v o d i» z a z d r a v i j i æ i v o t listopad Vitamini i minerali dobri duhovi zdravlja

Transcript

1 Vaπe zdravlje v o d i» z a z d r a v i j i æ i v o t POSEBNO I Z D A N J E BROJ 5 listopad Vitamini i minerali dobri duhovi zdravlja

2

3 impresum Autor: Sanja SoviÊ, mr. pharm. IzdavaË Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, Zagreb Redakcija Utinjska 40, Zagreb tel: 01/ faks: 01/ vase.zdravlje@oktal-pharma.hr Glavna urednica Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Lektorica Lea Zanki sadræaj Vitamin c MULTIVITAMINI KALCIJ MAGNEZIJ CINK Dizajn i priprema za tisak HAND dizajn studio tel/faks: 01/ , eferova 2, Zagreb Tisak rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ M. enoe 25, Zagreb Naklada U sljedeêem broju posebnog izdanja (prosinac 2005.) KRONI»NI KA ALJ KOD DJECE I ODRASLIH

4 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Vitamin C Na dovoljan unos moraju pripaziti trudnice i dojilje, sportaπi, puπaëi, osobe pod stresom ali i starije i boleæljive osobe Joπ su na papirusu iz 2. stoljeêa prije Krista opisani simptomi skorbuta, bolesti πto je uzrokuje pomanjkanje vitamina C, jedne od najdulje poznatih meappleu ljudskim rodom. U novije vrijeme vaænost vitamina C viπestruko je dokazana te se danas zna da su njegove funkcije u tijelu vezane, meappleu ostalim, uz izgradnju i obnavljanje vezivnog tkiva, proizvodnju kolagena, odræavanje zdravlja krvnih æila, zubi, kostiju i hrskavice, stimulaciju imuniteta, dostupnost æeljeza u tijelu, antioksidativno djelovanje, zaπtitu od stresa, razgradnju kolesterola. Bezazleni rani simptomi nedostatka vitamina C su umor, razdraæljivost, pospanost, bolovi u zglobovima i sl. Da bi se sprijeëili, valja uzimati dovoljno svjeæeg voêa i povrêa, najboljeg izvora vitamina C. Osobito moraju pripaziti trudnice i dojilje, sportaπi, osobe pod stresom, puπaëi te starije i boleæljive osobe. Zanimljivosti James Lind roappleen je u Edinburghu, gdje je postao kirurπki pripravnik. Osam godina poslije poëeo je sluæiti kao mornariëki kirurg na Mediteranu i u Engleskom kanalu. Tijekom plovidbe bavio se istraæivanjem skorbuta, Ëiji su simptomi bili krvarenje desni, ispadanje zubi, slabljenje krvnih æila i krvarenje, slabljenje imuniteta, a nakon nekog vremena i smrt. Javljali su se veê nakon Ëetiri do πest tjedana plovidbe. Lind je proveo pokus: odabrao je dvanaestoricu mornara sa sliënim simptomima i podijelio ih u πest parova. Svakom je paru u osnovnu prehranu uveo razliëit lijek, meappleu kojima su bili jabuëni ocat, Ëeπnjak, morska voda i sliëno, a jedan par dobivao je dnevno limun i dvije naranëe. Jedino je kod mornara koji su dobivali citruse uslijedio Ëudesan oporavak. Vrativπi se na SveuËiliπte u Edinburghu, Lind je objavio rad Rasprava o skorbutu. Iako je vaænost otkriêa prepoznata odmah nakon njegova objavljivanja, tek je 40 godina poslije donesena sluæbena odluka o redovitoj opskrbi brodova britanske mornarice limunovim sokom. Ta je mjera prepolovila broj oboljelih mornara. Dr. Linus Pauling bio je izniman znanstvenik, fiziëar, kemiëar, molekularni biolog i istraæivaë na polju medicine. Osvojio je dvije Nobelove nagrade, za kemiju i za mir.

5 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Roappleen je u Portlandu godine u obitelji njemaëkih imigranata. Otac mu je bio farmaceut, a zbog njegove rane smrti Linus je pruzeo brigu o obitelji. Iako je poëeo raditi veê sa 13 godina, Ëitanje i jaka intelektualna znatiæelja uveli su ga u svijet matematike i znanosti. Pauling se zainteresirao za vitamin C πezdesetih godina proπloga stoljeêa, nakon πto je upoznao Irwina Stonea, biokemiëara koji je tridesetak godina prouëavao svojstva vitamina C. Stone je smatrao da vitamin C ima znatna ljekovita svojstva. Istraæivao je i sposobnost veêine æivotinja da u tijelu stvaraju vitamin C. Shvatio je da ljudi, primati, πiπmiπi i zamorci jedini meappleu sisavcima nemaju enzim za stvaranje vitamina C, pa taj vitamin moraju unositi hranom. Godine doneseni su meappleunarodni standardi prema kojima je preporuëena dnevna doza 30 mg, s Ëime se Stone nije slagao. Zaintrigiran, Pauling je odluëio slijediti ga i poëeo uzimati visoku dozu od 3 g vitamina C dnevno tijekom tri godine, primijetivπi na kraju kako je ojaëao njegov osjeêaj zdravlja. ZakljuËio je da vitamin C moæe poboljπati kvalitetu æivota i produljiti æivotni vijek te ga je nastavio uzimati joπ tridesetak godina, sve do kraja æivota. Pauling je proveo mnoge godine istraæujuêi i zagovarajuêi uporabu vitamina C. Umro je 1994., u 93. godini æivota. Danas je dokazano kako vitamin C sudjeluje u brojnim tjelesnim funkcijama te potiëe imunoloπki sustav. I daljnja istraæivanja otkrivat Êe misterije i sloæenost njegovih uloga u tijelu. Kod poveêane potrebe za vitaminom C i nedovoljna unosa hranom jer je prehrana siromaπna svjeæim voêem i povrêem, preporuëujemo uzimanje Cevitta. Cevitt okus naranëe ili limuna, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 1000 mg vitamina C moæe se pripremiti i u obliku toplog napitka Cevitt kalcij okus crvene naranëe, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 300 mg vitamina C i 260 mg kalcija

6 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Multivitamini Do nedostatka vitamina u tijelu moæe dovesti prekomjerno konzumiranje alkohola, nekih Ëajeva i kofeina, kao i puπenje Pojam multivitamini koristi se za dodatke prehrani koji sadræe viπe od jednog vitamina, a mogu imati i minerale te neke biljne ekstrakte. To su proizvodi koji olakπavaju nadopunu svakodnevne prehrane tvarima vaænima za rast i razvoj, vitalnost i opêe fiziëko zdravlje. Vitamini su organski spojevi potrebni organizmu za odræavanje æivotno vaænih funkcija, jer sudjeluju u tisuêama kemijskih procesa. Tijelo ih ne moæe samo sintetizirati te se moraju unositi hranom ili putem dodataka prehrani (izuzeci su vitamin D, koji se moæe sintetizirati u koæi pod utjecajem UV zraka, i niacin, odnosno vitamin B3, koji moæe nastati u jetri u manjim koliëinama). Vitamini su iznimno vaæni za pravilno funkcioniranje metabolizma, tj. za sve procese rada u naπem tijelu, od stvaranja energije, preko razvoja i izgradnje, pa do izluëivanja nepotrebnih tvari. Za sve te procese vrlo su vaæne tvari koje daju energiju (bjelanëevine, masti i ugljikohidrati) i voda, a odvijanje procesa omoguêuju tvari koje ne daju energiju, ali su nuæne za æivot, tj. vitamini, minerali i elementi u tragovima. Prvi koji je joπ godine dokazao da namirnice sadræe dodatne prehrambene faktore - vitamine, bio je britanski biokemiëar Sir Frederic Hopkins, a naziv vitamini u znanost je uveo poljski biokemiëar Kazimierz Funk godine. PoveÊan unos vitamina vaæan je pri nepravilnoj prehrani i strogim dijetama, oporavku nakon bolesti, kod sportaπa, trudnica i dojilja, osoba koje su izloæene stresu ili se bave teπkim fiziëkim radom, puπaëa, a ponekad i kod vegetarijanske prehrane. Valja obratiti pozornost i na lijekove koji naruπavaju dostupnost vitamina u tijelu, kao πto su neki antibiotici, diuretici, kontracepcijske tablete, laksativi... Do nedostatka vitamina u tijelu moæe dovesti i prekomjerno konzumiranje alkohola, nekih Ëajeva i kofeina te puπenje. Zanimljivosti BiokemiËar Kazimierz Funk roappleen je u Varπavi. Studirao je u Berlinu i Bernu, gdje je stekao doktorat iz organske kemije. IstraæivaËkim radom bavio se u Pasteurovu institutu u Parizu, zatim u Berlinu, a poslije i u Listerovu institutu u Londonu. U Parizu je osnovao vlastitu istraæivaëku instituciju - Casu Biochemicu. Ostao je zapamêen po uvoappleenju pojma vitamin. Ta povijesna prekretnica dogodila se 1911.,

7 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] kad je Funk na Listerovu institutu u Londonu izolirao supstanciju koja je mogla sprijeëiti bolest æivaca kod golubova hranjenih poliranom riæom, a bila je sliëna bolesti beri-beri kod ljudi. Taj sastojak izoliran je iz neljuπtene riæe i poslije nazvan tiamin, vitamin B1, a po kemijskom sastavu bio je amin. Nakon tog otkriêa Funk je sve kemijske spojeve organizmu nuæne za odræavanje æivotno vaænih funkcija nazvao vitaminima (lat. vita = æivot i amin = tvar koja sadræi duπik). Naime, smatrao je da su svi vitamini po kemijskom sastavu amini, πto je sljedeêim istraæivanjima opovrgnuto, jer je zakljuëeno da su vitamini, kemijski gledano, vrlo raznoliki. Funk je prouëavao i spojeve koji su pomagali u lijeëenju rahitisa, skorbuta i pelagre, a znatne uspjehe postigao je i u istraæivanju hormona, raka i πeêerne bolesti. Nazivi vitamina - Poznato je 13 razliëitih vitamina: A, B kompleks (8 vitamina), C, D, E i K. Uz njih, postoji niz tvari koje imaju vitaminima sliëne karakteristike, no za razliku od njih, veêinu ih tijelo moæe samo proizvesti. Vitamini su oznaëavani slovima po redu njihova otkrivanja. Iznimka je vitamin K, koji je dobio naziv po poëetnom slovu rijeëi koagulacija. Kad je poëelo imenovanje vitamina slovom B, ispostavilo se kako neki od spojeva koji su dobili B imena uopêe nisu vitamini. Tako danas imamo vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i B 12, ali ne i 4, 7, 8, 9, 10 i 11, koji leæe u zaboravljenim spisima povijesti nutricionizma. Proizvodi koji sadræe multivitamine namijenjeni su onima koji svoju svakodnevnu prehranu æele uëiniti kvalitetnijom i zaπtititi zdravlje. Jedna πumeêa tableta podmiruje dnevne potrebe. Multivit junior okus jagode, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 12 vitamina i kalcij namijenjen je djeci od Ëetvrte do dvanaeste godine Multivit okus naranëe, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 12 vitamina Multivit + mineral okus naranëe, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 12 vitamina i minerale magnezij, kalcij i kalij

8 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] vitamin vaæan za prirodni izvori A (retinol) D (kalciferol) E (tokoferol) K B1 (tiamin) B2 (riboflavin) B3 (niacin) B5 (pantotenska kiselina B6 (piridoksin) B12 (cijanokobalamin) folna kiselina stvaranje vidnog pigmenta, zdravlje koæe i kose, imunitet, rast kostiju odræavanje razine kalcija i fosfata u plazmi, izgradnju kostiju zaπtitu stanica od slobodnih radikala (antioksidativno djelovanje) zgruπavanje krvi metabolizam ugljikohidrata, æivce razgradnju masti, bjelanëevina i ugljikohidrata srce, srediπnji æivëani sustav, metabolizam razgradnju masti, bjelanëevina i ugljikohidrata, stvaranje hormona metabolizam aminokiselina, æivce rast, rast i diobu stanica, æivce stvaranje krvnih stanica, metabolizam aminokiselina, stvaranje DNK i RNK zeleno i æuto povrêe, mlijeko, maslac, sir, jetrica riblje ulje i meso, mlijeko, æumanjak, jetrica, kvasac biljna ulja, bademi, kikiriki, neki mlijeëni proizvodi zeleno povrêe, rajëice, jetrica, mlijeko, æumanjak integralne æitarice, meso, mahunarke, oraπasti plodovi riba, jaja, mlijeko, kvasac, zeleno povrêe, æitarice riba, jaja, mlijeko, kvasac, zeleno povrêe, æitarice meso, mahunarke, cjelovite æitarice, jaja, mlijeko riba, kvasac, razno voêe i povrêe, æitarice, krumpir, jetrica i bubrezi riba, plodovi mora, æumanjak, mlijeko jetrica, bubrezi, zeleno povrêe, kvasac, orasi znakovi i posljedice nedostatka suha i ljuskasta koæa, smetnje u rastu, noêna sljepoêa, sklonost infekcijama rahitis, spontani lomovi kostiju, slabost miπiêa slabokrvnost, bolesti æivaca poveêana sklonost krvarenju nervoza, smanjene sposobnosti, grëevi smetnje u rastu, seboroiëki dermatitis, posebno u koænim naborima umor, depresija, gubitak pamêenja, promjene na koæi, sluznici i probavnom sustavu oπteêenja koæe, osjetljivost na infekcije, æivëane smetnje promjene na koæi i æivëanom sustavu, slabokrvnost slabokrvnost, upalne crijevne bolesti, æivëane smetnje slabokrvnost, promjene na sluznici, probavne smetnje

9 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] vitamin vaæan za prirodni izvori biotin C (askorbinska kiselina) metabolizam ugljikohidrata, aminokiselina i masnih kiselina, koæu i kosu imunitet, stvaranje vezivnog tkiva, iskoriπtavanje æeljeza, staniëno disanje, sintezu kolagena pivski kvasac, riba, æumanjak, gljive, banane raznoliko voêe i povrêe; plodovi citrusa, πipak, lisnato povrêe, paprika, kupus, krumpir mineral vaæan za prirodni izvori kalcij magnezij cink æeljezo zdravlje kostiju, kontrakcije popreëno prugastih i glatkih miπiêa, zgruπavanje krvi, rad æivëanog sustava, propusnost staniëne membrane enzimatske sustave, prijenos podraæaja izmeappleu æivaca i miπiêa, mineralizaciju kostiju, smanjenje miπiênih grëeva rast i diobu stanica, spolno sazrijevanje, zacjeljivanje rana, zdravlje imunoloπkog sustava stvaranje hemoglobina i prijenos kisika do svih stanica u tijelu, rad enzima vaænih za rast i razvoj tijela, obrambeni sustav mlijeko i mlijeëni proizvodi, πpinat, soja, orasi, zob, bademi soja, kikiriki, sjemenke suncokreta, pπeniëne klice, oraπasti plodovi, banane, smeapplea riæa πkoljke, govedina, rakovi, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, graπak jetrica (goveapplea, pileêa, teleêa), tuna, soja, zob, graπak, bademi, kvasac, integralno braπno, zeleno povrêe znakovi i posljedice nedostatka upale na koæi, ispadanje kose, bolovi u miπiêima, blaga slabokrvnost krvarenje desni, bolovi u zglobovima i miπiêima, sklonost infekcijama, skorbut (oticanje zglobova, klimavi zubi, promjene na kostima) znakovi i posljedice nedostatka ubrzani gubitak koπtane mase, osteoporoza, uëestali lomovi kostiju, psihoza, spazam miπiêa, grëevi u probavnom sustavu slabost, poremeêaji gutanja, muënina, miπiêni tremor, koronarne srëane bolesti, poviπen krvni tlak, osteoporoza poremeêaji u rastu, dermatitis, pad imuniteta, psiholoπki poremeêaji, poremeêaji osjeta okusa i mirisa, slabije zacjeljivanje rana, smanjena spermatogeneza umor, gubitak daha, smanjene fiziëke moguênosti, smanjena otpornost organizma

10 10 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Kalcij Ako se kalcij ne unosi dovoljno hranom, dobro ga je dodatno unositi putem nekog od pripravaka Kalcij je najzastupljeniji mineral u naπem tijelu. Nuæan je za rast i zdravlje kostiju i zuba, omoguêava rad miπiêa, ukljuëujuêi i srëani, a vaæan je i za zdravlje vezivnog tkiva, zgruπavanje krvi te prijenos æivëanih impulsa. Vaæna mu je i uloga u sprjeëavanju razvoja osteoporoze. Namirnice dobri izvori kalcija su svi mlijeëni proizvodi, zeleno i lisnato povrêe (kelj, brokula, πpinat), oraπasti plodovi i sjemenke (kikiriki, bademi, ljeπnjaci), suπeno voêe (groæappleice, smokve, πljive), riba (srdele, losos) te mineralne vode bogate kalcijem. Ako je unos kalcija hranom nedostatan, dobro ga je dodatno unositi putem nekog od pripravaka kalcija. ProsjeËno potrebna dnevna koliëina kalcija je oko 1200 mg. Za usporedbu, jedna Ëaπa mlijeka sadræi oko 300 mg kalcija, s tim da u mlijeku ima i vitamina D. Naime, dovoljna koliëina vitamina D bitna je za dobru apsorpciju kalcija, zbog Ëega je taj vitamin vaæan u izgradnji kostiju. Nedostatak vitamina D osjetit Êe osobe koje ga ne unose dovoljno hranom, koje se malo kreêu izvan kuêe i nedovoljno izlaæu sunëevim zrakama. To je ËeπÊe kod starijih osoba, koje su inaëe podloænije nastanku osteoporoze. Osim manjka vitamina D, na loπiju apsorpciju kalcija moæe utjecati nedovoljno kretanja, uzimanje previπe alkoholnih piêa, masne hrane i gaziranih piêa, ali i starost, æivotna dob u kojoj se smanjuje resorpcija kalcija u crijevima. Osobe na dijeti i vegetarijanci koji ne konzumiraju mlijeëne proizvode trebali bi poveêati unos zelenog povrêa i odreappleenog voêa te dodatno uzimati kalcij i vitamin D. Preparate kalcija dobro je uzimati uz jelo, bolje naveëer, jer je tijekom noêi veêa ugradnja kalcija u kosti. Zanimljivosti Kalcij i srëani miπiê - Sydney Ringer, britanski lijeënik, roappleen godine, bio je poznat kao Ëovjek ozbiljna karaktera, posveêen struënom radu, koji je uspjeπno ujedinjavao kliniëke obveze, istraæivaëki rad u laboratoriju i privatnu praksu s pacijentima. Osobito je bio posveêen istraæivanju utjecaja sastojaka krvi na kontrakcije srca. Neki povjesniëari tvrde da je do njegova otkriêa d o π l o s a - svim sluëajno. Naime, potkraj 19. stoljeêa veê je bilo poznato da srce izvaappleeno iz tijela i dobro opskrbljeno kisikom nastavlja kuca-

11 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 11 ti kad se nalazi u fizioloπkoj otopini (otopina natrij klorida - kuhinjske soli), bez potrebe za æivëanim impulsima. No, znanstvenici su bili zbunjeni Ëinjenicom da su srca prestajala kucati nakon nekoliko minuta. Kao i ostali, Ringer je za pokuse pripremao otopinu, koja je sadræavala ione natrija, kalija i klora u destiliranoj vodi. Pokusi su uvijek zavrπavali isto, bez obzira na to πto je pokuπavao odræati idealne uvjete. Ni elektriëna stimulacija nije imala utjecaja. To se ponavljalo sve dok jednog dana Ringer nije uspio odræati kucanje æabljeg srca Ëak nekoliko sati. ProvjeravajuÊi πto je drukëije uëinjeno, otkrio je da je njegov laboratorijski tehniëar umjesto destilirane vode, koje je u laboratoriju ponestalo, upotrijebio obiënu iz slavine. TestirajuÊi tu vodu, Ringer je shvatio da sadræi ione kalcija te da bez njih srce ne moæe kucati, tj. provoditi impulse kroz tkivo. NeoËekivano, to otkriêe joπ desetljeêima poslije nije izazvalo veêe zanimanje. Calcimed okus limuna, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 500 mg kalcija Kalcij je bitan dio programa prevencije i lijeëenja osteoporoze, a kombinacija s vitaminom D3 presudna je u oëuvanju ËvrstoÊe kostiju i prevenciji prijeloma kostiju uzrokovanih osteoporozom. Calcimed D3 okus limuna, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 600 mg kalcija i 400 IJ vitamina D3

12 12 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Magnezij Tijelo ne moæe samo proizvesti magnezij pa ga je potrebno svakodnevno unositi putem hrane. Istraæivanja, meappleutim, pokazuju da opskrba magnezijem Ëesto nije dovoljna U tijelu odrasla Ëovjeka, prosjeëne teæine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od Ëega je oko 65 posto pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak raspodijeljen izmeappleu krvi, tjelesnih tekuêina, organa i drugih tkiva. Magnezij je za Ëovjeka æivotno vaæan mineral. Potreban je za normalan rad srca, æivaca i miπiêa, a sudjeluje i u aktivaciji viπe od 300 enzima koji osiguravaju neometan tijek brojnih metaboliëkih procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na πto povoljno utjeëe vitamin D. Regulator njegova ukupnog sadræaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima. Tijelo ne moæe samo proizvesti magnezij pa je potreban svakodnevan unos putem hrane - dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 miligrama. Istraæivanja, meappleutim, potvrappleuju da opskrba tim iznimno vaænim mineralom Ëesto nije dovoljna. Simptomi nedostatka magnezija u tijelu su razdraæljivost, depresija, nervoza, oslabljeno pamêenje, podrhtavanje miπiêa, grëevi, slabost, povraêanje i dr. Do toga moæe doêi zbog smanjena unosa (neuravnoteæena dijeta, namirnice siromaπne magnezijem), pojaëana izluëivanja iz organizma (alkoholizam, zlouporaba laksativa, lijeëenje diureticima ili digitalisom), loπije iskoristivosti unesenog magnezija zbog nekih probavnih bolesti, promijenjenih prehrambenih navika (na iskoriπtavanje loπe utjeëu rafinirana hrana, alkohol, kava, fosfati iz gaziranih piêa te rafinirani πeêera). Naravno da poveêane potrebe za magnezijem, uz loπu nadoknadu, takoappleer izazivaju manjak. A poveêanu potrebu za magnezijem imaju starije osobe, srëani bolesnici (oni koji uzimaju diuretike zbog poviπena krvnog tlaka ili su na terapiji digitalisom zbog oslabljena srca), osobe izloæene pojaëanim fiziëkim i psihiëkim naporima zbog stresna i zahtjevna posla, sportaπi, osobe na redukcijskoj dijeti, dijabetiëari, mladi u razvoju te trudnice i dojilje. Zbog toga πto je ukljuëen u mnoge procese u tijelu, magnezij se moæe primijeniti kod razliëitih poremeêaja koji su obuhvaêeni u tri velike indikacijske skupine: ginekologija (kod dismenoreje, PMS-a, trudnoêe, dojenja), kardiologija (kod kroniënih srëanih bolesti, aritmije, poviπena krvnog tlaka) i tetaniëki sindrom (grëevi u listovima, napetost u miπiêima, grëevi u probavnom sustavu, migrena). Zanimljivosti Magnezij i biljke - Magnezij je i u biljnom svijetu esencijalni element jer igra presudnu ulogu u odræavanju zelene svjeæine πuma, travnjaka i svih ostalih zelenih biljaka. Boju, naime, duguju

13 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 13 pigmentu klorofilu, kemijski sloæenom spoju, koji u sredini svoje molekule sadræi magnezij. Iako je to na prvi pogled neoëekivano, pigment u liπêu - klorofil i pigment u crvenim krvnim stanicama - hemoglobin, sliëni su po kemijskoj strukturi. Glavna razlika je u tome πto hemoglobin u svojoj strukturi kao centralni atom sadræi atom æeljeza, a kod klorofila je to atom magnezija. Magnezij sudjeluje i u izgradnji staniëne stijenke i vaæan je kao aktivator enzima. Nedostatak magnezija kod biljaka lako je uoëljiv: javlja se kloroza (biljke koje ne dobivaju dovoljno magnezija ne mogu proizvesti dovoljnu koliëinu klorofila i listovi im postaju æuti), a rubovi listova savijaju se prema gore. Najbogatiji izvori magnezija za Ëovjeka su namirnice biljnoga podrijetla, i to soja, bademi, kikiriki i cjelovite æitarice. Biolectra Magnezij direkt mikrogranule za otapanje u ustima uzimaju se bez tekuêine! okus limuna, 20 vreêica s mikrogranulama sadræi 300 mg magnezija po vreêici Iako je magnezij vrlo vaæan mineral, kako u prirodi, tako i za ljudski organizam, Ëesto zanemarujemo njegovu ulogu u oëuvanju zdravlja. Biolectra Magnezij proizvodi nude jednostavnu i brzu nadoknadu magnezija u svakoj prigodi. Biolectra Magnezij 240 forte okus limuna, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 240 mg magnezija Biolectra Magnezij okus limuna, 20 πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 150 mg magnezija

14 14 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Cink Meappleu ostalim, cink pozitivno djeluje na obranu organizma od bolesti, pa se Ëesto preporuëuje u razdobljima uëestalih prehlada i gripe U tijelu odrasla Ëovjeka nalazi se oko dva kilograma metala, od Ëega se oko 2,5 grama odnosi na cink. Cink se nalazi u svim organima te u crvenim i bijelim krvnim stanicama, a visoke koncentacije prisutne su i u reproduktivnim organima. Sastavni je dio mnogih enzima, pa je ukljuëen u viπe od 200 enzimatskih sustava. Fizioloπke funkcije koje ovise o cinku su procesi rasta i diobe stanica, spolnog sazrijevanja i reprodukcije, metabolizam nekih vitamina, osjetilne funkcije (osobito okus i miris), imunitet tijela, rad mozga, probava i disanje, zdravlje kose, koæe i kostiju... Poznata je i njegova uloga u procesu cijeljenja rane, kad tijelo znatno poveêava koliëinu cinka oko svjeæe rane i oæiljka. Zbog toga je cink Ëest sastojak dermatoloπkih lijekova, masti za posjekotine i ogrebotine, posipa i sredstava za zaπtitu od sunca. to se tiëe imuniteta, uoëeno je da potiëe stvaranje obrambenih stanica, πto drugim rijeëima znaëi pozitivno djelovanje na obranu organizma od bolesti, pa se Ëesto preporuëuje uzimati ga u razdobljima uëestalih prehlada i gripe. Cink je prvi put prepoznat kao vaæan mineral kad je otkriven nedostatak kod djeëaka u Iranu i Egiptu. Simptomi su bili nizak rast, slabokrvnost i kaπnjenje spolnog sazrijevanja. Naime, cink pomaæe razvoj koπtanog tkiva tako πto potiëe asporpciju kalcija. Uz to, poveêava brzinu kojom hemoglobin u krvotoku izmjenjuje kisik i ugljiëni dioksid, osiguravajuêi dovoljnu koliëinu kisika u stanicama, a sudjeluje i u proizvodnji spolnih hormona koji omoguêuju pravilno spolno sazrijevanje. Do nedostatka cinka kod djeëaka doπlo je zato πto su se veêinom hranili beskvasnim kruhom, koji, iako je bogat cinkom, sadræi fitate, spojeve koji se veæu s cinkom u netopive i neiskoristive oblike. Tako cink postaje nedostupan za iskoriπtavanje u tijelu. Kad je djeëacima dana nadopuna, simptomi bolesti su nestali. Zanimljivosti Cink za muπkarce i æene - Kao πto je veê spomenuto, cink je vaæan za oba spola jer sudjeluje u procesu stvaranju spolnih hormona. Æenama se posebno preporuëuje obratiti pozornost na dovoljan unos cinka tijekom adolescencije, trudnoêe, nakon poroda i tijekom klimakterija. Muπkarcima se preporuëuje redovit unos cinka zbog njegove uloge u stvaranju sperme. S obzirom na to da je sperma inaëe bogata cinkom, vaæno je napomenuti da se odreappleena koliëina cinka gubi iz tijela prilikom svake ejakulacije. Cink i akne - Akne su bolest koæe koja pogaapplea gotovo 80 posto populacije izmeappleu 12. i 24. godine. Nastaju zbog zaëepljenja pora uzroko-

15 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 15 vanog pojaëanim luëenjem ælijezda lojnica (zbog poviπene razine muπkih spolnih hormona) i zadebljanjem povrπinskog sloja koæe. Uz prisustvo bakterija dolazi i do upale. U dozi od 25 do 30 mg dnevno, cink pomaæe u zacjeljivanju koæe i vaæan je element za pravilan rad ælijezda znojnica. Biolectra Cink okus limuna, 20 pojedinaëno pakiranih πumeêih tableta, bez πeêera sadræi 25 mg cinka Svakodnevnim uzimanjem jedne Hermes Biolectra Cink πumeêe tablete sprjeëava se manjak cinka u organizmu, koji se moæe oëitovati umorom, poveêanom sklonoπêu infekcijama, dermatitisom, krhkim noktima i kosom, poremeêajima u menstrualnom ciklusu i problemima s prostatom. RDA (Recommended daily allowance) = najmanja dnevno preporuëena doza Taj termin uveli su znanstvenici u SAD-u godine, za Drugoga svjetskog rata, kao opêe smjernice za prehranu vojnika, koje su se poslije razvile u preporuke za cjelokupno stanovniπtvo. Potreba za uvoappleenjem takve mjere nastala je nakon spoznaje da zbog nedostatka vitamina ili minerala Ëovjek moæe razviti bolest ili Ëak umrijeti. Prije toga su lijeënici bolesti pripisivali samo mikroorganizmima i otrovima. RDA oznaëava najmanju preporuëenu koliëinu vitamina ili minerala koju prosjeëan Ëovjek mora dnevno unijeti kako ne bi bilo kliniëkih poremeêaja koje moæe uzrokovati nedostatak tog vitamina ili minerala. ZnaËi, RDA doze predstavljaju uvoappleenje prehrambenih normi za plani- ranje i dostizanje unosa bitnih nutrijenata u koliëinama koje ispunjavaju potrebe veêine zdravih ljudi. Ti podaci prvi su put objavljeni godine, i od tada se osuvremenjuju u skladu s novim spoznajama. Kao πto je spomenuto, RDA se odnosi na prosjeënu osobu koja odgovara opisu: odrasla osoba mlaapplea od 60 godina, dobrog zdravlja, normalne probave, nije pretila, vodi æivot bez puno stresa i nije pod terapijom lijekovima. Lako je zakljuëiti da popriliëan dio populacije ne odgovara tom profilu, tako da Ëesto dnevni unos vitamina i minerala treba prilagoditi pojedincu. Naime, poznato je da velik broj æena ne zadovoljava dnevne potrebe za vitaminima B i E, cinkom, magnezijem i kalcijem, a kod muπkaraca je Ëest manjak cinka i magnezija.

16