UPORABA SUNČEVE ENERGIJE ZA GRIJANJE VODE, PROSTORA I PROIZVODNJU EL. ENERGIJE. Uporaba Sunčeve energije SUNČEVO ZRAČENJE. prof.dr.sc.
|
|
|
- ÏἈχαϊκός Διαμαντόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Uporaba Sunčeve energije UPORABA SUNČEVE ENERGIJE ZA GRIJANJE VODE, PROSTORA I PROIZVODNJU EL. ENERGIJE SUNČEVO ZRAČENJE prof.dr.sc. Mladen Andrassy
2 SUNČEVO ZRAČENJE SADRŽAJ: - Elektromagnetsko zračenje -Sunčevo zračenje - karakteristike - energija Sunčevog zračenja - apsorpcija atmosfere - direktno i difuzno zračenje - Geometrijski odnos Sunce Zemlja -Zračenje na nagnutu plohu - Optimalni kut nagiba kolektora - Utjecaj stakla
3 SUNČEVO ZRAČENJE Elektromagnetski spektar i e.m. zračenje Sva tijela zrače! Energija zračenja razmjerna temperaturi: Stefan-Boltzmannov zakon: E = σ T 4, W/m 2 σ = 5,667x10-8 W/(m 2 K 4 ) Boltzmannova konstanta Intenzitet zračenja ovisi o valnoj duljini: Planckov zakon razdiobe: E λ = 2hc 2 ( hc λkt ) 5 λ exp 1
4 SUNČEVO ZRAČENJE Planckova spektralna razdioba zračenja temperatura površine Sunca Wienov zakon pomaka: λ max = 2897,8 / T, μm za T=6000 K λ max = 0,483 μm
5 SUNČEVO ZRAČENJE Karakteristike sunčevog zračenja inte nzit et zra čenj a intenzitet zračenja Sunce zrači vidljivu svjetlost i energiju svojstvenu temperaturi svoje površine od 6000 K prosječna temperatura površine Zemlje 15 C izvan atmosfere na površini zemlje Zemlja reflektira oko 30% prosječna temperatura atmosfere 20 C Zemlja odzračuje dugovalno zračenje prema svemiru temperature -270 C dugovalno IC zračenje valna duljina
6 SUNČEVO ZRAČENJE Karakteristike sunčevog zračenja Atmosferska apsorpcija na molekulama sastojaka zraka na granici atmosfere Rayleighovo prigušenje valna duljina, μm IC termografija Izobrazba termografera - stupanj I spektralni intenzitet zračenja, W / (m 2 μm)
7 Apsorpcijski prozori atmosfere Spektralna raspodjela apsorpcije, karakteristični pikovi faktor apsorpcije SUNČEVO ZRAČENJE Karakteristike sunčevog zračenja Vrijedi za debljinu sloja cijele atmosfere detalj spektra vodene pare valna duljina, μm atmosfera valna duljina, μm
8 SUNČEVO ZRAČENJE Energija sunčevog zračenja: Ukupno zračenje sunca (termonuklearna energija) x 10 9 TW Do granice zemaljske atmosfere dospijeva TW Atmosfera reflektira 30% te energije Na površinu Zemlje dospijeva TW puta više od proizvodnje primarne energije na Zemlji (13 TW) Sunčeva konstanta: 1367 W / m 2 Ukupno dozračena snaga na granici atmosfere Dozračena energija se troši na: -održavanje temperature oceana i kopna - cirkulaciju atmosfere i vode (isparavanje) - fotosintezu (30 TW ili 0,025%) Narušena ravnoteža dozračene i odzračene energije: efekt staklenika
9 1,0 0 SUNČEVO ZRAČENJE Ukupna apsorpcija atmosfere O CO 2, O 3 2 H 2 O 0,1 0,2 0,4 0, Valna duljina, μm Staklenički efekt Zaštita od UV zračenja
10 Direktno i difuzno zračenje SUNČEVO ZRAČENJE Zračenje dospijeva na zemlju kao izravno i difuzno (raspršeno) Raspršenje se događa: - na česticama vode (oblaci) i prašine - na molekulama plinova u atmosferi (Rayleighovo raspršenje) Rayleighovo raspršenje Molekule plina Difuzno zračenje Udio difuznog zračenja je veći zimi a manji ljeti!
11 SUNČEVO ZRAČENJE Geometrijski odnos Sunce Zemlja situacija na ljetni solsticij 21. lipnja koso zračenje okomito zračenje koso zračenje ljeto zima uslijed nagiba Zemljine osi prema ravnini ekliptike (23,5 ) nastupaju cikličke (godišnje) promjene dozračene energije N 23,5 S Sj. polutka ljeto J. polutka - zima
12 SUNČEVO ZRAČENJE Tok promjene dozračene energije na horizontalnu plohu dnevno dozračena energija, MJ / (m 2 dan) z. širina S K R L S P S V O T S L (sj. polutka) S V O T S L S K R L S P ( j. polutka) mjeseci U svrhu optimalnog iskorištenja Sunčevog zračenja potrebno je uređaje za prijam naginjati tako da uvijek primaju okomito direktno zračenje! Za to bi bili potrebni skupi mehanički uređaji sa složenom automatikom
13 SUNČEVO ZRAČENJE Optimalni nagib kolektora β u stupnjevima za Zagreb (45 50 N) Za kolektor usmjeren prema jugu (γ( = 0) uz podešavanje nagiba kolektora dobiva se godišnje ukupno dozračenu energiju 6900 MJ/m 2 a uz fiksni kut nagiba β = MJ/m 2 (5% manje). Podešavanje je isplativo samo za sezonsko korištenje. Npr. za lipanj rujan uz β = 20 dobiva se 13% više nego s β = 45
14 Zračenje na nagnutu plohu normala na nagnutu plohu SUNČEVO ZRAČENJE α s γ s γ s zenit vertikala nagnuta ploha β - nagib plohe γ - azimut plohe γ s azimut sunca ϑ - kut upada zrake ϑ z zenitni kut α s kut visine sunca
15 Zasjenjenje kolektora SUNČEVO ZRAČENJE Kako bi se izbjeglo međusobno zasjenjivanje kolektora tijekom godine, treba odrediti najmanji potrebni razmak redova L. L H H L = + tg β tg α tg α p = p tg α s cos ( γ γ ) s gdje je projekcija α s na ravninu okomitu na plohu kolektora. Proračun se radi za najnepovoljniji α p
16 SUNČEVO ZRAČENJE Utjecaj pokrovnog stakla kolektora Kolektor Dolazno zračenje Pokrovno staklo štiti od gubitaka topline: - konvektivnih - radijacijskih pokrovno staklo Gubici zračenja zbog stakla: Dio zračenja ne prolazi kroz staklo (apsorpcija + refleksija). Važno svojstvo stakla: Faktor transmisije: τ = propušteno upadno
17 SUNČEVO ZRAČENJE Faktor transmisije stakla τ ovisi o valnoj duljini λ i o kutu upada zračenja ϑ za ϑ = 90 Staklo propušta kratkovalno zračenje zračenje Sunca T = 6000 K - λ max = 0,5 μm Staklo ne propušta dugovalno zračenje zračenje kolektora T = 350 K - λ max = 8,6 μm
18 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE Uporaba Sunčeve energije
19 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SADRŽAJ: - Solarno hlađenje i grijanje dizalicom topline -Načelo dizalice topline - mehaničke - apsorpcijske - adsorpcijske - Solarni bazeni - Desalinizacija (morske) vode - Fotonaponske ćelije -načelo rada - vrste i karakteristike - osnovni dijelovi sustava - primjeri primjene
20 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNO HLAĐENJE I GRIJANJE DIZALICOM TOPLINE Dizalica topline: uređaj kojim se toplina izvora topline niske temperature dovodi na višu temperaturnu razinu ponora topline II glavni stavak termodinamike: za to je potrebna neka vrsta pogonske energije Pri solarnom hlađenju Sunčeva energija može služiti: - za pogon dizalice topline - izravno, kod apsorpcijskih i adsorpcijskih d.t. - neizravno, kao izvor el. energije, kod mehaničkih d.t. - kao izvor topline d.t.
21 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE NAČELO RADA DIZALICE TOPLINE PRIG. VENTIL Mehanička dizalica topline p K, T k p O, T O KONDENZATOR W ISPARIVAČ Radne tvari: freoni, amonijak, CO 2, metil klorid, izobutan Q o KOMPRESOR Bilanca energije: Q o + W = Q k Pokazatelji dobrote (COP): za rashladni režim faktor hlađenja: ε = 0 Q za ogrjevni režim faktor grijanja: ε g Q 0 W = k = ε0 + 1 W Za ogrjevno-rashladni režim faktor pretvorbe: ( + ) Q0 Q k ξ = = 2ε0 + 1 W
22 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNO HLAĐENJE I GRIJANJE DIZALICOM TOPLINE Apsorpcijska dizalica topline Pumpa Radne tvari su dvojne smjese: amonijak-voda, voda-litijev bromid Rad se temelji na svojstvu dvojnih smjesa da topla otopina niže koncentracije može apsorbirati hladniju paru više koncentracije! Pogon generatora zahtijeva >80 Faktori hlađenja, grijanja i pretvorbe znatno slabiji od m.d.t. Najčešće samo za hlađenje - ε 0 =0,6 0,8. Pri pogonu Sunčevim kolektorima Q 0 /Q sunca =0,1 0,15
23 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNO HLAĐENJE I GRIJANJE DIZALICOM TOPLINE Adsorpcijska dizalica topline vakuumska komora adsorber/ desorber topla voda rashl. voda hladna voda isparivač/kondenzator troputni ventil orebrena cijev orebrenje pumpa adsorbent topla voda rashladna voda hladna voda Radna tvar: voda, Adsorbent: silika gel Rad u dva ciklusa: Adsorpcija/isparivanje (hlađenje): hlađena voda stuji kroz isparivač i predaje toplinu radnoj tvari u vakuumskoj komori. Pare se adsorbiraju u silika gelu (egzotermno rashl. voda) Desorpcija/kondenzacija (regeneracija): topla voda struji kroz desorber i regenerira silika gel. Para radne tvari kondenzira na kondenzatoru hlađenom rashl. vodom. Za isparivanje pri 10 C potreban 99% vakuum (aps. tlak 0,012 bar)
24 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNO HLAĐENJE I GRIJANJE DIZALICOM TOPLINE Shema klimatizacije sa sorpcijskom dizalicom topline Karakteristike rashl. učinak u skladu s insolacijom Solarni sustav se može priključiti na postojeći sustav aparata (fan-coil, podno grijanje) Sunčevi kolektori spremnik tople vode kotao sorpcijska d.t. klima komora spremnik hladne vode hlađeni strop klimatizirani zrak
25 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNO HLAĐENJE I GRIJANJE DIZALICOM TOPLINE Sunčeva energija kao izvor topline za D.T. Kompresijska D.T. (FSB) s otvorenim kolektorom kao izvorom topline
26 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE SOLARNI BAZENI akumulatori topline Sunčevo zračenje neslana voda 30 C slana voda 90 C toplina se apsorbira i akumulira na dnu bazena Jeftinije od kolektora sa spremnikom Objedinjen kolektor i spremnik Toplina se apsorbira na dnu i grije vodu Voda zasoljena topivost raste s temp. Slanija voda ostaje na dnu toplija Površinska voda za hlađenje Eksperimentalno: realizacija kružnog procesa (npr. Stirlingov motor)
27 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE DESALINIZACIJA (MORSKE) VODE Proizvodnja pitke vode i/ili soli Primjenjivo samo u vrelim krajevima Dno bazena premazano apsorpcijskim premazom, kosi pokrov proziran za Sunčevo zračenje, tanki sloj slane vode isparava, para kondenzira na pokrovu i cijedi se u sabirnik
28 Pasivno solarno grijanje Tri osnovna načina pasivnog solarnog grijanja su direktno grijanje, termo-akumulacijski zid (Thombe wall) i zimski vrt. Direktno grijanje Velike prozorske površine koriste se za propuštanje sunčevog zračenja u prostore zgrade gdje se sunčeva energija apsorbira i akumulira u zidovima većeg eg toplinskog kapaciteta (npr. beton velike gustoće, cigla). Prozore je najbolje smjestiti na južnim fasadama, pri čemu bi dnevne i spavaće e sobe trebale biti smještene na toj strani kuće, dok se ostale prostorije poput kuhinje, kupaonice itd.. smještaju u sjevernim dijelovima kuće.
29 Pasivno solarno grijanje Direktno solarno grijanje raspršujuće staklo dvostruko staklo 0,6 m razmaka beton 125 mm izolacija 125 mm beton 200 mm ožbukana cigla 200 mm
30 Direktno solarno grijanje Pasivno solarno grijanje IC termografija Izobrazba termografera - stupanj I
31 Pasivno solarno grijanje Termo-akumulacijski zid (Thombe wall) Veće e količine ine sunčeve energije mogu se na kontrolirani način prikupiti uz pomoć termo-akumulacijskog zida-solarnog kolektora poznatog još kao Thombe wall. Isti se sastoji od betonske ploče (debljine 30-tak cm) pokrivene staklom izvana. Zrak cirkulira slobodnom konvekcijom (ili iznimno uz pomoć ventilatora) između stakla i apsorbera-betonske betonske ploče. Pokretna izolacija se može e koristiti za smanjivanje toplinskih gubitaka u dane s niskom insolacijom,, dok se ljeti njome spriječava pregrijavanje zida odnosno prostora.
32 Pasivno solarno grijanje Thombe wall IC termografija Izobrazba termografera - stupanj I
33 Zimski vrt (staklenik) Pasivno solarno grijanje Zimski vrt djeluje poput solarnog kolektora gdje ulogu apsorbera imaju zidovi (velikog toplinskog kapaciteta) i pod. Istovremeno time se osigurava i dodatni prostor boravka čime se jedino mogu opravdati visoki troškovi ugradnje. Zagrijani zrak iz zimskog vrta se distribuira u ostatak kuće e kroz otvore slobodnom konvekcijom ili pak ventilatorom.
34 Pasivno solarno grijanje Zimski vrt (staklenik)- načini ugradnje
35 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu.
36 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE Otkrio Becquerel 1839., objasnio Einstein Nobelova nagrada Princip rada: fotoelektrični efekt Pod djelovanjem fotona izbijaju se elektroni iz osiromašenog područja PNspoja (obično silicij) i putuju prema neg. sabirniku a pozitivne čestice (šupljine) poz. sabirniku EM sila (napon). Strujni krug kroz trošilo. Napon jedinične ćelije: 0,5 V Gustoća struje: od 50 A/m 2 na više ovisno o: vrsti materijala ćelije i Vrste: intenzitetu zračenja - amorfne, η = 4 do 6 % - polikristalne, η = 10% - monokristalne, η = 15%
37 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE FN modul FN ćelija Primjena fotonaponskih modula: Fotonaponski moduli serijski spoj ćelija za potreban napon, npr. 24 za 12 V - paralelni spoj za snagu: npr. oko 1,5 m 2 za 100 W (pri 1000 W/m 2 insolacije) - za autonomiju napajanja: npr. svjetionici, parking automati, autoceste, elektronički uređaji, svemirske letjelice - u nedostatku komunalnog električnog napajanja: kuće za odmor i sl. - komercijalna proizvodnja el.energije: EU do MW
38 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE Primjeri uporabe za autonomiju napajanja
39 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE Primjer kućne fotonaponske instalacije Potreban akumulator za pohranu energije i izjednačavanje opterećenja Za pogon potrošača izmjenične struje potreban inverter DC/AC pretvarač Gubici u pretvorbi smanjuju stupanj djelovanja sustava
40 OSTALI NAČINI KORIŠTENJA SUNČEVE ENERGIJE FOTONAPONSKE ĆELIJE Primjeri korištenja Phalk Mont Soleil, Švic.. (Bern), 0,02 km2, 500 kw, 700 MWh/god, 5 mil.. EUR (1992.), monokristal Si Problemi: globalno: -slaba iskoristivost -visoka cijena: Hrvatska: 8 10 Eur/W -izostanak poticaja -poteškoće pri ishođenju suglasnosti za priključak na mrežu
41 SUNČEVO ZRAČENJE IC termografija Izobrazba termografera - stupanj I
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
SOLARNI KOLEKTORI I NJIHOVA PRIMJENA
SOLARNI KOLEKTORI I NJIHOVA PRIMJENA Univerzitet Crne Gore Mašinski fakultet Prof. dr Igor Vušanović igorvus@ac.me SUNCE KAO IZVOR ENERGIJE Najveći izvor obnovljive energije je Sunce čije zračenje dolazi
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO
4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline Q I (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija, ) 2. vanjski izvori topline Q
Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Energija sunca. Korištenje energije sunca za proizvodnju el. energije (i grijanje) Prof.dr.sc. Zdenko Šimić FER
Energija sunca Korištenje energije sunca za proizvodnju el. energije (i grijanje) Prof.dr.sc. Zdenko Šimić FER 2010. zdenko.simic@fer.hr Sadržaj Uvod Sunčevo zračenje na horizontalnu i položenu plohu Korištenje
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Primjena IC termografije u graditeljstvu i restauraciji umjetnina
Primjena IC termografije u graditeljstvu i restauraciji umjetnina Dr.sc. Lovre Krstulović-Opara, red. prof. Edo Modun, dipl. oecc. Katedra za konstrukcije Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje
UVOD U KVANTNU TEORIJU
UVOD U KVANTNU TEORIJU UVOD U KVANTNU TEORIJU 1.) FOTOELEKTRIČKI EFEKT 2.) LINIJSKI SPEKTRI ATOMA 3.) BOHROV MODEL ATOMA 4.) CRNO TIJELO 5.) ČESTICE I VALOVI Elektromagnetsko zračenje UVOD U KVANTNU TEORIJU
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
UPORABA SUNČEVE ENERGIJE ZA GRIJANJE VODE, PROSTORA I PROIZVODNJU EL. ENERGIJE
Fakultet strojarstva i brodogradnje/sveučili ilište u Zagrebu UPORABA SUNČEVE ENERGIJE ZA GRIJANJE VODE, PROSTORA I PROIZVODNJU EL. ENERGIJE Sunčani kolektori Sunčani sustavi Doc.dr dr.sc.. Damir Dović
Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2
1. zadata Vodena para vrši promjene stanja po desnoretnom Ranineovom cilusu. Kotao proizvodi vodenu paru tlaa 150 bar i temperature 560 o C. U ondenzatoru je tla 0,06 bar, a snaga turbine je 0 MW. otrebno
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Utjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
ZEMLJINO MAGNETSKO POLJE
ZEMLJINO MAGNETSKO POLJE Sunce je zvijezda najbliža Zemlji; tijelo sferna oblika s R = 1.4 10 6 km (može obuhvatiti Zemlju i Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje) sastoji se od vrlo zgusnutih i užarenih
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1 Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
10. BENZINSKI MOTOR (2)
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak 10. BENZINSKI MOTOR (2) 1 Sustav ubrizgavanja goriva Danas Otto motori za cestovna vozila uglavnom stvaraju gorivu smjesu pomoću sustava za ubrizgavanje
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Autor: dr.sc. Maja Božičević Vrhovčak, dipl.ing.
Društvo za oblikovanje održivog razvoja Unska 3, 10000 Zagreb Tel: 01/6129 986, fax: 01/6129 890 www.door.hr info@door.hr Autor: dr.sc. Maja Božičević Vrhovčak, dipl.ing. Predgovor Društvo za oblikovanje
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
konst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Srednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
OPTIMIRANJE KORIŠTENJA SOLARNE ENERGIJE FOTONAPONSKOM PRETVORBOM
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br.125 OPTIMIRANJE KORIŠTENJA SOLARNE ENERGIJE FOTONAPONSKOM PRETVORBOM Ivan Cvrk Zagreb, ožujak 2011. Ivan Cvrk 0036400493 ii
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula
Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Sve-u-jednom komfor za stambene primjene. Katalog Grijanje
Sve-u-jednom komfor za stambene primjene Katalog 2016. 2017. Grijanje Daikin nudi raznovrsna energetski učinkovita rješenja za grijanje s niskim emisijama CO 2, bez obzira na to nadograđujete li sustav
BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE
BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE Pasivni prozori su najzahtjevniji građevinski proizvodi: Moraju biti providni i neprovidni, svjetlopropusni zimi, svjetlonepropusni ljeti,
Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Predavanje: ISPLATIVOST PRIMJENE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA 2. DIO Predavač: Prof.dr.sc. Igor BALEN, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Predavanje: ISPLATIVOST PRIMJENE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA 2. DIO Predavač: Prof.dr.sc. Igor BALEN, Fakultet strojarstva i brodogradnje UVOD Održivi razvoj modernog društva uvjetovan je racionalnim gospodarenjem
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
TOPLINA I TEMPERATURA:
GEOMETRIJSKA OPTIKA 1. U staklenoj posudi s ravnim dnom nalazi se sloj vode (n v =1,33) debljine 5 cm, a na njemu sloj ulja (n u =1,2) debljine 3 cm. Iz zraka na ulje upada svjetlost pod kutom 45, prolazi
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.3
KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.3 Instalacije: GEOTERMALNE TOPLOTNE PUMPE Pripremio: Dr Igor Vušanović ZAŠTO TOPLOTNE PUMPE? Toplotne pumpe su jedini uređaji koji mogu regenerisati dio izgubljenje energije
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Pojednostavljeni postupak proračuna gubitaka topline prema EN12831
3 PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE ZIMA Dva postupka proračuna toplinskog opterećenja (toplinskih gubitaka) prostorija i cijele zgrade prema EN12831: pojednostavljen podroban Primjena pojednostavljenog proračuna
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE
List:1 EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE NEKI PRIMJERI ZA RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE UTJECAJNI FATORI EKONOMIČNOSTI POGONA: Konstrukcijska izvedba energetskih ureñaja, što utječe
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Prijenos topline Vođenje (kondukcija) Strujanje (konvekcija) Zračenje (radijacija):
Prijenos topline Toplina je dio unutrašnje energije nekog tijela koja prelazi iz područja više temperature u područje niže temperature. Taj prijelaz se odvija na 3 načina: Vođenje (kondukcija): čvrsta
OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od
Vrijedi: OD 20 LIPNJA 2012 Lindab CJENiK 2012 Sustav za odvodnju oborinskih voda i dodaci Lindab Elite sustav zaštite proizvoda >>> 3 Lindab Rainline Lindab Elite R Žlijeb Duljina: 4 m i 6 m 190 Elite
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE
Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec List: ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE ENERGETSKI SUSTAVI S PARNIM PROCESOM - Gorivo: - fosilno (ugljen, loživo ulje, prirodni plin) - nuklearno(u
Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012.
STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012. TEMA: "NISKOTEMPERATURNO GRIJANJE DIZALICAMA TOPLINE S ANALIZOM ISPLATIVOSTI - 2.DIO" Autor: Prof.dr.sc.
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU
Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790 Str. 81 PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje
Snage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o održanju energije: energija se ne može
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
![35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD](/thumbs/60/45174330.jpg "35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD")
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Dimenzije: visina mm širina mm dubina mm Težina kg
TehniËki podaci Tip ureappleaja: solarni ploëasti kolektor Jedinica VFK 145 V VFK 145 H VFK pro 125 Površina bruto/neto m 2 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 Sadržaj apsorbera l 1,85 2,16 1,85 PrikljuËak
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Nije moguće znati apsolutnu vrijednost specifične unutarnje energije u procesnog materijala, ali je moguće odrediti promjenu ove veličine, koja odgovara promjenama
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Logatherm WPL 14 AR T A ++ A + A B C D E F G A B C D E F G. kw kw /2013
WP 14 R T d 9 10 11 53 d 2015 811/2013 WP 14 R T 2015 811/2013 WP 14 R T Naslednji podatki o izdelku izpolnjujejo zahteve uredb U 811/2013, 812/2013, 813/2013 in 814/2013 o dopolnitvi smernice 2010/30/U.
Efikasnim korištenjem energije u kućanstvu štedimo novac!
UVOD Prilikom kupnje kuće ili stana, kućanskih uređaja i opreme, imajte u vidu da svaka od tih investicija ima dvije cijene. Jedna je cijena kupnje, a druga je cijena korištenja i održavanja. Premda većina
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE
(Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Dijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Toplina, proračun gubitaka i sustavi grijanja. Prof. dr. sc.. Josip Borošić Mr. sc.. Božidar Benko
Toplina, proračun gubitaka i sustavi grijanja Prof. dr. sc.. Josip Borošić Mr. sc.. Božidar Benko Toplina Prirodno zagrijavanje zaštićenih prostora transformacija svjetlosne energije sunca u toplinsku
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije