Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Transcript

1 i financijskim tržištima i na financijskim tržištima Blanchard: Poglavlj 18. Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #1 i na financijskim tržištima Outlin prdavanja: 1. otvornost na tržištu dobara i usluga 2. otvornost na financijskim tržištima 3 dimnzij otvornosti: 1. otvornost na tržištu dobara mogućnost potrošača i poduzća da biraju izmđu domaćih i stranih dobara (ograničavajući faktor carin i kvot smanjuju s) 2. otvornost na financijskim tržištima mogućnost financijskih invstitora da biraju izmđu domać i stran financijsk imovin (ograničavajući faktor kontrola kapitala polako nstaj) 3. otvornost na tržištu faktora mogućnost odabira lociranja proizvodnj i mjsta zaposlnja (prsljnj tvornica na područja jftinij radn snag i migracij radnika u bogatija područja) naglasak na kratkom i srdnjm roku pa s koncntriramo na 1. i 2. dimnziju otvornosti Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #2

2 i financijskim tržištima Izvoz i uvoz trnd porasta uvoza i izvoza u udjlu BDP-a u prošlom stoljću porast obujma trgovin uvoz i izvoz s n krću uvijk ujdnačno razdoblja trgovinskog dficita (uvoz > izvoz) i suficita (izvoz > uvoz) mjr stupnja otvornosti: obujam trgovin = udio izvoza ili uvoza u BDP-u nij najbolja mjra otvornosti (SAD: 13%) mnogi sktori izložni stranoj konkurnciji bz da s to vidi u povćanom uvozu (otpor putm nižih cijna) udio agrgatnog outputa kojg čin utrživa dobra (tradabl goods) dobra koj s natjču sa stranim dobrima bilo na domaćm bilo na stranim tržištima bolji pokazatlj otvornosti (SAD: 60%) SAD i Japan imaju jdan od najmanjih udjla izvoza u BDP-u, oko 10%, dok Njmačka ima 33%, a Blgija čak 84% Mož li izvoz zmlj biti vći od BDP-a? mož jr izvoz sadrži i intrmdijarna dobra (Singapur) vličina udjla izvoza u BDP-u ovisi o gografskom položaju (udaljnosti od tržišta) i vličini zmlj (mal zmlj imaju vći udio izvoza/uvoza u BDP-u jr s spcijaliziraju za nkoliko proizvoda) Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #3 Izbor izmđu domaćih i stranih dobara otvorna konomija odluk potrošača: potrošnja ili štdnja potrošnja domaćih ili stranih dobara ( domaćg ili stranog outputa) odluk o portošnji tmlj s na rlativnoj cijni stranih dobara u odnosu na domaća ralni dvizni tčaj cijna stran rob u trminima domać rob vs. nominalni dvizni tčaj rlativn cijn valuta Nominalni dvizni tčaj 2 načina izražavanja nominalnog dviznog tčaja (E = xchang rat): 1) cijna domać valut izražna u stranoj valuti (HRK 1 = EUR 0.13) 2) cijna stran valut izražna u domaćoj valuti (EUR 1 = HRK 7,5) koristit ćmo ovaj način! mjrnj promjna dviznog tčaja: nominalna aprcijacija cijna domać valut porasla u trminima stran valut, što znači da j došlo do pada tčaja (E) pala j cijna stran valut u trminima domać nominalna dprcijacija cijna domać valut pala u trminima stran valut, što znači da j došlo do rasta tčaja (E) porasla j cijna stran valut Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #4

3 i financijskim tržištima primjr: razdoblj t EUR 1 = HRK 7.5 a) razdoblj t+1 EUR 1 = HRK 7.3 tčaj j pao, a kuna aprcirala (cijna kun rast, ujdno cijna ura pada pada tčaj) b) razdoblj t+1 EUR 1 = HRK 7,7 tčaj porastao, a kuna dprcirala (cijna kun pada, ujdno cijna ura rast rast tčaj) u uvjtima fiksnog dviznog tčaja zmlj mogu donijti odluku o njgovoj promjni: dvalvacija povćanja tčaja rvalvacija smanjnja tčaja ako s Hrvatska odluči na dvalvaciju (povćati tčaj prma uru), tada ć npr. Nijmci za istu količinu ura dobiti viš kuna, što ih mož potaknuti na vću kupovinu hrvatskih dobara (vći izvoz Hrvatsk) mđutim Nijmc n zanima samo koliko ć kuna dobiti za uro, ngo i kolika j cijna hrvatskih dobara u odnosu na ona u Njmačkoj ključno izračunavanj ralnog dviznog tčaja Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #5 Od nominalnog prma ralnom tčaju primjr prtpostavka: SAD proizvodi samo jdno dobro (Cadillac), kao i VB (Jaguar) za SAD kao domać gospodarstvo računamo ralni dvizni tčaj kao cijnu britanskih dobara u trminima amričkih dobara nominalni dvizni tčaj: 1 = $1.5 izračun rlativn cijn Jaguara u trminima Cadillaca ($): (1) Jaguar: x 1.5 po funti = $ (2) Cadillac: $ (3) $/40.000$ = 1.12 ralni dvizni tčaj izmđu SAD-a i VB = 1.12 ralni dvizni tčaj za sva proizvdna dobra izračun tmljm cjnovnih indksa za sva dobra u obj zmlj BDP dflator P* = BDP dflator stran zmlj (* ć svugdj označavati inozmstvo) P = BDP dflator domać zmlj E = nominalni dvizni tčaj Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #6

4 i financijskim tržištima Slika Izračun ralnog dviznog tčaja za cijli konomski sustav cijna britanskih dobara u funtama P* cijna britanskih dobara u dolarima EP* cijna amričkih dobara u dolarima P ralni tčaj ε = EP*/P napomna: ralni dvizni tčaj j indks i sam po sbi n daj nikakvu informaciju, ali j zato bitna njgova promjna ako npr. ralni dvizni tčaj (u SAD-u) izmđu SAD-a i VB porast za 10%, to znači da su sad amrička dobra 10% jftinija u odnosu na britanska promjn u ralnim dviznim tčajvima: ralna aprcijacija porast rlativn cijn domaćih dobara u trminima inozmnih dobara, ujdno i pad ralnog dviznog tčaja ralna dprcijacija smanjnj rlativn cijn domaćih dobara u trminima stranih dobara, ujdno i rast ralnog dviznog tčaja Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #7 "ralna" promjn rlativnih cijna dobara, a n promjn rlativnih cijna valuta važno: 1. nominalni i ralni dvizni tčaj n moraju s krtati u istom smjru! npr. mož doći do nominaln aprcijacij (njmački turist mož kupiti manj kuna s istim iznosom ura), ali i istovrmn raln dprcijacij zbog vć stop inflacij u Njmačkoj ngo u Hrvatskoj (cijn dobara u Hrvatskoj su manj ngo u Njmačkoj) P*/P > E 2. fluktuacij nominalnog dviznog tčaja djluju na ralni tčaj danas su razlik u stopama inflacij izmđu zmalja mal promjn u P*/P mal u odnosu na značajn promjn u E Od bilatralnih do multilatralnih dviznih tčajva zmlj imaju po nkoliko trgovinskih partnra, a n samo jdnog multilatralni/ fktivni ralni tčaj = pondrirani prosjk ralnih bilatralnih dviznih tčajva pondr za svaku zmlju trgovinskog partnra = udio trgovin s njom obično prosjk uvoza i izvoza (% izvoza+% uvoza)/ 2 multilatralni ralni tčaj kun prosjčna cijna hrvatskih dobara naspram prosjčnih cijna dobara hrvatskih trgovinskih partnra Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #8

5 i financijskim tržištima omogućuj divrzifikaciju portflja, špkulacij o krtanju domaćih i inozmnih kamatnih stopa, tčajva kupovina i prodaja financijsk imovin vći broj dviznih transakcija otvornost na financijskim tržištima zmlji omogućuj postojanj trgovinskog dficita/ suficita razlika s očituj u zaduživanju/ posuđivanju Bilanca plaćanja anja agrgirani popis vrijdnosti svih transakcija rzidnata nk zmlj s inozmstvom u tijku jdn godin uključuj trgovinsk i financijsk tokov 2 podbilanc: I Bilanca tkućih transakcija (tkući račun) 1. bilanca roba i usluga vanjskotrgovinska bilanca 2. nto dohodak (od ulaganja) 3. nto tkući transfri II Bilanca kapitalnih transakcija (račun kapitala) 1. kapitaln transakcij 2. nto financijsk transakcij 3. mđunarodn pričuv HNB-a idntitt BP suma podbilanci trbala bi biti jdnaka 0, ali u praksi nij kao korkcija katgorija statistička pogrška Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #9 BDP i BNP BDP vrijdnost dodana u zmlji BNP vrijdnost dodana od stran faktora proizvodnj u vlasništvu rzidnata BNP = BDP + nto faktorsk zarad (plaćanja iz svijta plaćanja svijtu) Izbor izmđu domać i stran imovin u otvornom gospodarstvu dvij odluk: da li držati stranu ili domaću valutu? da li držati stranu ili domaću imovinu koja donosi kamatu? ograničavanj imovin samo na obvznic; valut služ za domać transakcij primjr: izbor izmđu amričkih i britanskih obvznica za amričkog invstitora odluka invstiranja u amričk obvznic za svaki dolar uložn u obvznicu ov godin, drug s godin dobiva (1+i t ) dolara odluka invstiranja u britansk obvznic prvo j potrbno kupiti funt svaki dolar = 1/E t funti drug godin dobiva s (1/E t )(1+i t *) funti konvrzija funti u dolar iznos povrata u dolarima = (1/E t )(1+i t *)E t+1 E t+1 = očkivani nominalni tčaj drug godin kod invsticijskih odluka nij s dovoljno povoditi samo za razlikama u kamatnoj stopi, bitno j i što ć s događati s tčajm Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #10

6 i financijskim tržištima Slika Očkivani povrat od jdnogodišnj obvznic (SAD ili VB) za amričkog invstitora Godina t Godina t+1 SAD obvznic VB obvznic $1 $(1+i t ) $1 $(1/E t )(1+i t * )E t+1 (1/E t ) (1/E t )(1+i t * ) Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #11 prtpostavka: invstitorima bitna samo očkivana stopa povrata i zato žl držati samo imovinu s najvćom očkivanom stopom povrata za dani slučaj, ako s žli držati i amričk i britansk obvznic, on moraju imati istu stopu povrata pa mora vrijditi sljdća rlacija arbitraž: rorganiziramo: 1 + i 1 = (1 + i E t * )( E t t t + 1 E * t i = (1 + i ) t t E t 1 ) (npokrivni) kamatni paritt uncovrd intrst rat počtna prtpostavka proštra jr zanmaruj transakcijsk troškov i rizik uvjt kamatnog paritta j dobra aproksimacija stvarnosti za razvijn zmlj s otvornim, dobro organiziranim financijskim tržištima (Nw York, Frankfurt, London, Tokyo), dok ostal zmlj sa slabij razvijnim tržištm kapitala ili vćim kontrolama kapitala viš odstupaju od navdn rlacij Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #12

7 i financijskim tržištima Kamatna stopa i dvizni tčaj pišmo kamatni paritt kao: E E * t+ 1 t 1 + i = (1 + i ) 1 + t t E t ( E E )/ E t+ 1 t t j očkivana stopa dprcijacij domać valut ako j izraz ngativan radi s o aprcijaciji domać valut sv dok kamatna stopa ili očkivana dprcijacija nisu prvlik (do cca. 20%) vrijdi: E E * t + 1 t i i + t t E t iz arbitraž proizlazi da domaća kamatna stopa mora (otprilik) biti jdnaka inozmnoj kamatnoj stopi uvćanoj za očkivanu dprcijaciju domać valut primjr: razlika u kamatama na obvznic izmđu SAD-a i VB jdnaka 1,5% amričkim invstitorima s isplati ulagati u britansk obvznic samo ako očkuju dprcijaciju vću od 1.5% ako s n očkuj dprcijacija ili aprcijacija (izraz u zagradi j 0) onda ć domaći kamatnjak biti jdnak stranom primjr brazilskih obvznica Makro-vjžb (O.Vukoja) i financijskim tržištima #13