KAIŠNI PAROVI 3. UPUTSVA ZA PRORAČUN KAIŠNIH PAROVA PREMA KATALOGU CONTINENTAL (SYNCHROBELT HTD - SYNCHRONOUS BELT DRIVES)
|
|
- Ευγένεια Δασκαλοπούλου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 KAIŠNI PAROVI 1. UVODNA RAZMATRANJA 2. KARAKTERISTIKE ZUPČASTIH KAIŠNIH PRENOSNIKA 3. UPUTSVA ZA PRORAČUN KAIŠNIH PAROVA PREMA KATALOGU CONTINENTAL (SYNCHROBELT HTD - SYNCHRONOUS BELT DRIVES) 4. TABELE ZA PRORAČUN ZUPČASTIH KAIŠNIH PRENOSNIKA
2 UVODNA RAZMATRANJA Kaišni, odnosno remeni parovi, omogućuju prenošewe mehaničke energije između vratila na rastojawu. Svojim radom ne stvaraju dinamička opterećewa, buku niti vibracije, a pri tome se ne pojavquju zazori u prenosniku, kakav je slučaj sa zupčanim prenosnicima. Radno opterećenje posredstvom kaišnog para moguće je preneti na dva načina: 1. posredstvom sile trenja na kontaktu između kaišnika i kaiša 2. zahvatanjem zubaca kaiša sa zupcima kaišnika Način prenošenja radnog opterećenja kako je prethodno navedeno, predstavqa jedan od načina podele kaišnih parova. Drugi način podele može se izvršiti na osnovu oblika profila kaišnog para ( kaišnik - kaiš ) i to prema slici 1: Oblici profila Pqosnati klinasti Poly V Zup~asti slika 1. Podela kaišnih parova prema obliku profila
3 Kako su elementi prenosa snage mašina alatki specifični sa aspekta opterećenja koja trpe, kao i zahteva za pouzdanim radnim karakteristikama to se u najvećem broju slučajeva kod njihovog projektovanja koriste zupčasti kaišni prenosnici, pa se iz tog razloga u ovom radu samo oni uzimaju u razmatranje. KARAKTERISTIKE ZUPČASTIH PAROVA Prenošenje obrtnog momenta ostvaruje se zahvatanjem zubaca kaiša sa nazubljenim kaišnikom. Odstraweno je elastično klizawe i tako izbegnuta potreba za velikom silom pritezawa kaiša. Na ovaj način smawena su dodatna opterećewa vratila pogonskog motora i zavojnog vretena podsistema za pomoćno kretawe mašine alatke. Masa kaiša po jedinici dužine nije velika pa su dopuštene velike obimne brzine i to do 80 m/s. Ovakvi kaiševi su dovoljno elastični tako da je uticaj savijawa kaiša oko kaišnika na radni vek kaiša skoro potpuno otklowen, dopuštena je primena kaišnika malog prečnika, što konstrukciju čini kompaktnom. Profili zupčastih kaiševa mogu biti trapezni ili polukružni. Za odvođewe snage sa obe strane kaiša, zupci mogu biti sa obe strane. Standardima je predviđeno po nekoliko veličina koraka zubaca. Korak trapeznog profila je colovni (standardom se ovaj profil označava slovima L ili H) tako da preveden u milimetre ne predstavlja ceo broj. Za polukružni profil (standardna oznaka M) korak je dat u milimetrima. Na osnovu ove dve vrste profila izvedeno je nekoliko novih za specijalne primene. Radi se o različitim oblicima profila bokova koji doprinose smanjenju napona u zupcima i povećavaju nosivost kaiša.
4 Polukružni nazubljen sa jedne strane Polukružni nazubljen sa obe strane Trapezni nazubljen sa jedne strane Trapezni nazubljen sa obe strane slika 2. Oblici profila zupčastih kaiševa S obzirom na sve veće zahteve u pogledu pouzdanosti, geometrijske i radne tačnosti, velikih brzina, uštede pogonske energije itd. pred savremene mašine alatke, a samim tim i pred elemente podsistema za pomoćno kretanje (kretanja), zupčasti kaišni parovi (kao deo tih podsistema) moraju da zadovolje sledeće karakteristike: Pouzdanost u radu Mogućnost prenošewa velikih opterećewa Smawene vibracije i tih rad Jednostavnost montaže i održavawa Veliki stepen iskorišćewa Dug vek trajawa Da bi zadovoljili ovako ozbiljne uslove, neophodna je savremena tehnologija i primena novih materijala pri proizvodnji zupčastih kaiševa. Na sledećoj slici dat je primer konstrukcije kaiša (proizvodnja firme Continental) koji se primenjuje kod elemenata pomoćnih kretawa mašina alatki.
5 slika 3. Konstrukcija kaiša - proizvođač continental Kako se na slici 2 vidi kaiš je izrađen iz dva sloja pri čemu je unutrašwi sloj kaiša armiran staklenim vlaknima radi povećawa radnog veka i smanjenja istezanja odnosno elastične deformacije kaiša. 1. omotač kaiša izrađen je od polihloroprena (elastomerno jedinjenje otporno na visoka opterećenja, pruža dobru zaštitu od uticaja spoljašnje sredine -otporaan na ulje...) 2. dodirne površine (poliamidna tkanina delimično otporna na abraziju sa niskim koeficijentom trewa, obezbeđuje veliku čvrstoću zubaca) 3. staklena vlakna ( obezbeđuje dobru zaštitu od istezanja kaiša i veliku zateznu čvrstoću kaiša ) Pre nego što pristupimo samom izboru kaišnog prenosnika daćemo nekoliko primera ugradnje ovog tipa prenosnika
6 slika 4. Primer zupčastog kaišnog prenosnika kod mašine alatke UPUTSTVA ZA PRORAČUN KAIŠNIH PAROVA PREMA KATALOGU CONTINENTAL (SYNCHROBELT HTD - SYNCHRONOUS BELT DRIVES) 1. KARAKTERISTIKE SYNCHROBELT HTD KAIŠNIH PRENOSNIKA Proizvođač CONTINENTAL za svoje kaiše serije SYNCHROBELT HTD navodi sledeće osobine: 1. Specijalno projektovan profil kaiša odnosno kaišnika obezbeđuje veoma tačnu sinhronizaciju, sigurnost protiv preskakanja zubaca kaiša čak i pri velikim opterećenjima uz malu silu pritezanja i velike obimne brzine. 2. SYNHROBELT HTD kaiševi obezbeđuju efikasan prenos snage pod radnim uslovima koji su do sada zahtevali primenu lančanih prenosnika 3. Obezbeđuju projektovanje prenosnika za teške uslove rada kompaktne konstrukcije i male težine
7 4. Ne zahtevaju podmazivanje i periodično pritezanje. Ovi kaiševi su otporni na koroziju, ulje, temperaturne promene u rasponu od -40 do C, takođe su otporni na vodu. 2. OZNAČAVANJE KAIŠA Oznaka SINCHROBELT HTD kaiševa sastoji se iz četiri dela: I. HTD univerzalna oznaka za sve tipove kaiša i nalazi se na prvom mestu II. Na drugom mestu dolazi oznaka dužine kaiša data u milimetrima; III. Oznaka na trećem mestu predstavlja korak zubaca i može biti 3M, 5M, 8M i - brojna vrednost u milimetrima; IV. Na četvrtom mestu nalazi se oznaka širine kaiša u milimetrima. Primer: oznaka HTD 960-8M-50 označava kaiš čija je dužina 960 mm, korak zuba 8 mm i širina 50 mm KAIŠNICI Pored kaiševa proizvođač u kompletu isporučuje i odgovarajuće kaišnike. Kaišnici su sa prethodno obrađenim otvorima za vezu sa ostalim elementima prenosnika, osim ukoliko se drugačije ne zahteva. Materijal kaišnika zavisi od veličine kaišnika kao i od snage koja se prenosi. Proizvođač nudi pri izboru tri materijala: 1. aluminijumsku leguru AlCuMgPbF36 ili AlCuMgPbF38 2. čelik St9S20K 3. sivo liv GG-25 ukoliko naručbenca ne sadrži specifikaciju u pogledu materijala, bira se materijal na osnovu praktičnog iskustva.
8 Na kaišnike se postavlja dodatni obod koji pruža zaštitu od spadawa kaiša u toku rada. Neophodno je u kaišni prenosnik ugraditi bar jedan kaišnik sa obodom. Obično se uzima manji kaišnik, radi smawewa troškova. Takođe je moguća ugradwa oba kaišnika sa obodom, ili kaišnike od kojih svaki ima obod samo sa jedne strane. U slučaju prenosnika sa osnim rastojawem a > 8* d WK, gde je d WK podeoni prečnik malog kaišnika neophodna je ugradwa oba kaišnika sa obodom. Visina oboda na kaišnicima treba da je jednaka najmanje debljini kaiša koji se po njima kreće. Debljina oboda zavisi od spoljašnjeg prečnika kaišnika. Sb da dw slika 5. Izgled kaišnika sa karakterističnim dimenzijama na slici 5 date su oznake dimenzija: d a [mm] - spoljašwi prečnik kaišnika d W [mm]- podeoni prečnik kaišnika S b [mm] - debljina oboda kaišnika 3.1. OZNAČAVAnjE KAIŠNIKA Proizvođač SINCHROBELT HTD kaišnike označava na sledeći način: I. oznaka P je univerzalna za sve kaišnike i nalazi se na prvom mestu II. brojna oznaka na drugom mestu označava broj zuba kaišnika III. oznaka na trećem mestu sastoji se iz brojne vrednosti koja označava korak zubaca kaišnika i slova M IV. brojna oznaka na četvrtom mestu označava širinu kaišnika
9 V. oznaka F označava kaišnik sa obodom na obe strane (ukoliko ova oznaka ne postoji kaišnik je bez oboda) Primer: oznaka P40-8M-50F označava kaišnik sa 40 zuba sa korakom zuba t=8 mm kaišnik namenjen za korišćenje kaiša debljine b=50 mm, a kaišnik je sa obostrano postavljenim obodom. 4. OPŠTE OZNAKE POTREBNE ZA IZBOR KAIŠA Na slici 6 prikazan je šematski prikaz zupčastog kaišnog prenosnika sa merama potrebnim za njegov proračun. slika 6. Šematski prikaz kaišnog prenosnika sa označenim elmentima koji utiču za wegov proračun U tabeli 1 dato je objašwewe svih oznaka sa slike 6, kao i oznake veličina koje se koriste kasnije u proračunu.
10 tabela 1. Opis veličina prema slici 6 i veličina koje se koriste u proračunu. Oznaka veličine Opis veličine Jedinica a osno rastojanje [mm] b širina kaiša [mm] C 0 faktor veka trajanja - C 1 faktor zahvata zubaca - C 2 faktor opterećenja - C 3 faktor ubrzanja - C 4 Faktor vremena rada - C 5 Faktor dužine - d a Spoljašnji prečnik kaišnika [mm] d ag Spoljni prečnik velikog kaišnika [mm] d ak Spoljni prečnik malog kaišnika [mm] d w Podeoni prečnik kaišnika [mm] d w1 Podeoni prečnik pogonskog [mm] kaišnika d w2 Podeoni prečnik gonjenog kaišnika [mm] d wg Podeoni prečnik velikog kaišnika [mm] d wk Podeoni prečnik malog kaišnika [mm] F v Sila prednaprezanja kaiša [N] F Noramalna sila u kaišu [N] i Prenosni odnos - L W Standardna dužina kaiša [mm] n 1 Broj obrtaja pogonskog kaišnika [min -1 ] n 2 Broj obrtaja gonjenog kaišnika [min -1 ] n g Broj obrtaja velikog kaišnika [min -1 ]
11 Oznaka veličine Opis veličine Jedinica n k Broj obrtaja malog kaišnika [min -1 ] P Snaga koja se prenosi [kw] P R Veličina snage za širinu kaiša [kw] t Korak zubaca [mm] V Brzina kaiša [m/s] Z Broz zuba kaiša - Z 1 Broj zuba pogonskog kaišnika - Z 2 Broj zuba gowenog kaišnika - Ugao otklona kaiša [ 0 ] Obvojni ugao malog kaišnika [ 0 ] * Oznake su usvojene prema katalogu proizvođača continental 5. DIJAGRAM TOKA PRORAČUNA KAIŠNOG PRENOSNIKA Da bi se moglo pristupiti proračunu kaišnog prenosnika potrebno je unapred poznavati odrećene veličine koje proističu iz zahtevanih radnih karakteristika projektovane mašine: 1. Snaga motora za pomoćno kretanje 2. Izlazni broj obrtaja na motoru 3. Broj obrtaja zavojnog vretena 4. Približno osno rastojanje 5. Maksimalno dopušten podeoni prečnik velikog kaišnika 6. Tip mašine za koju se projektuje pomoćno kretawe Ukoliko su poznate gore navedene veličine proizvođač Conttinental nudi algoritam u šesnaest koraka za proračun potrebnog kaišnog para:
12 1. Na osnovu tipa mašine za koju se projektuje kaišni prenosnik bira se iz tabele 26 na strani 34/35 (Tab. 2 str.15) faktor opterećewa C 2 2. Fakror ubrzawa C 3 bira se iz tabele 27 na strani 36 ( tab.3. str15) na osnovu odnosa 1 / i (u našoj literaturi naziva se faktor prenosnog odnosa) 3. Faktor vremena rada C 4 bira se iz tabele 28 na strani 36 (tab.5 str. 15) i to na osnovu pretpostavljenog vremena rada mašine u časovima na dan 4. Ukupni faktor opterećewa izračunava se prema formuli: C 0 = C 2 + C 3 + C 4 5. Na osnovu proizvoda P*C 0 (P snaga koja se prenosi) i broja obrtaja malog kaišnika usvaja se korak zuba kaiša prema nomogramu na strani Prenosni odnos računa se kao : i = n 1 / n 2 = Z 2 / Z 1 7. Broj zuba Z g i Z k kaišnika i podeoni prečnici d wk i d wg računaju se prema sledećim formulama: Z 2 = Z g ; Z 1 = Z K = Z g / i, i uslova da je maksimalni podeoni prečnik velikog kaišnika mawi od zadate vrednosti; d wk i broj zuba velikog kaišnika Z g usvaja na osnovu tabele14 na strani 23 (Tab.9 - Tab.11 str.16,17) 8. Računska dužina kaiša proračunava se prema formuli: L W t = 2 * a + * ( Z 2 G + Z K t 2 [ * ( Z G Z K ] ) + π ; 4 * a na osnovu računske dužine kaiša usvaja se standardna dužina kaiša L W i broj zuba kaiša Z (tab.12 - tab.14 str.17) t Z 9. Brzina kaiša računa se prema formuli: K * n V = 3 60 *10 * K
13 10. Osno rastojawe kaišnika računa se prema sledećoj formuli: a = 1 4 L w t * ( Z 2 G + Z K ) + L W t * ( Z 2 G + Z K ) 2 t 2 * * ( Z π 11. Obvojni ugao na malom kaišniku računa se prema formuli: G Z K ) t * ( Z Z β = 2 * arccos 2 * π * a G K ) Broj zubaca u zahvatu na malom kaišniku računa se prema formuli Ze = Z K * / 360; Na osnovu ovog faktora iz tabele 25 na strani 33 (tab. 4 str.15) usvaja se faktor broja zubaca u zahvatu C Faktor dužine usvaja se na osnovu standardne dužine kaiša iz tabele 31 na strani Širina kaiša proračunava se iz potrebnog uslova: P * C0 PR * C1 * C5 pri čemu se faktor P R usvaja iz tabele 40 na strani 52 prema koraku kaiša t, broju zuba malog kaišnika Z k i broja obrtaja malog kaišnika n K iz tabele 33 na stranama Na osnovu faktora Z K usvaja se odgovarajuća širina kaiša b 15. Potrebna sila prednaprezawa kaiša računa se prema obrascu: F V 6 60 *10 * P = t * Z * n K K 16. Statička sila u kaišu (javlja se kao posledica sile pritezawa) Računa se prema obrascu: F = β 2 * sin 2 Na osnovu prethodno opisanog postupka proračuna elemenata kaišnog prenosnika razvijen je program koji obavlja ovaj proračun. Progaram je napisan za proračun zupčastog kaišnog prenosnika prema katalogu firme continental, mada se uz promenu baze potrebnih podataka može prilagoditi za proračun prema bilo kom proizvođaču. F v
14 Izvršni deo programa napisan je u Visual Basic programskom jeziku dok je baza podataka potrebna za proračun razvijena u ACCESS-u. Program je razvijen kao nezavisna aplikacija koja može da radi bez obzira na tip softverskog okružewa ( nije potreban Visulal Basic instaliran na korisničkom računaru). Od korisnika se zahteva da unese potrebne podatke: tip mašine, snagu pogonskog motora, broj obrtaja vratila motora, broj obrtaja zavojnog vretena, približan dnevni period rada mašine kao i maksimalni dopušteni prečnik gowenog kaišnika ( konstrukcionno ograničewe ). Ovim je korisnički deo posla završen, a program na sebe preuzima deo posla vezan za izbor tipa kaiša, wego ve dužine, potrebnog osnog rastojawa itd. Komunikacija program - korisnik odvija se preko dva formulara: - u prvi formular korisnik unosi potrebne parametre za izbor kaišnog para - drugi formular predstavlja u stvari izlazni izvešataj programa koji sadrži preporuke za izbor kaišnog para kao i neophodne geometrijske parametre za ugradwu. Ovaj formular korisniku omogućava generisawe datoteke sa parametrima proračuna koji se mogu snimiti za kasniju upotrebu ili se preko naredbe PRINT mogu odštampati. Na sledećoj slici dat je dijagram toka rada programa za proračun zupčastih kaišnih prenosnika.
15 PO^ETAK PROGRAMA Unos parametara kai{nog prenosnika Access baza koeficijenata Odre ivawe koeficijenata C 2,C 3 C 4 C 0 = C 2 + C 3 + C 4 Access baza koraka kai{a Izbor koraka Kai{a Odre ivawe prenosnog odnosa Access baza standardnih mera ki{ik Odre ivawe broja zuba i podeonih pre~nika kai{nika Prora~un du`ine kai{a Access baza standardnih du`ina k i{ Izbor standardne du`ine kai{a Prora~un osnog rastojawa Prora~un brzine kai{a Prora~un obvojnog ugla i faktora broja zubaca u zahvatu Odre ivawe faktora du`ine kai{a Prora~un potrebne {irine kai{a Prora~un sile pritezawa kai{a i sile u kai{u Slika 7. Dijagram toka proračuna Preporuke za izbor tipa kai{a, kai{nika zupčastog kaišnog para kraj
16 TABELE 1. POPRAVNI KOEFIVIJENTI tabela 2. Faktor opterećenja C2 tip motora tip mašine mali startni sredwi startni veliki startni momenat momenat momenat strug bušilice, brusilice glodalice, rendisaljke tabela 3. Faktor ubrzanja C3 1/i faktor ubrzawa C > tabela 4. Faktor broja zuba u zahvatu C1 Broj zuba u zahvatu na Faktor broja zuba u malom kaišniku Z e zahvatu C >6 1 tabela 5. faktor vremena rada C4 vreme rada C sati 0.2 preko 16 sati 0.4 prekidan rad -0.2 Naizmenično pre vijawe kaiša 0.2
17 tabela 6. Faktor dužine C5 HTD 5M tabela 7. Faktor dužine C5 H TD 8M tabela 8. Faktor dužine C5 HTD Lw C5 Lw C5 Lw C5 < < < > > > GEOMETRIJSKE MER E I BROJ ZUBA KAIŠNIKA tabela 9. t=5mm broj dw da db dv d fmax broj zuba dw da db dv d fmax z uba ta bela 10 t=8mm broj dw da db dv dfmax broj dw da db dv dfmax zuba zuba
18 tabel a 11.t=14mm broj zuba dw da db dv dfmax broj zuba dw da db dv dfmax
19 3. STANDARDNE DUŽINE KAIŠEVA tabela 12ProfilH TD 5M tabela 13 Profil HTD tabela 14 Profil H TD 8M oznaka kaiša Lw broj zuba Z oznaka kaiša Lw broj zuba Z oznaka kaiša Lw broj zuba Z 350-5M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M
20 4. FAKTOR SNAGE P R tabela 15. HTD 5M b=9 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠN IKA nk Z14 Z16 Z18 Z20 Z24 Z28 Z32 Z36 Z 40 Z44 Z48 Z56 Z64 Z72 Z
21 tabela 16. HTD 5M b=15mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠNIKA nk Z14 Z16 Z18 Z20 Z24 Z28 Z32 Z36 Z40 Z44 Z48 Z56 Z64 Z72 Z
22 tabela 17HTD 5M b=25 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠN IKA nk Z14 Z16 Z18 Z20 Z24 Z28 Z32 Z36 Z40 Z44 Z48 Z56 Z64 Z72 Z
23 tabela 18. HTD 8M b=20 mm BROJ ZUB A MALOG KAIŠNIKA nk Z22 Z24 Z26 Z28 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z44 Z48 Z52 Z56 Z64 Z72 Z
24 tabela 19. HTD 8M b=30 mm BROJ ZUB A MALOG KAIŠNIKA nk Z22 Z24 Z26 Z28 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z44 Z48 Z52 Z56 Z64 Z72 Z
25 tabe la 20. HTD 8M b=5 0 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠNIKA nk Z22 Z24 Z26 Z28 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z44 Z48 Z52 Z56 Z64 Z72 Z
26 tabela 21. HTD 8M b=85 mm BRO J ZUB A MALOG KAIŠNIKA nk Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z44 Z48 Z52 Z56 Z60 Z64 Z68 Z72 Z76 Z
27 tabela 22. HTD b=40 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠNIKA nk Z28 Z29 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z42 Z44 Z46 Z48 Z52 Z56 Z64 Z72 Z
28 Tabela 23. HTD b=55 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠNIKA nk Z28 Z29 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z42 Z44 Z46 Z48 Z52 Z56 Z64 Z72 Z
29 tabela 24. HTD b=85 mm BROJ ZUBA MALOG KAIŠNIKA nk Z28 Z29 Z30 Z32 Z34 Z36 Z38 Z40 Z42 Z44 Z46 Z48 Z52 Z56 Z64 Z
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
RAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Proračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
11. ZUPČASTI PRENOSNICI
. ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
APROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Sistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer
FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Testiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Proračun kotrljajnih ležajeva
Proračun kotrljajnih ležajeva Ležaji su mašinski elementi čiji je zadatak da omoguće relativno kretanje obrtnih delova uz istovremeno prenošenje opterećenja između njih i obezbeđenje tačnosti njihovog