Briga o zdravlju TIJEKOM CIJELE GODINE

Transcript

1 v o d i» z a z d r a v i j i æ i v o t POSEBNO I Z D A N J E Briga o zdravlju TIJEKOM CIJELE GODINE BROJ 11 listopad 2006.

2

3 impresum Autori: Mimi Vurdelja, mr. pharm. Zoran Vatavuk, dr. med. Roberta Straπek SoviËek, dipl. ing. med. biokem. IzdavaË Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, Zagreb Redakcija Utinjska 40, Zagreb tel: 01/ faks: 01/ vase.zdravlje@oktal-pharma.hr Glavna urednica Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Lektorica Lea Zanki sadræaj ZDRAVLJE U CENTRU PAÆNJE VITAMINI, MINERALI I ELEMENTI U TRAGOVIMA RIJE» STRU»NJAKA CENTRUM S LUTEINOM NOVI SASTAV Dizajn i priprema za tisak HAND dizajn studio tel/faks: 01/ , eferova 2, Zagreb Tisak rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ M. enoe 25, Zagreb Naklada

4 4 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Razmislite o prehrambenim navikama Moderan naëin æivota koji u prvom redu karakterizira brz ritam, uz nedovoljno sna, manjkavu i neredovitu prehranu te Ëesto i nezdrave navike poput puπenja, uzima svoj danak. U najmanju ruku, rezultira kroniënom iscrpljenoπêu i nervozom, a dugoroëno i mnogo ozbiljnijim posljedicama. Doista, æivimo prebrzo da bismo se brinuli o osnovnim potrebama naπega organizma i najëeπêe zanemarujemo znakove koji upozoravaju da moæda od svoga tijela traæimo previπe. Vjerojatno i vi pripadate skupini ljudi koja previπe radi, pod stresom je, a temeljna vam je misao viπe niπta ne stiæem! Ispunite test i proëitajte πto uëiniti! 1. Koliko Ëesto konzumirate voêe i povrêe: a. Svaki dan viπe puta 3 b. Svaki dan jednom 2 c. Viπe puta tjedno 1 d. Jednom ili dva puta tjedno 0 2. Koja od tvrdnji odgovara Vaπim navikama: a. Ljeti konzumiram iskljuëivo svjeæe voêe i povrêe 2 b. Konzumiram samo kuhano povrêe, i to kao prilog 1 3. Koje su vaπe tipiëne prehrambene navike na putovanju/odmoru: a. Kad putujem, naëin æivota mi je kaotiëan pa jedem neredovito, najëeπêe fast food! 0 b. Uvijek pazim kako i πto jedem, tako i na odmoru - voêe i povrêe viπe puta dnevno 1 4. to je zajedniëko 1/4 kg πljiva, 1 kg treπanja i 3/4 kg bresaka: a. VoÊe koje raste na drveêu 0 b. U toj koliëini voêa sadræano je 50 mg vitamina C 1 5. Koliko Ëeto pijete mlijeko: a. Svaki dan 2 b. Viπe puta tjedno 1 c. UopÊe ne pijem mlijeko 0 6. Koja namirnica sadræi najveêe koliëine ß-karotena, provitamina A koji se sintetizira u tijelu: a. 30 g cikle 0 b. 400 g marelica 0 c. 60 g mrkve 0 d. Sve gore navedeno voêe i povrêe zajedno sadræi dovoljno vitamina A za dnevne potrebe tijela 1 7. to mislite zaπto je konzumacija Ëipsa nezdrava? a. Zato πto se præenjem uniπtava vitamin C 0 b. Zato πto sadræi veliku koliëinu masnoêa koje, osim πto pogoduju debljanju, uzrokuju i razna kroniëna oboljenja 1 c. Zato πto krumpir sadræi veliku koliëinu ugljikohidrata, a njih bi trebalo konzumirati u malim koliëinama 0

5 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 5 8. Koliko Ëesto jedete ribu: a. Svaki tjedan 2 b. Svaki mjesec 1 c. Nikad ili gotovo nikad 0 9. Kako biste opisali svoje prehrambene navike: a. U pravilu, jedem jednako svaki dan 1 b. Svaki dan trudim se jesti neπto drugo Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje Vaπe prehrambene navike: a. Napitak (kava) ili voêe za doruëak, sendvië za ruëak, glavni obrok za veëeru 0 b. Obilan doruëak, lagani obrok rano poslijepodne, lagana veëera prije spavanja 1 c. Muesli za doruëak, juha, salata i lagani obrok s povrêem za ruëak, lagana veëera u ranim veëernjim satima, a tijekom dana minimalno dvije litre tekuêine i voêe Vaπe tipiëno ponaπanje pri kupnji namirnica: a. Provjeravam sastav proizvoda i, ako je moguêe, koliëinu soli, πeêera i masti 1 b. Ne provjeravam sastav, nego samo cijenu proizvoda Koja bezalkoholna piêa najëeπêe konzumirate : a. Gazirana piêa sa πeêerom 0 b. Gazirana piêa sa zaslaappleivaëima 1 c. VoÊne sokove Koji proizvod ima viπe kalorija: a. 1/2 kg dijetalnih keksa 1 b. 1/2 kg svjeæe peëenoga kruha 0 Rezultati bodova»estitamo! Hrana za Vas nije samo najbræi naëin da utaæite glad. Vaπ cilj je prehranom unijeti πto viπe potrebnih nutrijenata u organizam da biste πto dulje oëuvali svoje zdravlje. Sa svojim znanjem i naëinom æivota trudite se napraviti najbolju osnovu za prevenciju bolesti, i to pravilnim unosom æivotno vaænih tvari: vitamina, minerala i elemenata u tragovima! bodova Mnogo ste Ëuli o pravilnoj prehrani i dobrim æivotnim navikama te biste æeljeli dobro i pravilno se hraniti, no nikako da taj naum i ostvarite! Ne zaustavljajte se na pola puta, usvojite zdraviji naëin æivota o kojem ste razmiπljali. Æelimo vam puno zdravlja i dugovjeënost uz vitamine i minerale! 0-10 bodova Ne zanima vas πto i kako jedete! Sve πto ste Ëuli o pravilnoj prehrani uopêe ne primjenjujete na sebi. Æelite brzo utaæiti glad i najëeπêe jedete obroke brze hrane s nogu. Ipak, razmislite o dugoroënim posljedicama takvog naëina prehrane na zdravlje i uëinite neπto dobro za sebe - poënite se zdravije hraniti! Preporuka struënjaka Svaka bi odrasla osoba trebala svakodnevno uzeti jednu tabletu multivitaminskog proizvoda! I to najviπe iz opravdane sumnje u manjak folata, vitamina B12, B6 i vitamina D, kao i za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i osteoporoze. Multivitaminski proizvodi nisu skupi i sigurni su za konzumiranje u svim dobnim skupinama. Konzumacija multivitamina preporuëuje se upravo zbog jednostavnosti i povoljne cijene, a jedna tableta dnevno uëinkovit je nadomjestak mikronutrijenata. Uz to, najveêi dio populacije treba nadomjestak viπe od jednog vitamina. Journal of the American Medical Association (JAMA), July 2002 Korak prema brizi za svoje zdravlje poduzmite veê danas: uzmite svaki dan jednu tabletu novog proizvoda Centrum + LUTEIN.

6 13 vit a m i na 2 ka r ot e n oida 13 Lutein Antioksidans povezan s ispravnom funkcijom mreænice - odgovoran za oπtar vid. Sudjeluje u zaπtiti od katarakte i senilne makularne degeneracije - ageing macula degeneration, AMD (πpinat, kelj, brokula i graπak). Vitamin B 12 Æivotno vaæan za smanjenje rizika od odreappleenog oblika anemije. Pomaæe u radu svih tjelesnih stanica, posebno æivëanih, crvenih krvnih, te moædanih stanica (æivotinjski proizvodi, uglavnom u jetricama, bubrezima, srcu, jajima i mlijeku). Vitamin A Pomaæe odræavanju zdravlja koæe, oëiju, zuba, zubnog mesa, kose, sluznice i æljezdanog tkiva. Potreban za dobru percepciju boja i vid noêu. Vaæan je i za otpornost na infektivne bolesti (jetrica, maslac i margarin). Beta-karoten Sluæi kao antioksidans. Tijelo ga pretvara u vitamin A (mrkva, kupus, marelica i brokula). Vitamin B 1 Pridonosi iskoriπtenju energije iz hrane djelovanjem na metabolizam ugljikohidrata. Potreban je za pravilan rad æivëanog i miπiênog sustava, ukljuëujuêi srëani miπiê (krumpiri, mahunarke, proizvodi od cjelovitog zrna, jetrica, perad i zobene pahuljice). Vitamin B 2 Pridonosi iskoriπtenju energije iz hrane. Potreban je za dobar vid. Pomaæe u stvaranju crvenih krvnih stanica i radu æivëanog sustava (kupus, graπak, grah, mekinje, teleêa jetrica, pπeniëne klice, mlijeko i mlijeëni proizvodi, riæa, meso, morska riba i jaja). Vitamin B 6 Vaæan je za apsorpciju bjelanëevina i ugljikohidrata te za njihov metabolizam. Nuæan za pravilan rad æivëanog i imunoloπkog sustava, za stvaranje crvenih krvnih stanica te je potreban za sintezu hormona (kupus, krumpiri, mahunarke, banane, cjelovito zrnje kukuruza, svinjetina, jetrica, perad i riba). Vitamin C JaËa stijenke krvnih æila. Bitan za zdravlje zubi, zubnog mesa i koπtanog sustava. Pomaæe pri apsorpciji æeljeza iz dodataka prehrani i povrêa. Vaæan je za rad imunoloπkog sustava i cijeljenje rana (citrusi, dinja, kelj pupëar, crni ribiz, treπnje, paprike, krumpiri i lisnato povrêe). Vitamin D Potreban za snaæne kosti i pomaæe pravilnom rastu djece. Pomaæe u odræavanju razine fosfora i kalcija u krvi. Moæe pomoêi pri odræavanju zdravlja koπtanog sustava. Nuæan za apsorpciju kalcija (avokado, ulje ribljih jetrica, riblje meso - losos, sardine, sleapple, skuπe, jetrica, æumanjak jajeta i margarin). Vitamin E Bitan za oblikovanje miπiêa i tkiva kao i za rad imunoloπkog sustava. Vaæan antioksidans. Pomaæe u zaπtiti stanica od oπteêenja slobodnim radikalima (oraπasto voêe, kuhani πpinat, suncokretovo ulje, margarin, proizvodi od cjelovitih æitarica, jaja i riba). Vitamin K 1 Potreban za zgruπavanje krvi. Vaæan za odræavanje normalog metabolizma kostiju (kupus, πpinat, krumpiri, kiselo zelje, proizvodi od cjelovitih æitarica, mlijeko i mlijeëni proizvodi). Biotin Vaæan za proizvodnju energije iz glukoze, te za metabolizam nekoliko aminokiselina. Manjak biotina moæe izazvati gubitak kose (zrno soje, graπak, banane, zobene pahuljice, goveapplea i svinjska jetrica, æumanjak jajeta i mrkva).

7 minerala i elemenata u tragovima Niacin Pomaæe u djelovanju æivëanog sustava i pri pretvaranju hrane u energiju (kupus, præena kava, meso, jetrica i zobene pahuljice). Folna kiselina Vaæna za normalan rast i razvoj, ali i za metabolizam nekoliko aminokiselina te stvaranje nukleinskih kiselina koje formiraju DNA. Vaæna za embriogenezu (povrêe zelenih listova, mahunarke, pπeniëne klice, oraπasto voêe, mlijeko i mlijeëni proizvodi). Pantotenska kiselina UkljuËena u pretvaranje ugljikohidrata, masti i bjelanëevina u energiju. Pomaæe normalnom rastu i razvoju (mahunarke, zrnje cjelovitih æitarica, jaja, mlijeko, meso i riba). Kalij Uz natrij, pomaæe u odræavanju ravnoteæe vode u tijelu (banane, marelice, πljive, krumpir, mlijeko i mlijeëni proizvodi). Fosfor Pomaæe izgradnju i odræavanje zubiju i koπtanog sustava. Bitan za rad miπiêa i æivaca, te za pretvorbu i oslobaappleanje energije (krumpir, pπenica, sojino braπno, kruh). Magnezij Sudjeluje u regulaciji otkucaja srca, kontrakciji miπiêa i prijenosu æivëanih podraæaja. Bitna je komponenta mekih tkiva, tjelesnih tekuêina i kostiju. Pomaæe kostima da apsorbiraju fosfor (zrno soje, sjemenke sezama, oraπasto voêe, banane, mineralna voda). Kalcij Pomaæe izgradnju i odræavanje snaænih zubi i kostiju, smanjuje rizik od osteoporoze, te pomaæe zgruπavanju krvi. Sudjeluje u regulaciji srëanog ritma (mlijeko i mlijeëni proizvodi, zeleno povrêe, voêe i oraπasto voêe). Krom Potreban za normalan metabolizam ugljikohidrata, bjelanëevina i masti (krumpir, oraπasto voêe, povrêe i voêe). Molibden Vaæan za normalan rad stanica i za odræavanje normalna rasta i razvoja organizma (cvjetaëa, mahunarke i proizvodi od integralnih æitarica). Selen Potreban za pravilno funkcioniranje imunoloπkog sustava i pretvorbu joda u metabolizmu hormona πtitnjaëe (oraπasto voêe, zrnje, jetra i riba). Cink Vaæan za vid noêu. Pomaæe pri cijeljenju rana. Sastavni dio nekoliko vaænih hormona, ukljuëujuêi inzulin (sjeme suncokreta i bundeve, pπeniëne klice, oraπasto voêe i jaja). Željezo Bitan dio hemoglobina, nuæno za sprjeëavanje anemije vezane uz manjak æeljeza (blitva, kupus, mahunarke i jetrica). Jod Vaæan element za rad hormona πtitnjaëe i nuæan za sprjeëavanje guπavosti kod odraslih osoba (jodirana stolna sol, mlijeko, jaja i morska riba). Bakar Dio bjelanëevina i enzima ukljuëenih u rad mozga i crvenih krvnih stanica. Ima ulogu u pigmentaciji koæe, kose i oëiju (grah, graπak, gljive, pπeniëni proizvodi te proizvodi od integralnih æitarica). Mangan Potreban za normalan rast kostiju, za vezivna tkiva, te za reproduktivne funkcije (zrno soje, banane i oraπasto voêe).

8 8 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] StruËnjaci poruëuju... Mimi Vurdelja, mr. pharm., nutriciolog Hrvatskog olimpijskog odbora Kakvo je miπljenje puëanstva opêenito o vitaminskim preparatima? Educiranost naπeg stanovniπtva na tu temu je minimalna, prije svega zato πto ne postoji kvalitetan izvor informiranja koji bi bio potkrijepljen znanstvenim istraæivanjima. Kod nas je i sama tradicija bavljenja nutricionizmom prekratka. Graappleani nemaju primjerenu edukaciju, veê su obasuti reklamama i propagandnim tekstovima, pa kao laici teπko mogu odabrati ono πto odgovara njihovu organizmu. Stoga treba inzistirati na edukaciji u svim oblicima - putem struënih tekstova, knjiga, televizijskih emisija itd. U medijima Ëesto Ëujemo da vitamine ne treba uzimati. to mislite o tome? Ljudi vole slijediti modu. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina dogodio se svojevrstan vitaminski bum, pa su brojni preparati uzimani nekontrolirano, a danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog Ëega su se ljudi prestraπili vitamina iz boëice. Sa struënog stajaliπta, vitamini su organske tvari nuæno potrebne organizmu. PomoÊu njih se odvija veêina kemijskih i fizioloπkih procesa u naπem tijelu, pa valja koristiti ciljani preparat, veê prema stanju organizma, spolu, starosnoj dobi i radnim aktivnostima. Zbog Ëega uopêe trebamo uzimati nadomjestke? BuduÊi da su to tvari koje naπ organizam veêinom ne moæe sintetizirati (osim vitamina D), moramo ih unositi hranom. Naπ je organizam tako sazdan da sve hranjive tvari treba u toëno odreappleenim odnosima. To je vrlo osjetljiva ravnoteæa, pa se svi vitamini i minerali u naπem organizmu nalaze u svojevrsnom antagonistiëkom i sinergistiëkom odnosu. Ipak, civilizacija je uëinila svoje na podruëju prehrane, pa danas jedemo uglavnom tehnoloπki visoko obraappleenu hranu. Jednako tako, hranu uzgojenu u staklenicima, s umjetnim gnojivima i na brzinu, pa ona, kad napokon doapplee do stola, viπe ne sadræi tvari nuæno potrebne naπem organizmu. Valja znati da su vitamini vrlo nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladiπtenje i naëin pripremanja hrane. Sve te indikacije upuêuju na Ëinjenicu da moderan Ëovjek samo prehranom nije u stanju osigurati organizmu sve πto kvalitetna i kontrolirana vitaminizacija moæe. Naravno, svaki je organizam individualna cjelina, pa je prije vitaminizacije potrebno napraviti detaljne laboratorijske pretrage (krvi, mokraêe) kako bi se utvrdile razine pojedinih elemenata. U naπim laboratorijima za sada moæemo odrediti razine elektrolita, odnosno kalcija, kalija, natrija, magnezija i æeljeza. Jed-

9 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 9 nako tako, lijeënik po mnogim simptomima moæe prepoznati kad nam je potrebna vitaminizacija. Tegobe s promjenama na koæi, kosi, zubima, kao i preosjetljivost æeluëane sluznice upuêuju na to da je osoba devitaminizirana i demineralizirana. Kakva je naπa danaπnja prosjeëna prehrana? Uvelike smo postali tipiëno potroπaëko druπtvo, pa se jede u prolazu, s nogu i na brzinu. Ne samo da nemamo naviku jesti minimalno tri obroka dnevno, nego nemamo ni naviku redovitog pijenja vode. Ipak, u prosjeku se naπe puëanstvo dobro hrani, za πto je zasluæno i bogatstvo prirode ovoga podneblja. Kakva bi trebala biti naπa svakodnevna prehrana? Definitivno bismo trebali izbjegavati fast food i gotove sintetske napitke prepune πeêera. Ljudi moraju nauëiti kombinirati obroke u svoj dnevni ritam, πto znaëi tri mala obroka umjesto jednog preobilnog. Nikako ne poëinjite dan gladni - pet kava za buappleenje donosi nagli energetski pad potkraj radnog dana. Svakako biste dan trebali poëeti doruëkom jer je organizam ujutro energetski najslabiji. Savjetujem kuhinju baziranu na namirnicama lokalnog podneblja. Naime, temeljno naëelo nutricionizma polazi od Ëinjenice da naπe tijelo æeli i treba hranu svog podneblja. Tko bi posebno trebao uzimati dodatke prehrani i koliko dugo? Dodatke prehrani trebaju uzimati svi kojima je dijagnosticirano pomanjkanje ortomolekularnih tvari. Pravilno dozirana vitaminizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti pakiranje multivitamina pred zimu i smatrati da smo time namirili svoje potrebe najveêa je zabluda kojoj ljudi podlijeæu. Kao prvo, vitamini nemaju hallo-efekt. Da bi se vidjeli prvi rezultati vitaminizacije, potrebno je proêi odreappleeno vrijeme, najmanje 3-4 tjedna, a za odræavanje optimalnog stanja nuæno je terapiju i nastaviti. Jedino se uljni vitamini D, E, K, A, F i H odlaæu u naπim tjelesnim masnoêama, odakle ih crpimo, pa je kod uzimanja tih vitamina svakih 3 6 mjeseci potrebno u dogovoru s lijeënikom napraviti kratku stanku. Jednako tako, minerale valja uzimati u toëno odreappleenoj dozi koju je struënjak propisao. Imaju li neke posebne skupine i posebne potrebe? Najbolji primjer su vegetarijanci, kojima dokazano nedostaju æeljezo i vitamin B12, te dugolanëane masne kiseline i esencijalne masti æivotinjskog podrijetla. OsjeÊajnije osobe i one osjetljivije na svakodnevnicu i ubrzani tempo æivota trebale bi uzimati kalcij i magnezij, koje joπ zovemo i antistresni minerali. Zanimljivo je da odreappleena skupina ljudi, poput menadæera, novinara i svih onih Ëije zanimanje iziskuje naporna putovanja, Ëeste promjene vremenskih zona te intenzivan dnevni raspored, treba uzimati hranu sliënu onoj profesionalnih sportaπa. PojaËan unos hranjivih tvari zahtijeva i osjetljivo razdoblje trudnoêe. Primjerice, da bi se æivëevlje bebe joπ u utrobi dobro razvilo, kljuëna je folna kiselina. Jednako tako, danaπnjoj je djeci, koja veêinom biraju vrlo kaloriënu hranu, izuzetno vaæno nadomjeπtati potrebe za vitaminima kako bi se ubrzao metabolizam i izbjegla pretilost. Naime, vitamini i minerali su sastavni dio enzima i koenzima koji zapravo navode kalorije na sagorijevanje. Tu su i osobe treêe dobi kojima je nuæno potrebna vitaminizacija.

10 10 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] to je sa sportaπima i rekreativcima? Najnovija istraæivanja pokazuju da sportaπi nakon intenzivnih dnevnih treninga imaju primjetno niæe razine elemenata u tragovima, upravo zbog brze metaboliëke potroπnje. Jedan vrhunski sportaπ zapravo je stalno pod kontroliranom prehranom i vitaminizacijom, a doze ovise o vrsti sporta. To u praksi znaëi da Êemo drukëije tretirati πprintera na 100 m, nego skijaπa koji je od ranog jutra na visini od 3000 metara s razrijeappleenim zrakom. Moæemo sa sigurnoπêu reêi da su sportaπi skupina koja, s obzirom na intenzitet dnevnih napora i natjecanja te inzistiranje na brzom oporavku, nezaobilazno treba vitaminizaciju i dopunu ortomolekularnim tvarima. Jednako tako, rekreativci koji su redovito tjedno aktivni trebaju dopunu odreappleenim vitaminskim pripravcima, posebice napicima, kako bi putem njih vratili poæeljne energetske razine i odræali optimalnu ravnoteæu tekuêine tijela bez optereêenja za sam organizam. Zoran Vatavuk, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oftalmologiju KB Sestara milosrdnica Jedan od najëeπêih uzroka gubitka vida u osoba starijih od 60 godina u razvijenom svijetu je senilna makularna degeneracija (SMD). Patoloπke promjene kod ove bolesti dogaappleaju se na æutoj pjegi (makula), koja se nalazi u unutarnjem dijelu oka, na mreænici. Prema meappleunarodnoj klasifikaciji, rani oblici karakterizirani su pojavom druza (specifiëne toëke na æutoj pjegi) i abnormalnostima pigmentnog epitela mreænice (hiperpigmentacija ili hipopigmentacija), ili njihovom kombinacijom. Kasni oblici bolesti mogu se podijeliti u tzv. suhu senilnu makularnu degeneraciju te vlaænu formu karakteriziranu pojavom novih krvnih æila ispod æute pjege, odljepljenjem pigmentnog epitela mreænice i pojavom oæiljkastih promjena na mreænici. Pacijenti koji boluju od SMD-a nisu u stanju obavljati svakodnevne aktivnosti poput Ëitanja, gledanja televizije ili voænje automobila, te su stoga ovisni o pomoêi izvana. Zbog poveêanja prosjeëne dobi populacije, socioekonomski uëinci ove bolesti postaju sve vaæniji. Dosadaπnje studije otkrile su brojne Ëimbenike rizika nastanka SMD-a. Neki od identificiranih Slika 1 - Amslerova mreæica kojom se testira centralna vidna oπtrina - kartica s mreæicom dræi se na cm udaljenosti od oka i gleda se u crnu toëku najprije desnim okom (lijevo se pokrije), a zatim lijevim (desno se pokrije). Ako je sve u redu, crte Êe biti ravne. Postoji li oπteêenje centralne vidne oπtrine, crte Êe biti iskrivljene, a tada se preporuëuje posjetiti oftalmologa

11 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 11 Slika 2 - Faze slabljenja centralnog vida kod bolesnika sa senilnom makularnom degeneracijom Ëimbenika su naslijeapplee, dob, boja πarenice, kardiovaskularne bolesti, konzumacija alkohola, izloæenost sunëevim zrakama i puπenje. Koje se promjene mogu primijetiti - Vrlo je vaæno to πto kod ove bolesti nema uobi- Ëajenih simptoma oënih bolesti kao πto su bol, suzenje, peëenje, osjeêaj stranog tijela... Bolesnici imaju zamagljenu i nejasnu sliku predmeta, koji su neobiënih veliëina i rubova, a ravne linije su im iskrivljene (slika 1.). U uznapredovalom stadiju bolesti u potpunosti gube centralnu vidnu oπtrinu (slika 2.). Ti znaci zahtijevaju pregled kod oftalmologa. Pri pregledu treba ispitati centralnu vidnu oπtrinu, pregledati mreænicu u midrijazi (proπirenje zjenica), te ako se naapplee uznapredovala forma bolesti, uraditi floresceinsku angiografiju (FAG) i optiëku koherentnu tomografiju (OCT). LijeËenje - Joπ prije nekoliko godina kod teπkih oblika bolesti nije postojalo nikakvo uëinkovito lijeëenje. Prekretnica se dogodila uvoappleenjem fotodinamske terapije, koja je prvi put pruæila moguênost zadræavanja vidne oπtrine. Poslije su se pojavile i druge moguênosti kao kirurπka terapija i terapija blokatorima Ëimbenika rasta (anti VEGF). Kako bi se usporila ili pokuπala zaustaviti progresija bolesti kod bolesnika s ranim znacima SMD-a, ameriëki National Eye Institute preporuëuje uzimanje multivitaminskih preparata s antioksidansima i elementima u tragovima. Ta preporuka zasniva se na Ëinjenicama koje pokazuju da oksidativna oπteêenja mogu igrati ulogu u patogenezi SMD-a. Visoko reaktivni kisikovi radikali, koji su nusprodukt metabolizma, oπteêuju viπestruko nezasiêene masne kiseline u staniënim membranama. Fotoreceptori mreænice osobito su izloæeni takvim oπteêenjima zbog svog visokog sadræaja nezasiêenih masnih kiselina i stalne izloæenosti svjetlu. Antioksidansi poput vitamina A, C i E u stanju su blokirati takva oksidativna oπteêenja neutralizirajuêi visoko reaktivne kisikove radikale. Posebnu ulogu ima lutein koji se nalazi u æutoj pjegi i πtiti je od prekomjernog oksidativnog oπteêenja nastalog zbog stalne izloæenosti svjetlosti. Ljudski organizam ne moæe sintetizirati lutein, te ga je potrebno uzimati putem hrane ili nadomjestaka.

12 12 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Centrum - od sada s luteinom! Centrum multivitamini - prvi u svijetu! Prvi Centrum multivitaminski proizvodi proizvedeni su 70-ih godina proπloga stoljeêa. ZahvaljujuÊi stalnim istraæivanjima i razvoju, sadræe najpotpuniju formulu za dugoroënu podrπku zdravlju. Korisnicima je danas na raspolaganju cijela paleta Centrum multivitaminskih pripravaka koji se prodaju u viπe od 79 zemalja svijeta. Upravo zbog toga su najprodavaniji multivitaminski proizvodi na svijetu! uzimati najmanje pet obroka voêa i povrêa dnevno, no jedno od najnovijih istraæivanja pokazuje da se samo 20 do 30 posto stanovniπtva pridræava tog savjeta. Stoga se preporuëuje da sve odrasle osobe uzimaju jednu multivitaminsku tabletu dnevno. VodeÊe znanstvene institucije preporuëuju svakodnevno uzimanje multivitaminskih pripravaka tijekom cijele godine.* (* Journal of the American Medical Association (JAMA), June Vol 287) Centrum - potpun sastav za zdravlje cijelog organizma Centrum multivitamini sadræe 28 nuænih vitamina, minerala i elemenata u tragovima koje ljudsko tijelo treba svaki dan. A sada sadræe i lutein - karotenoid posebno vaæan za oëi i dobar vid. Vitamini, minerali i elementi u tragovima imaju kljuënu ulogu u veêini biokemijskih reakcija koje se kontinuirano odvijaju u ljudskome tijelu. Upotpunjuju svakodnevnu prehranu, i to onda kad je tijelu potrebno da odræi vitalnost, aktivnost i izdræljivost. Nedovoljna opskrba nekim vitaminima, πto je karakteristiëno za veêinu stanovniπtva, Ëimbenik je rizika za razvoj nekih kroniënih oboljenja. VoÊe i povrêe najvaæniji su izvor multivitamina u hrani. Nutricionisti smatraju da bismo trebali

13 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 13 Novi sastav - od sada s LUTEINOM! to je lutein? - Lutein je karotenoid, æuti pigment koji se sintetizira u biljkama. Najviπe ga nalazimo u tamnim, zelenim dijelovima listova biljaka: kelju, πpinatu, brokuli i graπku. Naπ organizam ga ne moæe sintetizirati sam, nego se mora uzimati svakodnevnom prehranom. Lutein je sastavni dio æute pjege, malog dijela mreænice oka gdje je vid najoπtriji. Dakle, dobra opskrba oka luteinom znaëi i oëuvanje dobrog vida! Lutein ima i antioksidativno djelovanje jer πtiti oko od πtetnih ultraljubiëastih zraka (plavog dijela spektra), te djeluje kao prirodne sunëane naoëale. Vaænost luteina dokazana je brojnim studijama koje su potvrdile njegovu kljuënu ulogu u prevenciji raznih oboljenja oka, kao πto su senilna makularna degeneracija (SMD) i katarakta. Oba stanja vode do teπkih oπteêenja vida, a u sluëaju SMD-a dolazi i do nepovratne centralne sljepoêe. Kako su uzroci SMD-a joπ uvijek praktiëno nepoznati, kljuënu ulogu igra prevencija, tj. dovoljna opskrba luteinom. Novi Centrum sadræi lutein u dovoljnim koliëinama, prema preporuci struënjaka. NaroËito je vaæno naglasiti da se u proizvodu Centrum Silver, koji je namijenjen osobama od 50 godina i starijima, lutein nalazi u poveêanim koliëinama, jer se u starijoj æivotnoj dobi opasnost od oboljenja oka naglo poveêava. Dovoljne koliëine luteina u svakodnevnoj prehrani znatno umanjuju rizik oboljenja! Zato *60 posto oftalmologa svojim pacijentima preporuëuje lutein (*20. Kemin Foods anketa oftalmologa i optiëara (2002.) Zdravlje u centru paænje!

14 14 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Novi sastav Sve od A do Æ s luteinom Centrum A-Æ + lutein Sadræi 28 aktivnih sastojaka - vaænih vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Sadræi FloraGlo Lutein, karotenoid posebno vaæan za oëi. Jedna tableta 100% odgovara u Europi preporuëenoj dnevnoj dozi vitamina. Sastav je prilagoappleen svakodnevnoj upotrebi tijekom cijele godine. Bez glutena. Prikladan za dijabetiëare. Centrum Silver + lutein Jedinstven multivitaminski proizvod namijenjen osobama od 50 godina i starijima. Sadræi FloraGlo Lutein, karotenoid posebno vaæan za oëi. Sadræi 28 aktivnih sastojaka prilagoappleenih svakodnevnoj upotrebi tijekom cijele godine. Zdravlje u centru paænje!

15 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 15 Centrum Junior Pro - NOVI OKUS Poseban sastav prilagoappleen je prehrambenim potrebama osoba starijim od 50 godina: 1. PoveÊane koliëine antioksidansa 2. NajveÊi sadræaj kalcija i fosfora* 3. PoveÊana koliëina B vitamina 4. NajveÊa zastupljenost kroma*. Bez glutena. Prikladan za dijabetiëare. * Usporedba s multivitaminskim proizvodom namijenjenim starijim osobama Multivitaminski proizvod namijenjen djeci od 4 do 14 godina. Sastav prilagoappleen svakodnevnoj upotrebi tijekom cijele godine - svaki dan. Tablete za ævakanje izuzetno ugodnog okusa maline i limuna. Siguran za zube - ne oπteêuje zubnu caklinu! Bez glutena. Prikladan za dijabetiëare. Dokazana kvaliteta, sigurnost i djelotvornost poznatog i renomiranog proizvoappleaëa.

16 Zdravlje u centru paænje!