? (R: 328 J)
10 32. Pri 0 ⁰C masa 3 g vodika nalazi se pod tlakom 5,07 10⁵ Pa. Nakon širenja pri stalnom tlaku obujam plina je 15 L. a) Koliki je rad utrošio plin pri širenju? b) Kolika je promjena unutarnje energije plina ako je on primio 1,47 10⁴ J topline? (R = 8,31 J/molK, M = kg/mol) (R: a) J; b) ΔU = J) 33. Koliki rad utroši plin početnog obujma 3 litre kada mu se, uz stalni tlak 2,026 10⁵ Pa povisi temperatura od 27 ⁰C na 227 ⁰C? (R: 405,2 J) 34. Pri 10 ⁰C kisik mase 10 g nalazi se pod tlakom 3 10⁵ Pa. Nakon zagrijavanja pri stalnom tlaku plin je povećao obujam na 10 litara. Izračunaj rad što ga je utrošio plin povećanju obujma. Plinska konstanta je R = 8,314 J/molK, molna masa kisika M = 0,032 kg/mol. (R: 2265 J) 35. Jedan mol vodika (H₂) zagrijavamo od 20 ⁰C do 120 ⁰C pri stalnom tlaku. Koliki je rad pri tome plin obavio? Molna masa vodika M = kg/mol, plinska konstanta R = 8,31 J/molK. (R: 831 J)
11 36. Pri 17 ⁰C plin ima obujam 5 litara i nalazi se pod tlakom 2 10⁵ Pa. Plin se izobarnim zagrijavanjem rasteže i pritom obavi rad 200 J. Za koliko se stupnjeva povisila temperatura plina? (R: ΔT = 58 K) 37. Pri temperaturi 17 ⁰C plin ima obujam 5 litara i nalazi se pod tlakom 2 10⁵ Pa. Plin se izobarnim zagrijavanjem rasteže i pritom obavi rad 300 J. Za koliko se stupnjeva povisila temperatura plina? (R: ΔT = 87 K) 38. Pri temperaturi 20 ⁰C i tlaku 4 10⁴ Pa plin ima volumen 5 litara. Izobarnim zagrijavanjem plin se širi do konačne temperature 70 ⁰C. Koliki je rad pri tome izvršen? (R: 60 J) 39. Pri stalnom tlaku od 5 10⁵ Pa idealnom plinu dovede se 6 10³ J topline, a plinu se pritom poveća obujam od 1 dm³ na 5 dm³. Za koliko se u tom procesu povećala unutarnja energija plina? (R: 4 kj) 40. U posudi zagrijavamo tri mola idealnog jednoatomnog plina temperature 300 K do temperature 900 K. Koliko molova plina mora 'pobjeći' iz posude da bi unutarnja energija plina ostala jednaka kao i prije zagrijavanja? (R: n = 2)
12 41. Idealni jednoatomni plin prelazi iz početnog stanja P u konačno stanje K. a) Kolika je unutarnja energija plina u početnom stanju P, a kolika u konačnom stanju K? b) Kolika je promjena unutarnje energije sustava pri prelasku iz stanja P u stanje K? c) Je li promjena izotermna i ima li plin u P i K stanju jednaku ili različitu temperaturu? (R: a) U P = 750 J, U K = 900 J; b) ΔU = 150 J; c) T K > T P) 42. Idealni monoatomni plin prelazi iz početnog stanja P u konačno stanje K na tri različita načina; a, b i c. Promjena je prikazana na p,v-grafu. a) Koliki rad obavlja plin pri svakoj promjeni a, b i c? b) Kolika je unutarnja energija plina u početnom P stanju, a kolika u konačnom K stanju? c) Je li promjena c izotermna i ima li plin u P i K jednaku ili različitu temperaturu? (R: a) W a = 400 J. W b = 2000 J, W c = 1200 J; b) UP = UK = 750 J) P b a c K
13 43. Koliko se poveća unutarnja energija vodika mase 2 g pri izovolumnom zagrijavanju od 0 ⁰C do 200 ⁰C? Kolika je pritom dovedena količina topline? Specifični toplinski kapacitet vodika pri stalnom volumenu je c v = J/kgK. (R: W = 0, ΔU = 4,04 kj) 44. Termodinamički sustav prolazi proces prikazan p,v-grafom. Koliki rad je uložen tijekom cijelog procesa A B C A? (R: b) -800 J) 45. Voda mase 2 kg nalazi se u zatvorenoj posudi stalnog volumena. Vodi dodajemo 10⁴ J toplinske energije. Budući da posuda nije izolirana 2000 J odlazi u okolinu. Za koliko se promijenila unutarnja energija vode i koliki je porast temperature vode pri tom procesu? Smatrajte da se volumen vode nije promijenio. (c v = 4186 J/kgK) (R: ΔU = 8000 J; ΔT = 0,96 ⁰C)
14 46. Izračunajte rad plina u kružnom procesu A B C A prikazanom u p,v grafu. Koliki je dobiveni rad, obavljeni rad, a koliki je rad obavilaneka vanjska sila nad plinom, tzv. uloženi rad? (R: W dobiv = 4 J, W obav = 8 J, W ulož = 4 J) 47. U izohornom procesu povećamo temperaturu jednom molu idealnog jednoatomnog plina za 10 ⁰C. Koliko topline je plin primio i kolika je promjena unutarnje energije plina. (R: Q = 124,7 J; ΔU = 124,7 J) 48. Termodinamički sustav prolazi kružni proces prikazan na slici. Izračunaj: a) rad što ga obavi sustav b) rad vanjske sile na sustavu c) dobiveni rad u kružnom sustavu. p / 10⁵ Pa V / dm³
15 49. Jednoatomni idealni plin prolazi kružni proces A B C A prikazan na crtežu. a) Koliki rad moramo uložiti da bi proces bio kružni? b) Odredite temperaturu svakog stanja i prikažite taj proces u p,t-grafu i V,T grafu. c) Koliki je rad obavljen od stanja C do stanja A, a koliki od B do C? d) Kolika je promjena unutarnje energije pri svakoj promjeni? e) Izračunajte količine topline tijekom izobarnog i izohornog procesa. (R: a) W BC = J; b) T A = 600 K, T B = 600 K, T C = 120 K c) W CA = 0, W BC = J; d) ΔU AB = 0, ΔU BC = J; ΔU CA = J; e) Q BC = J, Q CA = J
16 50. Idealni jednoatomni plin prolazi kružni proces prikazan na slici. U stanju A temperatura plina je 400 K. a) Odredite temperaturu stanja B, C i D i prikažite taj proces u p,t i V,T grafu. b) Izračunajte rad u svakom procesu, uključujući i predznake. c) Kolika je unutarnja energija svakog stanja? d) Kolika je promjena unutarnje energije pri svakom procesu? e) Izračunajte koliku količinu topline plin izmjenjuje s okolinom pri svakom procesu. (R: a) T B = 1600 K, T c = 320 K, T d = 80 K b) W AB = 15 kj, W BC = 0, W CD = -3 kj, W DA = 0 c) U A = 7,5 kj, U B = 30 kj, U C = 6 kj, U D = 1,5 kj d) ΔU AB = 22,5 kj, ΔU BC = -24 kj, ΔU CD = -4,5 kj, ΔU DA = 6 kj e) Q AB = 37,5 kj, Q BC = -24 kj, Q CD = -7,5 kj, Q DA = 6 kj 51. Za koliko se promijeni unutarnja energija komada bakra mase 10 kg ako padne s visine 5 m i pritom se 60 % njegove potencijalne energije pretvori u unutarnju energiju? Za koliko se promijenila temperatura bakra ako je specifični toplinski kapacitet bakra 380 J/kgK? (R: ΔU = 300 J, Δt = 0,08 K)
17 52. Dušik mase 10 g nalazi se u cilindru s pomičnim klipom pod tlakom 2,5 10⁵ Pa i temperaturi 20 ⁰C. Pri izotermnoj ekspanziji dušik ekspandira do volumena 10 litara. Specifični toplinski kapacitet dušika kod stalnog tlaka je c p = 1040 J/kgK, a molna masa M = 28 g/mol. Izračunajte promjenu unutarnje energije dušika pri tom procesu. (R: 4079 J) 53. Kada se plinu dovede 5 kj toplinske energije on se rastegne od volumena 2 litre na volumen 4 litre. Ako se promjena zbivala izobarno pri atmosferskom tlaku 10⁵ Pa, izračunajte promjenu unutarnje energije plina. (R: J) 54. Dvije litre idealnog jednoatomnog plina nalaze se pod tlakom 10⁵ Pa. Koliku količinu topline treba predati plinu da mu se a) dva puta poveća volumen pri stalnom tlaku; b) dva puta poveća tlak pri stalnom volumenu? (R: a) 500 J; b) 300 J)
18 55. Plin koji izvodi Carnotov kružni proces obavi rad 300 J na svakih 2 10³ J topline dobivene od toplijeg spremnika. a) Kolika je korisnost djelovanja toga kružnog procesa? b) Koliko je puta temperatura toplijeg spremnika veća od temperature hladnijeg spremnika? (R: a) η = 15%; b) T₁ = 1,1765 T₂) 56. Topliji spremnik toplinskog stroja koji radi po Carnotovu obratnome kružnom procesu ima temperaturu 200 ⁰C. Kolika je temperatura hladnijeg spremnika ako za svakih 4,19 10³ J energije primljene od toplijeg spremnika stroj utroši 1,68 10³ J? Gubici na trenje i okolinu se zanemaruju. (R: T₂ = 283,35 K) 57. Za koliko se promijeni korisnost Carnotova stroja koji radi između 227 ⁰C i 0 ⁰C ako se temperatura hladnijeg spremnika povisi na 27 ⁰C? (R: η₂ = η₁/1,14)
19 58. Pretpostavimo da parni stroj radi kao idealni toplinski stroj (po Carnotovu ciklusu) uzima vodenu paru temperature 200 ⁰C. Kolika je maksimalna temperatura vodene pare koja iz stroja izlazi ako je stupanja djelovanja stroja 20 %? (R: 105,4 ⁰C) 59. Koliki je faktor korisnosti toplinskog stroja koji od toplijeg spremnika dobiva 2000 J toplinske energije, a hladnijem spremniku predaje 1500 J toplinske energije? (R: 25 %) 60. Koliki rad daje parni stroj ako je njegova korisnost 20 % i pritom hladnijem spremniku predaje 3000 J toplinske energije? (R: 750 J) 61. Parni stroj koji bi radio po Carnotovu procesu ima temperaturu toplijeg spremnika 100 ⁰C. Kolika bi bila korisnost stroja ljeti kada je temperatura okoline, tj. hladnijeg spremnika 27 ⁰C, a kolika zimi kada je temperatura okoline -3 ⁰C? (R: ljeti 19,5 %, zimi 28%)
20 62. Toplinski stroj radi po idealnom Carnotovu kružnom procesu. Pritom radna tvar od grijača dobiva 6300 J topline a 80 % topline predaje hladnijem spremniku. a) Kolika je korisnost stroja? b) Koliki rad daje taj stroj? (R: a) 20 %; b) 1260 J) 63. U radu nekog toplinskog stroja radno tijelo primi od toplijeg spremnika 2,5 MJ topline dok hladnijem preda 1,5 MJ toplinske energije. Izračunajte korisnost toplinskog stroja. Kolika bi bila korisnost kad bi stroj radio između spremnika temperatura 327 ⁰C i 27 ⁰C po Carnotovu kružnom procesu? (R: 40 %; 50 %) 64. Toplinski stroj uzima toplinu od spremnika temperature 500 K, a predaje određenu količinu topline spremniku temperature 300 K. a) Kolika bi bila maksimalna korisnost takvog stroja? b) Ako takav stroj od toplijeg spremnika apsorbira 200 J topline pri svakom ciklusu, koliki će biti dobiveni mehanički rad? (R: a) 40 %; b) 80 J)
21 65. Carnotov stroj radi između spremnika temperatura 300 K i 600 K i od spremnika više temperature uzima 1000 J topline. Koliki se rad dobije pri tom procesu? (R: 500 J) 66. Najveća korisnost nekog stroja koji bi radio po Carnotovu kružnom procesu iznosi 30 %. a) Ako stroj izbacuje plin u atmosferu čija je temperatura 27 ⁰C, kolika je temperatura (u ⁰C) spremnika u kojem se obavlja izgaranje tvari koja ga grije? b) Ako takav stroj daje pri svakom ciklusu 251 J mehaničkog rada, koliko topline tijekom jednog ciklusa apsorbira od spremnika u kojem se obavlja izgaranje? (R: a) 155 ⁰C; b) 837 J) 67. Toplinski stroj apsorbira 1700 J iz toplijeg spremnika, a predaje 1200 J topline hladnijem spremniku tijekom svakog ciklusa. a) Koliki se mehanički rad obavi tijekom jednog ciklusa? b) Kolika je korisnost stroja? c) Kolika je izlazna snaga stroja ako svaki ciklus traje 0,4 s? d) Ako bi stroj radio po Carnotovu kružnom procesu, koliki bi bio omjer temperatura spremnika više i niže temperature T₁ / T₂? (R: a) 500 J; b) 29 %; c) 1250 W; d) 1,42)
22 68. Idealan toplinski stroj apsorbira 52 kj toplinske energije od spremnika više temperature a predaje 36 kj topline spremniku niže temperature tijekom jednog ciklusa. a) Koliki je faktor korisnosti stroja? b) Koliki rad obavi stroj tijekom jednog ciklusa? (R: a) 31 %; b) 16 kj) 69. Idealni toplinski stroj radi po Carnotovu kružnom procesu i ima faktor korisnosti 30 %. Temperatura toplijeg spremnika iznosi 127 ⁰C. Za koliko stupnjeva treba sniziti temperaturu hladnijeg spremnika da se korisnost poveća na 60 %? (R: za 120 ⁰C) 70. Toplinski stroj radi po Carnotovu kružnom procesu i ima faktor korisnosti 30 %. Temperatura hladnijeg spremnika iznosi 7 ⁰C. Za koliko stupnjeva treba povisiti temperaturu toplijeg spremnika da se korisnost poveća na 50 %? (R: za 160 ⁰C) 71. Toplinski stroj radi po Carnotovu kružnom procesu i ima faktor korisnosti 30 %. Temperatura hladnijeg spremnika iznosi 7 ⁰C. Za koliko stupnjeva treba sniziti temperaturu hladnijeg spremnika da se korisnost poveća na 60 %? (R: za 120 ⁰C)
23 72. Plin izvodi Carnotov proces i tijekom jednog ciklusa daje 400 J mehaničkog rada na svakih 1600 J topline predane hladnijem spremniku. Koliko je puta temperatura toplijeg spremnika veća od temperature hladnijeg spremnika? (R: 1,25) 73. Tijekom Carnotovog kružnog procesa pri izotermnoj ekspanziji dobivamo 5000 J mehaničkog rada a pri adijabatskoj ekspanziji dobije se još 1000 J mehaničkog rada. Za povratak plina u početno stanje nakon adijabatske ekspanzije moramo uložiti ukupno 3000 J rada. Koliki je faktor korisnosti procesa? (R: 60 %) 74. Tijekom Carnotovog kružnog procesa pri izotermnoj ekspanziji dobivamo 5000 J mehaničkog rada a pri adijabatskoj ekspanziji dobije se još 1000 J mehaničkog rada. Za povratak plina u početno stanje nakon adijabatske ekspanzije moramo uložiti ukupno 3000 J rada. Koliki je omjer temperatura spremnika više i niže temperature? (R: 2,5) 75. Kolika bi trebala biti temperatura toplijeg spremnika da bi se moglo 60 % uložene topline pretvoriti u mehanički rad pri vanjskoj temperaturi od 27 ⁰C, kada bi toplinski stroj radio po Carnotovu kružnom procesu? (R: 477 ⁰C)
24 76. Plin izvodi Carnotov proces i tijekom jednog ciklusa daje 400 J mehaničkog rada na svakih 2000 J topline dobivene iz toplijeg spremnika. Koliko je puta temperatura toplijeg spremnika viša od temperature hladnijeg spremnika? (R: 1,25 puta) 77. Kolika bi trebala biti temperatura hladnijeg spremnika da bi se moglo 60 % uložene topline pretvoriti u mehanički rad pri temperaturi toplijeg spremnika od 477 ⁰C, kad bi toplinski stroj radio po Carnotovom procesu? (R: 27⁰C) 78. Toplinski stroj radi po Carnotovom kružnom procesu. Tijekom jednog ciklusa dobije se mehanički rad od 73,5 kj. Temperatura toplijeg spremnika je 100 ⁰C, a hladnijeg 0 ⁰C. Koliku količinu topline prima hladniji spremnik? (R: 200,5 kj) 79. Stroj radi po Carnotovom kružnom procesu. Tijekom jednog ciklusa od toplijeg spremnika temperature 400 K stroj uzima 2500 J toplinske energije. Temperatura hladnijeg spremnika je 100 K. Koliki su: koristan mehanički rad dobiven tijekom jednog ciklusa, faktor korisnosti i količina neiskorištene toplinske energije? (R: 1875 J; 75 %; 625 J)
25 80. Temperatura grijača u stroju koji bi radio po Carnotovom kružnom procesu je 197 ⁰C a hladnijeg spremnika 7 ⁰C. Pri izotermičkom širenju plin izvrši rad od 100 J. Kolika količina topline se predaje hladnijem spremniku? (R: 59,57 J) 81. Tijekom jednog ciklusa Carnotova kružnog procesa dobije se rad od 74 kj. Temperatura toplijeg spremnika je 100 ⁰C a hladnijeg 0 ⁰C. Izračunajte: a) korisnost stroja b) količinu topline koja prelazi s toplijeg spremnika na plin c) količinu topline koju plin predaje hladnijem spremniku. (R: a) 27 %; b) 274 kj; 200 kj)
Priprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu Toplina / Molekularno-kinetička teorija / Termodinamika 1. Temperatura apsolutne nule iznosi C. Temperatura od 37 C iznosi K. Ako se temperatura tijela povisi od 37 C na 39 C
Διαβάστε περισσότεραTOPLINA I TEMPERATURA:
GEOMETRIJSKA OPTIKA 1. U staklenoj posudi s ravnim dnom nalazi se sloj vode (n v =1,33) debljine 5 cm, a na njemu sloj ulja (n u =1,2) debljine 3 cm. Iz zraka na ulje upada svjetlost pod kutom 45, prolazi
Διαβάστε περισσότεραPRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE TERMODINAMIČKI SUSTAVI - do sada smo proučavali prijenos energije kroz mehanički rad i kroz prijenos topline - uvijek govorimo o prijenosu energije u ili iz specifičnog
Διαβάστε περισσότεραZadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina
Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina Pun spremnik benzina sadrži 60 litara. Ako je napunjen pri temperaturi 5 C i ostavljen na suncu tako da se temperatura povisi
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE
PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE 1. Što je temperatura i kako je mjerimo? 2. Na koji način se mjeri temperatura i kakva je Celzijeva termometrijska ljestvica? 3. Napišite i objasnite
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότεραToplina Q koju predamo sustavu voda aluminijski lonac utroši se na njihovo zagrijavanje.budući da nema gubitaka topline, vrijedi.
Zadatak 6 (Viki, srednja škola) Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na temeraturi od 0 ºC. Nakon što zajedno rime 75. k toline, temeratura vode i lonca
Διαβάστε περισσότερα13.1. Termodinamički procesi O K O L I N A. - termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog volumena
13. TERMODINAMIKA - dio fizike koji proučava vezu izmeñu topline i drugih oblika energije (mehanički rad) - toplinski strojevi: parni stroj, hladnjak, motori s unutrašnjim izgaranjem - makroskopske veličine:
Διαβάστε περισσότεραTermodinamički zakoni
Termodinamički zakoni Stanje sistema Opisano je preko varijabli stanja tlak volumen temperatura unutrašnja energija Makroskopsko stanje izoliranog sistema može se specificirati jedino ako je sistem u unutrašnjoj
Διαβάστε περισσότεραFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač Pri normalnim uvjetima tlaka i temperature : 11 elemenata su plinovi
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:
Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραTOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.
1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,
Διαβάστε περισσότερα4. Termodinamika suhoga zraka
4. Termodinamika suhoga zraka 4.1 Prvi stavak termodinamike Promatramo čest suhoga zraka mase m. Dodamo li česti malu količinu topline đq brzinom đq / dt, gdje je dt diferencijal vremena, možemo primijeniti
Διαβάστε περισσότεραKoličina topline T 2 > T 1 T 2 T 1
Izvršeni rad ermodinamički sustav može vršiti rad na račun unutrašnje energije. Smatramo da je rad pozitivan ako sustav vrši rad, odnosno da je negativan ako se rad vrši nad sustavom djelovanjem vanjskih
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =
Zadatak 8 (Ajax, ginazija) U osudi obuja 59 litara nalazi se kisik ri norirano tlaku Izračunaj asu tog kisika (gustoća kisika ρ 4 / ) Rješenje 8 V 59 l 59 d 59, ρ 4 /,? Gustoću ρ neke tvari definirao ojero
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραC 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K
1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika
Διαβάστε περισσότεραZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA
ZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA Tlak i sila, idrostatski, idraulički i atmosferski tlak 1. U-cijev jednolikog poprečnog presjeka otvorena je prema atmosferi i dijelom napunjena živom. Zatim se u oba njena
Διαβάστε περισσότεραT O P L I N A P l i n s k i z a k o n i
1. Da bi mogli matematički oisati lin uvodimo ojam tzv. idealnog lina. Koji odgovor nije točan? Idealni lin o retostavci je onaj lin kod kojeg: a) možemo zanemariti međudjelovanje između molekula, tj.
Διαβάστε περισσότεραU Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku.
U Z G O N Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U to se možemo lako uvjeriti izvodeći sljedeći pokus. POKUS: Mjerenje težine utega
Διαβάστε περισσότεραZadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje zima 2016.) drugi razred (do magnetizma)
Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje zima 2016.) Sve primjedbe na facebook stranicu Fizikagfp drugi razred (do magnetizma) TEKUĆINE (priprema za
Διαβάστε περισσότεραT O P L I N A. Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina
Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina 1. Tijelo A ima temperaturu 0 C. Tijelo B ima dva puta višu temperaturu. Kolika je temperatura tijela B iskazana u C? 2. Brownovo gibanje dokazuje: a) kaotično
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKALNE KEMIJE
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za fizikalnu kemiju ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKALNE KEMIJE (interna zbirka odabranih poglavlja iz Fizikalne kemije za studente Fakulteta
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραodvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.
12 SKUPIN ZDK IZ FIZIKE I 6 linja 2016 Zadatak 121 U osudi - sremniku očetnog volumena nalazi se n molova dvoatomnog lina na temeraturi rema slici) Plin izobarno ugrijemo na temeraturu, adijabatski ga
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραI. Zadatci višestrukoga izbora
Fizika I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA
Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότερα1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE 2. PARNOTURBINSKI POGON Slika 2. Parnoturbinski pogon 3. PRINCIP RADA PARNE TURBINE Slika 3. Princip rada parne turbine 4. PLINSKOTURBINSKI POGON Slika 4. Plinskoturbinski
Διαβάστε περισσότεραFIZIKA 7- Priprema za pismenu provjeru ENERGIJA, RAD, SNAGA
FIZIKA 7- Priprema za pismenu provjeru ENERGIJA, RAD, SNAGA 1. Kad kažemo da neko tijelo ima energiju? 2. Kako se mogu iskoristiti Sunčeva energija, energija vjetra, plime i oseke, vode? 3. Gdje se ili
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραInženjerstvo I Termodinamika 3. dio
Inženjerstvo I Termodinamika 3. dio 1.2.3 Unutarnja energija Molekularno kinetička teorija nam tumači, da se molekule nekog tijela, ili tvari, nalaze u gibanju i pri tome se međusobno sudaraju. Zavisno
Διαβάστε περισσότερα. Iz lonca ključanjem ispari 100 vode za 5. Toplota
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO RIJEŠENI ISPITNI ZADACI IF2 II PARCIJALNI Juni 2009 2A. Sunce zrači kao a.c.t. pri čemu je talasna dužina koja odgovara max. intenziteta zračenja jednaka 480. Naći snagu
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραI. Zadatci višestrukoga izbora
I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Διαβάστε περισσότεραUpotreba tablica s termodinamičkim podacima
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Nije moguće znati apsolutnu vrijednost specifične unutarnje energije u procesnog materijala, ali je moguće odrediti promjenu ove veličine, koja odgovara promjenama
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika ne postavlja nikakve hipoteze o strukturi materije. To je eksperimentalna ili empirijska znanost.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEU INŽENJERSKA FIZIKA II Predavanja.5. Terodinaika.5.. Uvod Terodinaika istražuje fizikalne procese koji se dešavaju u akroskopski sisteia, tj. tijelia koja su sastavljena
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga i energija zadatci
Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότεραKemijska termodinamika
Kemijska termodinamika 1. Entalpija reakcije NH 3 (aq) + HCl(aq) NH 4 Cl(aq) odreñena je u reakcijskom kalorimetru. U kalorimetrijskoj posudi nalazilo se 20 cm 3 otopine NH 3 koncentracije 0,1 mol dm 3.
Διαβάστε περισσότερα( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak
7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom
Διαβάστε περισσότεραI. Zadatci višestrukoga izbora
Fizika I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραZadaci (teorija i objašnjenja):
KOLOKVIJ K, 1-4 F1_I semestar; 9.01.08. (analiza zadataka i rješenja) Napomena: razmatrani su svi zadaci iz četiri grupe, K, 1-4 na način da su obrađeni oni s istim temama; posebno je obraćena pažnja onim
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga 1. Koliko se puta promijeni kinetička energija automobila kada se njegova brzina poveća tri puta? A. Poveća se 3 puta. B. Poveća se 6 puta. C. Poveća se 9 puta. D. Poveća se 12 puta.
Διαβάστε περισσότεραDanas ćemo raditi: (P. Kulišić: Mehanika i toplina, poglavlje 12)
Školska godina 2007./2008. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Fizika 1 Predavanje i 13 Toplina i temperatura. Prijenos topline. Dr. sc. Ivica Puljak (Ivica.Puljak@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραQ = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C
Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότερα1. REALNI PLINOVI I PARE Veličine stanja vodene pare
1 REALNI PLINOVI I PARE 1 1 Veličine stanja vodene pare Veličine stanja vrele kapljevine, suhe i pregrijane pare prikazuju se u tablicama za vodenu paru Veličine stanja vrele kapljevine označavaju se s
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2
1. zadata Vodena para vrši promjene stanja po desnoretnom Ranineovom cilusu. Kotao proizvodi vodenu paru tlaa 150 bar i temperature 560 o C. U ondenzatoru je tla 0,06 bar, a snaga turbine je 0 MW. otrebno
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότερα1. Štap od platine dugačak je 998mm pri 20C. Pri kojoj će temperaturi biti dugačak 1m?
MATERIJALI ZA VJEŽBU IZ PREDMATA FIZIKA ZA 2. Razred ZADACI ZA VJEŽBU- PRVA PISMENA PROVJERA 1. Štap od platine dugačak je 998mm pri 20C. Pri kojoj će temperaturi biti dugačak 1m? 2. Ako se pri stalnom
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:
Zadatak (Goga, ginazija) Sekundna njihalica (izrađena od jedi) okazuje točno vrijee ri C. oliko zaostaje njihalica u jedno danu ako je teeratura C? (oeficijent linearnog rastezanja jedi je β =.7-5 -.)
Διαβάστε περισσότεραProf. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
Διαβάστε περισσότεραMasa i gustina. zadaci
Masa i gustina zadaci 1.)Vaga je u ravnote i dok je na jednom njenom tasu telo, a na drugom su tegovi od: 10 g, 2 g, 500 mg i 200 mg.kolika je masa ovog tela? 2.)Na jednom tasu vage se nal azi telo i teg
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραAnaliza rada Stirlingova motora
Sveučilište u Splitu Prirodoslovno-matematički fakultet Diplomski rad, Dodiplomski studij matematike i fizike Mentor: prof. dr. sc. Paško Županović Analiza rada Stirlingova motora Tomislav Sorić Split,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραElektrodinamika
Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA TERMODINAMIKA
UVOD TEHNIČKA TERMODINAMIKA dr. sc. Dražen Horvat, dipl.ing. Zagreb, ožujak 2006. TERMODINAMIKA = znanost o energiji ENERGIJA = sposobnost da se izvrši rad ili mogućnost da se uzrokuju promjene PRINCIP
Διαβάστε περισσότεραšupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραDRŽAVNA SMOTRA I NATJECANJE MLADIH FIZIČARA Gospić, svibnja Osnovna škola PISMENI ZADACI
DRŽAVNA SMOTRA I NATJECANJE MLADIH FIZIČARA Gospić, 12.-15. svibnja 2005. Osnovna škola PISMENI ZADACI 1. Dizalica ima motor snage 7,5 kw. Nađite masu tereta kojeg dizalica podiže stalnom brzinom 6 m/min,
Διαβάστε περισσότεραFizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότερα12. TOPLINA I TEMPERATURA
12. TOPLINA I TEMPERATURA - različito shvaćanje pojmova topline i temperature u svakodnevnom životu TOPLO MLAKO HLADNO VRUĆE - osjet topline ovisi o temperaturi tijela, a temperatura je mjera kinetičke
Διαβάστε περισσότερα