NEUROAKTIVNI PEPTIDI (NEUROPEPTIDI NP)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "NEUROAKTIVNI PEPTIDI (NEUROPEPTIDI NP)"

Transcript

1 NEUROAKTIVNI PEPTIDI (NEUROPEPTIDI NP) Od preko 50 identifikovanih NP fiziološke uloge su najbolje poznate za: Hipotalamusne hormone (RF i IF), Vazopresin, Oksitocin, Opioidne peptide, Gastrointestinalne i pankreasne peptide (CCK, NPY, VIP, PYY, Supstanca P, grelin...) Prof.dr Vesna Starčević

2

3 FAMILIJA NEUROPEPTIDA I Vazopresin i Oksitocin II Tahikinin peptidi (Supstanca P, Neurokinin A & B) III Vazoaktivni intestinalni peptid (VIP) i familija srodnih peptida (GHRH, PACAP, Glukagon, Sekretin) IV Familija pankreasnih polipeptida (NPY, PP) V Opioidni peptidi (β-endorfin, Enkefalini (met- & leu-), Dinofini (A & B) VI Pojedinačni polipeptidi: Somatostatin (SRIF), Holecistokinin (CCK), Neurotensin, Kalcitonin-genu srodni peptid (CGRP), Kortikitropin rilizing faktor (CRF), angiotenzin II (AG II),... VII Citokini (IL, TNFα, NGF)

4

5 ODLIKE NEUROPEPTIDA KAO RAZLIČITE GRUPE NEUROTRANSMITERA 1. Sintetišu se u na ribozomima u telu nervne ćelije kao makromolekuli koji se cepaju na manje molekule 2. U Goldžijevom aparatu se pakuju u minijaturne vezikule 3. Transportuju se strujanjem aksoplazme do sinaptičkih završetaka (depoi su mali) 4. Oslobađaju se egzocitozom u vrlo malim količinama 5. Efekti su spori i dugotrajni i nisu strogo prostorno (na sinapsu) ograničeni 6. Nema preuzimanja, a vezikule se autolizom otapaju 7. Mehanizmi inaktivacije slabo poznati (nespecifična proteoliza)

6 Hipotalamus je glavno mesto neprekidne interakcije i visoko efikasne veze između nervnog i endokrinog sistema Hipotalamo-hipofizno-gonadna osovina (GnRH) Hipotalamo-hipofizno-tireoidna osovina (TRH) Hipotalamo-hipofizno-adrenalna osovina(crh) GHRH (stimuliše lučenje GH) SRIF (inhibiše lučenje GH) Dopamin (Prolaktin inhibišući hormon)

7 Interakcija neurotransmiterskog i neuropeptidskog sistema neurona Primer: Stimulacija lučenja LHRH estrogenom iz neurona hipotalamusa koji nemaju estrogene receptore! Estrogeni stimulišu noradrenergične (NA) neurone, koji stimulišu (+) LHRH neurone i oslobađanje LHRH. Ili NA inhibiše (-) opioidne i dopaminske (DA) neurone koji blokiraju oslobađanje LHRH.

8 Hipotalamo-hipofizno-gonadna osovina (LHRH-LH-polni hormoni) GnRH (LHRH) sekretujući neuroni u medijalnom hipotalamusu: preoptička area i septum (pulsni generator) Stimulacija lučenja gonadotropa (LH i FSH) i regulacija reproduktivnih funkcija i ponašanja u vezi sa reprodukcijom. Regulacija sekrecije GnRH: Hormonska: testosteron, progesteron i PRL usporavaju pulsni generator. Estrogen izaziva ovulatornu plimu LH. Neurotrasmiterska: Adrenergička stimulacija. Inhibicija: Dopamin, opioidi, CRH i IL-1. (Emocionalni i inflamatorni stres vrše inhibiciju)

9 Hipotalamo-Hipofizno-Tireoidna osovina (TRH-TSH-T-4-T-3) TRH sekretujući neuroni u hipotalamusu (medijalni, peri- i para-ventrikularni parvocelularni neuroni) i vrlo ekstenzivna ekstrahipotalamusna distribucija: CCx, Hipp, Thal, B.G., Sub.N, Pinealna žlezda, KM (Ntr). Distribucija imunoreaktivnosti za pro-trh gen. Endokrina (stimulacija TSH) i neurotransmiterska uloga (opšti stimulativni efekat, potencijacija NA i DO dejstava, temperaturna homeostaza direktna i indirektna). Regulacija sekrecije TRH: Stimulacija: Kateholamini, niski cirkulišući T3 i hladnoća. Inhibicija: Opioidi, SRIF, Glikokortikoidi, Dopamin.

10 Hipotalamo-Hipofizno-Adrenalna HHA osovina (CRH-ACTH-kortizol) CRH je osnovni hormonski regulator i koordinator odgovora na stresore. CRH gen i CRH-R široko rasprostranjeni u CNS: Hipotalamus (ž ), CCx, LS, cerebelum, moždano stablo, KM perifernom n. sistemu i drugim nenervnim tkivima Osnovna endokrina dejstva: stimulacija sekrecije ACTH-kortizola i sinteze POMCa Aktivacija HHA osovine (emocionalna i fizička trauma) ide uvek sa stimulacijom SNS i sekrecijom AVP.

11 Fiziologija HHA osovine: Diurnalna sekrecija CRH. Pik sekrecije ACTH-kortizol (rano ujutru), a najmanja sekrecija je oko ponoći. Pacemaker - SHN, svetlost, aktivnost. Kortizol: finalni efekat aktivnosti HHA osovine. Učestvuje u kontroli sveukupne homeostaze organizma u odgovoru na stresore. Kortizol ima ključnu ulogu u održavanju osnovne aktivnosti HHA osovine kao i u prekidanju centralne komponente (CRH) stresnog odgovora. Paralelni udeo u stresnom sistemu ima simpatički nervni sistem i adrenomedularni deo ANS. U stresnom odgovoru učestvuju brojni neuropeptidi: NPY, SP, inflamatorni citokini (IL-6), AgII, opioidi i CRH. Patofiziologija HHA: Disregulacija generalizovanog odgovora na stres. Hronična, prolongirana aktivacija HHA osovine. Glavni udeo ima CRH u otpočinjanju i održavanju circulus vitiosus. Depresija, anorexia nervosa, panična anksioznost, apstinencijalni simptomi, prekomerni atletski treninzi, hronična inflamacija...

12 Za stres-osovinu (HPA) važni su parvocelularni (zeleno) projekcioni, ParaVentrikularni Neuroni (PVN) Hipotalamusa Stimulacija stresorima PV neurona povećava oslobađanje CRH i AVP u portni krvotok hipofize Stimulaciju CRH neurona vrše: ACh NA Serotonin Inhibiciju CRH neurona vrše: -GABA -Opioidni peptidi -Dopamin (DA) -Kortizol

13 VAZOPRESIN (AVP) i OKSITOCIN dva veoma slična nonapeptida Lokalizacija: Hipotalamus : Magnocelularni neuroni (SO i PaV jedra), kratki neuroni i SHN. Rostralne projekcije za Thal., LS (amigdala) i kaudalne projekcije za moždano stablo i zadnje rogove sive mase KM. Fiziološke uloge vazopresina:u procesima učenja i pamćenja Povećano oslobađanje u odgovoru na stresore. Re su V1 i V2 Fiziološke uloge oksitocina: nedovoljno poznate. Verovatna uloga u emocionalnim i afektivnim oblicima ponašanja (za inicijaciju materinstva)

14

15 OPIOIDNI PEPTIDI (OP): 3 različita gena kodiraju prekursore za 3 grupe OP: ENDORFINA, ENKEFALINA I DINORFINA Proopiomelanocortin (POMC) sadrži fragmente: MSH (a,b,g), ACTH i b-lipotropina (b-lth) a, b, g endorfin: Lokalizacija: Hipotalamus i Hipofiza Proenkefalin, sadrši 6 kopija Met-Enk i 1 kopiju Leu-Enk Prodinorfin, sadrži kopije a, b- neoendorfina i A i B dinorfina Lokalizacija Enkefalina (adrenalna medula) i Dinorfina u mozgu se preklapa u većini regiona: striatum (globus palidus), hipotalmus, ventralni mezencefalon, pons, cerebelum. Dinorfina ima u velikim koncentracijama još u amigdalama, septumu i kičmenoj moždini.

16 OPIOIDNI RECEPTORI su metabotropni (Gi); vrše inhibiciju adenilil ciklaze i u vezi su sa jonskim kanalina. m- (b-endorfin) d- (enkefalini) k- (dinorfini) Aktivacija m- i d-receptora rezultuje otvaranjem K+ kanala Aktivacija k-receptora rezultuje zatvaranjem Ca2+, oba efekta dovode do inhibicije neurona Distribucija opioidnih receptora: m-receptori: CCx, Hipp., Hyp., Thal., BS i zadnja siva masa MS (regulacija bolne percepcije i senzorimotorne integracije) d-receptori: olfaktorni sistem, CCx i Limbički sistem (osećaji mirisa, nagrade i kognitivne funkcije) k-receptori: BG, Limbički sistem, Hyp., Neurohipofiza (regulacija uzimanja hrane, vode, percepcije bola, neuroendokrinih funkcija)

17 DELOVANJE OPIOIDNIH PEPTIDA ( Mogući mehanizmi neuromodulacije) b-endorfin, uglavnom u ADENOHIPOFIZI. Efekti su preko m-receptora: SEDACIJA (do katatone imobilizacije) ANALGEZIJA (oslobađa od najupornije boli delom i zbog emocionalne tuposti prema patnji) KONTROLA NAGONSKOG PONAŠANJA (uzimanja hrane, sex) ANTITUSOGENI efekat MIOSIS et EMESIS. Hormonska modulacija: inhibicija GnRH, a stimulacija GH, Prolaktina, ACTH, ADH. Enkefalini i Dinorfini svuda u mozgu (najmanje u adenofipofizi) Bazalne ganglije, zadnji rogovi KM, Limbičke strukture. Efekti su preko d- i k-receptora: ANALGEZIJA, EUFORIJA, SMANJUJU SVE KOGNITIVNE FUKCIJE, učenje i pamćenje. Presinaptičkom modulacijom redukuju oslobađanje: NOR, Ach, Supstance P. Modulišu GABA aktivnost.

18 Supstanca P (undekapeptid) najvažnija iz familije Tahikinin peptida:neurokinin A i B Lokalizacija: Kičmena moždina (ganglije zadnih korenova i Sub. gelatinosa zadnjih rogova); U mozgu: Sub. Nigra, BG, Amigdala, Hypoth.,CCx. Fiziološke uloge: Primarni senzorni transmiter BOLA u sadejstvu sa glutamatom intenzivira i prolongira transmisiju u kičmenoj moždini. Na ostalim lokalizacijama u mozgu uloga je nepoznata; npr. kod Hungtingtonove horeje u Sub. Nigri značajno je smanjen sadržaj Supstance P?

19 HOLECISTOKININ (CCK) (oktapeptid) Lokalizacija: Limbički Cx, amigdala, Hyp (eminentia med.) Kolokalizovan sa dopaminom. Re CCK-A i CCK-B Fiziološke uloge centralnog CCK: regulacija uzimanja hrane ANGIOTENZIN II (AII) (oktapeptid) Angiotenzinogen Angiotenzin I Angiotenzin II Moždani renin-angiotenzin sistem sa ACEnzimon Lokalizacija: Subfornikalni organ, Hypo ( PaV, SO nukleusi, eminentia med.), LS, Thal Fiziološke uloge: regulacija uzimanja vode, elektrolitni balans, stimulacija lučenja PRL, ACTH i LH. Modulacija senzornih ulaznih signala.

20 VIP, najvažniji NP iz familije srodnih peptida (glukagon, sekretin, GHRH) Lokalizacija:ANS (PSy) i Neocortx (unutar pojedinačnih Kolumni) Fiziološko dejstvo: snažna vazodilatacija, neuroendokrino (prolaktin), a ostala? NPY, najvažniji NP iz familije Pankreasnih polipeptida Lokalizacija: prisutan u visokim koncentracijama u: Hypoth., LS, CCx, ANS (Sy-kotransmiter sa NOR) Fiziološko dejstvo:snažan vazokonstriktor i kao kotransmiter sa NOR, preko presinapričkih Y2-Re reguliše oslobađanje NOR. Stres. Stimuliše apetit.

21 DOPAMIN Kateholaminski Neurotransmiter Sub. N. Vent. Tegmentum Striatum Mezolimbički Mezokortikalni put sisanje TRH VIP Oksitocin HORMON (PIF) Hipotalamus (n. arcuatus) Tuberoinfundibularni neuroni (-) (PRL-R) Tonička inhibicija LAKTOTROPNE Ćelije Pulzatilna sekrecija D2-R PROLAKTIN HIPERPROLAKTINEMIJA (tumor/funkcionalna-neuroleptici) Hipogonadizam, smanjen libido, galaktorea Th: DO-agonist (Bromokriptin) ili D2-R agonist (Pergolid)

22 Kontrola unosa hrane stimulacija inhibicija OREKSIGENI PEPTIDI: Neuropeptide Y (NPY) Agouti-related peptide (AGRP) Endorfini Oreksini A i B Grelin Galanin ANOREKSIGENI PEPTIDI: Leptin α-msh CRH CCK Insulin Cocaine and amphetamine-regulated transcript (CART) Peptid YY (PYY)

23 Neuroni u HIPOTALAMUSU (n. arcuatus) kontrolišu energetski balans 2 grupe neurona Smanjuju unos hrane Anoreksigeni neuroni: POMC neuroni α MSH CART neuroni Melanokortinski sistem puteva i receptora: MCR-3 i MCR-4, smanjuje energetske depoe u organizmu (delom preko aktivacije PVN-NTS-SyS) Povećavaju unos hrane Oreksigeni neuroni: AGRP neuroni NPY neuroni AGRP je prirodni antagonist MCR-3 i MCR-4 NPY je snažan stimulator apetita i unosa hrane (Y1r) Aktivacija jednog sistema neurona udružena je sa inhibicijom drugog sistema neurona

24 Hormoni koji utiču na usnos hrane: -Insulin -Kortizol Neurotransmiteri koji utiču na usnos hrane: Serotonin Noradrenalin Aminokiseline (glutamat i GABA) Koncentracija u krvi: glukoze, aminokiselina i lipida (masnih i keto kiselina) utiče na unos hrane. Pad koncentracije izaziva glad: glukostatska, aminostatska i lipostatska teorija o regulaciji unosa hrane. Centar za glad: neuroni u lateralnom hipotalamusus Centar za sistost: neuroni u ventromedijalnom i paraventrikularnom nukleusu Interakcija sa termoregulacionim centrom u hipotalamusu

25 NEUROPEPTIDI učestvuju u sledećim integracionim procesima nervnog sistema: - U senzornom sistemu: transmisija i doživljaj primljenih senzacija (npr. bol) - U nastanku emocija (prijatnost, radost, tuga, bes) - U ponašanju vezano sa uzimanja hrane i vode * Energetska homeostaza - U seksualnom ponašanju - U održavanju homeostatskih varijabli organizma - U procesima učenja i pamćenja - U motornom nervnom sistemu

26 Preporučena literatura: 1. Guyton and Hall: Medicinska fiziologija, 11 izdanje, Savremena administracija, Beograd, Williams Textbook of Endocrinology, 10th ed., Saunders, Philadelphia, Berne & Levy: Principles of Physiology, 4th ed., Elsevier-Mosby, Philadephia, USA, Kandel E.R., Schwartz J.H., Jessell T.M: Principles of Neural Science, 4th ed., McGraw-Hill, New York, Smith R.G., Betancourt L., Sun Y: Molecular Endocrinology and Physiology of the Aging Central Nervous System, Endocrine Reviews, 2005, 26 (2): Starčević V: Integrativne funkcije nervnog i endokrinog sistema, Medicinski pregled, 2003, 56 (3-4):

ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI

ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI KOMPONENTE DIGESTIVNOG SISTEMA HISTOLOŠKA GRAĐA DIGESTIVNOG SISTEMA tunika seroza sloj longitudinalne muskulature sloj cirkularne

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Endokrini sistem Doc. dr Maja Milovanović Hormoni Endokrine žlezde luče hemijske supstance koje se zovu hormoni. Endokrine

Διαβάστε περισσότερα

ULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE

ULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE ULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE INTEGRATIVNE ULOGE HIPOTALAMUSA II Endokrine funkcije I ANS HIPOTALAMUS III Homeostatski kontrolni centri V Biološki ritmovi IV Ponašanje: nagonsko i

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS

Διαβάστε περισσότερα

Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska:

Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska: Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska: RAAS, kalikrein-kinin sistem, Eikosanoidni sistem - Skraena verzija predavanja - Doc. Dr Zvezdana Koji Institut za fiziologiju Decembar,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

ΥΠΕΡΙΝΣΟΥΛΙΝΑΙΜΙΑ ΚΑΙ ΑΝΤΙΣΤΑΣΗ ΣΤΗΝ ΙΝΣΟΥΛΙΝΗ ΣΕ ΠΑΧΥΣΑΡΚΑ ΠΑΙΔΙΑ ΚΑΙ ΕΦΗΒΟΥΣ ΜΕ ΠΡΩΙΜΗ ΑΔΡΕΝΑΡΧΗ

ΥΠΕΡΙΝΣΟΥΛΙΝΑΙΜΙΑ ΚΑΙ ΑΝΤΙΣΤΑΣΗ ΣΤΗΝ ΙΝΣΟΥΛΙΝΗ ΣΕ ΠΑΧΥΣΑΡΚΑ ΠΑΙΔΙΑ ΚΑΙ ΕΦΗΒΟΥΣ ΜΕ ΠΡΩΙΜΗ ΑΔΡΕΝΑΡΧΗ ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΙΑΤΡΙΚΗ ΣΧΟΛΗ ΤΟΜΕΑΣ ΒΙΟΛΟΓΙΚΩΝ ΕΠΙΣΤΗΜΩΝ ΚΑΙ ΠΡΟΛΗΠΤΙΚΗΣ ΙΑΤΡΙΚΗΣ ΕΡΓΑΣΤΗΡΙΟ ΒΙΟΧΗΜΕΙΑΣ ΔΙΕΥΘΥΝΤΡΙΑ: Η ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ Ν. ΒΑΒΑΤΣΗ-ΧΡΙΣΤΑΚΗ ΠΑΝΕΠ. ΕΤΟΣ 2009-2010 Αριθμ.2456

Διαβάστε περισσότερα

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma 1. Endokrine žlezde svoje produkte sekretuju u a) unutrašnju sredinu organizma b) spoljašnju sredinu organizma 2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje

Διαβάστε περισσότερα

Glavne edndokrine žlezde PEPTIDNI HORMONI I SINTETSKI ANALOZI. Neurotransmiteri. Neuroaktivni peptidi. Sinteza hormona

Glavne edndokrine žlezde PEPTIDNI HORMONI I SINTETSKI ANALOZI. Neurotransmiteri. Neuroaktivni peptidi. Sinteza hormona Amini Noradrenalin (norepinefrin) erotonin (5-HT) Histamin Dopamin (DA) Adrenalin (еpinefrin) Neurotransmiteri Acetilholin (ACh) Gama-aminobuterna kis. (GABA) Glicin Aminokiseline Glutamat Aspartat PEPTIDNI

Διαβάστε περισσότερα

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

HORMONI. Prof. Marina Stojanov HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani

Διαβάστε περισσότερα

Νεπξνγελήο Αλνξεμία (ANOREXIA NERVOSA) ANκε ηελ επθαηξία παξνπζίαζεο ελόο πεξηζηαηηθνύ

Νεπξνγελήο Αλνξεμία (ANOREXIA NERVOSA) ANκε ηελ επθαηξία παξνπζίαζεο ελόο πεξηζηαηηθνύ Νεπξνγελήο Αλνξεμία (ANOREXIA NERVOSA) ANκε ηελ επθαηξία παξνπζίαζεο ελόο πεξηζηαηηθνύ Καηεξίλα αξηδάθε Δλδνθξηλνιόγνο Ιζηνξηθό ΑΔ: Γπλαίθα 32εηώλ Ιζηνξηθό ΑΔ: Γπλαίθα 32εηώλ Ήξζε γηα αμηνιόγεζε ηεο ακελόξξνηαο

Διαβάστε περισσότερα

Νευροενδοκρινολογία του αναπαραγωγικού συστήµατος

Νευροενδοκρινολογία του αναπαραγωγικού συστήµατος 02 Νευροενδοκρινολογία του αναπαραγωγικού συστήµατος Γ. ΜΑΣΤΟΡΑΚΟΣ, Δ. ΖΙΑΝΝΗ Ενδοκρινολογική Μονάδα, «Αρεταίειον» Νοσοκομείο, Ιατρική Σχολή Πανεπιστημίου Αθηνών 1. ΕΙΣΑΓΩΓΗ Μόλις στο τέλος του 19ου αρχές

Διαβάστε περισσότερα

ΟΡΜΟΝΕΣ ΤΗΣ ΠΡΟΣΘΙΑΣ ΥΠΟΦΥΣΗΣ

ΟΡΜΟΝΕΣ ΤΗΣ ΠΡΟΣΘΙΑΣ ΥΠΟΦΥΣΗΣ MANAGING AUTHORITY OF THE OPERATIONAL PROGRAMME EDUCATION AND INITIAL VOCATIONAL TRAINING ΟΡΜΟΝΕΣ ΤΗΣ ΠΡΟΣΘΙΑΣ ΥΠΟΦΥΣΗΣ ΘΑΝΑΣΗΣ ΤΖΙΑΜΟΥΡΤΑΣ, Ph.D., C.S.C.S Τύποι Ενδοκρινικών διαταραχών Υποέκκριση (πολύ

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

HIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi. Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu,

HIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi. Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu, HIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu, pa je tako najznaajniji organ u homeostatskoj kontroli unutrašnje

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Η Α ΕΝΟΫΠΟΦΥΣΗ: OI ΓΟΝΑ ΟΤΡΟΠΙΝΕΣ (FSH, LH) ΚΑΙ Η ΠΡΟΛΑΚΤΙΝΗ (PRL)

Η Α ΕΝΟΫΠΟΦΥΣΗ: OI ΓΟΝΑ ΟΤΡΟΠΙΝΕΣ (FSH, LH) ΚΑΙ Η ΠΡΟΛΑΚΤΙΝΗ (PRL) Η Α ΕΝΟΫΠΟΦΥΣΗ: OI ΓΟΝΑ ΟΤΡΟΠΙΝΕΣ (FSH, LH) ΚΑΙ Η ΠΡΟΛΑΚΤΙΝΗ (PRL) Κωνσταντίνος Καλλαράς Ιατρός Παθολόγος Καθηγητής Φυσιολογίας Εργαστήριο Πειραματικής Φυσιολογίας Ιατρικής Σχολής Α.Π.Θ. FSH:ΜΒ 33000,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA

REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA Krvni sudovi - uloge elastične arterije Aortna valvula Levo srce Levi ventrikul mitralna valvula Levi atrijum plućne vene Arteriole kontrola protoka i pritiska Pluća

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Mozak kao organ. Elementi. Terminologija UVOD U FARMAKOLOGIJU CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA ORGANIZACIJA NERVNOG SISTEMA

Mozak kao organ. Elementi. Terminologija UVOD U FARMAKOLOGIJU CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA ORGANIZACIJA NERVNOG SISTEMA UVOD U FARMAKOLOGIJU CETRALOG ERVOG SISTEMA Doc. dr Miroslav Savić Institut za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu Mozak kao organ Masa 2-3% ukupne Potrošnja O 2 20% ukupne Potrošnja

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sedativi Analgetici Antikolinergici Miorelaksansi Što je bol?... percepcija neugodnog osjećaja

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

ΕΦΑΡΜΟΣΜΕΝΗ ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ

ΕΦΑΡΜΟΣΜΕΝΗ ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ ΕΦΑΡΜΟΣΜΕΝΗ ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ Κων/νος νος Καλλαράς Ιατρός Παθολόγος Καθηγητής Φυσιολογίας ΕΦΑΡΜΟΣΜΕΝΗ ΦΥΣΙΟΛΟΓΙΑ Η μελέτη των αλληλεπιδράσεων της φύσης (δηλ. εσωτερικού και εξωτερικού περιβάλλοντος του οργανισμού)

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

ΑμηνOρροια σε αθλhτριες

ΑμηνOρροια σε αθλhτριες 21 KEΦΑΛΑΙΟ B ΑμηνOρροια σε αθλhτριες Π. ΛΙΑΝΤΗΣ Α.Φ. ΜΑΥΡΟΓΕΝΗΣ Ε.Α. ΜΗΤΣΙΟΚΑΠΑ Α. ΠΑΠΑΧΡΗΣΤΟΣ Π. ΚΟΝΤΟΒΑΖΑΙΝΙΤΗΣ Π.Ι. ΠΑΠΑΓΓΕΛΟΠΟΥΛΟΣ Αμηνόρροια καλείται η μη εμφάνιση ή η κατάπαυση της έμμηνου ρύσεως.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

STRES. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

STRES. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu STRES Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu STRES Hans Selye stres je nespecifičan odgovor tela na bilo koje opterećenje (fizičko,

Διαβάστε περισσότερα

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB MERNA NESIGURNOST BEO-LAB Ispitivani parametar Jedinica mere 1. Urea 2. Kreatinin µmol/l Merna nesigurnost L1: ± 0.20 7,05 L2: ±0,69 21,78 L1: ± 4,0 L2: ± 26,5 Za Koncentraciju analita do- 108 387 L1:

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Φυσιολογία ΙΙ Ενότητα 2:

Φυσιολογία ΙΙ Ενότητα 2: ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΑΝΟΙΚΤΑ ΑΚΑΔΗΜΑΪΚΑ ΜΑΘΗΜΑΤΑ Ενότητα 2: Ορμόνες Ανωγειανάκις Γεώργιος Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Motorni nervni sistem (1)

Motorni nervni sistem (1) FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Motorni nervni sistem (1) Doc. dr Maja Milovanović Sadržaj prezentacije Kičmena moždina, refleksi Motorna kora velikog

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP Aleksandar Smiljanić Generacija 1996 / 1997 8 + SP Hamburg 2014 4 - SP Rio de Janeiro 1. Cvijetić Nikola (1997)

Διαβάστε περισσότερα

Nervni sistem (1) Opšta neurofiziologija

Nervni sistem (1) Opšta neurofiziologija FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Nervni sistem (1) Opšta neurofiziologija Doc. dr Maja Milovanović Sadržaj Nervno tkivo Nervna ćelija Potporne ćelije

Διαβάστε περισσότερα

Anatomija nervnog sistema

Anatomija nervnog sistema FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Anatomija nervnog sistema Doc. dr Maja Milovanović MOZAK KIČMENA MOŽDINA PETODELNI - SREDNJI MOZAK - MEĐUMOZAK - VELIKI

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Reproduktivni sistem. Doc. dr Maja Milovanović

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Reproduktivni sistem. Doc. dr Maja Milovanović FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Reproduktivni sistem Doc. dr Maja Milovanović Determinacija pola Zigot nosi 22 para autozoma i 1 par polnih hromozoma

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Doc. dr Snežana Marković

Doc. dr Snežana Marković SAN. EMOCIJE. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BUDNO STANJE - SAN BUDNO STANJE (1) direktna stimulacija osnovnog nivoa aktivnosti

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Η ΑΥΞΗΤΙΚΗ ΟΡΜΟΝΗ ΣΤΟΝ ΑΝΘΡΩΠΙΝΟ ΟΡΓΑΝΙΣΜΟ: ΜΕΤΑΒΟΛΙΣΜΟΣ, ΑΣΚΗΣΗ, ΔΙΑΤΡΟΦΗ

Η ΑΥΞΗΤΙΚΗ ΟΡΜΟΝΗ ΣΤΟΝ ΑΝΘΡΩΠΙΝΟ ΟΡΓΑΝΙΣΜΟ: ΜΕΤΑΒΟΛΙΣΜΟΣ, ΑΣΚΗΣΗ, ΔΙΑΤΡΟΦΗ ΤΜΗΜΑ ΔΙΑΤΡΟΦΗΣ ΔΙΑΙΤΟΛΟΓΙΑΣ, ΤΕΙ ΚΡΗΤΗΣ, ΣΗΤΕΙΑ Η ΑΥΞΗΤΙΚΗ ΟΡΜΟΝΗ ΣΤΟΝ ΑΝΘΡΩΠΙΝΟ ΟΡΓΑΝΙΣΜΟ: ΜΕΤΑΒΟΛΙΣΜΟΣ, ΑΣΚΗΣΗ, ΔΙΑΤΡΟΦΗ ΦΟΙΤΗΤΡΙΕΣ: ΚΥΡΙΑΚΟΠΟΥΛΟΥ ΔΗΜΗΤΡΑ ΜΟΣΧΙΝΟΓΛΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ ΙΩΑΝΝΑ ΠΤΥΧΙΑΚΗ ΕΡΓΑΣΙΑ

Διαβάστε περισσότερα

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PREMEDIKACIJA preanestetska medikacija Svrha premedikacije: smanjiti strah pacijenta (smiriti

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ

ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ ΤΩΝ ΟΡΜΟΝΩΝ Κωνσταντίνος Καλλαράς Ιατρός Παθολόγος Καθηγητής Φυσιολογίας Εργαστήριο Πειραματικής Φυσιολογίας Ιατρικής Σχολής Α.Π.Θ. Γενικές έννοιες Ενδοκρινής έκκριση

Διαβάστε περισσότερα

PSIHOFARMACI. Autori: Prim. dr. AMIRA TEFTEDARIJA Prim. dr. VINKA S MITRAN. Sarajevo, mart/2015 MEHANIZAM TERAPIJSKIH AKTIVNOSTI RECEPTORSKI PROFIL

PSIHOFARMACI. Autori: Prim. dr. AMIRA TEFTEDARIJA Prim. dr. VINKA S MITRAN. Sarajevo, mart/2015 MEHANIZAM TERAPIJSKIH AKTIVNOSTI RECEPTORSKI PROFIL PSIHOFARMACI MEHANIZAM TERAPIJSKIH AKTIVNOSTI RECEPTORSKI PROFIL Autori: Sarajevo, mart/2015 Prim. dr. AMIRA TEFTEDARIJA Prim. dr. VINKA S MITRAN Sadržaj DOPAMIN I DOPAMINERGIČKI RECEPTORI... 4 MEZOLIMBIČKI

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

θνηλόο ζηόρνο ζπληή ζπλ ξεζε ξεζε ακ βάξνπο αλάινγα αλάι νγα δηαζηξεβισκ δηαζηξεβι σκ λε λε εηθ εηθ ζώκαηνο ζώκαη

θνηλόο ζηόρνο ζπληή ζπλ ξεζε ξεζε ακ βάξνπο αλάινγα αλάι νγα δηαζηξεβισκ δηαζηξεβι σκ λε λε εηθ εηθ ζώκαηνο ζώκαη Νεςπογενήρ Ανοπεξία -ΑΝ- Ανηιμεηώπιζη ενδοκπινολογικών επιπηώζευν: από ηην σπόνια διαηαπασή ζηην κλινική ππάξη Κ. Σαπιδάκη Ενδοκπινολογορ -AN- 1873-2008 GRULL &LASEQUE θνηλόο ζηόρνο ζπληήξεζε ρακεινύ

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni štitaste žlezde T 4

Hormoni štitaste žlezde T 4 Hormoni štitaste žlezde T 4 Morfološke odlike štitaste žlezde TSH Rast žlezde camp - preuzimanje jodida, transkripcija Tg, TPO i aktivnost Na + /I - kotransportera PLC efluks i oksidacija jodida, produkcija

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema ANALGETICI nociceptivni bol posledica poznatog uzroka: mehaničkih hemijskih termičkih stimulusa traume praćen anksioznosšću i povišenim tonusom simpatikusa 1 ANALGETICI neuropatski bol posledica: strukturne

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

ΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΠΑΡΟΥΣΙΑΣ ΕΝΩΣΕΩΝ ΜΕ ΕΝΔΟΚΡΙΝΙΚΗ ΔΡΑΣΗ ΣΤΗΝ ΑΤΜΟΣΦΑΙΡΑ ΤΗΣ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ

ΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΠΑΡΟΥΣΙΑΣ ΕΝΩΣΕΩΝ ΜΕ ΕΝΔΟΚΡΙΝΙΚΗ ΔΡΑΣΗ ΣΤΗΝ ΑΤΜΟΣΦΑΙΡΑ ΤΗΣ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΣΧΟΛΗ ΘΕΤΙΚΩΝ ΕΠΙΣΤΗΜΩΝ ΤΜΗΜΑ ΧΗΜΕΙΑΣ ΣΑΛΑΠΑΣΙΔΟΥ ΜΑΡΙΑ ΧΗΜΙΚΟΥ Α.Π.Θ ΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΠΑΡΟΥΣΙΑΣ ΕΝΩΣΕΩΝ ΜΕ ΕΝΔΟΚΡΙΝΙΚΗ ΔΡΑΣΗ ΣΤΗΝ ΑΤΜΟΣΦΑΙΡΑ ΤΗΣ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ Μεταπτυχιακή

Διαβάστε περισσότερα

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ

ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ ΟΙ ΕΠΕΝΕΡΓΕΙΕΣ ΚΑΙ ΟΙ ΜΗΧΑΝΙΣΜΟΙ ΔΡΑΣΕΩΣ ΤΩΝ ΟΡΜΟΝΩΝ Κωνσταντίνος Καλλαράς Ιατρός Παθολόγος Καθηγητής Φυσιολογίας Εργαστήριο Πειραματικής Φυσιολογίας Ιατρικής Σχολής Α.Π.Θ. Γενικές έννοιες Ενδοκρινής έκκριση

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu

Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu KORTIKOSTEROIDI Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu STRESORI FIZIČKI EMOCIONALNI HOMEOSTAZA Stresni odgovor AMIGDALA HIPOTALAMUS CRH, AVP HIPOFIZA Direktna

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

ΟΡΜΟΝΕΣ ΥΠΟΘΑΛΑΜΟΥ- ΥΠΟΦΥΣΗΣ και ΕΠΙΦΥΣΗΣ

ΟΡΜΟΝΕΣ ΥΠΟΘΑΛΑΜΟΥ- ΥΠΟΦΥΣΗΣ και ΕΠΙΦΥΣΗΣ ΟΡΜΟΝΕΣ ΥΠΟΘΑΛΑΜΟΥ- ΥΠΟΦΥΣΗΣ και ΕΠΙΦΥΣΗΣ ----------------------------------- ΜΑΡΙΑΝΝΑ Α. ΝΤΑΛΑΜΑΓΚΑ, MD, MSc, MPH, PhD ΙΑΤΡΟΣ-ΒΙΟΠΑΘΟΛΟΓΟΣ ΑΝΑΠ. ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΒΙΟΛΟΓΙΚΗΣ ΧΗΜΕΙΑΣ-ΚΛΙΝΙΚΗΣ ΒΙΟΧΗΜΕΙΑΣ ΙΑΤΡΙΚΗΣ

Διαβάστε περισσότερα

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus Menstruacijski ciklus Velimir Šimunić Endokrinološka kontrola menstruacijskog ciklusa, a time i sustava za reprodukciju, vrlo je složena. U posljednja dva desetljeća dobivene su brojne nove informacije

Διαβάστε περισσότερα