Poglavlje 6 VIŠESTEPENE TOPLOTNE TURBOMAŠINE

Transcript

1 Pglavlje 6 VIŠESTEPENE TOPLOTNE TURBOMAŠINE 6.. UVOD Vema čest se prces u tpltnm turbmašnama zvde u vše stupnjeva. Kd všestepenh turbnskh pstrjenja, fludna energja sa stg fluda se sukcesvn prens na lpatce uzastpn pređanh kla, kja čne turbnske stupnjeve. Prces kj se stvaruje je adjabatsk sa trenjem, bez dvđenja tplte radnm fludu u tku prcesa bez, praktčn, većeg dvđenja tplte u klnu. Čest se prmjenjuju tehnčka rješenja pmću kjh se vrš dgrjevanje radng fluda nakn prlaska krz dređen brj stupnjeva. Gasne turbne, u pravlu, maju relatvn mal brj stupnjeva, d 3 d 6 7. Razlg tme je manj tpltn pad u dnsu na parne turbne, zbg nžeg pčetng prtska gasa kd tvreng cklusa sa knstantnm prtskm u kmr sagrjevanja. Ostvarenje uvjek željeng krajnjeg prtska psredstvm sam jedng kla turbkmpresra nje mguće uvjek stvart. Naprmjer, stepen sabjanja stablnh aksjalnh kmpresra zns k,5, a radjalnh kmpresra k,85 (p stupnju). Uklk se zahtjeva vš stepen sabjanja, predaće se vše kla p stm vratlu tak da gas ulaz u svak naredn kl uglavnm na st načn. Zat, sm kla, mraju pstjat nek drug knstrukcjsk djelv: pretkl, kl zakl, kj brazuju stupanj kmpresra, bl radjalng l aksjalng. Pretkla, kla zakla Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.

2 snabdjjevaju se vjencem lpatca nepmčnh l pmčnh psebna blka. Ak se žel pstć št već prast prtska radng gasa (radn medjum) u jednm stupnju turbkmpresra, nephdn je brat št veću bmnu brznu u, jer kmpresjsk mjer P / P ef raste prprcnaln sa njeznm kvadratm. Ogrančenja kja se pr tme javljaju uslvljena su čvrstćm materjala kla (na kj djeluju prlčn velke centrfugalne sle), ka ptrebm da na krtčnm mjestma strujanja Mahv brj ne premaš vrjednst,8,85 (karakterše h nagl prast gubtaka strujanja). Obmne brzne u se kreću pr nrmalnm radnm uslvma zmeđu 3 m/s (zuzetn mgu bt veće). 6.. VIŠESTEPENE PARNE TURBINE, 94 Všestepene parne turbne zvde se akcng reakcng tpa l kmbnvang tpa, a prema namjen ka kndenzacne ka tplfkacne sa regulsanm neregulsanm duzmanjem pare. Ove turbne, za razlku d jednstepenh, mgu bt zvedene za velke jednčne snage vske parametre pare. Brj stupnjeva u všestepenm turbnama kreće se u dsta velkm grancama: d 3 5 d 3 vše. Ovaj brj zavs d parametara svježe zrađene pare, njeng prtka krz turbnu, d tpa regulacnh stupnjeva, zahtjevane eknmčnst slčn. Savremene parne turbne čest se zvde sa akcnm stupnjevma u blast pvšeng prtska pare sa reaktvnm stupnjevma u TNP. Jednstepene parne turbne su karakterstčne za pčetak njhve prmjene, za najmanje jednčne snage za pgn rezervnh l pmćnh mašna, a služle su za pgn u akcdentnm stuacjama. Savremene parne turbne u termelektranama nuklearnm elektranama sada maju rasplžve tpltne padve kje znse d 6 8 kj/kg, kj se ne mže skrstt u jednm stupnju turbne. U jednm akcnm stupnju turbne mže da se skrst tpltn pad d kj/kg. 6. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

3 Mgu se učt druga grančenja pr kršćenju (transfrmacj) energje u parnj turbn. Tak je bmna brzna u D n 6, grančena prečnkm D brjem brtaja turbne n. Brj brtaja je defnsan tehnlškm zahtjevma, ka na prmjer knstrukcjm elektrčng generatra (brj plva) frekvencjm, Hz. Prečnk je grančen sa bmnm brznm radnh lpatca dnsn centrfugalnm slm, P cf u / R. Razlg tg grančenja je čvrstća savremenh knstrukcjskh materjala, kja b mgla zdržat tak velka tpltna mehančka naprezanja. Zbg tga se turbnska pstrjenja grade sa većm brjem stupnjeva, uz pstepenu ekspanzju pare, pr čemu bmna brzna lpatca u kndenzacnm parnm turbnama sa vše stupnjeva zns 5 m/s, za vsk srednje prtsne stupnjeve, dnsn m/s, za nskprtsne stupnjeve. U snv valja mat u vdu da se zbg pmenuth grančenja bmna brzna u uzma manja d 6 m/s, a najčešće d 4 m/s. Pr tme je u većn slučajeva Mahv brj manj d jedan. Kak je vrjednst bmne brzne u grančena na snvu zbra karakterstke u / c ptmum, przlaz da brzna c mra bt grančena, pa rad ekvvalentan knetčkj energj c /, kj mže da se stvar u jednm stupnju turbmašne. T je snvn razlg za prmjenu všestupnh turbmašna, psebn parnh gasnh, a takđe turbkmpresra. Kd akcnh turbna prmjenjuje se prncp stepenvanja brzne stepenvanja prtska, dk se reakcne turbne zvde uvjek u všestepenm zvedbama. Prmjenjuju se zvedbe turbna sa kmbnvanm stupnjevma brzna prtska u jednj turbn, slka 6.. Uzdužn presjek kndenzacne parne turbne snage MW (3 /mn), sa parametrma svježe pare 3,43 MPa 435 C, prkazan je na slc 6.. Prtčn d turbne sastj se dvvjenčang regulacng stepena brzne (Kerts) 7 (7+) stepen prtska. Turbna ma mlaznčku raspdjelu pare sa 4 regulacna ventla, kje pgn glavn servmtr. U turbn su predvđena 4 neregulsana duzmanja pare za zagrjavanje napjne vde. Sv dskv rtra su navučen na vratl u vrućem stanju učvršćen uzdužnm klnvma. Prednj ležaj turbne je radjaln-aksjaln, pr čemu radjaln d ležaja ma sferčan blk (sampdesv ležaj). Rtr turbne generatra su spjen pmću elastčne spjnce. U kućštu zadnjeg Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.3

4 radjalng klzng ležaja ugrađen je specjaln pkazatelj prmjena relatvng šrenja rtra u dnsu na kućšte. U kućštu prednjeg ležaja pstavljen je rele aksjalng pmaka, kj autmatsk sključuje turbnu z rada u slučaju nedzvljeng aksjalng ztezanja rtra turbne. Turbna rasplaže sa prekretnm uređajem, kj se autmatsk sključuje kd ubrzanja rtra turbne. Slka 6.. Uzdužn presjek kndenzacne všestepene parne turbne snage MW, Legenda uz slku 6.: - regulacn stupanj (Kertsv kl); - prv tsjek turbne sa sedam stupnjeva prtska; 3 - drug (psljednj) tsjek turbne sa deset stupnjeva prtska; 4 - regulacn ventl, 4 km.; 5 - zlazn kućšte prema kndenzatru; 6 - glavna uljna pumpa; 7 - prednj radjaln-aksjaln ležaj; 8 - zadnj radjaln klzn ležaj; 9 - pkazvač relatvng šrenja rtra u dnsu na kućšte; - pluelestčna spjnca; - prekretn uređaj Razmtrm truglve brzna na najprstjem prmjeru turbne sa stepenvanjem brzne u dvredm Kertsvm klu, a prkazane na slc 6.4 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

5 6.. Kd všestepenh turbna, Kertsv kl se čest pstavlja na pčetku ka prv stupanj - regulacn. Tme se pstže: - veća ekspanzja pare (baranje prtska) u prvm (regulacnm) stupnju, tak da su naredn stupnjev (pa prestal d turbne) pd nžm prtskm, št dalje pjednstavljuje knstruktvne blke dmenzje; - snžavanje temperature pare, tak da je materjal turbne pd manjm temperaturnm naprezanjem; - mgućnst da se para uvd parcjaln u segmente mlaznca prek vše pjednačnh regulacnh ventla (za svak segment-kmru mlaznca), kjm se regulše prtk snaga, kak Kertsvg stupnja, tak turbne u cjeln; - već tpltn pad, št mgućava veću prmjenu režma rada. c c u w w u c u c w u c w u c u c u c u Slka 6.. Truglv brzna Kertsvg kla sa dva vjenca radnh lpatca (stepenvanje brzna) Jednčn rad na bmu kla sa dva stupnja brzne prema slc 6. kd u cnst, dbja se prema jednačn: l c u c u c u c u u u u u u dnsn, za u u u u cnst sljed z l uc u c c c c. (6.) u u u u u u Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.5

6 Na slčan načn pstupa se sa slženjm zvedbama všestepenh turbna, a u tm pstupku se zračunavaju tpltn padv, brzne uglv brzna, št je na kraju snva za dređvanje dmenzja lpatčnh rešetk pjednh stupnjeva. Kd praktčnh prračuna, ubčajen je da se desna strana trugla brzna (slka 6.) preslka na ljevu stranu, tak da se lakše učavaju međusbn dns brzna njhvh uglva Tpltn prces u všestepnj parnj turbn Razmtrm tpltn prces na prmjeru turbne sa stupnjevma prtska, kj je u s djagramu prkazan na slc 6.3. Stanje svježe pare pred ventlma turbne dređuje se tačkm A sa parametrma p t. Ekspanzja pare u turbn se vrš d prtska u kndenzatru p k, dnsn, na zlazu z pslednjeg stupnja turbne, p k. Rasplžv tpltn pad d prtska u kndenzatru zns rasplžv tpltn pad u prtčnm djelu turbne je vrjednst H za cjelu turbne jednaka je 6.6 H gdje su: H H pv H k Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna H, a H. Brjčana, (6.) H pv - tpltn gubc usljed prgušenja ventlma na ulazu u turbnu (GZV, BZV- stp ventl, regulacn ventl); H k - tpltn gubc u zlaznm kućštu turbne pred kndenzatrm. Stanje pare pred mlazncama prvg stupnja turbne, defnsan je tačkm A dnsn prtskm p temperaturm t. Tačke a, a, a3, td., značavaju stanje pare pred drugm, trećm, četvrtm stalm stupnjevma turbne, pr čemu su uzete u bzr energje pare sa zlaznm brznm z

7 Energetske mašne pjednh stupnjeva turbne. Ekspanzje pare u pjednm stupnjevma vrše se d prtsaka p d p x x. * p = * tt A * t p A A p t * t (h) *, kj/kg h h h a a p * p p h h h a 3 * p 3 p 3 h H H H h h v h v h v a 4 * a 5 p 4 p 4 * p 5 p 5 v v h h * H * v h a 6 k * p 6 k k H p 6 v h A pk p k A v h H h v h v h v h v Hpv t A t t A t Hk s, kj/kgk Slka 6.3. Tpltn prces všestupne akcne parne turbne u s djagramu U dealnm slučaju, ekspanzja pare b se završla u tačk rasplžvm tpltnm padm A t, sa Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.7

8 H t, (6.3) dnsn u tačk A t, sa rasplžvm padm u prtčnm djelu turbne H. (6.4) t Prces ekspanzje u stvarnj turbn teče p zlmljenj lnj A A, a završava se, takđe, kd prtska u kndenzatru p k sa entalpjm k suvćm pare x k. Stanje pare na zlazu z radnh lpatca pslednjeg stupnja defnsan je tačkm A, a na zlazu z kućšta turbne u tačk A. D ptencjalne energje rasplžvg tpltng pada transfrmše se, umjest u mehančku energju, u druge blke energje (uglavnm u tpltnu). T predstavlja gubtke energje. Iskršćen tpltn pad, d kga se dbja rad kg pare, manj je d rasplžvg pada zns: H z z k h h h h. (6.5) Ttaln l zaustavn skrstv tpltn pad turbne dbja se pd pretpstavkm da se ekspanzja pare vrš d tačke A sa entalpjm, pr čemu je uzeta u bzr energja brzne pare na ulazu u turbnu. Pšt se ekspanzja pare vrš d tačke A, tj. d prtska na zlazu z psljednjeg stupnja turbne p, ukupn skrstv tpltn pad u turbn će bt: k H *. (6.5.a) * k Relatvn unutrašnj stepen krsnst turbne defnše se ka dns H. (6.6) H Prces ekspanzje pare u stvarnj turbn stvaruje se sa dređenm gubcma energje, tj. sa prastm entrpje, slke T je uslvljen 6.8 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

9 trenjem pare pvršne lpatca rtra kućšta turbne, usljed čega se d energje pnv transfrmše u tpltnu energju. H H * c A p * H h h h * p p h h = h h A * p A c A h p A h k p k k H H k k Hpv Hk t A t At t Slka 6.4. Detaljnj prkaz tpltng prcesa u trstepenj akcnj turbn sa stepenvanjem prtska Psmatrajuć s djagram, mže se zapazt da lnje zbara nsu ekvdstantne, tj. pvećava se njhv međusbn rastjanje u smjeru pvećavanja entrpje, slka 6.4. Ist tak, sa rastm entrpje pvećava se njhv nagbn uga. T uslvljava da je adjabatsk tpltn pad zmeđu jednh te sth zbara razlčt zavs d entrpje. Sa rastm entrpje, taj tpltn pad se u dređenj mjer pvećava. Tak su tpltn padv Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.9

10 stupnjeva p snvnj zentrp ( A At ) manj d stvarnh zentrpskh tpltnh padva, tj. h h h h, td., Detaljnj prkaz radng prcesa u trstepenj akcnj turbn dat je na slc 6.4. Uslvn uzevš, prv treć stepen maju ulazn ddatak knetčke energje ( c / dnsn c /). Tpltn pad ΔH = c /, mže se psmatrat ka ulazn ddatak energje za sve stupnjeve turbne. Izlazna knetčka energja prvg stupnja gub se u ptpunst, tačnje rečen transfrmše se u tpltu. Ova tplta predaje se struj pare pr čemu pvećava njenu entalpju. Knetčka energja na zlazu z drugg stupnja prens se u treć stupanj služ ka ddatak energje na ulazu u stupanj na prtsku p, dakle se vrš ekspanzja pare u tm stupnju. * Pr analz stepena krsnst na bmu radng kla staknut je značaj skršćenja zlazne knetčke energje zlvang stupnja. Analza se mže pršrt na vše stupnjeva u nzu všestepene turbne. Kršćenje zlazne knetčke energje (ΔH = c /) ma dvjak karakter: - za psmatran stepen turbne t je bezpvratn gubtak; - sa stanvšta turbne u cjeln ΔH nje gubtak, jer knetčka energja prelaz u naredn stupanj, gdje se transfrmše u mehančku energju uz dgvarajuć SKD tg stupnja. Pr prjektvanju prtčng djela parne turbne nastj se prenjet u naredn stupanj št vše zlazne energje u blku knetčke energje, ne dzvljavajuć prelaz te energje u tpltnu energju. Pstavlja se ptanje kj su t uslv za prens zlazne energje k- tg stupnja u (k + )- stupanj. U prvm redu razmatraju se uglv apslutnh brzna pare na zlazu z radng kla (c k ) na ulazu u narednu mlaznčku rešetku (c (k+) ). Uzma se uga apslutne brzne (α ) jer je mlaznčka rešetka nepkretna. Ulazn uga α mlaznčke rešetke (k + )- stepena treba da je jednak uglu zlazne struje α z k- tg stepena (α (k+) = α k ). Srednj prečnc ba stupnja treba da budu prblžn jednak, tj. D mk D m(k+). Između radne rešetke k- tg stupnja (k + )- stupnja ne treba da bude velk aksjaln razmak (zazr). Naravn, 6. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

11 pstje jš nek uslv kj utču na skršćenje knetčke energje na zlazu z stupnja, al se u vm bmu ne mgu razmatrat. Na slc 6.4, prv stupanj je predstavljen ka regulacn stupanj sa parcjalnm uvđenjem pare krz mlaznce, pr čemu se energja zlazne brzne ne krst u mlazncama drugg stupnja sa. U tm slučaju je tpltn pad h h. Uzevš u bzr prethdna brazlženja, mže se knstatvat da je rasplžv tpltn pad turbne p snvnj zentrp A A t manj d sume stvarnh rasplžvh tpltnh padva za z stupnjeva, dnsn d H h h h h z h h h h z, l z H h. (6.7) Nejednačna (6.7) psuje takv termdnamčk stanje u kme se d tpltnh gubtaka prethdng stupnja vraća u tpltn prces krst u narednm stupnjevma. Na račun tpltnh gubtaka pvećava se temperatura pare. Veza zmeđu z gdje je H z h H R H p p mže da se predstav na sljedeć načn h, (6.8) z h z h R p, p, z h H Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.

12 nazva se kefcjent pvraćene tplte. Iz jednačne (6.8) zračunava se kefcjent pvraćaja tplte α p < zns: z h H h p p, (6.9) H H z gdje je sa hp h H - predstavljena ukupna klčna ddatne tplte, ka rezultat djelmčng skršćenja gubtaka. Za všestepenu turbnu prema slc 6.4, takđe se mže napsat zraz za skršćen tpltn pad u turbn H z z k h h h h, l pršren u blku H z z h h h... h. Pretpstavljajuć da su relatvn unutrašnj stepen krsnst pjednh stupnjeva međusbn jednak, dbja se st H z h, st dakle se zračunava relatvn unutrašnj stepen krsnst turbne u blku: z h st H st p. (6.) 6. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

13 Kefcjent pvraćaja tplte mže da se zračuna: na snvu prethdnh zraza u blcma z h (6.) H p l gdje su: p st ; (6.) na baz prblžne prcjene kefcjenta p, prema frmul Flugela st H z p, (6.3) z z - brj stupnjeva turbne; H - zentrpsk tpltn pad turbne, kj/kg; st - srednj relatvn SKD stupnja; - ekspnent adjabate ( =, za pregrjanu paru,,4,8 u slučaju ak prces pare u turbn prtče djelmčn u blast zasćene djelmčn pregrjane pare). Prema jednačn (6.) sljed zaključak da je stepen krsnst prtčng djela všestepene turbne u cjeln već d srednje vrjednst st stepena krsnst njenh stupnjeva. Kefcjent pvraćaja tplte kreće se u psegu,4, za parne turbne, dnsn,,4 za gasne turbne. p p Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.3

14 Kd razmatranja transfrmacje energje u stupnju turbne, uvedena je knematska l radna karakterstka stupnja, u / c. Slčan prncp mže da se prmjen za všestepenu turbnu, uvđenjem dnsa x u c t u u c /. c Tpltn pad u mlazncama jedng stupnja mže da se zraz jednačnm h c t u, (6.4) x l x u h. (6.5) Ak se za všestepenu turbnu saberu ljeve desne starne jednačne (6.5), dbja se u x h. (6.6) Ak se pretpstav da je dns x u c jednak za sve stupnjeve turbne, nda se n mže zvuć spred znaka sume. U tm slučaju, prethdna jednačna mže da se napše u blku x u h u H p, (6.7) l ka knačan zraz y x u u p H H. (6.8) 6.4 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

15 Kefcjent "y" nazva se Parsns-v brj, kj karakterše eknmčnst turbne u cjeln predstavlja karakterstku dbrte turbne, jer zavs d dnsa u / c. Veza zmeđu karakterstčng kefcjenta "y" efektvng stepena krsnst turbne prkazana je na djagramu, slka 6.5. Vdljv je da e raste sa pvećanjem vrjednst "y". Brž rast relatvng efektvng SKD učava se pr pvećanju d 5. e,9,8,7 e,6 y Slka 6.5. Zavsnst SKD e turbne d karakterstčng kefcjenta "y" Za vrjednst y 5, e raste sprje ma maksmum kd y 7. U slučaju zadang rasplžvg tpltng pada turbne, sa pvećanjem u raste karakterstčn kefcjent "y". Sa druge strane, rast u uslvljen je pvećanjem brja stupnjeva turbne, prečnka dskva rtra l brja brtaja, majuć u vdu da je D n u Stepen krsng djelvanja turbne, snaga prtk pare Tpltn prces u všestupnj parnj turbn u s djagramu, šematsk je prkazan na slc 6.6. Prces je dat za računske parametre pare ( p, t - prtsak temperatura pred turbnm; p k - prtsak za turbne) buhvat je sve unutrašnje gubtke tpltne energje. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.5

16 * p t p z A A H H H h pk Ak p k k Ak kt kt H Akt Akt Hk Hpv Slka 6.6. Upršćena šema tpltng prcesa ekspanzje pare u všestupnj turbn, prkazana u s djagramu Iz tpltng prcesa, prema znakama na slc 6.6, mgu se defnsat:, kt k - entalpja pare pred turbnm na kraju samg prcesa zentrpske ekspanzje; - entalpja zrađene pare; H kt - rasplžv tpltn pad turbne; H - rasplžv tpltn pad prtčng djela turbne; kt 6.6 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

17 H H H - tpltn gubc zbg prgušvanja u ventlma, zlaznm kućštu prema kndenzatru H H pv H k ; - skršćen tpltn pad u turbn. k Krsn skršćen tpltn pad u turbn H predstavlja unutrašnj rad kg pare u turbn. Ovaj pad je dbjen kada se d zentrpskg (adjabatskg) tpltng pada H duzmu sv gubc tpltne energje, pa se nazva unutrašnj tpltn pad u turbn. Odns tplte H, transfrmsane u mehančk rad unutar turbne, prema tplt Q, predatj radnm fludu u ktlu, nazva se apslutn unutrašnj stepen krsnst H Q. (6.9) Ak je pznat knstantan prtk pare G, kg/s, krz turbnu, mguće je dredt unutrašnje snage stvarene: kd dealne turbne teretska snaga, N, kw N G ; (6.) H kd realne turbne unutrašnja snaga, N, kw N G. (6.) H Odns unutrašnje teretske snage l dns unutrašnjeg tpltng pada H prema rasplžvm zentrpskm padu H, predstavlja relatvn unutrašnj stepen krsng djelvanja (SKD) turbne Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.7

18 N G H H. (6.) N G H H S druge strane mže se napsat da je: H z h. (6.3) H H Ist tak, relatvn unutrašnj SKD turbne mže da se zraz ka: H k, (6.4) H kt gdje je - zaustavna l ttalna entalpja pare na ulazu u turbnu. Kad je pznata vrjednst unutrašnjeg SKD, unutrašnja snaga mže da se zraz na sljedeć načn: N G H G H N. (6.5) Unutrašnja snaga N ne krst se u ptpunst, na je veća d efektvne snage N e na spjnc sa elektrčnm generatrm (l druge radne mašne). Efektvna snaga je manja za mehančke gubtke energje (savladavanje tpra trenja u ležajevma, pgn uljne pumpe, sstema regulsanja drugh uređaja na turbn), kj znse N N N. m e Efektvna snaga turbne (na spjnc), dakle, zns 6.8 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

19 N e N N. (6.6) m Mehančk SKD dređuje se dnsm efektvne unutrašnje snage turbne N e m, (6.7) N dakle je efektvna snaga na spjnc turbne N e N m G H m N m. (6.8) Kefcjent kreće se u dsta šrkm grancama d,76, 78 d,83,86. Zavs d knstrukcje turbne, njene snage parametara svježe zrađene pare. Savremene všestepene parne turbne maju,87,88,97,98. m Odns efektvne snage N e prema snaz dealne turbne N nazva se relatvn efektvn stepen krsnst N N N. (6.9) e e e m N N N Ak turbna nepsredn pgn elektrčn generatr, nda je njegva elektrčna snaga N manja d efektvne snage na spjnc turbne za gubtke elektrčng generatra, pa je N g e g N N. g Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.9

20 Odns snage na stezaljkama elektrčng generatra N g prema efektvnj snaz N e, nazva se stepen krsnst elektrčng generatra N g g, (6.3) N e dakle je snaga generatra: N g N el N e g G H m g N m g. (6.3) Relatvn elektrčn stepen krsnst je N N N N. (6.3) g g e. el. e g m g N N N Ne Na snvu dređenh relatvnh SKD mže da se zaključ da n karakteršu mjeru savršenstva transfrmacje energje u turbmašn predstavljaju dns skršćene snage prema mgućj teretskj snaz. Ka št je d ranje pznat, termčk stepen krsng djelvanja t, karakterše termdnamčku valjanst cklusa. Kada se t prmjen na energetsk pstrjenje "kta-turbna", nda će termčk SKD predstavljat dns rasplžve tpltne energje pred turbnm H prema tplt kja je predata radnm fludu u ktlu, Q, tj. vrjed: H t. (6.33) Q Prema jednačn (6.9) defnsan je apslutn unutrašnj stepen krsnst, pa se prethdn zraz mže napsat u drugm blku: H H t. (6.34) Q Q 6. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

21 Izvd se zaključak da przvd termčkg SKD relatvng unutrašnjeg SKD predstavlja apslutn SKD. Apslutn SKD karakterše eknmčnst transfrmacje energje u parnturbnskm pstrjenju u cjeln. Na taj načn mgu da se zvedu drug blc apslutnh stepena krsnst. Odns efektvne snage turbne prema utršenj tplt Q u ktlu u jednj sekund vremena ( s), nazva se apslutn efektvn SKD: N N N e e e m t m t e. (6.35) Q Q N Odns elektrčne snage prema utršenj tplt u ktlu u jednc vremena, nazva se apslutn elektrčn SKD: el N g t el t Q m g. (6.36) m g Na snvu prethdnh prračuna mže da se defnše: efektvna snaga turbne N e G H e N e, kw ; (6.37) unutrašnja (ndcrana) snaga turbne N, kw N N e. (6.38) m Prtk pare krz turbnu dređuje se stvremenm rješavanjem jednačma (6.9) (6.): G H N g, kg/s. (6.39) m g Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.

22 Pr dređvanju čekvang prtka pare krz turbnu, kefcjent, m g su nepznate velčne, pa h treba uzet na snvu skustvenh pdataka l pretpstavt. Prblžna vrjednst relatvng unutrašnjeg stepena krsnst turbne dređuje se z dnsa, e m pr čemu se za rjentacne prračune mgu uzet pdac z tabele 6.. Očgledn je da stepen krsnst zavse d snage mašne. Za savremene turbne većh snaga, u tabel 6. je dat m (turbne dbre zvedbe dbrg stanja eksplatacje). Kefcjent g zavse d snage generatra, brja brtaja načna hlađenja. U tabel 6. dat su pdac za g generatra manjh snaga sa vazdušnm hlađenjem. Za generatre većh snaga d 5 kw sa vdnčnm hlađenjem mže se uzet, 985. g Tabela 6.. Orjentacne vrjednst za stepene krsnst Stepen Snaga u kw: e f N e ; m f N e ; g f N g krsnst ,67,75,78,8,83,835,84 e,96,97,985,99,995,996,997 m,95,97,943,95,955,959,96 g Prtk pare G, kg/s, krz turbnu sa duzmanjem pare mže da se zraz sljedećm jednačnm: 6. G N G, kg/s, (6.4) g d k d kmg k Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

23 gdje su (slka 6.7): - entalpja duzete pare; d d. a - entalpja pare u kndenzatru; k d d ka G - klčna duzete pare, kg/s; d d.a - entalpja pare pr adjabatskj ekspanzj d pčetnh parametara stanja pare d prtska pr kme se vrš duzmanje pare, kj/kg; - entalpja pare pr adjabatskj ekspanzj pare d prtska ka duzmanja p d d prtska u kndenzatru p k, kj/kg; - relatvn unutrašnj SKD djela turbne vskg prtska d mjesta duzmanja; - relatvn unutrašnj SKD djela turbne nskg prtska pslje duzmanja d kndenzatra. p t - d.a d.a A d p d d d k Ak k p k d - ka Akt Akt ka s a) šema kndenzacne turbne sa duzmanjem pare b) tpltn prces u s djagramu Slka 6.7. Šematsk prkaz kndenzacne turbne sa duzmanjem pare tpltng prcesa u s djagramu Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.3

24 Ocjena efkasnst rada kndenzacnh turbna zvd se prek specfčne ptršnje pare d e, ptrebne za przvdnju kwh elektrčne energje d e G 36, kg/kwh, (6.4) N H g. el gdje je sa G data sekundarna ptršnja (prtk) pare u turbn, dk se velčna d e kreće se u djapaznu d e = 3 4 kg/kwh. Eknmčnst kndenzacng turbnskg pstjenja bčn se zražava specfčnm ptršnjm tplte q, kj/kwh. Klčna utršene tplte za przvdnju kwh je Q q, (6.4) N g el gdje je N g - snaga na stezaljkama (zvdma) generatra, data u kw (npr., turbna K-3-4, nstalsane snage 3 MW, ma q 774 kj/kwh) VIŠESTEPENE GASNE TURBINE, 95,99, Tpltn prces gasne turbne u s djagramu prkazan je na slc 6.8. Prces je dat za računske parametre radng gasa, uzmajuć u bzr sve unutrašnje gubtke, nezavsn d brja stupnjeva. Psmatrajuć tpltn prces u gasnj turbn (slka 6.8) učava se: t, - entalpje gasa pred turbnm na kraju zentrpske ekspanzje; - entalpja zrađeng gasa; H - rasplžv tpltn pad turbne, H t H ; - rasplžv tpltn pad u prtčnm djelu turbne, H ; t 6.4 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

25 H - krsn tpltn pad turbne, H ; H k - tpltn gubtak u zlaznm kućštu turbne, H H H. k Gasne turbne, u pravlu, maju relatvn mal brj stupnjeva, d 3 d 6 7. Razlg tme je manj tpltn pad u dnsu na parne turbne, zbg nžeg pčetng prtska gasa kd tvreng cklusa sa knstantnm prtskm u kmr sagrjevanja. Iskršten rasplžv tpltn padv všestupnh gasnh turbna, defnšu se ka kd parnh turbna. Tak, na prmjer, ak su skršten I II III IV tpltn padv pjednh stupnjeva h, h, h, h, td., nda je skršten tpltn pad turbne p t H t H t Hk H A A A t A p p Slka 6.8. Tpltn prces ekspanzje radng gasa (vazduha) u gasnj turbn t H h I II III IV h h h h (6.43) Grafčk dređvanje rasplžvh tpltnh padva u pjednm stupnjevma gasne turbne zvd se u s djagramu, krsteć pmćne djagrame. I u vm slučaju, uzma se u bzr pvraćaj tplte u prtčnm djelu turbne prek kefcjenta pvraćaja tplte : p z h h I h II h III p H. (6.44) Praktčna vrjednst T s djagrama dns se na mgućnst njegvg krštenja pr sptvanju eknmčnst tpltnh mašna. Pmću Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.5

26 T s djagrama pgdn je dredt termčk SKP cklusa jednstavnjeg GTP prcjent eknmske mgućnst tg pstrjenja. d t Hd hp A t A A A p p hul h p =p at p p H Slka 6.9. Šema tpltng prcesa sabjanja vazduha u s djagramu za aksjaln kmpresr p t Nedstatak T s djagrama je št se ne mgu krstt za zvđenje detaljnjh tpltnh prračuna turbmašna. Za razlku d vh, s djagram su unverzalnj. Sa njma se mgu zvdt detaljnj tpltn prračun turbmašna uz dređvanje svh unutrašnjh gubtska SKD. U nženjerskj praks tpltnh prračuna šrku prmjenu našl su s djagram, knstrusan za vazduh prdukte sagrjevanja. U takvm djagramma su prkazan tpltn prces u stupnju aksjalng kmpresra međustupnju gasne turbne. Pr tpltnm prračunu gasnh turbna, nje uvjek mguće dbt dvljn puzdane rezultate krštenjem s djagrama, knstrusanh za vazduh. Pznat je da je radn flud gasnh turbna smjesa vazduha prdukata sagrjevanja. Gasv vazduh maju razlčte specfčne tplte kd zadanh prtsaka temperatura. Zbg tga se razlkuju sadržaj tplte radnh gasva turbne sadržaja tplte vazduha kd sth vrjednst p t. Navedena razlka u sadržajma tplte (tpltnm kapactetma) zavs d kefcjenata vška vazduha. Št je veća vrjednst, tm je manja razlka u sadržajma tplte radng gasa vazduha. U clju mgućnst krštenja s djagrama za vazduh, predvđen su dpunsk grafkn pmću kjh se uzma u bzr razlka tpltnh sadržaja. Sa ljeve strane s djagrama za vazduh prdukte 6.6 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

27 sagrjevanja, zrakast su pvučene lnje za razlčte vrjednst kefcjenta, slka 6..,4,, t A t t p A t A,,,4 p t A A A t s s s Slka 6.. Šema tpltng prcesa gasne turbne u s djagramu za vazduh prdukte sagrjevanja Krajnja ljeva "zraka" pvučena je za kefcjent g, 5, przvljn uzet pr knstrusanju s djagrama za čste prdukte sagrjevanja sastava: c 85% H 5 %. Za bl kj drug sastav smjese vazduha sa prduktma sagrjevanja, mže da se prračuna kefcjent prema jednačn g, (6.45) gdje je g,5, dk je kefcjent vška vazduha pznat je z tpltng prračuna kmre sagrjevanja. Kefcjent g za razlčta grva ma razlčte vrjednst. Za prrdn gas va velčna prblžn zns g,. Pr sagrjevanju prrdng gasa, kefcjent mal se razlkuje d, a u zavsnst kefcjenta vška vazduha. Na prmjer, za prrdn gas sa kefcjentm g, 8 pr kefcjentu vška vazduha 6, prema frmul (6.45), dbja se, 8, 3. 6 Prema tme, za gasvta grva prrdng prjekla mže se, sa dvljnm tačnšću za praktčne tpltne prračune gasne turbne, krstt s djagram za vazduh, bez uvđenja ppravke sa kefcjentm. Kd Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.7

28 prračuna kj ne zahtjevaju velku tačnst, takđe se mže krstt s djagram za vazduh, nezavsn d vrste grva ak je 5. Rasplžv tpltn pad, dređen sa jednačnm (6.44), djel se na prv pslednj, a zatm na prestale među tpltne padve. Kd gasnh turbna ne ugrađuje se regulacn stupanj, neg se gas z kmre sagrjevanja dvd u prv stupanj p cjelm bmu, tj. parcjalnst prvg stupnja, ka narednh, zns. Prečnk prvg drugg stupnja turbne zračunava se prema jednačn: D 6Gg v x. (6.46) l nsn U jednačn (6.46), pznat je prtk krz turbnu G g, ka vrjednst za x,,, l, kje se defnšu u skladu sa zahtjevma eknmčnst knstrukcje turbne. Dakle, staju nepznate velčne D v. Pretpstavljajuć D, jednačna (6.46) rješava se metdm teracje. Uz pretpstavljen D, treba dredt c t, h u, a zatm specfčnu zapremnu v dgvarajućeg prtska radng gasa. Ak tak dređena vrjednst D dstupa d pretpstavljene vrjednst D, račun se pnavlja sa drugm l čak trećm prblžavanjem. D Nakn dređvanja D, defnše se dns kj se uzma l za turbne manjh srednjh snaga 7 8 za gasne turbne većh snaga. Prepručene vrjednst dbjene su skustven bezbjeđuju najveće relatvne zazre, male tpltne gubtke krz zazre dbre stepene krsnst kak pjednh stupnjeva tak turbne u cjeln. 6.8 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

29 6.4. VIŠESTEPENA KOMPRESIJA Ostvarenje uvjek željeng krajnjeg prtska psredstvm sam jedng kla nje uvjek mguće stvart. Naprmjer, stepen sabjanja stablnh aksjalnh kmpresra znse k,5, a radjalnh kmpresra k,85 (p stupnju). Uklk se zahtjeva vš stepen sabjanja, predaće se vše kla p stm vratlu, tak da gas ulaz u svak naredn kl uglavnm na st načn. Zat, sm kla, mraju pstjat nek drug knstrukcjsk djelv: pretkl, kl zakl, kj brazuju stupanj, bl radjalng l aksjalng kmpresra. Pretkla, kla zakla snabdjevaju se vjencem lpatca - nepmčnh l pmčnh psebna blka. Ak se žel pstć št već prast prtska radng gasa (radn medjum) u jednm stupnju turbkmpresra, nephdn je brat št veću bmnu brznu u, jer kmpresjsk mjer P / P ef raste prprcnaln sa njegvm kvadratm. Ogrančenja kja se pr tme javljaju uslvljena su čvrstćm materjala kla (na kj djeluju prlčn velke centrfugalne sle), ka ptrebm da na krtčnm mjestma strujanja Mahv brj ne premaš vrjednst,8,85 (nagl prast gubtaka strujanja). Obmne brzne u se pr nrmalnm radnm uslvma kreću zmeđu 3 m/s (zuzetn mgu bt veće). Za kmpresr sa jednm klm kaže se da je jednstepen, a kada h ma vše n je všestepen, slka 6.. Ak se dva kla sljepe p leđnj pvršn svakm dvd psebna gasna struja, kmpresr je dvstrujan. Prlkm sabjanja gas se zagrjava, pa se mže hladt (ak z tga przlaz neka krst). Stga se razlkuju hlađen nehlađen kmpresr. Shvatljv je da hlađen kmpresr mraju mat hladnjake, pumpe prbr, kj sveukupn čne rashladn uređaj. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.9

30 a) jednstepen turbkmpresr Legenda: - ussn cjevvd; - radn kl; 3 - sprvdn kanal; 4 - vratl; 5 - napajanje uljem; 6 - kućšte; 7, 8, 9, - element zaptvača ležaja; - nsač; - zaptvač b) všestepen radjaln kmpresr Legenda: - ležaj; - vratl; 3 - radn kl; 4 - sprvdn kanal Slka 6.. Prkaz jednstepeng všestepeng turbkmpresra 6.3 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

31 Za Mahv (Mach) brj vrjed Ma w w zv, gdje je w vrjednst relatvne brzne, a w z g R T brzna zvuka. U tm slučaju, jednačne za prračun Mahvh brjeva za stanje na ulazu u rtr stanje na zlazu z rtra glase M a,85 P P ; M a,9 P P P P. (6.47) Uklk Mahv brj strujanja l bmna brzna u za tražen prast prtska premaš dzvljene vrjednst, nephdn je prblem rješavat krz uvđenje všestepeng sabjanja (kmprmranja) uzastpn u vše stupnjeva Radn prces u -s djagramu všestepenh kmpresra Ka št je t već ranje rečen, u jednm stupnju ne mže se stvart przvljan napr, pa se danas najčešće grade všestepen kmpresr (slke 6..b 6.). Na slc 6. data je prncpjelna šema sedmstepeng aksjalng kmpresra. Kmpresr je knstrusan sa stacnarnm unutrašnjm prečnkm statra (krpusa, klpa, kućšta). Dvđenje dvđenje vazduha je u aksjalnm pravcu. Rtr je masvan težak. Ležajev su sa klznm trenjem. Pnekad se, rad sprečavanja velkh aksjalnh sla, nstalše aksjaln (uprn) ležaj t na stran prema mtru. Uklk je Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.3

32 tjel statra velke dužne, n se bčn zrađuje z dvje plvne, kje su krajevma spjene pvršnm nrmalnm na su vratla. Slka 6.. Prkaz všestepeng aksjalng turbkmpresra Legenda uz slku 6.: - kućšte sa statrskm lpatcama; - rtrske lpatce; 3 - ussn kanal, 4 - ptsn kanal; 5 - labrntsk zaptvač; 6, 7 - ležaj; 8 - kućšte; 9 - tjel rtra Zavsn d przvđača, sreću se rgnalne knstrukcje rtra, lakšang sastavljeng z dva djela: samg clndra spredng vjenca radnh lpatca uspravnh umetaka, čvrst usađenh u clndar, čneć tak jednu cjelnu sa vratlm. Ležajev su sa klznm trenjem. U kmpresrma se stanje gasa ne mjenja kntnualn p krvj p v n cnst, već se gas u prvm klu sabja zentrpsk p I (u realnst se u stvar žel da sabjanje bude adjabatsk). Prva prednst vakvg predstavljanja sabjanja gleda se u tme št su gubc energje pr sabjanju srazmjern dužn sabjanja, tak da se dmah sa slke vd šta dns pmjeranje z tačke II najvše p zbar p II cnst. Gas se zatm prgušuje p lnj cnst, zatm pnv zentrpsk sabja d tačke 3, td. Ak kmpresr ma svega 3 stupnja, ka na slc 6.3, gas b se jš sam zentrpsk sab d tačke 4 na zbar p II, kja već prpada krajnjem zahtjevanm prtsku. 6.3 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

33 II 3 II I II b c d II II 3 p I s p p 3 p Slka 6.3. Sabjanje gasa u stupnjevma kmpresra u - s djagramu,,,4,4 Prmjena stanja gasa I mže se predstavt ka zentrpsk sabjanje I sa zbarnm prmjenm, uz dvđenje tplte. Dakle, prmjenu stanja u psmatranm všestepenm kmpresru psvaće lnja I 3 3II. Vdljv je da je zbr svh zentrpskh napra kj b se przve sabjanjem gasa u jednm stupnju d I d II, pa za kmpresr d z stupnjeva važ gdje su: z hs h a, (6.48) h s h a - napr ma kjeg stupnja; - napr, kj b dgvara sabjanju u jednm jednm stupnju na st krajnj prtsak, a pčev d stanja p, T ; - nemenvan brj, srazmjeran všku rada ptršeng na zagrjevanje gasa. Duž I,c dgvara zentrpjskm radu kj se zvrš u sva tr stupnja veća je d dsječka I, II kme dgvara zentrpsk sabjanje gasa d,c p I, T I d p II. Pr tme, duž II predstavlja však značen sa "a" zentrpjskg rada na jednc težne gasa pr sabjanju u tr stupnja, u pređenju sa radm kj se zvrš d I d II. Kada b kmpresr ma mng vše stupnjeva, nda b však zentrpjskg rada b srazmjeran dsječku, II b a. Dakle, na sabjanje gasa d I d II gleda se ka na Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.33

34 pltrpsk prces predstavljen sa duž zagrjavanja neg u prcesu p lnj a c slčn ranjem zrazu I II, a c II II I. I, II II,c (však rada zbg jačeg ). Zat se mže psat Kak je duž b, II pdjeljena na tr djela: b, c ; c, d d, II, a druga dva djela predstavljaju grafčk prkaz vška rada usljed zagrjevanja gasne struje, šema za računanje vška rada u vm slučaju b bla: 3 djela - d = djela. Kada b kmpresr ma z stupnjeva, duž b, II zdjella b se na z tsečaka, d kjh b z zastupal však rada, a kad b bl nebrjan mng stupnjeva nestal b razlke, jer b prava z II pršla krz tačku b. U prvm prblžavanju stvarnst, mže se reć da kmpresru sa z stupnjeva prpada však rada zbg zagrjavanja gasa kj je srazmjeran sa z pdjeljaka, a kmpresru sa besknačn mng stupnjeva svh z pdjelva. Kak je a a c, II b, II, t je nda z z z a a. Prsječan zentrpsk stepen krsnst p stupnju zns ( h k je rad svh kla) z h h, z. s a cjelg kmpresra s k z h h k. (6.49) 6.34 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

35 Ak se ljeva strana jednačne (6.48) pršr na sljedeć načn z s hs h hk hk z. s z z h h k h h k, na pstaje z. s a. (6.49.a) z Na slčan načn dbja se pl a (6.5) z jer je stepen elementarng stupnja jednak pl. Rješavanjem jednačna (6.49) (6.5) p a a, pdjelm dbjenh rezultata zamjenm u zraz a a z, dbja se z. s z pl z. (6.5) z Iz vg zraza se vd da je prsječn stepen z. s vš d z sa z stupnjeva. Na slc 6.4 dat je djagram prmjene zentrpskg stepena krsnst všestepeng kmpresra, zavsn d prsječng zentrpskg stepena krsnst stupnja, d ukupng stepena sabjanja d brja stupnjeva. Zapaža se da z kmpresra pada kada je lšj prsječn zentrpsk stepen krsnst stupnja, zatm kada je vš stepen sabjanja, ka kada kmpresr ma već brj stupnjeva. Krve z spuštaju se prv strm, a ptm sve blaže, da b sa pvećanjem brja stupnjeva zauzele plžaj gtv paralelan apscsnj s (za z ). Velk brj stupnjeva z 4 se zbjegava, jer kmpresr ma velke gabarte pdlžan je vbracjama. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.35

36 ,9 z,85, ,9 z.s,85 z.s Sam všestepen kmpresr mra davat vše rada gasnj struj neg št se nmnaln t d njega zahtjeva. Ak je h tražen nmnaln rad, kmpresr mra przvdt a h, dk b na stupanj prsječn tpal a h z hs., z 3 6,8 z.s Slka 6.4. Izentrpjsk stepen krsnst kmpresra njegva prmjena u funkcj d prsječng zentrpjskg stepena krsnst stupnjeva, stepena sabjanja brja stupnjeva z,,4,4 Kada se ne zna brj stupnjeva kj se traž, nda se zabere stepen sabjanja pr stupnju za kj se puzdan zna da se mže przvest, pa se sračuna klk je za t nužn zvršt zentrpjskg rada. T b b prblžan prsječn zentrpjsk rad p stupnju, h s. Ak se nmnaln rad h pdjel sa h s zakruž na c brj dbja se z. Zatm se dalje računa ka da je z pznat, na prethdn zvršen načn. Stvarn prsječn zentrpjsk rad p stupnju mže se zrazt brascem (zamjenm bnma a ): h s pl z z z h z. (6.5) Iz vg se vd da, sm pznavanja parametara h z, treba znat klk zns z l pl Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

37 6.4.. Hlađen nehlađen kmpresr Nazv "hlađen kmpresr" zadrža se z vremena kada su se zdv kmpresrskh kućšta hladl vdm, da b se krz njh gas hlad. Danas je takav načn gtv napušten (sm za klpne kmpresre), pa se savremen strujn kmpresr premaju se psebnm uređajma za hlađenje gasa, kj se nakn zagrjavanja dvd z kmpresra da b se hlađen pet vrat u kmpresr na dalje sabjanje. Slka 6.5 dns se na kmpresr z kga se gas dvd na hlađenje, al tek pšt prđe krz neklk stupnjeva (ukupn ma tr takve skupne stupnjeva). U prvj skupn se gas sabja ka da je kmpresr nehlađen, te je zentrpsk stepen krsnst prpadajućh stupnjeva dređen jednačnm n p n II pii z /, pi pi u kju jedn treba uvrstt stepen sabjanja prve skupne stupnjeva. Gas zlaz na temperatur T II dvd se u hladnjak gdje se rashlad na T I (bčn je T I T I ). Zatm se uvd u drugu skupnu stupnjeva, gdje se sabja d temperature T II, zatm se hlad, td., sve dkle se p zlasku z psljednjeg stupnja temperatura gasa ne snz na TII TI (gas ne mra da se hlad na pčetnu temperaturu, pa čak n da se hlad ak je zagrjan, dnsn takav krstan), jer se gas mže hladt kada zađe z kmpresra. U prvm prblžavanju stvarnst smatra se da je kmpresr sastavljen d všestupnh nehlađenh kmpresra, kj zamjenjuju pjedne skupne stupnjeva. Za n skupna b bl (vakv kmpresr su pznat pd nazvm "ztermn" te se pše h. za jednčn rad kla): z k h z. k n h sk zs. k, Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.37

38 s tm št je za jednstepen kmpresr Energetske mašne h ki h, (6.53) z gdje je: h - zentrpjsk rad nehlađeng kmpresra stepena sabjanja p II p I stepena krsnst z. Kada b bl h z. k hki mal b smsla da se gas hlad, jer se u račun ne uzmaju gubc prtska pr dvđenju gasa u hladnjak pr vraćanju gasa u kmpresr, ka n nvestcje ptrebne za nabavku ptrebne preme rashladng uređaja. T II,3 p II cnst. T II, T II, p I cnst. T I, 3 T I, T II T I s Slka 6.5. Sabjanje gasa u "zentrpskm kmpresru" 6.38 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

39 Klčnk h z. k hki brazuje se pmću jednačna (6.5) (6.53), sam se prethdn zentrpjsk radv h sk. h daju ka funkcje stepena sabjanja, krsteć se jednačnm h R T I. tt tt, a pšt se t urad, dbja se sljedeć blk jednačne: TI. (6.54) n z. k T I z hki zs. k h U praks se btn ne razlkuju stepen sabjanja p skupnama nt njhv stepen krsnst zs. k, te se bez veće pgreške be velčne mgu zvuć spred znaka sume. Na taj načn dlaz se d jednstavng brasca za upređvanje eknmčnst hlađenh kmpresra t n z. k z sk T I T I zs. k h. (6.55) ki h zs.k Izentrpjsk stepen krsnst kmpresra z stupnjeva skupne, računaju se prema jednačn z pl, (6.56) pšt se uvrste dgvarajuć stepen sabjanja zajednčk pltrpsk stepen krsnst (st za nehlađen kmpresr za prvu skupnu stupnjeva pl hlađeng kmpresra). U krajnjem slučaju vrjed sljedeća jednačna: Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.39

40 h h z. k k pl sk n pl T I TI. (6.57) Ostaje jš da se upred terjsk ztermsk sabjanje gasa d p I, T I d p II sa sabjanjem gasa u jednstepenm nehlađenm kmpresru, takđe d p I, T I d p II. Pr tme, za stvarenje terjskg ztermskg sabjanja trebal mat besknačn mng stupnjeva, kak se n u jednm d njh temperatura ne b pvsla znad pčetne vrjednst. Prv elementarn stupanj ma st pltrpsk stepen krsnst ka prv elementarn stupanj nehlađeng kmpresra, pa je zat rad kla pr ztermskm sabjanju jednak h p II z. k R TI ln pl. (6.58) pi Kada se prethdna jednačna pdjel sa hki h z, kja dgvara radu svh kla nehlađeng kmpresra, dbja se tražen rješenje u vdu brasca h z. k hki z R TI ln h pl, dnsn, vrjed h pl z. k ln pl h. (6.59) ki Nema smsla hladt gas ak stepen sabjanja nje vš d,5 d 3,5 tj. prsječn prek Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

41 6.5. SISTEMI ZA HLAĐENJE TURBINSKIH LOPATICA Osm kršćenja mdernh vsklegranh čelka, legura keramčkh materjala, najveće značenje u državanju vskh perfrmans turbnskh pstrjenja ma razvj sstema tehnčkh rješenja hlađenja lpatca. Razvjene su razlčte metde hlađenja, ka št su hlađenje vazduhm, hlađenje vdm, zatm hlađenje vdenm parm, ka hlađenje tekućm metalma, termsfnsk hlađenje, td. Sa stanvšta transfrmacje energje na bmu stupnja razlkuju se sstem zatvreng hlađenja, zatm sstem knvektvng hlađenja, ka grupa sstema zasnvanh na flmskm efuznm hlađenjma. Rashladn flud kd sstema tzv. zatvreng hlađenja struj krz šupljne u lpatcama, dvdeć na taj načn dređenu klčnu tplte, kju dalje u psebnm zmjenjvaču tplte predaje nekm drugm radnm medju. Ovm je u ptpunst bezbjeđena zatvrenst rashladng sstema, bez bl kakvg mješanja snvne struje radng fluda u turbn sa rashladnm medjumm, slka 6.6. Slka 6.6. Šematsk prkaz aksjalng turbnskg stupnja sa zatvrenm hlađenjem, 39 Rashladn flud kd sstema knvektvng hlađenja struj duž unutrašnje pvršne lpatca nepkretng kla, dvdeć na taj načn však tplte, pa se ptm zvd krz psebne prreze na zlaznj vc lpatce. Mješanje struje snvng tka u turbn struje rashladng medjuma bavlja se u anularnm prstru zmeđu nepkretng pkretng vjenca lpatca. Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.4

42 Ovak frmrana smješa dalje struj krz međuprstr lpatca pkretng kla, kak b se za vg prstra pnv pmješala sa rashladnm medjumm z lpatca pkretng vjenca. Prces strujanja krz turbnske rešetke u vm slučaju nje adjabatsk, dnsn dvja se uz prces mješanja snvne struje radng fluda sa rashladnm, slka 6.7. Slka 6.7. Šematsk prkaz aksjalng turbnskg stupnja sa knvektvnm hlađenjem, 39 Treća grupa sstema za hlađenje turbnskh lpatca zasnva se na flmskm transpracnm (efuznm) hlađenju, gdje rashladn medjum zlaz z unutrašnjst na pvršnu lpatce krz mrežu rupca, slka 6.8. Strujeć duž spljašnje pvršne lpatce nepkretng kla, rashladn flud dvd d tplte. Takđe, ka u prethdnm slučaju, prces strujanja krz rešetku nje adjabatsk, dk se mješanje snvng rashladng fluda dešava u kanalma zmeđu lpatca. Ukupne nepvratnst kje su zazvane hlađenjem, u zavsnst d vrste rješenja, ka parametara prcesa hlađenja termdnamčkg cklusa turbne, maju najčešće za psljedcu smanjenje SKD termdnamčkg cklusa turbna u dnsu na turbne kje nemaju hlađenje. S druge strane, hlađenje ka vska tehnlgja kd gasnh turbna mgućava njhv rad na všm temperaturama samm tm stvarenje všh stepena skršćenja prmarne energje, krz ntenzvnje dvđenje tplte državanje 6.4 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

43 temperature materjala spd grančnh dzvljenh vrjednst, a pr radu sa všm temperaturama radng fluda. Slka 6.8. Šematsk prkaz aksjalng turbnskg stupnja sa flmskm l efuznm hlađenjem, 39 Kd gasnh turbna, glavn prblem kj treba rješt zabrana tehnlgja hlađenja je svđenje na mnmum svh termdnamčkh nepvratnst, kj se prcesm hlađenja unse u cklus. Ovm se smanjuje ptršnja rashladng fluda, a raste nv puzdanst pr radu gasnh turbna sa všm temperaturama gasa spred turbne, u dnsu na turbne bez hlađenja. Kd hlađenja turbnskg stupnja, razlkujem hlađenje turbnskg rtra vazduhm l vdm, uz djelmčn hlađenje rtrskh lpatca prvđenjem tplte krz nge lpatca u rtr drektn hlađenje rtrskh lpatca pmću vazduha, uz stvremen hlađenje rtra. Najčešće se hlađenje rtra bavlja prncpjeln na sljedeć načn: a) prva metda, gdje se vazduh za hlađenje radjaln uduvava na centraln d dska rtra, dk se vazduh šr prema perferj, hladeć na taj načn dsk, te sprečava ddr vrućeg radng medja sa pvršnm dska; b) druga metda, gdje mlaz vazduha hlad bd dska, tak št se vazduh napuhuje na bd krz nz tvra l mlaznca u kućštu turbne (metda je efkasnja d radjalng napuhvanja mže da snz temperaturu dska za 5 K); Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.43

44 c) treća metda, prema kjj vazduh struj u zazrma zmeđu krjena lpatca prreza u rtru (slka 6.9) ntenzvn hlad kak nge lpatca tak bd dska (va metda je najefkasnja, jer se temperatura dska mže snzt za d 3 K vema je pgdna za rtre zvedene u blku dska u blku bubnja, pa se u većn slučajeva va metda kmbnuje sa prethdne dvje metde); d) četvrta metda, kja pdrazumjeva hlađenje dska rtra sa vdm (jednak je uspješna ka hlađenje vazduhm, al zbg psebng zatvreng rashladng sstema ma grančenu prmjenu) Slka 6.9. Prtk rashladng vazduha krz dsk rtra statrsku kmpresrsku rešetku Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

45 Indrektn l psredn hlađenje lpatca prvđenjem tplte sa krjena na dsk rtra nje tlk efkasn, zbg tga št rtrske lpatce maju relatvn velku vsnu zrađene su d vatrstalnh čelka legura nskh tpltnh vdljvst, pa se danas vše razvjaju tehnke drektng hlađenja turbnskh lpatca. Drektn hlađenje mžem pdjelt na unutrašnje spljašnje hlađenje. Unutrašnje tehnke hlađenja vazduhm, kje se krste za temperature spljašnjeg tka d 3 d 6 K, predstavljaju klasčn knvektvn hlađenje, hlađenje nastrujavanjem termsfnsk hlađenje. Spljašnje tehnke hlađenja buhvataju tehnke na baz flmskg hlađenja (lkaln sa ptpun razvjenm flmm) transpracn (efuzn) hlađenje Knvektvn hlađenje rtrskh lpatca gasnh turbna Rtrske lpatce gasnh turbna mgu mat unutrašnje hlađenje pmću vazduha, kj se dbavlja krz šuplje vratl turbne d bda dska ptm struj krz uzdužne tvre unutar lpatce. Pr vrhu lpatce, vazduh napušta tvr mješa se s radnm medjem (gasvma sagrjevanja). Pr tme blk (duguljast l kružn presjek) brj tvra mže bt razlčt. Za lustracju je na slc 6. dat prkaz savremene lpatce, kja ma razvjene tvre sa zlazma na čelu lpatce na zlaznj vc (brdu) lpatce. Deflektr kj razvde vazduh su smješten unutar lpatce, čme temperaturn plje pstaje jednlčnje, uz stvarvanje ptrebng strujanja vazduha sa št većm brznm. Takđe, na suprtne strane tvra ugrađuju se rebrenja, s cljem ddatng pvećanja turbulencje. Na vaj načn se pvećava kefcjent prelaza tplte smanjuje ptrebna klčna rashladng vazduha. Tak d 3 % ukupne klčne vazduha z kmpresra dvljn je na taj načn za smanjenje temperature lpatce d 35 K. Unutrašnje hlađenje se mže pstć kruženjem tečnst, najčešće vde. Rad djelvanja centrfugalne sle, prtsak unutar lpatce dstže vske vrjednst, čme se država tečna faza. Vda struj krz zatvren Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.45

46 sstem za hlađenje pmću pumpe, št zahtjeva ptpunu neprpusnst cjelg sstema. a) unutrašnje hlađenje sa jednm prlazm (rješenje z 6-th gdna pršlg vjeka); b) unutrašnje hlađenje sa jednm prlazm vše ulaza u kmbnacj sa flmskm hlađenjem (rješenje z 7-th gdna pršlg vjeka); c) unutrašnje hlađenje sa vše ulaza 5-strukm prlazm, uz značajnu flmsku kndenzacju Slka 6.. Razvj unutrašnjeg hlađenja turbnskh vskprtsnh lpatca Na slc 6. dat je presjek turbnske lpatce s unutrašnjm kanalma za hlađenje (Pratt&Whtney). Slka 6.. Presjek turbnske lpatce sa unutrašnjm kanalma za hlađenje, Pratt&Whtney Knvektvn prelaz tplte na spljašnjj pvršn lpatce se nalaz pd utcajem vše mehanzama, uz prateću zavsnst parametrma tka. Na 6.46 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

47 prmjenu tplte, pred stalg djeluju: zaustavna tčka, lamnarn, prelazn turbulentn grančn slj, gradjent prtska, utcaj udarng talasa njegve sclacje, pjava nestablnst tka, dvajanje tka d pvršna zbg njhve knačne dužne pnvn spajanje, nterakcja zmeđu rashladng fluda slbdng tka radng medja, ka grančng slja lpatce. Čest slučaj je pjava tzv. sekundarnh tkva, kj su sključv psljedca prstrng strujanja (trdmenznaln strujanje - 3D), dk su stale pjave prsutne u dv trdmenznalnm tkvma. Na prmjenu tplte utču parametr vezan za gemetrjske karakterstke pjednh knstruktvnh rješenja lpatca (prfla njhvg reda u rešetc), ka št su: zakrvljenst lpatce, vtkst, krutst, napadn uga, uga pstavljanja, hrapavst (kvaltet zrade), radjus napadne vce sl. Svakak da će kd spljašnjeg hlađenja lpatca, prces razmjene tplte zavst d brjeva: Re, Pr Ma. Sve te pjave zasnvaju se na vskznm slju smcajnm naprezanjma na pvršn lpatce (prelazn slj ma velk utcaj na razmjenu tplte). Pr tme, slbdna turbulencja, hrapavst zakrvljenst lpatce utču na rast turbulentng grančng slja, dk knkavna zakrvljenst mže ddatn da pmgne nastanak vrtlga (rast turbulencje). Stga je na spupčenj (ussnj) stran lpatce smanjena razmjena tplte, dk je na udubljenj (prtsnj) na pvećana. Mjesta na kjma dlaz d dvajanja grančng slja bčn su hladna pdručja, dk na mjestma pnvng spajanja dlaz d naglg pvećanja razmjene tplte. Zbg svh vh pjava nemgućnst njhvg tačng preczng dređvanja mjesta pjave, spljašnja razmjena tplte se daje najčešće u pštem blku ka funkcnalna zavsnst: Nu=f (Re, Ma, Pr, Tu, Cp(x), Tg/Tw, Xt, X, R, Ω, ω k, R, 3D efekt). Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.47

48 6.5.. Mehanzam flmskg hlađenja lpatca gasnh turbna Za razlku d knvektvng hlađenja, mehanzam flmskg hlađenja razlkuje se p tme št je pvršna lpatce prekrvena tankm sljem (flmm) hladng vazduha, kj štt lpatcu d vrućeg radng fluda. Hladn vazduh se mže ubacvat krz tvr, jedan red rupca (lkaln flmsk hlađenje) l krz vše (ak je t ptrebn). Karakter prcesa flmskg hlađenja je kmplkvanj d knvektvng (drektn međudjelvanje rashladng radng medja, uz mješanje susjednh mlazva, št utče na prmjenu vskzteta plja, ka na tranzcju, turbulencju svjstva grančng slja). Ka krajnj rezultat čekuje se pvećanje gubtaka u aerdnamc smanjena efkasnst. Šematsk prkaz strujanje rashladng medja krz mlazncu turbnsku lpatcu dat je na slc 6.. Slka 6.. Strujanje rashladng medja krz mlazncu turbnsku lpatcu 6.48 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

49 Interakcja mlaza rashladng sa radnm fludm data je na slc 6.3. U grančnm slju mže dć d dvajanja (presjec "B" "C"), da b kasnje strujanje pstal pet nrmaln (presjek "E"). Ak pstj vše redva, grančn slj mžda neće nkad bt u ravntež (rad stalnh perturbacja mlaza rashladng medja). a) mdel flmskg hlađenja lpatca b) prfl brzna za presjek "A" c) prfl brzna za presjeke "B", "C" "E" Slka 6.3. Mdel flmskg hlađenja lpatca prfl brzna u karakterstčnm tačkama Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.49

50 Pstje dređene pteškće kd uvđenja flmskg hlađenja, kje težavaju njhvu prmjenu. Plje temperatura brzne radng rashladng medja su razlčte (slka 6.3), čme se kmplkuju jednačne, jer je ptrebn u bzr uzet sva plja. Turbulencja je pjačana nejednlka, a s bzrm da na rashladn flud djeluju Crls-va sla rtacja, prces mješanja snvng rahladng fluda je nestacnaran. Strujanje blzu pvršne mže pstat nadzvučn l transnčn, sa mgućm pjavm udarnh talasa. Takđe, ubacvanje mlaza rashladng medja mže zazvat ranju tranzcju, al uzrkvat tcjepljenje mlaza. Prces razmjene tplte kd flmskg hlađenja, sm št zavs d već navedenh bezdmenznalnh velčna (pput Re, Ec, Pr sl.), zavs ddatnm prmjenljvm velčnama, ka št su: karakterstke tka mlaza rashladng medja (gustća, brzna, masen prtk, temperatura, prtsak, tpltn kefcjent, td.), zatm gemetrja (prečnk rupce za ubacvanje vazduha, šrna tvra, uga, razmak zmeđu redva), ka pvršnskj hrapavst. Hlađenje je najefkasnje kd tangencjalng nastrujavanja vazduha na pvršne lpatca. Hlađenje se dvja u neklk pdručja. Napadna pvršna (rub) je zlžena vrl vskm temperaturama, pa sam knvektvn hlađenje nje dvljn. Tada se k napadng ruba, krz redve rupca, ubacuje vazduh za hlađenje. Duž prtsne pdprtsne strane se takđe stavlja neklk redva. Prsustv rupca l tvra btn snžava čvrstću lpatca, pa se strujavanje vazduha čest zvd krz velk brj tvra malg prečnka. U slučaju kada je nv hlađenja takav da su ptrebne čtave pvršne prekrvene rupcama, tada se rad flmskm hlađenju sa ptpun razvjenm flmm. Nažalst, vaj pstupak je eknmsk vrl nepvljan, uz značajn narušavanje same aerdnamke. Prces razmjene tplte je vrl slžen, jer se tplta prv prens s vrućeg radng medja na flm, ptm s flma na pvršnu dalje tplta se prvd krz lpatcu na unutrašnj rashladn medj. Pr tme se zdvajaju tr pdručja prelaza tplte na pvršn lpatce: a) knvektvn prelaz tplte s lpatce na rashladn medj u rupcama za ubacvanje vazduha; 6.5 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

51 b) prelaz tplte s radng medja na lpatcu u pdručju rupca (najteže je zračunat, zbg međusbng djelvanja hdrdnamčkg termčkg plja sa nvnastalm vrtlzma); c) prelaz tplte u nžem pdručju. Knvektvn prelaz tplte s lpatce na rashladn medj u rupcama za ubacvanje vazduha računa se na baz sljedeće jednačne:,7 D k f,8 q,3, 33 c Re. D Pr. f, (6.6) l D gdje su: l k f D - dužna tvra (rupce); - kefcjent tpltne vdljvst rashladng fluda; - prečnk tvra (rupce). Za prelaz tplte u pdručju tvra ne pstj jednstvena jednačna, zbg zavsnst prelaza tplte d vše parametara, ka št su: pjava vrtlga, debljna lkalng grančng slja, td. Za pdručje nže u tku vrjede jednačne za razvjen turbulentn slj. Sama gemetrja tvra mže pvećat efkasnst hlađenja, npr. dfuzjm mlaza rashladng vazduha, čme se sprječava njegv prdranje u glavn tk. Praktčna prmjena razlčth gemetrja je grančena rad, prje svega tehnlgje zrade, mugućnst efkasnjeg državanja sl. Izvršena sptvanja su pkazala da efkasnst flmskg hlađenja raste s brjem redva tvra, al se mže pvećat smanjenjem razmaka zmeđu tvra. Pr tme je mehančk grančenje dat u blku s 6 8 D. Prblem, kj se javlja pr flmskm hlađenju, predstavlja pjava negatvng gradjenta prtska, kja mže uzrkvat tcjepljenje mlaza, stvaranje tpuhvanje mjehurća uspravanje glavng tka. S druge strane, upuhvanje vazduha blzu napadng ruba, pdebljava već nak debel grančn slj, št pet mže dvest d jakh turbulencja, prdranja Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.5

52 mlaza u glavn tk upšte veće turbulencje grančng slja flma, čme se smanjuje njegva efkasnst. Takđe, pr malm prtcma vazduha pvećana hrapavst pvršne mže smanjt efkasnst flmskg hlađenja, dk pr velkm brznama mže mat pztvan učnak, tak da se rashladn mlaz raspršuje na hrapavj pvršn, čme se sprečava njegv prdranje u glavn tk. Efekt zakrvljenst su slčn ka kd knvektvng hlađenja (knveksna u dnsu na knkavnu pvršnu ma veću efkasnst). Najjednstavnje flmsk hlađenje je n s jednm redm, pr čemu se vazduh uduvava krz jedan red rupca (tvra). Všeredn flmsk hlađenje ptrebn je prmjent na najvše pterećenm djelvma turbne, ka napadnm rubvma prvg stupnja mlaznce rtra. Isptvanja su pkazala da, uklk dđe d prmjene napadng ugla, hlađenje s jednm redm pstaje neefkasn, pa je nephdn pstavljanje neklk uzastpnh redva. Pr tme dlaz d zadebljanja grančng slja dubljeg prdranja u glavn tk, čme se pstže vrl efkasna zaštta lpatce d vrućeg radng fluda (dvstruk veća efkasnst). Umjest tvra (rupca), rashladn vazduh se mže uduvavat krz prcjepe, pr čemu efektvnu šrnu prcjepa mžem zračunat s pretpstavkm da je tk rashladng vazduha z prcjepa jednak nme u rupcama, pa vrjed: n D L 4 s, (6.6) gdje je: n - brj redva rupca. Flmsk hlađenje s ptpun razvjenm flmm pruža najblju zašttu lpatca, psebn za turbne s lpatcama male vtkst l vsk temperaturn pterećene. S druge strane, ptpun razvjen flm znač velke aerdnamčke gubtke smanjenu efkasnst. Stantn-v brj, kj predstavlja prelaz tplte, zavs vema d Reynlds-vg brja maseng prtka vazduha. U pdručju nže u flmu, tj. pdručju nže d rupca, tk 6.5 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna

53 ma razvjen knvencnaln turbulentn grančn slj, pa vrjed sledeća jednačna:,, 4 R P S,95. (6.6) t e. x r Transpracn hlađenje lpatca gasnh turbna Ov hlađenje je, sa stanvšta prelaza tplte hlađenja, najefkasnje flmsk hlađenje. S druge strane, vema je zahtjevn za realzacju kasnje državanje, dk sa aerdnamčkg aspekta ma najmanju efkasnst. Suštna je u mtaču lpatce, kj treba bt zrađen d przng materjala, takvg da mngućava strujanje vazduha krz njega. Tehnlšk pstupc kj se danas krste mgućavaju zradu tvra (pra) prečnka,,5 mm. Mal Reynldsv brj u prama, s druge strane znač vsk Stantnv brj vsk kefcjent prelaza tplte (knvekcja, ka glavn mehanzam prelaza tplte), št mže kasnje uzrkvat dređena začepljenja zazvana prljavštnm, ugljčnm čestcama ksdma na pvršn. Kak je efkasnst transpracng hlađenja značajn veća d knvencnalng flmskg (za stu efkasnst treba dvest 5% manje rashladng vazduha), n u kmbnacj sa knvektvnm hlađenjem, dstže vske vrjednst. Dsadašnja skustva u praktčnj uptreb transpracng hlađenja je pkazal pstjanje negatvng utcaja na aerdnamku. Mrs (Mrrs, 977. gd.) je zmjer smanjenje aerdnamčke efkasnst za 4% sam rad utcaja przne pvršne, bez hlađenja. Ak se uzme u bzr da b rashladn vazduh mga smanjt kefcjente trenja, smanjenje efkasnst ne mra bt tak velk. Utcaj przne pvršne vazduha na aerdnamčka pterećenja grančn slj nje jš ptpun razjašnjen, al se mže psmatrat przna pvršna ka frma hrapavst Termsfnsk hlađenje Pbljšanje unutrašnjeg hlađenja sa tečnšću predstavlja termsfnsk hlađenje l hlađenje na prncpu tpltne cjev. Tečnst, u vm slučaju metalna legura (metal prve skupne: natrj l kalj), zbg Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna 6.53

54 utcaja centrfugalne sle razlke u temperaturama kruž unutar lpatce. Pr zagrjavanju stjenke lpatce, gustća tečnst se smanjuje, a raste sla uzgna, kja mgućuje jak ntenzvnu crkulacju tečnst u kanalu vsk knvektvn prelaz tplte zmeđu lpatce tečnst. Jaka centrfugalna sla uzrkuje pjavu jak velkh ubrzanja (všestruk većh d sle gravtacje zemlje). Tplta se sa lpatce dvd pstrujavanjem vazduhm radjatra, kj se nalaz na nz l krjenu lpatce. Varjante šematsk prkaz rtrske lpatce hlađene termsfnsk dat je na slc 6.4. Legenda: - tečnst; - para; 3 - kndenzat; 4 - radjatr a) termsfn sa pjednačnm radjatrm (rashladn sredstv u tečnj faz) b) termsfn sa pjednačnm radjatrm Legenda: - šupljna u lpatc; - lpatca; 3 - nga lpatce; 4 - radjatr c) termsfn u nzu lpatca Slka 6.4. Varjante šematsk prkaz rtrske lpatce hlađene termsfnsk 6.54 Termdnamčke strujne snve tpltnh turbmašna