I N F O R M A T I K A 1

Transcript

1 ZAVOD ZA INFORMATIKU Bože Plazibat Sanda Jerčić Siniša Zorica Lada Reić Marinko Lipovac I N F O R M A T I K A 1 Split, listopad 2010.

2 Predgovor PREDGOVOR Ova knjiga namijenjena je prvenstveno studentima Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Sveučilišta u Splitu i Veleučilišta u Kninu, ali i svima onima koji su u svom dosadašnjem radu nedovoljno koristili računalo. Sadrži osnovne praktične radnje za uporabu suvremenih korisničkih programa u inženjerskom i uredskom poslovanju. Knjiga u potpunosti pokriva sadržaj vježbi iz kolegija Informatika 1, koji studenti slušaju u prvoj godini studija. Rukopis sadrži četiri cjeline, meñusobno povezane, koje su po mišljenju autora bitne za obogaćivanje informatičkih spoznaja polaznika. Prvi dio knjige obuhvaća operativni sustav Windows XP. Korisnika se upoznaje s osnovnim radnjama: od načina uključivanja računala, rada s mišem i tipkovnicom, korištenja programa Windows Explorer u radu s datotekama i mapama. U drugom su dijelu obrañena su dva osnovna vida korištenja Interneta: "surfanje" po hipertekst sustavu (WW Webu), te prijem i slanje elektroničke pošte (e mail). S tim u svezi, obrañeni su odgovarajući programi: Internet Explorer najkorišteniji Internet preglednik, odnosno Outlook Express kao najpopularniji program za elektronsku poštu. Posebno je opisan način korištenja web maila. Problematika sigurnosti na Internetu, virusi i antivirusna zaštita, obrañeni su na kraju ovog dijela knjige. Osnove korištenja Microsoft Worda XP, zasigurno najpopularnijeg programa za obradu teksta, obrañene se u trećem dijelu. Na jednostavnim je primjerima prikazan unos teksta, oblikovanje slova i odjeljaka, pretraživanje i zamjena teksta, kreiranje različitih oblika tabelarnih prikaza, rad s dokumentima, podešavanje zaglavlja i podnožja, unos slika, te pisanje formula. I konačno, u posljednjem, četvrtom dijelu, obrañen je program za tabelarno računanje Microsoft Excel XP. Uz neke osnovne elemente rada s radnom knjigom, radnim listovima i ćelijama, osobita je pozornost posvećena korištenju osnovnih matematičkih i logičkih funkcija, na koje prosječan korisnik nailaz i u svom svakodnevnom radu. Posebno su obrañene mogućnosti uvjetnog oblikovanja i filtriranja podataka. Na kraju ovog dijela dani su osnovni koraci u postupku kreiranja različitih grafičkih prikaza. Nizom odabranih primjera i zadataka za vježbu, nastojalo se ovu problematiku približiti čitatelju. Kako su sve više u uporabi lokalizirane inačice operacijskog sustava Windows XP i programa iz paketa Office XP, uz engleska nazivlja, dani su u zagradama i odgovarajući nazivi na hrvatskom jeziku, što bi korisnicima lokaliziranih inačica trebalo omogućiti jednostavnije učenje. I još jednom, poučeni dobrim iskustvima, autori unaprijed zahvaljuju svima onima koji će svojim primjedbama i prijedlozima omogućiti bolje iduće izdanje. Split, listopad Autori

3 Sadržaj SADRŽAJ MICROSOFT WINDOWS XP... 1 Gašenje računala (Turn off Computer)... 2 Korištenje miša... 2 RADNA POVRŠINA Desktop... 3 Ureñivanje Desktopa... 3 Pokretanje programa pomoću izbornika Start... 4 Prozor i njegovi dijelovi... 6 Promjena veličine prozora... 6 Premještanje prozora... 6 OTVARANJE I POHRANA DATOTEKA... 7 Otvaranje nove datoteke (New)... 7 Otvaranje postojeće datoteke (Open)... 7 Pohrana datoteke (Save/Save As)... 8 Zatvaranje datoteke bez pohranjivanja... 8 Rad s USB prijenosnom memorijom (USB stik)... 9 WINDOWS EXPLORER...11 Ulaz u program Windows Explorer Alatna traka Standard Plutajući izbornici Kreiranje nove mape (New Folder) Označavanje mape ili datoteke Kopiranje mape ili datoteke (Copy) Preimenovanje mape ili datoteke (Rename) Premještanje mape ili datoteke (Move) Pronalaženje mape ili datoteke (Search) Brisanje mape ili datoteke (Delete) Gašenje aplikacije koja ne reagira INTERNET Internet bonton (Netiquette) Internet servisi WORLD WIDE WEB...20 WEB PREGLEDNICI INTERNET EXPLORER Ulaz u program Internet Explorer Izlaz iz programa IE Prozor programa IE Adresna traka i dugmad za navigaciju Traka stanja Veze za pomicanje po stranicama (hiperveza, hiperlink) Stvaranje knjiških oznaka (Favorites) Rad s više prozora Rad s karticama (Tabs) Pohrana teksta Pohrana slike Popis prethodno posjećenih web stranica I

4 Sadržaj Skočni prozori (pop up) Kolačići (cookies) Tražilice ELEKTRONIČKA POŠTA...28 Dobivanje korisničkog računa WEB MAIL Pokretanje web maila Web mail na serveru Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije RAČUNALNI VIRUSI...31 TIPOVI ZARAZE Virusi Crvi Trojanski konji Hoax (lažne obavijesti) Spam ZAŠTITA OD VIRUSA Antivirusni programi MICROSOFT WORD XP Ulaz u program Microsoft Word (MS Word) Prozor programa Microsoft Word Izlaz iz programa Microsoft Word Uključivanje i isključivanje alatnih traka Dvije razine traka izbornika Alatna traka Standard (Standardna) Alatna traka Formatting (Oblikovanje) OKNO ZADATAKA (TASK PANE)...38 UNOS TEKSTA...39 Unos "pritisni i piši" (Click&Type) Brisanje znaka ili riječi Označavanje teksta (Select) Oblikovanje slova Ukidanje podebljanja, nakošenja i podcrtavanja slova Promjena slova iz malih u velika i obratno Kopiranje teksta (Copy) Brisanje teksta (Delete) Premještanje teksta (Move) Korištenje meñuspremnika za višestruko kopiranje Kopiranje oblikovanja Undo/Redo (Poništi/Ponovi) Prijelaz u novi red i novi paragraf Poravnanje paragrafa Definiranje razmaka izmeñu redova Pronalaženje i zamjena teksta (Find and Replace) Pogled na tekst Povećalo (Zoom) Oblikovanje lista nabrajanja Uvlačenje paragrafa Tabulatori Isticanje dijelova teksta Pravopisna provjera teksta Traka stanja Insert i Overtype načini unosa teksta Pomicanje po tekstu RAD S DOKUMENTIMA...57 Otvaranje novog dokumenta (New) II

5 Sadržaj Otvaranje postojećeg dokumenta (Open) Pohrana dokumenta (Save/Save As) Zatvaranje dokumenta bez pohranjivanja Rad s više dokumenata Oblikovanje izgleda stranice (Page Setup) Zaglavlja i podnožja (Header and Footer) Brojčana oznaka stranice Prijelom stranice (Page Break) Pregled dokumenta prije ispisa (Print Preview) Ispis dokumenta (Print) UNOS SIMBOLA, TABELA, SLIKA I FORMULA...65 UNOS SIMBOLA (Symbol) TABELE (Table) Padajući izbornik Table Traka s alatima Tables and Borders Umetanje tabele/stupca/retka/ćelije Brisanje tabele/stupca/retka/ćelije Označavnje tabele/stupca/retka/ćelije (Select) Spajanje ćelija u jednu (Merge) Dijeljenje ćelije/ćelija (Split) Vanjski i unutarnji obrubi u tabeli (Borders) Promjena položaja i veličine tabele hvataljkama Pozicioniranje tabele Podešavanje širine stupaca i visine redaka Poravnanje sadržaja ćelije Zaglavlja dugih tabela Dijeljenje tabele (Split) Samopodešavanje veličine tabele/stupaca/redaka Sortiranje tabele (Sort) Plutajući izbornik brži put do ureñenja tabele Pretvaranje teksta u tabelu i obratno UNOS SLIKE U DOKUMENT Unos gotovih slika (Clip Art) Oblikovanje unijete slike PISANJE FORMULA MICROSOFT EXCEL XP Ulaz u program MS Excel Izlaz iz programa MS Excel Prozor programa MS Excel Uključivanje i isključivanje trake s alatima Traka s alatima Standard (Standardna) Traka s alatima Formatting (Oblikovanje) Formula bar (Traka formula) Pomoćna mreža ORGANIZACIJA PODATAKA...83 ĆELIJE Aktiviranje ćelije Označavanje ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija Premještanje ćelije Premještanje bloka ćelija Premještanje ćelija pomoću miša Kopiranje ćelije Kopiranje bloka ćelija Korištenje naredbe Paste Special (Specijalno zalijepi) Kopiranje ćelija pomoću miša Brisanje sadržaja ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija III

6 Sadržaj Brisanje ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija STUPCI I RECI Promjena širine stupca i visine retka Označavanje stupaca/redaka Umetanje novih stupaca/redaka Sakrivanje stupaca/redaka Otkrivanje stupaca/redaka Premještanje stupaca/redaka unutar radnog lista Premještanje stupaca/redaka unutar radne knjige Kopiranje stupaca/redaka unutar radnog lista Kopiranje stupaca/redaka unutar radne knjige Brisanje stupaca/redaka LISTOVI RADNE KNJIGE Pomicanje po radnom listu Dijeljenje prozora Zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca (Freeze Panes) Povećalo (Zoom) Označavanje lista Odabir lista Umetanje listova u knjigu Kidanje listova iz knjige Preimenovanje listova Premještanje listova unutar knjige Premještanje listova u drugu knjigu Kopiranje listova unutar iste knjige Kopiranje listova iz knjige u knjigu Grupiranje listova Razgrupiranje listova PODACI...95 Unos podataka Unos podataka u nizu Unos podataka u nizu pomoću miša OBLIKOVANJE PODATAKA...98 Oblikovanje ispisa brojeva Poravnanja Prijelom teksta unutar ćelije Odabir i oblikovanje fonta Oblikovanje granica ćelije/bloka ćelija/tablice Odabir boje pozadine ćelije/bloka ćelija/tablice Sortiranje podataka RAD S DATOTEKAMA Otvaranje nove datoteke (New) Otvaranje postojeće datoteke (Open) Pohrana datoteke (Save/Save As) Zatvaranje datoteke bez pohranjivanja Rad s više datoteka Ispis dijela radnog lista Pregled datoteke prije ispisa (Print Preview) Definiranje margina Podešavanje veličine ispisa Definiranje zaglavlja i podnožja Redoslijed brojenja stranica FUNKCIJE I FORMULE Funkcije Matematičke funkcije Logičke funkcije Statističke funkcije IV

7 Sadržaj Funkcije za rad s tekstom Financijske funkcije FORMULE Relativne, apsolutne i mješovite adrese ćelija Korištenje funkcija u pisanju formula Naredba traženja cilja (Goal Seek) UVJETNO OBLIKOVANJE PODATAKA Filtriranje Podataka Korištenje funkcije AutoFilter GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA Postupak izrade grafa CorelDRAW Ulaz u program CorelDRAW Izlaz iz programa CorelDRAW Prozor programa CorelDRAW Uključivanje i isključivanje vrpci s alatima Okvir s osnovnim alatima (Toolbox) Vrpca s alatima Standard Vrpca svojstava (Property bar) Otvaranje i pohranjivanje datoteke KREIRANJE OSNOVNIH GRAFIČKIH ELEMENATA Crtanje linija Crtanje pravokutnika/kvadrata Crtanje elipse/kružnice Crtanje nepravilnog/pravilnog mnogokuta Unos teksta Unos posebnih znakova, simbola i postojećih crteža Označavanje objek(a)ta (Select) Kopiranje objekta (Copy) Brisanje objekta (Delete) Premještanje objekta (Move) OSNOVNA OBLIKOVANJA OBJEKATA Promjena svojstava linije Oblikovanje linije Uporaba povećala Transformacije pomoću oznaka oko odabranog objekta Transformacije pomoću dijaloškog okvira Promjena boje ispune plohe Redoslijed prikaza objekata koji se preklapaju Spajanje objekata (Weld) Odsijecanje (Trim) Presjek objekata (Intersect) Oduzimanje stražnjeg od prednjeg objekta (Front Minus Back) Oduzimanje prednjeg od stražnjeg objekta (Back Minus Front) Kombinacija objekata (Combine) Grupiranje i razgrupiranje objekata Poravnanje objekata Oblikovanje teksta V

8 Windows XP MICROSOFT WINDOWS XP Microsoft Windows je operacijski sustav s grafičkim korisničkim sučeljem koje omogućava jednostavnije obavljanje zadataka na računalu. Većina radnji se izvodi odabirom pojedinih sličica ikona, odnosno grafičkih simbola. Pokretanjem bilo kojeg programa pojavljuje se radno okruženje u obliku prozora (Window). MS Windows zasigurno je najrašireniji operacijski sustav na svijetu, a nalazi se, u nekoj od svojih inačica, na više od 90% svih računala. Kako je Windows XP prvi operacijski sustav lokaliziran na hrvatski jezik, uz engleska nazivlja, dani su u zagradama i odgovarajući nazivi na hrvatskom jeziku, što bi korisniku lokalizirane inačice Windowsa XP ili nekog od programa iz paketa Office XP trebalo omogućiti jednostavnije učenje. Uključivanjem računala pojavljuje se na monitoru osnovni prozor Desktop (Radna površina). Na njemu se nalazi traka Taskbar (Progrmska traka), dugme Start, System Tray (Sustavski dio) te ikone sustavskih i najčešće korištenih programa. Ikone sistemskih i najčešće korištenih programa Dugme Start Taskbar (Programska traka) System Tray (Sustavski dio) 1

9 Windows XP Gašenje računala (Turn off Computer) Potrebno je kliknuti lijevom tipkom miša na dugme Start, a zatim i na opciju Turn off Computer (Isključi računalo) na dobivenom izborniku nakon čega se pojavljuje dijaloški okvir Turn off Computer. Na dobivenom dijaloškom okviru odabere se Turn off (Isključi). Na monitoru će se pojaviti poruka: "Please wait Windows is shutting down." nakon čega se računalo samo gasi. Napomena: Računala s tzv. AT napajanjem, nakon ove procedure potrebno je ugasiti tek nakon poruke: "It's now safe to turn off your computer". ZADACI ZA VJEŽBU a) Uključiti računalo. Uočiti Desktop (Radnu površinu), ikone na njemu, te Taskbar (Programska traka) s dugmetom Start. Pravilnim postupkom napustiti Windowse. Korištenje miša Kao osnovno sredstvo za rad unutar Windowsa koristi se miš. Razlikuju se sljedeće radnje: klik jednostruki klik lijevom tipkom miša dvostruki klik dvostruki klik lijevom tipkom miša u kratkom vremenskom intervalu desni klik jednostruki klik desnom tipkom miša premještanje (dragging) izvodi se pritiskom na lijevu tipku miša, povlačenjem miša te otpuštanjem tipke dolaskom na odabrano mjesto 2

10 Windows XP pokazivanje (point) jest dovoñenje strelice miša na odabranu ikonu, čime se ona ispupči (ako je riječ o alatu) ili istakne promjenom boje i otvaranjem eventualnog podizbornika (ako je riječ o ikoni na izborniku). ZADACI ZA VJEŽBU a) Kliknuti na neke od ikona Desktopa. Uočiti promjenu boje kod označene ikone. b) Označiti jednu ikonu i odvući je na neko drugo mjesto na Desktopu (postupak premještanja dragging). c) Kliknuti desnom tipkom miša na označenu ikonu a zatim i na prazno mjesto na Desktopu. Uočiti razlike dobivenih plutajućih izbornika. RADNA POVRŠINA DESKTOP Ureñivanje Desktopa Funkcije, koje omogućavaju ureñivanje Desktopa, dostupne su na plutajućem izborniku koji se dobije desnim klikom miša bilo gdje na slobodnom dijelu Desktopa, a osnovni mu je oblik prikazan na sljedećoj slici: Osvježavanje Desktopa Ureñivanje rasporeda ikona Lijepljenje ikona, mapa ili dokumenata na Desktop Otvaranje novih mapa ili dokumenata Svojstva Desktopa Rasporeñivanje ikona na Desktopu može biti: Name (Nazivu) po nazivu (abecednim redom), Size (Veličini) po veličini, Type (Vrsti) po tipu, Modified (Promjenjeno) proizvoljno rasporeñene ikone, Auto Arrange (Posloži automatski) automatsko rasporeñivanje, Align to Grid (Poravnaj s rešetkom) pravilno rasporeñivanje po "mreži" nevidljivih linija. Osvježavanje Desktopa vrši se nakon promjene nekog od odabranih parametara. Postavljanje ikona na Desktop podrazumijeva dodavanje ikona često korištenih programa ili prečaca (Shortcut), uz postojeće standardne ikone. Standardne ikone na Desktopu su: My Computer (Moje računalo) ikona u Windowsima preko koje se upravlja svojstvima sustava i pristupa diskovima na računalu My Network Places (Moja mrežna mjesta) za komunikaciju s računalima u mreži Recycle Bin (Smeće) košara za otpatke u koju se spremaju datoteke izbrisane s čvrstih diskova, uz mogućnost njihova ponovnog vraćanja. 3

11 Windows XP Svojstva Desktopa mogu se mijenjati ovisno o odabranoj kartici (Themes, Desktop, Screen Saver, Appearance, Settings) dobivenog dijaloškog okvira Display Properties (Prikaz Svojstva): Teme Postavke Radna površina Izgled Čuvar zaslona Pokretanje programa pomoću izbornika Start Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrñenim redom, čije izvršavanje predstavlja obavljanje željenog posla. Programi se dijele na: sistemske korisničke. Sistemski programi se koriste za: upravljanje svojstvima sustava Control Panel (Upravljačka ploča) pretraživanje Search (Traži) pomoć i podrška pri korištenju Windowsa Help (Pomoć i podrška) otvaranje mapa/datoteka, pokretanje postojećih i instalaciju novih programa Run (Pokreni). Ovi se programi aktiviraju neposredno. Korisnički programi mogu se pokrenuti: neposredno klikom na ime programa na odgovarajućoj razini izbornika posredno odabirom neke datoteke. Klikom miša na dugme Start otvara se izbornik Start prva razina izbornika, kojeg se može prilagoditi u jedan od ponuñenih izbornika. 4

12 Windows XP Klasični izbornik Start Izbornik Start Ovaj, početni izbornik, kao i izbornici na drugim razinama, razlikuju se od računala do računala, ovisno o instaliranim programima i željama korisnika. Sljedeće razine izbornika dobivaju se odabirom podgrupe aplikacija, dovoñenjem pokazivača miša iznad imena te podgrupe (npr. Programs). Konačno, na ovaj način odabrani program pokreće se klikom miša. ZADACI ZA VJEŽBU a) Pokrenuti program Calculator (Kalkulator) u podgrupi aplikacija Accessories (Pomagala). Na traci izbornika odabrati View/Standard (Prikaz/Standardni) a zatim View/Scientific (Prikaz/Znanstveni). Uočiti razliku. b) Pokrenuti program Minesweeper (Mine) u podgrupi aplikacija Games (Igre). Odigrati pa napustiti program. c) Pokrenuti program Solitaire (Soliter) u podgrupi aplikacija Games (Igre). Odigrati jednu igru. Napustiti program. 5

13 Windows XP Prozor i njegovi dijelovi Pokretanjem programa otvara se na monitoru pravokutnik unutar kojega se nalaze različiti simboli, tekst, ikone i sl. Ovaj pravokutnik naziva se prozor koji predstavlja radno okruženje pokrenutog programa. Osnovni dijelovi prozora prikazani su na primjeru programa Paint (Bojanje) (jednostavan program za crtanje i obradu slike). Naslovna traka Traka izbornika Dugmad osnovnih alata Dugmad za kontrolu veličine prozora Vertikalni klizač Horizontalni klizač Vodilice klizača Okvir za odabir boja Traka stanja Promjena veličine prozora Veličina i oblik prozora mogu se mijenjati na više načina, ali se najčešće koristi najjednostavniji pomoću dugmadi za kontrolu veličine: minimiziranje i spuštanje na Taskbar (Programska traka) maksimiziranje na veličinu cjelokupne radne površine (samo ako prozor nije već maksimiziran) zatvaranje i potpuno napuštanje prozora povratak na prethodnu, manju veličinu prozora (samo ako je prozor maksimiziran). Premještanje prozora Prozor koji nije maksimiziran može se premještati sa svrhom bolje preglednosti radne površine. Premještanje se izvodi pritiskom lijeve tipke miša na traku naslova, povlačenjem i otpuštanjem na odabranoj poziciji. ZADACI ZA VJEŽBU a) Pokrenuti program Paint (Bojanje) u podgrupi aplikacija Accessories (Pomagala). Dovesti strelicu miša na traku izbornika pa aktivirati pojedine padajuće izbornike File, Edit, View,...(Datoteka, Ureñivanje, Prikaz...). Uočiti različite mogućnosti koje pružaju padajući izbornici. Napustiti program Paint. 6

14 Windows XP b) Pokrenuti program Paint (Bojanje). Prozor programa ne zauzima cijelu površinu ekrana maksimizirati ga. Maksimiziran prozor najprije vratiti na prethodnu veličinu, a zatim ga minimizirati. Uočiti što se dogodilo. Klikom na odgovarajuće mjesto na Taskbaru nanovo otvoriti prozor Painta. c) Pokrenuti program Paint. Prozor programa ne zauzima cijelu površinu ekrana. Dovesti strelicu miša na traku naslova. Premjestiti prozor na neko drugo mjesto. Postupak premještanja ponoviti više puta. OTVARANJE I POHRANA DATOTEKA Osnovni koraci pri otvaranju i pohrani datoteka jednaki su u gotovo svim korisničkim programima, a ovdje će biti opisani na primjeru programa Paint (Bojanje). Otvaranje nove datoteke (New) Nova datoteka je ona koja ne sadrži nikakve podatke (prazan papir), a može se otvoriti klikom na File/New (Datoteka/Nova) na traci izbornika. Navedeni je način otvaranja nove datoteke dostupan u svim programima koji služe za kreiranje tekstualnih ili grafičkih datoteka, a neki drugi načini, i posebnosti koje se tu javljaju, obrañeni su uz odgovarajuće programe. Otvaranje postojeće datoteke (Open) Postojeća, ranije kreirana datoteka, otvara se iz prozora programa odabirom File/Open (Datoteka/Otvori) na traci izbornika, pri čemu se dobije dijaloški okvir Open (Otvori): Okvir za traženje lokacije na kojoj je tražena datoteka Viši nivo mapa Način prikaza mapa i datoteka Prečaci do lokacija na računalu ili mreži gdje se nalazi željena datoteka Ime datoteke Tip datoteke Okvir s mapama i datotekama Klikom na strelicu u okviru Look in: (Traži u:) dijaloškog okvira Open, otvara se padajući izbornik unutar kojeg se odabire jedinica sustava za pohranu podataka (čvrsti disk, disketa, CD,...) na kojoj se nalazi tražena datoteka. Odabir mape s tom datotekom vrši se unutar 7

15 Windows XP okvira s podmapama i datotekama. Konačno, datoteka se otvara klikom na dugme Open (Otvori) nakon označavanja, ili dvostrukim klikom na njeno ime. Pohrana datoteke (Save/Save As) Razlikuju se tri slučaja koja se javljaju pri pohrani (snimanju) datoteke: pohrana nove datoteke pohrana mijenjane datoteke pod starim imenom i na istu lokaciju pohrana stare datoteke pod novim imenom, ili mijenjane datoteke pod starim imenom na neku drugu lokaciju. Pri pohrani datoteke korisnik upisuje ime, ali ne i produžetak. Produžetak računalo dodaje samo, ovisno o programu u kojem je datoteka kreirana ili željama korisnika. Pohrana nove datoteke vrši se odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) ili samo File/Save (Datoteka/Spremi) na traci izbornika, pri čemu se pojavljuje dijaloški okvir Save As (Spremi kao). Pohrana mijenjane, već pohranjene datoteke pod istim imenom i na istu lokaciju vrši se odabirom File/Save (Datoteka/Spremi) na traci izbornika. Pohrana stare datoteke pod novim imenom, ili mijenjane datoteke pod starim imenom na neku drugu lokaciju vrši se odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi) na traci izbornika, pri čemu se pojavljuje dijaloški okvir Save As (Spremi kao). Okvir za odabir mape u koju se želi pohraniti datoteka Viši nivo mapa Način prikaza mapa i datoteka Prečaci do lokacija na računalu ili mreži gdje se želi pohraniti datoteka Mjesto za upis imena datoteke Tip datoteke Okvir s mapama i datotekama Zatvaranje datoteke bez pohranjivanja Datoteka se zatvara na način da se: odabere File/Close (Datoteka/Zatvori) ili File/New (Datoteka/Nova) (ovisno o programu) na traci izbornika napušta program u kojem je kreirana, odnosno mijenjana. 8

16 Windows XP Ako je dokument mijenjan nakon zadnjeg pohranjivanja, pojavljuje se dijaloški okvir, kojim računalo upozorava korisnika da posljednje promjene nisu pohranjene, nudeći tri mogućnosti: zatvaranje uz pohranu, potvrdu zatvaranja bez pohranjivanja, te odustajanje od zatvaranja. Rad s USB prijenosnom memorijom (USB stik) USB prijenosna memorija, odnosno USB stik (USB stick, memory stick, memory key,...) je ureñaj za pohranu podataka koji u sebi ima ugrañenu tzv. flash memoriju. Danas je to najpopularniji i najpraktičniji prenosivi medij. Glavne su mu prednosti u odnosu na zastarjele diskete, zip diskete, CD ili DVD medije mala masa, veliki kapacitet i jednostavan rad. Može ga se slobodno uključiti u već pokrenuto računalo, ali je kod njegova isključivanja potrebno poštivati odreñenu proceduru kako ne bi došlo do gubitka dijela podataka. Pravilan postupak isključivanja USB stika izvodi se lijevim klikom na ikonu na traci System Tray, a koja prikazuje da postoji priključen USB stik. Na taj se način prikazuju opcije za isključivanje trenutno priključenih USB prijenosnih memorija (slika dolje). Odabirom opcije za isključivanje željene prijenosne memorije (oznaka F: ili neko drugo slovo ovisno o broju uključenih prijenosnih memorija), uz ikonu na sistemskoj traci pojavit će se poruka Safe to Remove Hardware, nakon čega se stik može izvući. Ako se pojavi okvir s porukom da izvlačenje stika nije dopušteno, treba provjeriti jesu li zatvorene sve datoteke pokrenute sa stika, pa zatvoriti one koje nisu, i zatim ponoviti gore opisani postupak. PRIMJER: Pokrenuti program Paint (Bojanje). Korištenjem odgovarajućih alata nacrtati elipsu i pravokutnik. Odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika, pohraniti nacrtano u datoteku Prviprimjer na USB stiku F:. Kod podešavanja parametara na dijaloškom okviru Save as, u okviru Save as type: (Spremi u obliku:) svakako odabrati 16 Color Bitmap, zbog uštede prostora koji slika zauzima i ograničenosti prostora na disketi. Rješenje: 1. umetnuti disketu u USB disk 2. pokrenuti program Paint (Bojanje) odabirom Start/Programs/Accessories/Paint (Start/Programi/Pomagala/Bojanje) 3. kliknuti na alat za crtanje elipse, a zatim unutar prozora pritisnuti lijevu tipku miša, povući miš u smjeru donjeg desnog kuta i otpustiti tipku Alat za crtanje elipse Približan smjer povlačenja miša 9

17 Windows XP 4. kliknuti na alat za crtanje pravokutnika, a zatim unutar prozora pritisnuti lijevu tipku miša, povući miš u smjeru donjeg desnog kuta i otpustiti tipku Alat za crtanje pravokutnika Približan smjer povlačenja miša 5. odabrati File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika, pri čemu se dobije dijaloški okvir Save As (donja slika) Odabrati! 6. kliknuti na strelicu uz okvir Save in (Spremi u) i u padajućem izborniku odabrati Removable Disk F: ( ) 7. kliknuti na strelicu uz okvir Save as type (Spremi u obliku) i u padajućem izborniku odabrati 16 Color bitmap (zbog uštede memorijskog prostora) 8. izbrisati ponuñeno ime (untitled) u okviru File name (Ime datoteke) i upisati Prviprimjer. 9. kliknuti na dugme Save u donjem desnom kutu dijaloškog okvira 10. odabirom File/Exit (Datoteka/Izlaz) na traci izbornika napustiti program Paint. ZADACI ZA VJEŽBU a) Pokrenuti program Paint pa u njemu nacrtati sliku po volji, a zatim je pohraniti na USB disk F: pod imenom Slika_1. Zatvoriti i potpuno napustiti program Paint. b) Pokrenuti program Paint. Otvoriti datoteku Slika_1 koja se nalazi na USB stiku F:. Pohraniti sada tu datoteku pod novim imenom, Slika_2. c) Dodati neki novi detalj (crtu, lik, boju) na ranije kreiranoj slici. Odabrati zatim File/Exit (Datoteka/Izlaz) na traci izbornika. Na upit "Želite li pohraniti promjene u datoteku Slika_2?" odgovoriti potvrdno. 10

18 U Informatika 1 Windows XP WINDOWS EXPLORER Operacijski sustav pohranjuje podatke na disketne jedinice u obliku datoteka (File). Datoteka je pohranjeni skup podataka koja ima ime i produžetak, ovisno o sadržaju i namjeni. Najčešći oblici datoteka su: tekstualne, grafičke ili izvršne. Tako na primjer tekstualne datoteke mogu imati nastavak txt, doc, itd.; izvršne exe, com i sl.; grafičke jpg, gif, itd. Korisnik datoteke logički smješta u mape, odnosno podmape. Windows Explorer je jedan od programa za rad s mapama i datotekama, i vrlo važan dio operacijskog sustava MS Windows. Ovaj program omogućuje jednostavan pristup svim mapama, podmapama i datotekama na čvrstom disku i disketnim jedinicama: njihovo kopiranje s jedne jedinice diska na drugu, brisanje, stvaranje novih mapa i podmapa, mijenjanje imena datoteka i mapa, posredno i neposredno pokretanje programa i dr. Ulaz u program Windows Explorer Kliknuti na Start/Programs/Accessories/Windows Explorer. Otvorit će se prozor programa, prikazan na sljedećoj slici (Start/Programi/Pomagala/Windows Explorer). Aktivna mapa Traka izbornika Traka s alatima Standard Hijerarhijski prikaz mapa Traka stanja Prikaz sadržaja aktivne mape U lijevom dijelu prozora Windows Explorera dan je strukturni prikaz mapa koje se nalaze na nekom od dijelova sustava za pohranu podataka (čvrsti disk, disketna jedinica, CD i/ili DVD i slično). U desnom dijelu prikazan je sadržaj (podmape i datoteke) trenutno aktivne mape. Sve su mape zatvorene ( ), osim trenutno aktivne mape ( ). Lijevim klikom na znak uz ime odabrane mape dobije se prvi sljedeći nivo njenih podmapa. 11

19 Windows XP Lijevim klikom na neku od mapa, u lijevom dijelu prozora, ona će postati aktivna, a njen sadržaj (podmape i datoteke) bit će prikazan u desnom dijelu prozora. To se postiže i dvostrukim lijevim klikom na željenu mapu u desnom dijelu prozora. Alatna traka Standard Ovo je najvažnija alatna traka Windows Explorera (WE), a kao i u slučajevima drugih alatnih traka u skoro svim programima, izgled joj dijelom ovisi o željama svakog pojedinog korisnika. Jedan ili više koraka natrag Jedan ili više koraka naprijed Viši nivo mapa Traženje mape ili datoteke Prikaz lijevog dijela prozora ili ne Izrezivanje mape/datoteka Kopiranje mape/datoteka Brisanje mape/datoteka Poništavanje zadnje radnje Odabir načina prikaza mapa i datoteka Plutajući izbornici Ovi izbornici dobiju se desnim klikom miša, omogućavajući brži pristup često korištenim funkcijama vezanim uz rad i ureñivanje mapa i datoteka. Na njima dostupne funkcije "ovise" o položaju pokazivača miša u trenutku desnog klika: na praznom prostoru desnog dijela WE, na odabranoj mapi ili pak na odabranoj datoteci. Plutajući izbornik koji se dobije desnim klikom miša na slobodnom (praznom) mjestu desnog dijela prozora WE prikazan je na donjoj slici. Odabir rasporeda ikona unutar WE Odabir načina prikaza u desnom dijelu WE Prilagodba aktivne mape Funkcije za kopiranje i premještanje Kreiranje nove mape / datoteke Svojstva mape Desnim klikom miša na neku od mapa (bilo u lijevom bilo u desnom dijelu prozora) otvara se plutajući izbornik: 12

20 Windows XP Funkcije dostupne za rad s mapom Dijeljenje mape u mreži i arhiviranje mape Antivirusno skeniranje Slanje mape na željenu lokaciju Funkcije premještanja i kopiranja mape Kreiranje prečaca, brisanje i preimenovanje mape Svojstva mape Ukoliko se pokazivač miša nalazi na nekoj od datoteka u desnom dijelu prozora, desnim klikom miša otvara se sljedeći plutajući izbornik: Otvaranje datoteke Ispis datoteke Antivirusno skeniranje Otvaranje u odabranom programu Arhiviranje datoteke Slanje datoteke na željenu lokaciju Funkcije premještanja i kopiranja datoteke Kreiranje prečaca, brisanje i preimenovanje mape Svojstva datoteke 13

21 Windows XP Meñutim, dvostrukim klikom na neku od datoteka u desnom dijelu prozora, ista se pokreće kao program (ukoliko je riječ o izvršnoj datoteci) ili se prikazuje njen sadržaj pokretanjem programa u kojem je nastala. Kreiranje nove mape (New Folder) Po potrebi, moguće je kreirati novu, praznu mapu. U nju se naknadno mogu smjestiti datoteke. Lijevim klikom miša unutar lijevog dijela prozora Windows Explorera odabire se disketna jedinica i mapa u kojoj se želi kreirati nova mapa. Nova mapa najčešće se kreira na jedan od načina: pomoću padajućeg izbornika File/New/Folder (Datoteka/Novo/Mapa) odabirom New/Folder (Novo/Mapa) na plutajućem izborniku koji se dobije desnim klikom miša na slobodnom mjestu desnog dijela prozora WE. Pri tome se uz ikonu mape pojavljuje pravokutnik u kojem, na tamnoj podlozi piše New Folder (Nova Mapa). U to polje korisnik treba upisati željeno ime. ZADACI ZA VJEŽBU a) Umetnuti USB stik u odgovarajući priključak. Pomoću padajućeg izbornika kreirati dvije nove mape. Prvu nazvati MojeIme, a drugu Studij. Pod mapom Studij kreirati podmapu Informatika (trebate dobiti strukturu prema slici desno ). b) Na USB stiku F: odabrati mapu MojeIme na lijevom dijelu prozora. Uz pomoć plutajućeg izbornika (desni klik) kreirati podmapu Vježba, a zatim pod mapom Vježba novu, s imenom Trening (slika desno). Označavanje mape ili datoteke Označavanje mapa ili/i datoteka bitan je korak, koji prethodi operacijama koje se nad njima najčešće provode: kopiranju, premještanju, preimenovanju i brisanju. Označeni objekt(i) promijeni boju (potamni). Kod premještana i kopiranja koristi se koncept Cut (Izreži), Copy (Kopiraj) i Paste (Zalijepi). Prve dvije funkcije naznačavaju radnju koja se namjerava izvršiti, dok treća omogućava lijepljenje odabranih mapa ili/i datoteka na željenu lokaciju. Jedna mapa ili datoteka označava se lijevim klikom iznad njenog imena ili njene ikone u desnom dijelu prozora WE. Veći broj mapa ili datoteka u nizu označava se lijevim klikom iznad imena (ikone) prve i posljednje u nizu, uz istovremeni pritisak na tipku Shift ( ) na tipkovnici. Veći broj mapa ili datoteka koje nisu u kontinuiranom nizu označava se lijevim klikom iznad imena (ikone) svakog od željenih objekata, uz istovremeni pritisak na tipku Control (Ctrl) na tipkovnici. Sve mape i sve datoteka koje se nalaze u desnom dijelu prozora označavaju se odabirom Edit/Select All (Ureñivanje/Odaberi Sve) na traci izbornika. Na sljedećim slikama prikazani su primjeri koji ilustriraju gore opisane načine označavanja mapa odnosno datoteka. 14

22 Windows XP Jedan objekt Kontinuirani niz Nekontinuirani niz Kopiranje mape ili datoteke (Copy) Označena mapa ili datoteka može se kopirati na sljedeće načine: odabrati Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na padajućem izborniku, aktivirati mapu u koju se želi kopirati, a nakon toga odabrati Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) pritisnuti dugme na traci s alatima, aktivirati mapu u koju se želi kopirati, a nakon toga pritisnuti dugme. desnim klikom miša na označenu mapu/datoteku aktivirati plutajući izbornik i odabrati Copy (Kopiraj), aktivirati mapu u koju se želi kopirati, a nakon toga odabrati Paste (Zalijepi). ZADACI ZA VJEŽBU a) Na USB stiku F: označiti podmapu Vježba, pa je pomoću padajućeg izbornika kopirati u mapu Studij. b) Na USB stiku F: odabrati mapu MojeIme, pa je, pomoću odgovarajućih ikona na traci s alatima kopirati u mapu Temp na disku C:. c) Datoteku Prviprimjer.bmp iz osnovne mape USB stika F: kopirati u podmapu Vježba mape MojeIme. Preimenovanje mape ili datoteke (Rename) Označena mapa ili datoteka može se preimenovati na sljedeće načine: odabirom File/Rename (Datoteka/Preimenuj) na padajućem izborniku, a nakon toga upisom novog imena umjesto starog u označeni pravokutnik desnim klikom miša, odabirom Rename (Preimenuj) na plutajućem izborniku, te upisom novog imena umjesto starog u označeni pravokutnik. ZADACI ZA VJEŽBU a) Na USB stiku F: odabrati podmapu Vježba u mapi Studij. Pomoću plutajućeg izbornika, promijeniti joj ime u Test. b) Na USB stiku F: odabrati datoteku Prviprimjer.bmp i promijeniti joj ime u Slika.bmp. 15

23 Windows XP Premještanje mape ili datoteke (Move) Datoteke i mape mogu se premještati iz jedne mape u drugu, kao i na različite medije za pohranu podataka. Označena mapa ili datoteka može se premještati na sljedeće načine: odabrati Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži) na padajućem izborniku, aktivirati mapu u koju se želi premjestiti, a nakon toga odabrati Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) pritisnuti dugme na traci s alatima, aktivirati mapu u koju se želi premjestiti, a nakon toga pritisnuti dugme. desnim klikom miša iznad označene mape/datoteka aktivirati plutajući izbornik i odabrati Cut (Izreži), aktivirati mapu u koju se želi premjestiti, a nakon toga odabrati Paste (Zalijepi). povlačenjem u željenu mapu (pritisnuti lijevu tipku miša, strelicu miša dovesti iznad ciljne mape i otpustiti tipku). Napomena: Premještanje programske mape ili datoteke može izazvati probleme kod korištenja tih programa. PRIMJER: Premjestiti datoteku Slika.bmp iz osnovne mape USB stika F: u mapu MojeIme, korištenjem odgovarajućih dugmadi na traci s alatima. Rješenje: 1. pokrenuti Windows Explorer 2. u lijevom dijelu prozora kliknuti na Removable Disk (F:) 3. u desnom dijelu prozora klikom označiti datoteku Slika.bmp 4. pritisnuti dugme na traci s alatima 5. u desnom dijelu prozora, dvostrukim klikom na ime, otvoriti mapu MojeIme 6. pritisnuti dugme na traci s alatima. ZADACI ZA VJEŽBU a) Na USB stiku F: odabrati podmapu Vježba u mapi MojeIme, pa je pomoću padajućeg izbornika premjestiti u mapu Studij. b) Na USB stiku F: odabrati podmapu Test u mapi Studij, pa je povlačenjem premjestiti u mapu MojeIme. Pronalaženje mape ili datoteke (Search) Pokretanjem funkcije pronalaženja pojavljuje se prozor Search Results (Rezultati pretraživanja) u čijem se lijevom dijelu podešavaju parametri, a u desnom očitavaju rezultati pretraživanja. Funkcija pronalaženja pokreće se na više načina: odabirom File/Search... (Datoteka/Traži...) na traci izbornika klikom na dugme na traci s alatima Standard desnim klikom iznad neke mape u desnom dijelu WE, te odabirom Search... (Traži...). na tako dobivenom plutajućem izborniku. 16

24 Windows XP Funkcija pronalaženja mape ili datoteke omogućava pretraživanje po više kriterija, izmeñu ostalog, po imenu i lokaciji (čvrsti disk, disketna jedinica) ili po datumu promjene. Dio naziva datoteke (ime ili produžetak) koji nije poznat, može se zamijeniti zvjezdicom ( * ), a nepoznato slovo upitnikom (? ). Ovisno o strogoći kriterija pretraživanja pojavit će se jedna ili više mapa/datoteka. Napomena: Funkcija pronalaženja može se pokrenuti i pritiskom na dugme Start, te odabirom Search (Traži) na početnom izborniku. ZADACI ZA VJEŽBU a) Na USB stiku F: pronaći podmapu Vježba. b) Na USB stiku F: pronaći sve datoteke s nastavkom bmp. c) Na disku C: pronaći sve datoteke s nastavkom txt. Brisanje mape ili datoteke (Delete) Označena mapa ili datoteka može se izbrisati na sljedeće načine: pritiskom na tipku DELETE na tipkovnici odabirom File/Delete (Datoteka/Izbriši) na padajućem izborniku pritiskom na dugme na traci s alatima odabirom Delete (Izbriši) na plutajućem izborniku, koji se dobije desnim klikom miša na odabranu mapu/datoteku. Mapa/datoteka koja se briše s diska C:, na ovaj se način premješta u Recycle Bin (Smeće) odakle se može rekonstruirati, no ukoliko se nalazila na npr. USB stiku F:, rekonstrukcija se može izvesti samo u nekim slučajevima i pomoću specijaliziranih programa. Napomena: Brisanjem mape brišu se svi podaci koji se nalaze u njoj (sve sadržane datoteke) i sama mapa. Pri izvoñenju ove radnje korisnik mora biti siguran da doista želi obrisati mapu, na što ga upozorava i Windows Explorer. 17

25 Windows XP ZADACI ZA VJEŽBU a) Na USB stiku F: odabrati podmapu Test u mapi MojeIme, pa je izbrisati odabirom File/Delete (Datoteka/Izbriši) na traci izbornika. Gašenje aplikacije koja ne reagira Iako su računala mnogo napredovala u odnosu na prve verzije i mogu izvršavati i najzahtjevnije zadatke, ipak ponekad se u radu pojedine aplikacije "zamrznu". Takve aplikacije ne reagiraju na tipkovnicu ili miš. Ako ostali programi rade i reagiraju na naredbe koje im zadajemo, potrebno je ugasiti samo program koji ne reagira. Gašenje "zamrznutog" programa možemo napraviti pomoću Windows Task Manager a (Windows upravitelj zadataka). Pozivanje Task Managera vršimo kombinacijom tipki Ctrl+Alt+Delete. U njemu su prikazani svi zadaci (programi) koji se trenutno izvode na računalu. Odaberite zadatak (program) koji ne reagira i kliknite na End Task (Završi zadatak). 18

26 Internet INTERNET Internet je globalna mreža meñusobno povezanih računalnih mreža koja se razvija zbog potrebe razmjenjivanja podataka izmeñu korisnika: poslovnih, znanstvenih, vojnih, itd. Veze meñu mrežama su ostvarene raznim sredstvima: telefonskim linijama, optičkim kablovima, satelitskim sustavima,a primjenom TCP/IP protokola. Internet uključuje mnoge servise: www, FTP, Telnet, E mail, sustav diskusijskih grupa (Mrežne novine)... Internet bonton (Netiquette) Kod korištenja Interneta moraju se poštivati pravila pristojnog ponašanja na mreži. Internet bonton, tj. Netiquette (Net + Etiquette), podrazumijeva pravila lijepog ponašanja proistekla iz tradicije uljudnog ophoñenja. Svaka mreža ili sustav ima svoja pravila i procedure. Akcije koje su dozvoljene kao rutinske na mreži/sustavu mogu biti kontrolirane ili čak zabranjene na drugim mrežama. Odgovornost je korisnika da se vlada prema pravilima i procedurama svoje i drugih mreža/sustava. Korištenje mreže je privilegija, a ne pravo, a može biti trenutno povučena zbog veze koja je zloupotrebljava, kao što je npr.: stavljanje nelegalne informacije na sistem slanje poruka koje će vjerojatno rezultirati gubitkom podataka primatelja ili sistema slanje pisama mailing listama ili pojedincima lanca sreće, Spam svih poruka neželjenog sadržaja, pristojne a pogotovo nepristojne, koje se nepozvane šalju e mailom i spremaju u newsgrupe, a služe nečijoj reklami, promociji, odnosno krañi tuñeg vremena. bilo koji drugi tipovi korištenja mreže ili ometanja rada drugih korisnika Iz svega toga proisteklo je deset zapovjedi kompjuterske etike: 1. Nitko ne bi trebao koristiti kompjuter da bi ugrozio druge ljud.e 2. Nitko se ne bi trebao upletati u tuñi kompjuterski posao. 3. Nitko ne bi trebao njuškati po tuñim datotekama. 4. Nitko ne bi trebao koristiti kompjuter za krañu. 5. Nitko se ne bi trebao lažno predstavljati, naime, uz veliki broj besplatnih e mail poslužitelja i brojnih drugih servisa, i mogućnost da se odabere ime po želji, ne bi se to trebalo zlorabiti i kopirati tuñi identitet. 6. Nitko ne bi trebao koristiti ili kopirati software koji nije plaćen. 7. Nitko ne bi trebao koristiti tuñi kompjuter bez autorizacije. 8. Nitko ne bi trebao prisvojiti intelektualno vlasništvo (misli, zaključke, djela) drugih ljudi. 9. Svatko bi trebao promisliti o društvenim posljedicama programa koji piše. 10. Svatko bi trebao koristiti kompjuter na način koji pokazuje obzirnost i poštivanje. Internet servisi U proteklom periodu profiliran je čitav niz grupa Internet servisa: 19

27 Internet prijenos datoteka (FTP File Transfer Protocol) najjednostavniji način da se preko Interneta izmijene datoteke meñu računalima. Takoñer se koristi za postavljanje i skidanje Web stranica, a i za spuštanje (download) programa i drugih datoteka s velikih računala. Korisnik može pristupiti svom FTP računu (accountu), ili se može koristiti anonimnim (anonymous) FTP om. Kod eventualnog ograničenja kod download a (datoteke veće od 1Mb) preferirati vrijeme kasno navečer, a takoñer voditi računa i o lokalnom vremenu stranice koju se posjećuje te se tom vremenu prilagoditi. Treba biti obazriv prema drugim korisnicima; ostati na sistemu samo onoliko koliko je potrebno da se dobije informacija, a nakon toga izaći sa sistema jer je ograničen broj ulaza za korisnike. telnet protokol za kreiranje veze s udaljenim računalom i rad na njemu kao da je to korisničko računalo. Na njemu se mogu definirati mape, datoteke, obrañivati podaci, koristiti slanje i primanje e mail pošte, imati pristup bazama podataka, katalozima biblioteka i interaktivnom okruženju. Potrebno je za to dobiti korisničko ime od davatelja usluga elektronička pošta (e mail) hipertekst sustav (WWW) elektronička trgovina (e trade) sve češće korišten servis za kupnju i prodaju robe preko Interneta. Mada još vlada nepovjerenje prema takvoj trgovini, potrebno je samo obratiti pažnju na sigurnost adrese koja nudi usluge. elektronički biznis (e business) sve češće korišten servis za trgovinu dionicama, bankarsko poslovanje, plaćanje računa, rezervacija i kupnji karata,.... učenje na daljinu (distance learning, e learning) sve je veći broj viših i visokih škola u svijetu koji omogućavaju studentima praćenje nastave, konzultacije, kao i polaganje ispita putem Interneta. mailing liste liste e mail adresa koje su grupirane po korisnicima ili po tematici. Kod slanja poruka, svi sudionici mailing liste bivaju informirani o diskusiji preko e maila. Neke mailing liste imaju male brzine prometa; druge mogu prekriti mailbox korisnika s nekoliko stotina e mail poruka dnevno. Prema tome u slučaju slaganja s diskusijom, nije potrebno poslati svoje mišljenje, već učestvovati u diskusiji kad se zaista ima što reći. Takoñer nije u redu na mailing liste prijavljivati druge korisnike bez njihovog znanja, nemalo će se iznenaditi hrpom poruka koje im neće značiti ništa. Za većinu korisnika, meñutim, Internet je sinonim za dva osnovna pojma: WWW informacijski servis i elektroničku poštu. Upravo će se ta dva mrežna servisa ovdje pobliže obraditi. WORLD WIDE WEB World Wide Web (svijetom raširena paučina, WWW, Web ili ponekad zvan W3) je hipertekst sustav koji korisniku pomaže pri pronalaženju podataka na Internetu. Osim pretraživanja po ključnoj riječi, WWW om se prati traka povezanih riječi (hyperlink). Prilikom rada odabire se tema ili pojam koji korisnika zanima, i pregledavaju se podaci koji se odnose na pojam. Unutar tih podataka nailazi se na riječi ili pojmove koji vode do novih podataka tvoreći paukovu mrežu. Na ovaj se način korisnik premješta od jednog 20

28 Internet pojma do drugog, primičući se traženom podatku. WWW je veoma lako koristiti, vjerojatno je to najlakši Internet alat. WEB PREGLEDNICI Preglednik (Web browser) je korisnički program, a služi za prikaz (interpretaciju) Web stranica i navigacije meñu stranicama. Potpuno prilagodljivo grafičko sučelje preglednika sastoji se od trake izbornika, alatne trake, adresne trake (Address bar), trake veza (Link toolbar), trake stanja i okvira za prikaz sadržaja Web stranice. Danas na raspolaganju imamo velik broj preglednika: K Meleon je izuzetno brz i prilagodljiv preglednik, koji zauzima malo prostor na disku računala. Temelji se na Mozilla Gecko engine u i kreiran je za Windows operativni sustav. Sleipnir je preglednik koji je potpuno prilagodljiv korisniku. inc.com/ GreenBrowser je preglednik koji zahtijeva minimalne resurse računala za svoj rad. Brz i pouzdan internetski pretraživac, opremljen dodacima, kao što su blocker pop up prozora, upravljanje loginima i zaštitom privatnosti. Preglednik pomoću kojeg ćete na najbolji način iskoristiti Facebook i Twitter. Preglednik koji ima brojne dodatne funkcije i prilagodljivo korisničko sučelje. Safari za Windows operativni sustav iz tvrtke Apple, najinovativniji pretraživač na svijetu. Brz i jednostavan Web preglednik. Jedini preglednik koji koristi Opera Turbo tehnologiju i tako ubrzava internetsku vezu. Internet Explorer najčešće je korišteni preglednik na svijetu. explorer/ Google Chrome. Novi i brzi preglednik. Vaša sigurnost na webu je Firefoxov glavni cilj. Firefox je besplatan, neće preuzeti kontrolu nad računalom ni ugroziti vašu privatnost. Web preglednik: malen, brz, jednostavan, podesiv i proširiv. 21

29 Internet Ovdje će se dati kratke upute za rad najčešće korištenim programom: Microsoft Internet Explorerom. INTERNET EXPLORER Microsoft Internet Explorer je program iz paketa uslužnih programa Microsoft Windows, koji se danas najčešće koristi u radu na Internetu. Ulaz u program Internet Explorer Program Internet Explorer (dalje: IE) se poziva: klikom na dugme Start na Taskbaru, te odabirom Programs/Internet Explorer na izborniku klikom na sličicu programa Internet Explorer (ako je postavljena) na radnoj površini Desktopu. Izlaz iz programa IE Iz programa se izlazi: odabirom File/Exit (Datoteka/Izlaz) na traci izbornika klikom na dugme u gornjem desnom kutu prozora IE a. Prozor programa IE Prozor programa IE prikazan je na sljedećoj slici. 22

30 Internet Adresna traka i dugmad za navigaciju Pozivanje stranice može se izvesti na različite načine. Jedan od njih je da se u okvir na adresnoj traci upiše URL adresa stranice odreñenog poslužitelja i pritisne Enter. Ako je adresa prethodno bila upisivana na adresnu traku, može se izabrati iz liste koja se otvara klikom miša na oznaku na kraju trake. Pretraživanje Okvir za upis/odabir adrese Osvježavanje prikazane stranice Prekid čitanja trenutne Web stranice Traka stanja Prikaz stranice koja je bila aktivna prije korištenja alata Back Povratak na prethodnu stranicu Informacije o tijeku prijenosa stranice, te ostale relevantne informacije o trenutno prikazanoj stranici i načinu rada preglednika prikazuju se na traci stanja koja se nalazi uvijek na dnu prozora. Veze za pomicanje po stranicama (hiperveza, hiperlink) Veze povezuju tekst ili slike s jedne stranice s nekom drugom stranicom. Obično su na Web stranici prikazane bojom i podcrtane su. Izgled pokazivača miša mijenja se iz strelice u ruku kada se nañe iznad neke veze. Desnim klikom miša na vezu otvara se plutajući izbornik Otvori Otvori na novoj kartici Otvori u novom prozoru Snimi kao Ispiši Izreži Kopiraj Kopiraj prečac Zalijepi Stvaranje knjiških oznaka (Favorites) Dodaj u Favorite Svojstva Web pretraživači samo privremeno čuvaju popis adresa Web stranica koje su posjećene. Sva mjesta koja su posjećena i koja su zabilježena u listi povijesti (History) bit će zapamćena definirani broj dana na tvrdom disku računala. Nakon toga će biti izgubljena. 23

31 Internet Ako se žele sačuvati neke od adresa u Internet Exploreru, moraju se iste dodati u Favorites, na sljedeći način: odabrati adresu: (npr. kliknuti na Favorites/Add to Favorites... (Favoriti/Dodaj u favorite) na traci izbornika, ili kliknuti na dugme. Na ovaj su način IBM ove početne stranice stavljene u popis knjiških oznaka. Knjiške oznake mogu se tematski grupirati u odabrane/kreirane mape radi lakšeg pretraživanja. Ureñivanje favorita se vrši klikom na dugme. Rad s više prozora Često je korisno ostaviti Web stranicu prikazanu, a novu otvoriti u posebnom prozoru. To se može izvršiti: Odabirom File/NewWindow (Datoteka/Novi prozor) na traci izbornika. Može se otvoriti proizvoljan broj prozora i svaki od njih je prikazan na Taskbaru, te se pomoću njega vrši jednostavno prebacivanje iz prozora u prozor. Klikom na dugme pa odabirom Takoñer je moguće hipervezu ozvoriti u novom prozoru i to na način da kliknemo desnom tipkom miša na nju, te iz plutajućeg izbornika odaberemo Open in New Window. Rad s karticama (Tabs) IE nudi korisniku rad s karticama (Tab). Na ovaj način se osigurava veća preglednost nad otvorenim stranicama, a time i lakši i brži rad. Brz pregled otvorenih kartica Zatvaranje kartice Kartice (Tabs) Popis otvorenih kartica Otvaranje nove kartice Pohrana teksta Kopiranje dijela teksta s Web stranice u ureñivač teksta preko privremenog spremnika (Clipboard a) vrši se označavanjem (pomoću miša) dijela teksta na Web stranici koji se želi pohraniti, odabere naredba Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na traci izbornika, pa naredbom Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) umetne sadržaj u ureñivač teksta (npr. Word). Pohrana teksta stranice u izvornom obliku vrši se odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika, nakon čega se u dijaloškom okviru Save As... odabere lokacija gdje se želi pohraniti stranica kao datoteka (USB stik F: ili disk C:), mapa i ime pod kojim se stranica želi pohraniti. 24

32 Internet Ovim postupkom se sprema definicija stranice u izvornom obliku, što znači da je sačuvan kompletan tekst sa stranice zajedno s informacijama o njegovom oblikovanju i pozicije gdje dolaze grafički elementi. Pohrana slike Pohrana slike izvodi se desnim klikom miša na sliku, te odabirom Save Image As...(Spremi sliku kao) na dobivenom plutajućem izborniku. Daljnji koraci (odabir disketne jedinice, mape, imena i vrste datoteke) slični su kao kod spremanja teksta. Popis prethodno posjećenih web stranica Povijest (History) je lista ranije posjećenih web stranica. Naš preglednik prati koje smo stranice posjetili i sprema ih. Na ovaj način možemo ponovo posjetiti koje smo u prethodnom razdoblju posjetili, a nismo ih spremili. Da bismo ih posjetili, kliknut ćemo na dugme, te nakon toga odabrati karticu History. Skočni prozori (pop up) Skočni (pop up) prozori su najčešće neželjeni prozori ili poruke koji se pojavljuju prilikom posjete nekoj web stranici. Obično su to informacije reklamnog komercijalnog karaktera. Ovakvi prozori se onemogućuju odabirom Tools/Pop up Blocker/Turn Off Pop up Blocker (Alati/Blokator skočnih prozora/isključi blokator skočnih prozora). Ukoliko ih želimo uključiti odabrati ćemo Turn On Pop up Blocker (Uključi blokator skočnih prozora). Ukoliko želimo dozvoliti samo nekim stranicama da koriste skočne prozore to ćemo podesiti u dijaloškom okviru koji se dobije odabirom Tools/Pop up Blocker/ Pop up Blocker Settings (Alati/Blokator skočnih prozora/postavke blokatora skočnih prozora). Stranica kojoj želimo dozvoliti skočne prozore Stranice kojima smo dozvolili skočne prozore Kolačići (cookies) Preddefinirana razina blokiranja skočnih prozora 25

33 Internet Kolačići su skrivene informacije koje web poslužitelj sprema na tvrdi disk korisnikovog računala prilikom pristupanja nekoj stranici. Kod ponovnog pristupanja ranije posjećenoj stranici, stranica se brže učitava jer koristi informaciju odnosno kolačić koji je pohranjen na disku računala. Ta informacija može biti vezana za stranicu, ali isto tako i podaci o korisniku radi lakšeg prijavljivanja na stranice s odreñenom sigurnosnom zaštitom (zaporke, ime korisnika, broj kreditne kartice koju je korisnik upotrebljavao u internet trgovini i dr.). Kolačići su pohranjeni kao tekstualne datoteke i u pravilu nisu opasni za propuštanje virusa u računalo, ali često dogodi se da se kolačići zloupotrebljavaju prilikom posjeta stranicama sumnjivog sadržaja. Današnji web preglednici imaju mogućnost blokiranja neželjenih kolačića. Nivo dopuštenja kolačića (njihovo blokiranje ili dozvoljavanje) definiramo dijaloškim okvirom koji se dobije odabirom Tools/Internet Options (Alati/ Internetske mogućnosti), te odabirom kartice Privacy (Privatnost). Tražilice Da bi smo posjetili neku web stranicu potrebno je znati njenu web adresu, te je upisati u okvir za odabir/unos adrese. Meñutim, najčešće imamo potrebu tražiti informacije koje su povezane s nekim imenom ili pojmom, dakle informacije za koje ne znamo na kojim web stranicama se nalaze. U tom slučaju trebamo koristiti web pretraživače (tražilice). Riječ je o posebnim web stranicama na kojima možemo dobiti popis stranica na kojima se nalazi informacija koju tražimo. Postoje tri različita tipa web pretraživača: Web indeksi ili pretraživači (Web indexes; search engines) i metapretraživači oni koriste posebne alate (nazivaju se roboti ili pauci) za pronalaženje web stranica i indeksiranje svih riječi (pojmova). Takvi pretraživači su: Google: alltheweb: Teoma: altavista: Metapretraživači (metacrawlers, meta search sites, meta search engines) su paralelni ili višestruki pretraživači koji usporedno pretražuju više web indeksa, a dobivene rezultate prikazuju na zajedničkoj stranici. Takvi pretraživači su: ask: Ixquick: SurfWax: Copernic: vivisimo: Web imenici ili adresari, tematski direktoriji (Web directories) zasnivaju se na ručnom unošenju podataka, odnosno opisima koje šalju kreatori web stranica, te recenzijama pojedinih stranica koje posjećuju urednici web imenika ili tematskih direktorija. Rezultat pretraživanja ovih pretraživača manji je od prvih navedenih, ali su često bolje vrednovani uz bolje opaske koje olakšavaju pretragu. Takvi pretraživači su: Open Directory: Yahoo: about.com: ipl2 Librarian: 26

34 Internet Nevidljivi web to su posebne baze podataka web izvora koje nisu indeksirane od web pretraživača. Stranice nisu pohranjene, nego se generiraju na zahtjev korisnika prema ključnim riječima koje zadaje sam korisnik. Takvi pretraživači su: Internets: Complete Planet: The Invisible Web: web.com Postavljanje upita za pretraživanje Ne postoje opće prihvaćena i strogo definirana pravila za postavljanje upita pretraživačkom mehanizmu jer je svaki specifičan. Ipak neke konvencije su zajedničke za većinu njih i mogu pomoći prilikom definiranja upita, jer od preciznosti upita ovisi i kvaliteta odgovora, odnosno količina hiperlinkova (veza na neku stranicu) koji zadovoljavaju upit. Najčešće korištena pravila za definiranje upita: pravilna upotreba malih i velikih slova (imena ljudi i ustanova pišu se velikim početnim slovom) pravilno navoñenje termina i fraza od više riječi (pojmovi koji se sastoje od više riječi pišu se pod dvostrukim navodnicima ) definiranje ključne riječi riječi koja se mora obvezatno pojaviti u dokumentu +riječ riječ koja se ne smije pojaviti u dokumentu riječ upotreba zamjenskog znaka *dioriječi, dio*riječi, dioriječi* Dobro je kod svakog pretraživačkog mehanizma proučiti upute za definiranje upita koje se najčešće nalaze iza hiperlinka Help ili More Search Options ili nešto drugo. Prilog: američke i nacionalne domene Internet adrese imaju na kraju naziva točku iza koje slijedi odreñena kratica. Ta kratica naziva se domena i daje korisniku osnovne informacije o onome što se krije iza dotične adrese. Američke domene najvišeg stupnja (top level domains) podijeljene su po kategorijama: com (commercial) domena za tvrtke edu (educational) domena za obrazovne ustanove kao što su sveučilišta i škole gov (goverment) vladina domena za računala u vlasništvu američke vlade mil (military) vojna domena za vojna računala priključena za Internet net (network) domena mreže za ustanove i organizacije kojima je mreža glavni smisao rada org (organization) domena za razne neprofitne organizacije i ustanove koje ne spadaju ni u jednu prethodnu u novije vrijeme, uvjetovano razvojem Interneta i zanimanjem korisnika, uvedene su nove domene: biz, info, tv.... Nacionalne domene najvišeg stupnja imaju standardnu internacionalnu dvoslovnu oznaku države kao što su na primjer: hr = Hrvatska, de = Njemačka (Deutschland), uk = Velika Britanija (United Kingdom),

35 Internet ELEKTRONIČKA POŠTA Elektronička pošta (e mail) je način kojim korisnik koji radi na jednom računalu ili mreži računala može slati i primati poruke, korištenjem za to razvijenog programa. Nekoliko je prednosti korištenja elektroničke pošte: mogućnost slanja izvještaja, podataka, dokumenata ili osobnih pisama koji će doći na odredište u roku od nekoliko sekundi ili minuta ne mora se brinuti o tome hoće li se nekoga prekinuti u radu kad mu se pošalje pošta taj proces je briga računalnog sustava primljene poruke mogu se pregledavati u korisniku najpogodnije vrijeme poruke se i šalju u najpogodnije vrijeme za korisnika. Za prijem pošte korisnik ne mora biti priključen na svoj server. Njegov sustav radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini i sve poruke koje su poslane spremaju se u poštanski sandučić (Inbox). Na korisniku je da ih preuzme u doba kada mu odgovara. Osim što elektronička pošta stiže puno brže od "klasične pošte", računalni sustav uvijek obavijesti o razlogu zbog kojega se elektroničko pismo eventualno ne može isporučiti i redovito je sustav ugoñen tako da će poštu pokušati isporučiti nekoliko puta prije nego što odustane. Dobivanje korisničkog računa Potrebno je otvoriti korisnički račun (account) da bi se dobila adresa elektroničke pošte (e mail) za čitanje i slanje elektroničke pošte, te omogućile mnoge druge mogućnosti korištenja servisa na Internetu (WWW, FTP, telnet..). Prilikom otvaranja računa, korisnik će dobiti i korisničko ime/oznaku (login, account, username) jedinstvenu na računalu na kojem je otvoren, kao i lozinku (password), koju može promijeniti kad god to zaželi. Kod usluga koje se ne naplaćuju: veza je moguća preko lokalne mreže spojene na Internet (npr. u uredu), preko CARNET a (za studente, profesore ili za osobe na neki drugi način vezane uz akademsku djelatnost osigurava odgovarajuća institucija). Veza se ostvaruje preko računala na fakultetima ili kod kuće preko računala koja se vežu raznim načinima na Internet. Pri ovoj vezi, korisniku se otvara korisnički račun s korisničkom oznakom (za rad preko telneta, FTP a,..) i s e mail adresom. Dobivanje besplatnog e maila preko davatelja besplatnih servisa, korištenjem web browsera. Najkorišteniji su Hotmail (na adresi ), Yahoo Mail (na adresi i Gmail (na adresi Pravila ponašanja za pristojno komuniciranje e mailom: Prilikom odgovaranja na poruku, izbaciti sve nepotrebne dijelove. Koristiti obični font bez ukrasa i boja jer to povećava poruku, koja se onda sporije učitava. Takoñer ne slati velike privitke (Attachment), ukoliko to nije neophodno i bez najave primatelju, i to naročito slike u nepodesnom formatu, Mpg filmove, itd. Biti oprezan kod čitanja pošte provesti antivirus kontrolu, a naročito paziti ako je attachment datoteka u.exe formatu (izvršna). Za sadržaj i održavanje korisničkog poštanskog sandučića (Mail box) odgovoran je korisnik: Pošta se treba provjeravati svakodnevno i ostaviti u okviru limitirane kvote diskovnog prostora. 28

36 Internet Brisati se trebaju neželjene poruke, jer zauzimaju diskovni prostor. Držati minimum poruka u poštanskom sandučiću. Poruke držati spuštene u datoteku na disku PC a radi kasnijeg korištenja. Rutinski i često napraviti virus scan sistema, naročito ako se primaju ili spuštaju datoteke s drugih sistema, a u svrhu sprečavanja širenja virusa. Nikad ne pretpostaviti da e mail može pročitati samo korisnik; i drugi mogu čitati tuñe poruke ili pristupiti tuñoj pošti. Nikad ne slati ili čuvati nešto, što ne bi rado da vide drugi ljudi. Nikad ne davati svoje korisničko ime i lozinku drugoj osobi. Sistem administrator može pristupiti svačijem e mailu radi održavanja ili rješavanja problema, sa svim sistemskim ovlastima. Potrebno je usredotočiti se na jedan Subject (temu) po poruci. Ne koristiti znanstvene radove u komercijalne svrhe. Uključiti Signature (potpis) na dno poruke, naročito kod komunikacije s nepo znatim korisnikom, i to ne duže od 4 linije uključujući adresu i broj telefona. Koristiti velika slova samo da se naglasi važnost podatka ili za naslove, jer korištenje velikih slova u cijelom tekstu podsjeća na VIKANJE. WEB MAIL Web Mail System je na Webu zasnovan servis elektronske pošte. Omogućava korisniku prijam i slanje elektronske pošte s bilo kojeg mjesta i s bilo kojeg računala u svijetu koje je povezano na Internet, bez potrebe instalacije i prilagoñavanja posebnog programa. To je u stvari program koji funkcionira kao interaktivna Web stranica dio e mail servera kojemu se pristupa preko web preglednika. Pokretanje web maila Web mail se pokreće na dva načina: Prijavom u odgovarajućim poljima na web stranici korisnikovog davatelje usluge elektronske pošte (t com, iskon, oss,...) upisivanjem adrese odgovarajuće web stranice u adresnu traku preglednika, Prijava na Web-mail Odjela: - za studente - za djelatnike 29

37 Internet Kao i druge web stranice, i stranice web maila su različite kod različitih davatelja Internet usluga. Različitost izgleda ne znači i bitne razlike u radu. Web mail na serveru Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije Nakon prijave na web mail, kod koje je korisnik trebao upisati korisničko ime (user name) i lozinku (password), i zatim kliknuti na dugme OK. Slijedi ulaz na početnu stranicu Web maila. Prema predefiniranim postavkama na toj je stranici u desnom, većem dijelu, prikazan sadržaj korisnikovog poštanskog sandučića, iznad čega se nalaze naredbe glavnog izbornika, a na lijevoj strani su korisnikove "poštanske" mape: Okvir za označavanje Prosljeñivanje označenog na željenu adresu Dugme za brisanje označenog Popis poštanskih pretinaca Premještanje označenog u željenu mapu Naredbe glavnog izbornika pružaju sljedeće mogućnosti: Nova poruka otvara prozor za pisanje i slanje nove poruke. Adresar otvara korisnikov e mail adresar za pregled, odabir ili ureñivanje. Pretinci omogućava pregled korisnikovih poštanskih pretinaca. Postavke omogućava podešavanje web mail postavki. Pretraživanje. Pomoć aktivira stranice pomoći korisniku. Čitanje poruke vrši se dvostrukim klikom na podcrtani tekst u stupcu Naslov, nakon čega će se, ispod prikaza pristiglih poruka, pojaviti zaglavlje i sadržaj poruke: 30

38 Internet Iznad zaglavlja poruke nalaze se dugmad sa sljedećim funkcijama: Popis poruka vraća na stranicu s popisom poruka. Obriši briše promatranu poruku. Proslijedi prosljeñuje poruku na željenu adresu. Proslijedi kao prilog prosljeñuje poruku na željenu adresu, ali kao prilog. Odgovori odgovor pošiljatelju na promatranu poruku. Odgovori svima odgovor i pošiljatelju, ali i svima koji su bili na listi primatelja promatrane poruke. Ispisivanje poruke vrši se odabirom File/Print (Datoteka/Ispiši) na traci izbornika Internet Explorera. Privitak poruci (Attachment) ima svaka poruka kojoj se u drugom stupcu nalazi oznaka spajalice. Privitak se obično nalazi na dnu poruke a, da bi se pregledao, mora ga se prethodno pohraniti. Pohrana se izvodi odabirom Save Target As... na plutajućem izborniku koji se dobije desnim klikom miša iznad naziva priloga, pa odabirom željene lokacije i imena na dobivenom dijaloškom okviru. Pisanje nove poruke vrši se na stranici koja se dobije klikom na dugme Sastavi glavnog izbornika: U polje To: upisuje se adresa primatelja, a u polje Subject: kratki naslov poruke. U polje CC: potrebno je upisati adrese na koje se još želi poslati ista poruka. Adrese se, ako ih je više, odvajaju zarezom. Dodavanje privitka poruci (najviše 2 M) vrši se klikom na dugme Dodaj, pa zatim na dugme Browse, nakon čega se u dobivenom dijaloškom okviru Choose file odabire željeni privitak, a odabir potvrñuje klikom na dugme Open. Polje za upis teksta poruke Konačno, za slanje kreirane poruke potrebno je kliknuti na dugme Pošalji. RAČUNALNI VIRUSI Rijetki su korisnici računala, koji redovito ili pak povremeno koriste Internet, a koji nisu imali manjih ili većih problema s nekim od računalnih virusa. Štete uzrokovane djelovanjem računalnih virusa mjere se u milijardama dolara na godišnjem nivou. 31

39 Internet Računalni virusi pojavili su se u drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući sljedećim čimbenicima: pojava osobnih računala (1982.) i njihova masovna uporaba: ranija su računala bila skupa, a time i dostupna znatno užem krugu korisnika. korištenje BBS servisa (tzv. glavnih pristupnih servera) kojima se moglo pristupiti uz pomoć modema i odakle su "skidani" svakovrsni programi. Osobito popularne bile su računalne igre, kao i jednostavni programi za obradu teksta i tablične izračune, na što su se "lijepili" virusi. uporaba floppy diska: u početku su programi zauzimali vrlo malo mjesta tako da se na disketu ili dvije mogao smjestiti čitav operativni sustav i još nekoliko korisničkih i uslužnih programa. Još početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća na mrežnim su se računalima pojavili programi nazvani "zec" koji su imali lokalno djelovanje usporavanje i sprječavanje rada sustava. Legenda kaže da su prvi računalni virus kreirala braća Amjad i Barita Faroog Alvija (Pakistan) u nespretnom pokušaju da sagledaju opseg računalnog piratstva. Virus je nosio naziv "Brain", a spada u skupinu tzv. boot sector virusa. Pojava i masovno korištenje Interneta u drugoj polovici devedesetih omogućila je nastajanje novih vrsta virusa, njihovo brže širenje a samim time i povećanje šteta nastalih njihovim djelovanjem. Usporedno, nastaje i razvija se čitava industrija koja se bavi izradom programa za zaštitu od štetnog djelovanja virusa, tzv. antivirusnih programa. Zanimljivo je da je Peter Norton, osnivač Symantec a, jedne od vodećih firmi za proizvodnju antivirusnih programa, još tvrdio kako je postojanje računalnih virusa mit jednak onome o krokodilima u kanalizaciji New Yorka. Iako je bez velikih novčanih ulaganja gotovo nemoguće u cijelosti otkloniti virusnu opasnost ona se ipak, pažljivim radom i stalnim korištenjem dostupnih antivirusnih resursa, u velikoj mjeri može umanjiti. TIPOVI ZARAZE Mnogo je različitih oblika elektroničke zaraze. Iako je zajednički naziv za sve uzročnike zaraze virus, ipak ih se, obzirom na način širenja i učinke, može podijeliti na sljedeće tipove: virus (Virus), crv (Worm), trojanski konj (Trojan). U zasebnu skupinu mogu se smjestiti lažne obavijesti (Hoax), kojima je krajnji cilj natjerati primatelja da sa svog računala pošalje što veću količinu besmislenih elektroničkih poruka. Virusi Virus je računalni program (programski kod) sa sposobnošću razmnožavanja i širenja kopiranjem samoga sebe putem računala i računalnih mreža. Pisan je s namjerom da načini veću ili manju štetu korisniku (od brisanja podataka s čvrstog diska do ispisivanja besmislenih i bezopasnih poruka). 32

40 Internet Prije inficiranja računala virus mora biti pokrenut. U tome mu gotovo uvijek, ne znajući, pomaže korisnik. Djelovanje virusa korisnik prepozna tek po posljedicama, odnosno kada je šteta već učinjena. Najraširenije vrste virusa su: boot sector virusi: Boot sector je prvi program koji se učita kod pokretanja računala, a nalazi se na čvrstom disku, disketi ili CD u. Navedeni virus inficira računalo zamjenjujuću sadržaj boot sectora svojom verzijom. Najpoznatiji predstavnik ove vrste virusa je "Parity boot", koji je zamrzavao operacijski sustav. makro virusi: Ovo su virusi koji se, u obliku makro naredbe, smješta u datoteke kreirane u programima koji koriste makro naredbe (MS Word, MS Excel,...). Otvaranjem zaražene datoteke, virus će se aktivirati i inficirati druge datoteke na tom računalu, a najčešće i računala koja su s njim u mreži. Makro virusi su najrasprostranjenija vrsta virusa. parazitski virusi: Virusi koji se lijepe uz programe (izvršne ili.exe datoteke) nazivaju se parazitskim. Ovom virusu operacijski sustav daje ista prava kao i izvornom programu, što mu omogućava razmnožavanje i štetno djelovanje Virusi su se nekada najčešće prenosili preko zaraženih disketa, dok se danas uglavnom prenose putem e mail poruka, privitaka uz poruke (attachment) te putem komunikacijskih programa kao što su IRC, ICQ i slične. Zaražena datoteka može se prenijeti i preko medija za pohranu podataka kao što su CD i USB stick. Neki se virusi aktiviraju odmah po dolasku na novo računalo, dok je aktivacija nekih podešena u točno odreñeno vrijeme, datum,.... Crvi Crv je računalni program s mogućnošću kopiranja samoga sebe s računala na računalo putem računalne mreže. Budući da za svoje širenje ne zahtijeva nositelja, nije virus u užem smislu. Crv obično koristi neku vrstu sigurnosne "rupe" u operacijskom sustavu, ili nekom drugom dijelu software a. Za razliku od virusa, crv samo u manjem broju slučajeva sadrži kod namijenjen destruktivnom djelovanju (uništavanju podataka). Njegovo se štetno djelovanje ogleda, meñutim, u zagušenju dijela mreže zbog veoma brzog razmnožavanja. Trojanski konji Trojanski konj takoñer nije virus u užem smislu, a predstavlja, kako mu ime govori, naizgled koristan program (računalna igra, popularni uslužni program ili čak program za zaštitu od virusa) koji u sebi sadrži skrivene, korisniku neželjene funkcije. Ove se funkcije aktiviraju kada korisnik pokrene zaraženi program. Štete koje mogu prouzročiti trojanski konji kreću se od brisanja podataka s diska, pa do upravljanja računalom korisnika (pregledavanje i mijenjanje sadržaja, otkrivanje skrivenih lozinki i sl.). Trojanski konj se, za razliku od virusa ili crva, ne može replicirati. Najviše se šire putem peer to peer (p2p) mreža, maskirani u trenutno popularne programe i crack ove za programe. Hoax (lažne obavijesti) Hoax je e mail poruka, u naravi lažna obavijest, o nepostojećem virusu ili o nepostojećoj nagradi primatelju. Najčešće su to dramatične informacije o novom virusu koji uništava "sve živo". Pri tome se koriste razni stručni termini i imena poznatih tvrtki, kako bi poruka bila što 33

41 Internet uvjerljivija. U drugom se slučaju korisnika obavještava o nagradi koju je moguće osvojiti uz uvjet daljnjeg slanja e mailova odgovarajućeg sadržaja. Meñutim, jedina svrha poruke jest natjerati korisnika, zbog panike ili lakomosti, da poruku proslijede (forward) što većem broju svojih prijatelja i suradnika. Rezultat je slanje i primanje tisuća beskorisnih e mail poruka. U nekim slučajevima porukom se traži brisanje nekog "opasnog i zaraženog" programa s korisnikova računala, iako ta datoteka može biti normalni dio Windows operacijskog sustava. Spam Spam je neželjena poruka najčešće reklamnog karaktera. Nije virus i nije hoax i nema neželjenih učinaka na računalo. Ali ima na nervni sustav korisnika. Spamom se dakle nazivaju one mnogobrojne poruke koje korisnik stalno nalazi u svom mailbox u, a koje niti je on tražio niti ga zanimaju (odgovara prospektima tvrtki koje nalazimo u poštanskim sandučićima stambenih zgrada, koje jednako tako "oduševljavaju" stanare). Protiv spama, na žalost, nema baš jednostavnog rješenja, iako se na tržištu nudi sve više aplikacija za filtriranje e mail poruka (antispam programa). ZAŠTITA OD VIRUSA Najbolju zaštitu od virusa računalu pruža korisnik pažljivim praćenjem izvora dokumenata i programa koji se postavljaju ili izvode na računalu. No, zbog sve većeg širenja "štetočina" putem e maila, nameće se kao nužno korištenje nekog antivirusnog programa. Antivirusni programi Antivirusnim programima nazivaju se programi koji služe za pregledavanje (scan) i zaštitu računala od virusa, crvi i drugih "štetočina". Kada antivirusni program prepozna virus nastojat će ga izbrisati ili pohraniti u karantenu (quarantine). Čak ni najsavršeniji antivirusni program nije, meñutim, dovoljna zaštita ako se korisnik ne pridržava odreñenih pravila i ne poznaje osnovna načela rada programa. S druge pak strane, antivirusni program će sa sigurnošću prepoznati samo viruse koji su postojali u trenutku njegova pisanja odnosno nadograñivanja. Stoga proizvoñači antivirusnih programa na svojim Web stranicama periodično izdaju nove definicije virusa (upgrade, update) koje korisnik redovito treba skidati. Redovito nadograñivanje antivirusnog programa, kao i skidanje "zakrpa" za programe i operacijske sustave nužan su preduvjet za obranu računala od virusa. Neki od najpoznatijih proizvoñača antivirusnih programa su: Norton Antivirus ( Sophos Antivirus ( AVG Antivirus (free.avg.com) Avast! Antivirus ( ESET NOD32 Antivirus ( Avira Antivirus ( Vrijedno je napomenuti da korisnici s područja Hrvatske mogu koristiti obavijesti i upute vezane uz najnovije viruse na stranici sigurnost.carnet.hr. 34

42 Internet U daljnjem će se tekstu navesti deset temeljnih pravila kojih se korisnik treba pridržavati, kako bi opasnost od zaraze računala sveo na najmanju moguću mjeru, uz pretpostavku da je uredno instalirao neki od antivirusnih programa: 1. Ne otvarajte nijednu datoteku u privitku e maila pristiglog iz nepoznatog, sumnjivog ili neprovjerenog izvora. 2. Ne otvarajte nijednu datoteku u privitku e maila dok ne saznate o čemu se radi, pa makar dolazila i od poznate osobe. 3. Ne otvarajte nijednu datoteku u privitku e maila ako je naslov poruke (subject) upitan ili neočekivan. 4. Brišite poruke "lanaca sreće" i slične??? jer najvjerojatnije spadaju u spam, pa na njih ne smijete odgovarati ili ih pak prosljeñivati. 5. Ne skidajte (download) datoteke (programe, glazbu, slike,...) s nepoznatih i neprovjerenih lokacija, ma kako privlačno izgledale. 6. Provjerite legitimnost i respektabilnost izvora kod skidanja neke datoteke s Interneta, te vrši li se na tom site u antivirusna provjerava datoteka. 7. Redovito nadograñujte vaš antivirusni software jer se mjesečno otkrije preko 500 novih virusa. 8. Redovito izrañujte sigurnosne kopije vaših datoteka kako bi šteta, nastala u slučaju da virus ipak upadne u vaše računalo, bila što manja. 9. Ako ste ponekad u nedoumici glede zaraženosti neke datoteke ili privitka elektronskoj pošti, uvijek odaberite stranu sigurnosti: najvažnije je ove datoteke ne pokretati. 10. Ako se nañete u nedoumici o bilo kojoj potencijalnoj virus opasnosti, prijavite vaše sumnje na web stranicama proizvoñača antivirusnog programa kojeg koristite. 35

43 Microsoft Word XP MICROSOFT WORD XP Obrada teksta jedan je od najčešćih oblika korištenja osobnog računala, pa su stoga tekst procesori uvijek sadržani u korisničkim programima (software ima). Kao jedan od najviše korištenih tekst procesora svakako je Microsoft Word. Datoteka kreirana u MS Wordu naziva se dokument. Ulaz u program Microsoft Word (MS Word) U MS Word se može ući na više načina, a najčešće se koriste sljedeći: klikom na dugme Start na Taskbaru (Programskoj traci), odabirom All Programs (Svi Programi)na prvoj razini izbornika, te klikom na Microsoft Word na sljedećoj razini. klikom na neku od datoteka pisanih u MS Wordu. Prozor programa Microsoft Word Prozori svih programa koji rade pod Windowsima vrlo su slični. Izgled prozora MS Worda djelomično je ovisan i o željama svakog korisnika. Na donjoj slici prikazan je prozor MS Worda sa standardnim alatima: Naslovna traka Traka izbornika Alatne trake Odabir veličine prozora Horizontalno ravnalo Vertikalno ravnalo Vertikalni klizač Okno zadataka Odabir pogleda na tekst Dugmad za skok na drugu stranicu, ili na željeni objekt Traka stanja Traka alata za crtanje Horizontalni klizač 36

44 Microsoft Word XP Izlaz iz programa Microsoft Word Iz MS Worda se izlazi na sljedeće načine: klikom na File (Datoteka) s trake izbornika, a zatim klikom na Exit (Izlaz) (kraće: klikom na File/Exit (Datoteka/Izlaz)) klikom na dugme u gornjem desnom kutu prozora MS Worda. Ako je bilo izmjena u tekstu, pojavit će se dijaloški okvir s upitom: "Želite li pohraniti promjene napravljene u NazivDokumenta?" Izlaz uz snimanje dokumenta Izlaz bez snimanja dokumenta Odustajanje od izlaza iz dokumenta Uključivanje i isključivanje alatnih traka Alatne trake omogućavaju izravan pristup najčešće korištenim naredbama programa, koje se aktiviraju klikom na odgovarajuću dugmad trake. Uobičajeno je da su uvijek uključene dvije alatne trake: Standard (Standardna) i Formatting (Oblikovanje), koje sadrže osnovne alate za rad s dokumentom i njegovim sadržajem, dok se ostale trake uključuju prema potrebi. Uključivanje i isključivanje neke alatne trake vrši se lijevim klikom na njen naziv unutar podizbornika, koji se dobije na jedan od načina: odabirom funkcije View/Toolbars (Prikaz/Alatne trake) desnim klikom bilo gdje na traci izbornika ili alatnim trakama. Uz traku koja je uključena pojavi se oznaka. 37

45 Microsoft Word XP Dvije razine traka izbornika Izbornici, koji se dobiju odabirom s trake izbornika, pojavljuju se u dva oblika: skraćenom (korisničkom) i potpunom (vidljive sve funkcije). Potpuni se pojavljuje klikom na dvostruku strelicu na dnu skraćenog i zbornika, ili kraćim zadržavanjem pokazivača miša iznad dvostruke strelice. Alatna traka Standard (Standardna) Na ovoj traci nalaze se najvažniji alati koji se koriste u radu s dokumentima, kopiranju i premještanju teksta, provjeri pisma i pravopisa i slično. Novi dokument Otvaranje postojećeg dokumenta Spremanje dokumenta Slanje dokumenta e mailom Pretraživanje Tiskanje dokumenta Pogled na tekst prije tiskanja Provjera pisma i pravopisa Izrezivanje (Cut) Kopiranje (Copy) Lijepljenje (Paste) Kopiranje oblikovanja Poništavanje radnje (Undo) Ponovno izvršavanje poništene radnje (Redo) Umetanje hiper veze Aktiviranje alata za crtanje tabele Unos tabele Kreiranje Excelovog radnog lista Stupčasti tekst Aktiviranje alata za crtanje Mapa dokumenta Skrivene knjiške oznake Zumiranje Pomoć Prilagoñavanje alatne trake Alatna traka Formatting (Oblikovanje) Na ovoj traci nalaze se alati za oblikovanje pojedinih dijelova dokumenta. Stilovi u dokumentu Vrsta slova (Font ) Veličina slova Podebljana slova (Bold) Nakošena slova kurziv (Italic) Podcrtana slova (Underline) Poravnanje teksta Prored Brojčane ili slovne liste Točkaste liste Izvlačenje teksta Uvlačenje teksta Okviri oko teksta/tabele Boja podloge Boja slova Prilagoñavanje alatne trake OKNO ZADATAKA (TASK PANE) Okno zadataka je prozor (okno) unutar MS Word a koje se pojavljuje s desne strane prozora, a omogućava pozivanje naredbi za oblikovanje teksta, stilova, otvaranje predložaka, pregled meñuspremnika, otvaranje novog, postojećeg ili nedavno korištenog dokumenta i sl., tako da zbog odreñene naredbe ne moramo pozivati odgovarajući izbornik. 38

46 Microsoft Word XP Korištenjem okna zadataka osigurava se efikasniji rad. Novi dokument Meñuspremnik Pretraživanje Umetanje slike iz Clip Art a Stilovi i oblikovanje Otkrivanje oblikovanja Skupna pisma Prijevod UNOS TEKSTA Unos teksta može započeti od mjesta na kojem se nalazi pokazivač unosa. Pokazivač unosa je prikazan u obliku ravne, vertikalne trepereće crtice: Pokazivač unosa Elementarni dio koji se unosi u MS Word dokument jest znak: slovo, brojka, simbol, razmak, interpunkcija (točka, dvotočka, zarez, upitnik, uskličnik). Cjeline sastavljene iz navedenih znakova, a obrañuju se u MS Wordu su: riječ cjelina omeñena s dva razmaka redak niz znakova koji čine jedan redak teksta rečenica cjelina omeñena odgovarajućim znakovima interpunkcije paragraf cjelina omeñena s dva znaka (tipka Enter) za novi paragraf sekcija cjelina omeñena znakovima za novu sekciju, te početkom ili krajem dokumenta dokument. U MS Wordu obrañuju se i posebne cjeline: tabele, slike, jednadžbe,.... Unos "pritisni i piši" (Click&Type) U programu MS Word XP dostupna je funkcija Click and type koja omogućava početak pisanja bilo gdje na praznom papiru, nakon dvostrukog klika lijevom tipkom miša na željenom mjestu. Bez obzira na poravnanja ranije unijetog teksta, kod primjene ove funkcije, tekst se, ovisno o izgledu pokazivača miša u trenutku dvostrukog klika: 39

47 Microsoft Word XP poravnava lijevo, poravnava desno, centrira. Funkcija Click&Type aktivira se klikom na njen naziv u dijelu Click and type (Pritisnite i upisujjte) kartice Edit (Ureñivanje) na dijaloškom okviru Options (Odrednice), koji se dobije odabirom Tools/Options... (Alati/Odrednice ) na traci izbornika. Brisanje znaka ili riječi Pod znakom se podrazumijeva slovo, brojka, razmak, simbol i interpunkcija. Brisanje jednog znaka lijevo od pokazivača unosa vrši se pritiskom na tipku Backspace ( ) na tipkovnici, a jednog znaka desno od pokazivača unosa pritiskom na tipku Delete (Del) na tipkovnici. Istovremenim pritiskom na tipku Control (Ctrl) i tipku Backspace, briše se cijela riječ lijevo od pokazivača unosa, a istovremenim pritiskom na tipku Control (Ctrl) i tipku Delete briše se riječ desno. ZADACI ZA VJEŽBU a) Pokrenuti MS Word pa upisati sljedeći tekst: Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu je organizirano na odjelskom principu. Tri su odjela nositelji pojedinih stručnih studija. Četvrti odjel Inovacijsko središte, trebao bi biti žarište znanstvenog i stručnog rada na Veleučilištu i izuzetan poligon za vježbu i stjecanje praktičkih znanja studenata svih studijskih grupa. Tekst pohraniti pod imenom Veleučilište, u mapu Studij na USB stik F:. b) Kliknuti mišem unutar riječi Veleučilište. Pritiskom na tipke Backspace i Delete izbrisati nekoliko znakova. Dopisati zatim izbrisane znakove. Postaviti pokazivač unosa izmeñu riječi stručnih i studija, pa izbrisati obje. Označavanje teksta (Select) Označavanje teksta predstavlja bitan, početni korak pri bilo kojoj obradi teksta: kopiranju, brisanju, premještanju, poravnanju, itd. Pri tom odabrani znakovi postaju bijeli, a podloga crna. Označavanje teksta vrši se na sljedeći način: pritiskom na lijevu tipku miša na početak teksta i povlačenjem miša do kraja teksta, uz otpuštanje lijeve tipke. lijevim klikom na početak teksta i ponovnim lijevim klikom na kraju teksta uz pritisnutu tipku Shift na tipkovnici. Neki posebni slučajevi označavanja: označavanje riječi vrši se dvostrukim lijevim klikom unutar prostora koji ta riječ zauzima označavanje rečenica vrši se lijevim klikom bilo gdje unutar rečenice uz istovremeni pritisak na tipku Control (Ctrl) na tipkovnici označavanje nekoliko nesusjednih riječi, redaka, paragrafa vrši se s pritisnutom tipkom Control (Ctrl) na tipkovnici označavanje paragrafa vrši se trostrukim lijevim klikom bilo gdje unutar toga paragrafa označavanje sadržaja cijelog dokumenta vrši se odabirom funkcije Edit/Select All (Ureñivanje/Odaberi sve) na traci izbornika. 40

48 Microsoft Word XP Napomena: Poništavanje označavanja objekta (teksta, grafike, tabele,...) vrši se lijevim klikom miša bilo gdje na površinu koja je predviñena za unos teksta. ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima prvo provesti označavanje, a nakon toga vratiti zadani tekst u neoznačeno stanje. a) U gore upisanom tekstu, označiti riječ: Veleučilište. b) Označiti prvi redak teksta. c) Označiti rečenicu Četvrti odjel. d) Korištenjem funkcije s trake izbornika, označiti cijeli tekst. Oblikovanje slova Oblikovanje slova podrazumijeva: odabir vrste pisma fonta (Arial, Courier New, Times New Roman,...), veličine slova dane u broju točaka (point; 1 pt=0,3 mm) oblika slova (regular, podebljana Bold, nakošena (kurziv) Italic, podcrtana Underline), posebnih načina podcrtavanja, te boje slova i specijalnih efekata. Najbrži način oblikovanja slova jest odabirom odgovarajućih alata na alatnoj traci Standard (Standardna): Vrsta pisma (font) Veličina slova Oblik slova Font i veličina slova odabiru se s padajućih izbornika koji se dobiju klikom na strelicu alata, ili pak upisom u odgovarajuće polje, te pritiskom na tipku Enter. Tako se može dobiti proizvoljna veličina slova, neovisno o ponudi na padajućem izborniku. Alati za odabir oblika slova rade po sistemu prekidača, odnosno klikanjem se alat aktivira ili isključi. Tu se pojavljuju sljedeće mogućnosti: sva tri dugmeta isključena pisanje normalnog teksta (Regular Običan) uključeno dugme pisanje podebljanih slova uključeno dugme pisanje nakošenih slova uključeno dugme pisanje podcrtanih slova Uključivanje više dugmadi istovremeno pruža još nekoliko mogućnosti oblikovanja. Detaljno oblikovanje slova vrši se na kartici Font dijaloškog okvira Font, koji se dobije odabirom Format/Font... (Oblikovanje/Font) na traci izbornika: 41

49 Microsoft Word XP Vrsta pisma (Font) Oblik slova Veličina Podcrtavanje Boja slova Specijalni efekti Izgled teksta s odabranim parametrima Specijalni efekti: Strikethrough, Double Strikethrough, Superscript, Subscript, Shadow,, Embbooss, Ennggrraavvee, SMALL CAPS, ALL CAPS i Hidden (skriveni tekst), dobiju se klikom na ime efekta ili klikom unutar bijelog kvadratića uz ime ( ). U nekim slučajevima moguće je koristiti dva ili više specijalnih efekata istovre meno, iako se neki meñusobno isključuju. Pisanje gornjih i donjih indeksa (Superscript i Subscript) su efekti koji se najviše koriste u radu. Iako je u Wordu dostupan veliki broj pisama (fontova), nije dobro miješati različita pisma u tekstu kojeg kreirate jer takav tekst izgleda neuredno i teško se čita. Kod odabira pisma valja imati na umu da se antikna pisma (Bookman, Garamond, Times,...) lako čitaju i pogodna su za velike količine teksta (tisak, knjige,...), dok su groteskna pisma (Arial, Helvetica, Tahoma...), lijepog izgleda i preporučavaju se za naslove, kod izrade prezentacija, i slično. Ukidanje podebljanja, nakošenja i podcrtavanja slova Vraćanje već oblikovanog teksta u oblik Regular (Običan) može se, po označavanju teksta, izvršiti isključivanjem svih dugmadi za odabir oblika slova. No najbolji i najbrži način ukidanja oblikovanja (svih atributa) jest istovremeni pritisak na tipku Control (Ctrl) i razmaknicu na tipkovnici. Promjena slova iz malih u velika i obratno Osobito zanimljiva i svrsishodna mogućnost MS Worda jest promjena slova iz velikih u mala, odnosno mala s prvim velikim, te konačno iz malih slova s prvim velikim u velika slova. To se izvodi označavanjem teksta koji se želi mijenjati, te: odabirom Format/Change Case (Oblikovanje/VELIKA/mala slova ) na traci izbornika, te odgovarajuće opcije u dobivenom dijaloškom okviru Change Case (VELIKA/mala slova), 42

50 Microsoft Word XP uzastopnim istovremenim pritiskom na tipke Shift i F3 (funkcijska tipka u gornjem redu tipkovnice). ZADACI ZA VJEŽBU a) Označenoj riječi Veleučilište promijeniti font u Arial. Nakon toga joj povećati veličinu slova na 18, a zatim smanjiti na 11, Times New Roman. b) Prvi redak označiti, promijeniti vrstu slova u Verdana, pa ih nakositi (Italic). Odabrati i da su podebljana i podcrtana, pa sve ponovno vratiti na staro stanje, poništavanjem svih atributa. c) Riječi odjel (u cijelom tekstu), jednoj po jednoj, promijeniti veličinu slova na 20, i još ih podcrtati. Nakon toga sve vratiti na staro stanje. d) Korištenjem efekata Subscript i Superscript napisati: Indeks donji, Indeks gornji, v sr, x 3, d ekv. e) Napisati velikim slovima INOVACIJSKO SREDIŠTE. Označiti upisani tekst pa istovremeno pritisnuti na tipke Shift i F3. Uočiti što se dogaña sa slovima. Isprobati neke specijalne efekte na tom tekstu. Kopiranje teksta (Copy) Kopiranje označenog dijela teksta (tabele, grafike,...) vrši se u većini programa koji rade pod Windowsima uz pomoć meñuspremnika (Clipboard), na sljedeće načine: odabrati Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na padajućem izborniku, postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi kopirati, a nakon toga odabrati Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) pritisnuti dugme na alatnoj traci, postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi kopirati, a nakon toga pritisnuti dugme desnim klikom miša na označeni tekst aktivirati plutajući izbornik i odabrati Copy (Kopiraj), postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi kopirati, a nakon toga odabrati Paste (Zalijepi). Brisanje teksta (Delete) Označeni tekst se može brisati: pritiskom na tipku DELETE na tipkovnici odabirom Edit/Clear (Ureñivanje/Očisti) na padajućem izborniku Napomena: Tekst izbrisan tipkom Delete, odnosno odabirom Edit/Clear (Ureñivanje/Očisti) ne sprema se u meñuspremnik, i može se vratiti samo pomoću funkcije Undo (Poništi). Označeni tekst može se takoñer ukloniti i pritiskom na dugme na alatnoj traci ili odabirom Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži) na padajućem izborniku, premda to nisu izravne funkcije za brisanje teksta. Premještanje teksta (Move) Označeni dio teksta može se, koristeći meñuspremnik, premještati u postojeći ili u neki drugi dokument na sljedeće načine: odabrati Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži) na padajućem izborniku, postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi premjestiti, a nakon toga odabrati Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi). 43

51 Microsoft Word XP pritisnuti dugme na alatnoj traci, postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi premjestiti, a nakon toga pritisnuti dugme. desnim klikom miša aktivirati plutajući izbornik i odabrati Cut (Izreži), postaviti pokazivač miša na mjesto na koje se želi premjestiti, pa odabrati Paste (Zalijepi). povlačenjem na željeno mjesto (pritisnuti lijevu tipku miša, strelicu miša dovesti iznad ciljnog mjesta i otpustiti tipku). Korištenje meñuspremnika za višestruko kopiranje U programima MS Word XP i Excel XP, dostupan je meñuspremnik (Clipboard), koji dopušta pohranu do 24 objekata (tekst, grafike, tabele,...) u meñuspremnik, sadržaj kojeg se može se lijepiti na željeno mjesto pojedinačno ili u cijelosti. Meñuspremnik se otvara tako da na padajućem izborniku Edit (Ureñivanje) odaberemo Office Clipboard (Meñuspremnik Officea ). Dugme za lijepljenje cijelog sadržaja meñuspremnika Dugme za brisanje sadržaja meñuspremnika Dugme za lijepljenje pojedinačnnog objekta meñuspremnika Dugme za brisanje pojedinačnnog objekta. Pojedinačni objekti se lijepe klikom na njih. Klikom na strelicu koja se dobije zadržavanjem miša na objektu pojavljuje se izbornik u kojem se nude naredbe za lijepljenje (Paste) i brisanje (Delete) odabranog objekta. Meñuspremnik može sadržavati najviše 24. objekta. Ukoliko u meñuspremnik kopiramo 25. objekt, iz meñuspremnika će biti izbrisan prvi objekt. ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti dokument Veleučilište, ukoliko već nije otvoren, pa cijeli uneseni tekst označiti i kopirati, na jedan od načina, u sljedeći prazni red. 44

52 Microsoft Word XP b) Prvi redak novog dijela teksta označiti, kopirati u sljedeći slobodan red, pa tu kopiju isjeći. Isijecanje provesti korištenjem dugmeta na alatnoj traci. Ako se nakon toga pokazivač unosa postavi u prvi slobodni redak na kraju teksta i pritisne na dugme Paste, red će se ponovno pojaviti, dakle, provedeno je premještanje teksta. Napustiti dokument bez pohranjivanja. c) Otvoriti novi dokument. U prvom retku upisati: Fiskovi omiljeni sportovi su: nogomet, plivanje, aerobik, boćanje, košarka. Korištenjem meñuspremnika (Clipboard), kopiranjem i lijepljenjem, kreirati gornji popis tako da sportovi budu poredani abecednim redom. Upisati sada i svoj osobni popis, korištenjem sadržaja meñuspremnika. Dokument pohraniti pod imenom Sportovi. Kopiranje oblikovanja Namjena alata za kopiranje oblikovanja (Format Painter) je da se oblikovanje primijenjeno na jednom znaku, riječi ili odlomku primjeni na još nekim dijelovima dokumenta jednostavnim klikom miša. Na ovaj način se jednim potezom mogu promijeniti vrsta slova, veličina slova, poravnanje, nabrajanje i slično. Postupak kopiranja oblikovanja: 1. Označimo dio dokumenta čije oblikovanje želimo kopirati. 2. Kliknemo na dugme na alatnoj traci Standard. Pokazivač promijeni izgled u. 3. Kliknemo na dio dokumenta kojeg želimo oblikovati, ili ga označimo. U slučaju da se želi prenijeti isto oblikovanje na više dijelova dokumenta tada je potrebno dvaput kliknuti na dugme. Ponovnim klikom na isto dugme isključuje se alat za kopiranje oblikovanja. Undo/Redo (Poništi/Ponovi) U svim Microsoft programima veoma značajno mjesto zauzimaju funkcije za poništavanje zadnje izvršene radnje ili niza radnji, ili pak za njihovo ponovno izvršenje: Undo (Poništi) i Redo (Ponovi). One se pokreću odabirom Edit/(Undo, Redo) (Ureñivanje/(Poništi/Ponovi)) na traci izbornika ili klikom na odgovarajuću dugmad alatne trake Standard: Undo poništavanje zadnje izvršene radnje (može ići do više koraka unatrag) Redo ponovno izvoñenje poništene radnje (ukoliko je već napravljen Undo). Pritiskom na strelice uz dugmad Undo (Poništi), odnosno Redo (Ponovi), može se odabrati neka od ponuñenih, prethodno izvršenih radnji do koje se svi učinci žele poništiti. ZADACI ZA VJEŽBU a) Ponoviti zadatke dane u gornjoj vježbi, nakon svake promjene koja je napravljena pritisnuti dugme Undo (Poništi), te primijetiti kako se sve provedene akcije poništavaju i stanje vraća na staro. Isprobati i dugme Redo (Ponovi). Prijelaz u novi red i novi paragraf Pri pisanju u MS Wordu korisnik ne treba voditi računa o prijelazu u novi red jer o tome brine računalo. Prijelaz na novi paragraf vrši se pritiskom na tipku Enter. Pritisak na tipku Enter može premjestiti rečenicu ili neki njen dio, desno od pokazivača unosa, u novi redak. Time ta rečenica postaje početna u novom paragrafu. Svakim pritiskom tipke Enter tekst se razmiče za jedan redak što jest jednostavan, premda ne i najbolji način ureñivanja razmaka izmeñu 45

53 a) b) Informatika 1 Microsoft Word XP paragrafa. Napredniji korisnik MS Worda upotrebljava mogućnosti koje mu pruža izbornik Format koji se dobije odabirom Format/Paragraph (Oblikovanje/Odlomak ) na traci izbornika. Prelazak u novi red unutar istog paragrafa vrši se istovremenim pritiskom tipki Shift i Enter (prijelom retka teksta). Poravnanje paragrafa Naredbom za poravnanje, označeni paragraf se može poravnati po lijevoj margini (rubu) dokumenta, desnoj margini, obostrano, ili se može centrirati. Poravnanje se može izvršiti: na kartici Indents and Spacing (Uvlake i razmaci) u dijaloškom okviru Paragraph (Odlomak), koji se dobije odabirom Format/Paragraph (Oblikovanje/Odlomak ) na traci izbornika Uvlačenje teksta od lijevog/desnog Definiranje razmaka ispred/iza paragrafa Definiranje razmaka izmeñu Izgled paragrafa s odabranim Dugme za definiranje klikom na odgovarajuće dugme trake s alatima Formatting (Oblikovanje): poravnanje po lijevoj margini centriranje ZADACI ZA VJEŽBU poravnanje po desnoj margini obostrano poravnanje. U donjem nizu zadataka obradit će se ovdje dani tekst DAN ZEMLJE. Potrebno je otvoriti novi, prazan dokument u MS Wordu odabirom File/New (Datoteka/Nova) na traci izbornika, upisati tekst, a nakon toga izvršiti zadane zadatke. DAN ZEMLJE Guverner Gaylord Nelson i student Denis Hayes pokrenuli su 22. travnja u SAD u akciju Dan Zemlje, koja je u idućih par godina obuhvatila dvadesetak milijuna 46

54 Microsoft Word XP sudionika. Ovu akciju ubrzo su prihvatile slične organizacije u drugim zemljama svijeta. Iz godine u godinu taj je broj stalno rastao, da bi od godine to obilježavanje i službeno postalo meñunarodnim. Dan Zemlje 22. travnja je godišnja manifestacija kojom se želi skrenuti pozornost čitave svjetske javnosti na opasnost koja prijeti životu na Zemlji od raznih oblika zagañivanja, kao i od uništavanja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. a) Zadani tekst urediti na način da se otvore novi paragrafi i to na mjestima gdje se nalazi oznaka. b) Naslov označiti, pa odabrati veličinu slova 22, podebljano i podcrtano. c) Tako sreñen tekst spremiti na USB stik F: s imenom Dan_Zemlje. d) Prvi paragraf poravnati ga po lijevoj margini, drugi po desnoj, a treći obostrano. e) Centrirati naslov, pa pohraniti dokument. Napomena: Obostrano poravnanje preporuča se kod pisanja teksta, lijevo poravnanje kod pisanja naslova, a desno poravnanje kod pisanja redaka s brojčanim vrijednostima koje ne zauzimaju cijeli redak. Definiranje razmaka izmeñu redova Razmaci izmeñu redova unutar paragrafa definiraju se u dijelu Spacing (Razmak) kartice Indents and Spacing (Uvlake i razmaci) dijaloškog okvira koji se dobije odabirom Format/Paragraph (Oblikovanje/Odlomak) na traci izbornika. Klikom na strelicu okvira Line spacing (Prored): dobije se izbornik: Jednostruki prored Tripolovinski prored Dvostruki prored Prored "ne manje od"... točaka (pt) Prored "upravo"... točaka (pt) Višestruki prored Za potpunu definiciju neke od zadnje tri opcije, potrebno je u okviru At: upisati odgovarajuću vrijednost. Razmaci izmeñu redova se takoñer mogu definirati klikom na dugme Formatting (Oblikovanje). ZADACI ZA VJEŽBU 47 na alatnoj traci a) Označiti prvi paragraf teksta Dan_Zemlje, pa promijeniti razmak izmeñu redaka na dvostruki. b) Označiti drugi paragraf teksta Dan_Zemlje i podesiti da razmak izmeñu redaka bude upravo 20 točaka. c) Poništiti gore izvedene radnje, odabirom tripolovinskog razmaka za cijeli upisani tekst.

55 Microsoft Word XP Pronalaženje i zamjena teksta (Find and Replace) Funkcija pronalaženja pokreće se odabirom Edit/Find...(Ureñivanje/Traži ) na traci izbornika, te kartice Find (Traži) u dijaloškom okviru Find and Replace (Traženje i zamjena). Nakon završetka pretraživanja, na ekranu će se pojaviti dijaloški okvir na slici lijevo (ukoliko je traženi pojam pronañen, odnosno onaj na slici desno (ukoliko u pretraženom tekstu nema zadanog pojma): Klikom na dugme kartica Find (Traži) otvara nove opcije koje se po potrebi mogu koristiti pri pretraživanju. Tako proširena kartica prikazana je na sljedećoj slici: Dodatni uvjeti pretraživanja, u donjem lijevom dijelu kartice Find (a kasnije i kartice Replace) aktiviraju se klikom u bijeli kvadratić, i znače: Upis traženog pojma Dodatni uvjeti pretraživanja... uključujući format posebne znakove Match case traži tekst s jednakim velikim i malim slovima kao u zadanom Find whole words only traži samo cijele riječi, a ne i dijelove riječi (ako se npr. traži riječ tenis, neće naći riječ tenisač) Use wildcards pretraživanje uz korištenje zamjenskih znakova: za jedno slovo (?), niz slova (*), i slično Sounds like traži i riječi koje zvuče slično zadanoj, ali se drugačije pišu Find all word forms traži sve oblike zadane riječi. 48 Pretraživanje cijelog dokumenta, iznad ili ispod pokazivača unosa

56 Microsoft Word XP Funkcija zamjene pokreće se odabirom Edit/Replace... (Ureñivanje/Zamijeni) na traci izbornika, te kartice Replace (Zamijeni) u dijaloškom okviru Find and Replace (Traženje i zamjena). Pritiskom na dugme Replace (Zamijeni) prihvaća se jedna po jedna zamjena, dok se pritiskom na dugme Replace All (Zamijeni sve) vrši zamjena svih pronañenih riječi zadanom. Dugme Find Next (Traži sljedeće) pronalazi sljedeću riječ. Konačno, klikom na dugme, i ovdje se otvaraju veće mogućnosti pretraživanja i zamjene. ZADACI ZA VJEŽBU a) U dokumentu Veleučilište pronaći sve riječi koje počinju s odj. Pronaći riječ četiri pa je, koristeći funkciju Replace, promijeniti je u broj 4. b) Riječ grupa u istom dokumentu promijeniti u smjerova i usmjerenja. c) U dokumentu Dan_Zemlje provjeriti u koliko se navrata pojavljuje riječ Zemlja. Promijeniti zatim sve riječi Zemlja u Planeta Zemlja. Pogled na tekst MS Word omogućava nekoliko različitih pogleda na tekst, ovisno o dokumentu koji se kreira i sklonostima korisnika. Najčešće su u uporabi običan (Normal) i izgled ispisa (Print Layout). Odabir pogleda na tekst vrši se uz pomoć padajućeg izbornika View (Prikaz) ili dugmadi u donjem lijevom kutu prozora: Dugmad za odabir pogleda na tekst Normalni pogled (Običan), koji se koristi kod unosa teksta, dobije se odabirom View/Normal (Prikaz/Običan) na traci izbornika, ili pritiskom na dugme. Izgled ispisa (Print Layout), kod kojeg se vide rubovi i brojevi stranica, zaglavlja, podnožja i slično, dobije se odabirom View/Print Layout (Prikaz/Izgled Ispisa) na traci izbornika, ili pritiskom na dugme. Ovdje se pojavljuje i vertikalno ravnalo, kao pomoć kod smještanja teksta, slika, formula, i slično. Puni pogled (Full Screen) dobije se odabirom View/Full Screen (Prikaz/Puni zaslon) na traci izbornika. U tom slučaju na monitoru je vidljiv samo tekst dokumenta i ikona Close Full Screen, pritiskom na koju se napušta ovaj pogled na tekst. Strukturni pogled (Outline) koristi se pri pregledavanju strukture dokumenta i njegovoga sadržaja, a dobije se odabirom View/Outline View (Prikaz/Struktura) na traci izbornika, ili pritiskom na dugme. WEB izgled dokumenta (Web Layout) dobije se odabirom View/Web Layout (Prikaz/Web izgled) na traci izbornika, ili pritiskom na dugme. Pogled za čitanje i pregled dokumenta može sadržati i mapu dokumenta što znatno olakšava čitanje; dobije se odabirom View/Document Map (Prikaz/Karta dokumenta) na traci izbornika, ili pritiskom na dugme na traci Standard (Standardna). ZADACI ZA VJEŽBU Na ureñeni tekst Dan_Zemlje primijeniti različite poglede, koristeći funkciju View (Prikaz) na traci izbornika : 49

57 Microsoft Word XP a) Odabrati običan pogled (Normal), koji se koristi kod unosa teksta. b) Odabrati izgled ispisa (Print Layout), kod koga se dokumentu vide i rubovi papira, brojevi stranica, zaglavlja i podnožja. Uočiti što je još novo u odnosu na prethodni pogled.. c) Odabrati puni pogled (Full Screen), i zaključiti je li pogodan za upotrebu kod pisanja i ureñivanja teksta. d) Odabrati strukturni pogled (Outline), i primijetiti kako se dobiva struktura dokumenta. e) Ponovno se vratiti u pogled Print Layout, koji se preporuča kod unosa teksta. Povećalo (Zoom) Ovisno o formatu stranice koji se koristi, veličini fonta i veličini monitora, te potrebama korisnika, povećalom se odabire veličina teksta: 100% normalna veličina slova više od 100% slova se povećavaju (kao da se tekst približava) manje od 100% slova se smanjuju (kao da se tekst udaljava) page width, whole page, two pages posebna prilagoñavanja. Povećalo (zumiranje) se aktivira: odabirom View/Zoom... (Prikaz/Zumiraj ) na traci izbornika, te odgovarajuće opcije u dijaloškom okviru Zoom klikom na strelicu na dugmetu trake s alatima i odabirom neke od ponuñenih vrijednosti klikom miša unutar okvira alata i upisom željene vrijednosti, te pritiskom na tipku Enter. ZADACI ZA VJEŽBU U dokumentu Dan_Zemlje promijeniti postotak povećanja dokumenta: a) Odabrati različite vrijednosti u okviru Zoom, pa koristiti onu vrijednost povećala koja pogled na tekst čini oku najugodnijim. b) Kliknuti na strelicu dugmeta Zoom, pa odabrati Whole Page. Uočiti što je dobiveno. c) Kliknuti na strelicu dugmeta Zoom, pa odabrati Two Pages. Uočiti što je dobiveno. Oblikovanje lista nabrajanja Uobičajeno je da se pojedini elementi (linije) kod nabrajanja istaknu nekim znakom, npr. točkom ( ), brojem (1, 2,...), slovom (a, b, c,...). Točkanje (Bullets) moguće je izvesti na dva načina: pritiskom na dugme trake s alatima Formatting (Oblikovanje) Odabirom nekog od ponuñenih znakova na kartici Bulleted (Grafičke oznake) dijaloš kog okvira Bullets and Numbering (Grafičke oznake i numeriranje), koji se dobije odabirom Format/Bullets and Numbering (Oblikovanje/Grafičke oznake i numeriranje ) na traci izbornika: 50

58 Microsoft Word XP Klikom na dugme Customize (Prilagodba) otvara se mogućnost daljnjeg odabira znaka, te podešavanje položaja znaka i teksta. Na sličan način oblikuju se liste s brojevima ili slovima (Numbering): odabirom Format/Bullets and Numbering (Oblikovanje/Grafičke oznake i numeriranje )na traci izbornika, te kartice Numbered na dobivenom dijaloškom okviru Bullets and Numbering Natavak prethodne liste nabrajanja Nabrajanje iz početka pritiskom na dugme trake s alatima Formatting. Uvlačenje paragrafa Paragraf, ili njegov prvi redak, može se uvući u odnosu na preostali dio teksta: postavljanjem potrebnih parametara u dijelu Indentation (Uvlačenje) kartice Indents and Spacing (Uvlake i razmaci) dijaloškog okvira koji se dobije odabirom Format/ Paragraph (Oblikovanje /Odlomak) na traci izbornika 51

59 d) Informatika 1 Microsoft Word XP klikom na dugme na alatnoj traci Formatting (izvlačenje ranije uvučenog teksta vrši se pak pritiskom na dugme ). ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti novi dokument, pa upisati sljedeće: Teleća koljenica ispod peke (za 4 osobe): teleća koljenica (~2 kg) 2 kg krumpira iskrižanih na 4 komada 2 kapule (izrezane na pola) 3 4 mrkve i 2 3 paprike izrezane na pola svježe gljive (po želji) decilitar biljnog ulja, sol po želji. Kopirati napisano, pa u kopiranom dijelu znak točkanja promijeniti u. b) Kreirati sljedeću listu nabrajanja: Najpopularniji sportovi u Splitu su: 1. nogomet 2. košarka 3. vaterpolo c) Tekst kopirati, a zatim promijeniti brojčanu u slovnu listu a), b), c). Sve pohraniti na USB stik F: pod imenom Liste_nabrajanja. Tabulatori Tabulatori su pomagala za ureñivanje popisa koji se sastoji od više redaka, koji pak sadrže više stavki. Pomoću tabulatora mogu se poravnati stavke u svakom retku tako da se uredno poklapaju po vertikali unutar popisa. Postoje četiri vrste tabulatora, postavljaju se ovisno o potrebi, a djelovanje im je prikazano u sljedećoj tabeli: Tab. Funkcija lijevi tabulator: tekst koji se piše bit će poravnat ulijevo. središnji tabulator: tekst koji se piše bit će centriran obzirom na tabulator. desni tabulator: tekst koji se piše bit će poravnat udesno. decimalni tabulator: brojke koje se pišu dovoñenjem pokazivača unosa na ovaj tabulator bit će poravnate prema decimalnoj točki; na tekst djeluje kao desni. Primjer ime imenjak ime imenjak ime imenjak 1 1,256 12,56 Prije početka pisanja potrebno je postaviti tabulatore, što se može izvesti: odabirom odgovarajućeg tabulatora uzastopnim klikom miša na dugme tabulatora, te njegovim postavljanjem (klikom miša) na željenu poziciju na horizontalnom ravnalu: Dugme tabulatora 52

60 Microsoft Word XP Dugme za odabir tabulatora nalazi se lijevo od horizontalnog ravnala (gornji lijevi kut prozora). Pod dugmetom tabulatora kriju se i simboli za uvlake: za uvlačenje prvog retka tekst, za uvlačenje preostalog teksta u odnosu na prvi redak (viseća uvlaka), te za umetanje vertikalne crte na mjestu tabulatora. odabirom tabulatora i njihova položaja na dijaloškom okviru Tabs, koji se dobije odabirom Format/Tabs... (Oblikovanje/Tabulatori ) na traci izbornika: Položaj tabulatora Prethodno definiran pomak Odabir vrste tabulatora Prihvaćanje parametara Brisanje odabranog tabulatora Odabir vodećih znakova Brisanje svih postavljenih tabulatora Ovaj dijaloški okvir može se dobiti i pritiskom na dugme Tabs... (Tabulatori ) na kartici Indents and Spacing (Uvlake i razmaci) dijaloškog okvira Paragraph (Odlomak) (nakon Format/Paragraph). Kad su tabulatori postavljeni, pritiskom na tipku TAB pokazivač unosa se pomakne na mjesto ispod sljedećeg tabulatora na ravnalu. Napomena: Ako se želi ukloniti neki od postavljenih tabulatora, klikne se na njega i držeći pritisnutu tipku miša, povuče se prema dolje (tabulator se odvuče s ravnala). Isto se može učiniti klikom na dugme Clear dijaloškog okvira Tabs. PRIMJER: Napisati sljedeći tekst: Prezime i ime Zanimanje Broj sati Iznos kuna Fizić, Fisko student Matić, Matko ñak ,5 Tominić, Toma apsolvent korištenjem lijevog (na 1 cm), centralnog (na 6 cm), desnog (na 9 cm), te decimalnog tabulatora (na 12 cm). Rješenje: 1. umetnuti USB stik 2. pokrenuti program MS Word (ako već nije pokrenut) 3. postaviti pokazivač unosa u redak u kojem će biti ispisano zaglavlje zadanog prikaza 4. uzastopnim klikom na dugme tabulatora odabrati lijevi tabulator ( ), a zatim dovesti pokazivač miša na oznaku 1 na horizontalnom ravnalu i kliknuti postavljen je prvi tabulator; odabrati dalje centralni tabulator ( ) i postaviti ga na oznaku 6, pa zatim desni ( ) na 9, a decimalni ( )na 12 53

61 g) Koristiti h) Informatika 1 Microsoft Word XP 5. konačno, horizontalno ravnalo s postavljenim tabulatorima poprima izgled kao na donjoj slici: 6. upisati redom zadane podatke uz korištenje tipke Tab za pomak s jedne pozicije na drugu. Napomena: Pomicanje u novi redak vršiti pritiskom na tipku Enter, jer se na taj način u tom retku pojavljuju i odabrani tabulatori. Prethodni zadatak može se riješiti i na način da se umjesto postavljanja tabulatora, prema opisu u 4. točki rješenja, odabere Format/Tabs...(Oblikovanje/Tabulatori ) na traci izbornika, pa u dijaloškom okviru Tabs redom upišu i potvrde (Set) položaji i vrste tabulatora (ostali koraci pritom ostaju isti): ZADACI ZA VJEŽBU a) Korištenjem tabulatora napisati sljedeći tekst Prezime, ime pozicija minutaža koševi Kukuč, Toni krilo 36,2 875 Raña, Dino centar 21,5 364 Tabak, Žan centar 6,2 82 Komazec, Arijan bek 27,8 788 e) f) Za ime košarkaša koristiti lijevi, za poziciju centralni, za minutažu decimalni, a za ukupni broj postignutih koševa desni tabulator. dijaloški okvir Tabs. b) Namjestiti tabulatore na horizontalnom ravnalu, i to lijevi na udaljenosti 1 i 4 cm, centralni tabulator na 8 cm, a decimalni na 11 cm. Upisati nazive polja: Prezime, ime, Zanimanje, Plaća, koristeći tipku TAB, a u sljedeće redove upisati, uz korištenje tabulatora umjesto zareza, dane podatke: i) Matić, Mate, vozač, 4.200,00 Perić, Petar, prometnik, 3.890,00 Ivić, Ivan, zavarivač, 4.400,00 j) Spremiti dokument s imenom Tabulator na USB stik F:. 54

62 Microsoft Word XP Isticanje dijelova teksta Označeni dijelovi teksta mogu se istaknuti na više načina: uokvirivanjem, sjenčanjem, promjenom boje podloge i promjenom boje slova. Uokvirivanje se izvodi odabirom Format/Borders and Shading (Oblikovanje/Obrubi i sjenčanje ) na traci izbornika, te postavljanjem željenih parametara na kartici Borders (Obrubi), ili uključivanjem dugmeta na alatnoj traci. Sjenčanje se izvodi odabirom Format/Borders and Shading (Oblikovanje/Obrubi i sjenčanje) na traci izbornika, te postavljanjem željenih parametara na kartici Shading (Sjenčanje). Za promjenu boje podloge, odnosno boje teksta, koriste se dugmad, odnosno, na alatnoj traci. Pravopisna provjera teksta Pravopisna provjera teksta u dokumentu vrši se odabirom Tools/Spelling and Grammar (Alati/Pravopis i gramatika) na alatnoj traci ili klikom na dugme trake s alatima Standard. Provjera se može provesti samo na jezicima čiji su rječnici trenutno instalirani. ZADACI ZA VJEŽBU Učitati dokument Dan_Zemlje, pa: a) Naslov učitanog teksta označiti, pa ga uokviriti. b) Prvom paragrafu teksta Dan_Zemlje boju podloge promijeniti u svijetlo plavu, a boju slova u crvenu. c) Označiti zadnji paragraf u tekstu Dan_Zemlje, pa ga osjenčati odabirući na kartici Shading 25% u okviru Style. Odabirati zatim veće postotke sjenčanja pa uočiti što se dogaña s vidljivošću teksta d) Izvršiti pravopisnu provjeru teksta Dan_Zemlje (ukoliko je ugrañen hrvatski rječnik). e) Otvoriti novi dokument pa upisati: Hallo, I am spell checker!, pa provjeriti je li ispravno napisan. Provjeriti još neke engleske riječi. Traka stanja Traka stanja nalazi se na dnu prozora MS Worda. Sadrži podatke o trenutnom načinu rada i o položaju pokazivača unosa u dokumentu. Broj stranice na kojoj se nalazi pok. unosa Broj stranice/ Ukupan broj stranica Redak u kojem je pokazivač unosa Stupac u kojem je pokazivač unosa Broj sekcije na kojoj se nalazi pokazivač unosa Udaljenost pokazivača unosa od gornjeg ruba stranice Podaci o trenutnom načinu rada Insert i Overtype načini unosa teksta Uobičajeno je da se tekst unosi u takozvanom Insert modu pri čemu tekst koji se upisuje razmiče postojeći praveći mjesto sebi. Overtype (Piši Preko) novim tekstom zamjenjuje postojeći, tj. novi se tekst piše preko staroga. Promjena načina unosa vrši se pritiskom na tipku Insert na tipkovnici. 55

63 Microsoft Word XP Pomicanje po tekstu Pomicanje po tekstu sa svrhom pregleda teksta ili promjene položaja pokazivača unosa može se vršiti pomoću: tipki na tipkovnici miša vertikalnog i horizontalnog klizača dvostrukih strelica na dnu vodilice vertikalnog klizača naredbe Go To. Pomicanje uz pomoć tipki na tipkovnici izvodi se pritiskom na jednu tipku ili kombinaciju tipki. Ovdje će se navesti samo ona pomicanja koja se ostvaruju pritiskom na jednu tipku: strelice za kontinuirano pomicanje lijevo, gore, dolje i desno tipka Home za skok na početak reda tipka End za skok na kraj reda tipke Page Up (PgUp) i Page Down (PgDn) za skok za ekran gore/dolje. Pomicanje uz pomoć miša moguće je unutar jednog ekrana, a izvodi se lijevim klikom na željenom mjestu. Pomicanje pomoću klizača izvodi se strelicama na krajevima vodilica klizača (korak po korak), samog klizača (za brzo pomicanje), ili lijevim klikom na vodilicu iznad ili ispod klizača (pomak za jedan ekran gore/dolje). Ako se strelice na krajevima klizača drže pritisnutima, pomicanje je brzo. Pri ovom načinu pomicanja ne dolazi do pomaka pokazivača unosa. Pomicanje pomoću dvostrukih strelica na dnu vodilice vertikalnog klizača vrši se klikom na dugme skok na početak prethodne stranice, ili skok na početak sljedeće stranice. Lijevim klikom miša na svijetlo polje vodilice vertikalnog klizača tekst se pomiče za jedan prozor natrag (klik iznad klizača) ili naprijed (klik ispod klizača). Pomicanje korištenjem naredbe Go To vrši se odabirom željenih parametara na kartici Go To (Idi na) dijaloškog okvira Find and Replace (Traženje i zamjena), koji se dobije odabirom Edit/Go To... (Ureñivanje/Idi na) na traci izbornika, ili dvostrukim klikom miša na dio trake stanja lijevo od podataka o trenutnom načinu rada. Odabir skoka (na stranicu, sekciju, redak...) Unos željenog broja (stranice, sekcije, retka...) Pokazivač unosa pomiče se na početak stranice (sekcije, retka, ) koja je odabrana u gornjem dijaloškom okviru. Ukoliko se ispred broja unese znak + ili tada se pokazivač unosa pomiče za upisani broj stranica naprijed, ili nazad, u odnosu na trenutno aktivnu stranicu. 56

64 Microsoft Word XP RAD S DOKUMENTIMA Otvaranje novog dokumenta (New) Novi dokument je dokument koji ne sadrži nikakve podatke (prazan papir), ili je riječ o predlošku u koji treba unijeti podatke. Novi dokument se može otvoriti: klikom na File/New (Datoteka/Nova) na traci izbornika, te odabirom jedne od opcija s okna zadataka. Otvaranje postojećeg dokumenta Otvaranje praznog dokumenta Otvaranje novog dokumenta iz postojećeg dokumenta Otvaranje novog dokumenta na osnovu predloška klikom na dugme trake s alatima Standard, kada se izravno otvara prazan dokument. Ukoliko želimo otvoriti novi dokument na temelju predloška odabiremo opciju General Templates (Opći predlošci): Opći dokumenti Publikacije Dopisi Pisma i faksovi Izvještaji Skupno pismo Memorandumi Web stranice Ostali dokumenti Odabir načina prikaza liste dokumenata unutar ovog prozora Izgled odabranog tipa dokumenta (ako je moguće za odabrani tip dokumenta) Kreiranje novog: dokumenta predloška 57

65 Microsoft Word XP Otvaranje postojećeg dokumenta (Open) Postojeći, ranije kreirani dokument otvara se: klikom na File/Open (Datoteka/Otvori) na traci izbornika klikom na dugme trake s alatima. U oba slučaja dobije se dijaloški okvir Open (Otvaranje), u kojem se vrši odabir dokumenta koji se želi otvoriti: Okvir za odabir lokacije na kojoj je traženi dokument Viši nivo mapa Kreiranje nove mape Način prikaza mapa i dokumenata Alat kojim se pokreće: pronalaženje, brisanje, ispis,... Prečaci do lokacija na računalu ili mreži gdje se nalazi željena datoteka Ime dokumenta Tip dokumenta Okvir s mapama i datotekama Klikom na strelicu u okviru Look in: (Pogledaj u:) dijaloškog okvira Open (Otvaranje) otvara se padajući izbornik Unutar dobivenog izbornika odabire se jedinica diska na kojoj se nalazi traženi dokument. Odabir mape u kojoj je traženi dokument, vrši se unutar okvira s mapama i datotekama. Dokument se otvara klikom na dugme Open nakon označavanja, ili dvostrukim klikom na ime dokumenta. 58

66 Microsoft Word XP Ukoliko korisnik ne zna gdje se traženi dokument nalazi, može koristiti funkciju pretraživanja Search (Pretraživanje) s padajućeg izbornika koji se dobije klikom na dugme Tools (Alati) dijaloškog okvira Open (Otvori).. Pohrana dokumenta (Save/Save As) Razlikuju se tri slučaja koja se javljaju pri pohrani (snimanju) dokumenta: pohrana novog dokumenta pohrana mijenjanog, ranije pohranjenog dokumenta pod starim imenom pohrana ranije pohranjenog dokumenta (mijenjanog ili ne) pod novim imenom. Pohrana novog dokumenta može se izvršiti klikom na dugme na alatnoj traci, ili odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika. U oba slučaja pojavljuje se dijaloški okvir Save As (Spremi kao): Mapa u koju se sprema dokument Ime dokumenta Tip dokumenta Pohrana mijenjanog, ranije pohranjenog dokumenta pod starim imenom može se izvršiti klikom na dugme na alatnoj traci, ili odabirom File/Save (Datoteka/Spremi)na traci izbornika. Pohrana ranije pohranjenog dokumenta (mijenjanog ili ne) pod novim imenom vrši se odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika, te upisom novog imena i/ili lokacije u tako dobivenom dijaloškom okvir u Save As (Spremi kao).. Zatvaranje dokumenta bez pohranjivanja Dokument se zatvara na način da se: odabere File/Close (Datoteka/Zatvori) na traci izbornika klikne na dugme u prozoru dokumenta napušta program MS Word. Ako je dokument mijenjan nakon zadnjeg pohranjivanja, pojavit će se ranije spomenuti dijaloški okvir, u kojem treba kliknuti na željeno dugme. Pritisak na dugme Cancel ili dugme dijaloškog okvira daje pritom isti rezultat odustajanje od izlaza iz dokumenta. 59

67 k) l) Informatika 1 Microsoft Word XP Izlaz uz snimanje dokumenta Izlaz bez snimanja dokumenta Odustajanje od izlaza iz dokumenta ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti postojeći dokument Tabulator na USB stiku F:. Zatvoriti dokument bez spremanja, jer nije bilo promjena. b) Otvoriti postojeći dokument Dan_Zemlje. Promijeniti visinu naslova na 41, pa napustiti dokument odabirom File/Close. Ipak pohraniti promjenu. Rad s više dokumenata MS Word omogućava istovremeni rad s više dokumenata. Ovo je naročito značajno ukoliko su dokumenti meñusobno tematski povezani, pa se dijelovi jednog mogu koristiti u drugom (drugima). Prijelaz iz jednog dokumenta u neki drugi ostvaruje se klikom na ime željenog dokumenta na Taskbaru, ili odabirom Window (Prozor) na traci izbornika nakon čega se dobije padajući izbornik: Oznaka uz aktivni dokument Otvaranje novog prozora Ureñivanje Dijeljenje Popis trenutno otvorenih dokumenata Klikom na ime nekog od dokumenata, isti postaje aktivan ( ) u prozoru MS Worda. ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti dokument Tabulator na USB stiku F:, a zatim, ne napuštajući Tabulator, otvoriti i dokument Dan_Zemlje. Kopirati naslov iz dokumenta Dan_Zemlje u dokument Tabulator. b) Cijeli dokument Tabulator kopirati u dokument Dan_Zemlje. Na kraju zatvoriti bez pohranjivanja oba dokumenta. Oblikovanje izgleda stranice (Page Setup) Oblikovanje izgleda stranice podrazumijeva podešavanje margina, veličine papira, izvora papira, itd. Sve ovo obavlja se na dijaloškom okviru Page Setup, koji se dobije odabirom File/Page Setup... (Datoteka/Postava stranice) na traci izbornika. Podešavanje margina vrši se odabirom kartice Margins (Margine) koja je prikazana na donjoj slici, te upisom željenih parametara. Margina je prazni dio papira izmeñu teksta i ruba papira, i to lijevo, desno, gore i dolje. 60

68 Microsoft Word XP Gornja margina Lijeva margina Širina uveza Donja margina Desna margina Položaj uveza Usmjerenje stranice Zrcaljenje margina Veličina papira i njegova orijentacija (pisanje po širini ili dužini papira) definira se u kartici Paper (Papir) koja je prikazana na donjoj slici, lijevo, dok je na slici desno prikazana kartica Layout (Izgled), na kojoj se definira gdje će započeti ispis nove sekcije (nova stranica, parna ili neparna stranica,...), položaj zaglavlja i podnožja, i tako dalje: Odabir dimenzija papira sa širinom i visinom Definiranje ispisa nove sekcje Udaljenost zaglavlja/ podnožja od ruba Poravnanje stranice 61

69 Microsoft Word XP Zaglavlja i podnožja (Header and Footer) Zaglavlje (Header) je tekst koji se ispisuje na vrhu stranica dokumenta. Podnožje (Footer) je tekst koji se pojavljuje na dnu stranica. Ovdje se mogu nalaziti crte, slike, tekst, broj stranice, datum, vrijeme... Dodavanje zaglavlja i podnožja vrši se odabirom View/Header and Footer (Prikaz/Zaglavlje i podnožje) na traci izbornika. Pogled na dokument će se promijeniti u Print Layout (Izgled ispisa) (ako već nije bio takav), na ekranu će se pojaviti traka s alatima Header and Footer (Zaglavlje i podnožje), a pokazivač unosa smjestit će se u crtkani okvir zaglavlja. Umetanje gotova teksta Unos broja stranice Unos ukupnog broja stranica Oblikovanje broja stranice Datum Vrijeme Definiranje izgleda stranice Skrivanje/prikaz teksta Isto kao prethodno Prijelaz zaglavlje/podnožje Prikaz prethodnog Prikaz sljedećeg Prihvaćanje unosa i zatvaranje Brojčana oznaka stranice Označavanje broja stranice vrši se odabirom Insert/Page Numbers (Umetanje/Brojeva stranica) na traci izbornika, nakon čega se pojavljuje dijaloški okvir Page Numbers (Brojevi stranica) u kojem se definiraju potrebni parametri. Pozicioniranje Poravnanje Prikaz broja prve stranice Oblikovanje oznake stranice Pozicioniranje broja stranice vrši se klikom na strelicu u okviru Position (Položaj), te odabirom u tako dobivenom izborniku: Broj stranice u zaglavlju Broj stranice u podnožju Poravnanje broja stranice vrši se klikom na strelicu u okviru Alignment (Poravnanje), te Broj: poravnan lijevo centriran poravnan desno uvijek s unutarnje strane uvijek s vanjske strane 62

70 n) m) Izgled r) s) t) u) v) w) o) p) q) Informatika 1 Microsoft Word XP odabirom u tako dobivenom izborniku: Oblikovanje brojčane oznake stranice vrši se klikom na dugme Format (Oblikuj) dijaloškog okvira Page Numbers (Brojevi stranica), nakon čega se otvara se novi dijaloški okvir Page Number Format (Oblik broja stranice) u kojem se odabire oblik broja, broj prve stranice,...: Oblik broja stranice: Dodavanje broja poglavlja Nastavak brojeva prethodne sekcije Startati s brojem (odabir u desnom okviru) Postavljeno numeriranje stranica može se izbrisati odabirom View/Header and Footer (Prikaz/Zaglavlje i podnožje) na traci izbornika, nakon čega je potrebno ući u okvir podnožja/zaglavlja (ovisno o tome gdje se broj nalazi), pomoću miša označiti broj stranice, a nakon toga pritisnuti tipku Delete na tipkovnici. ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti postojeći dokument Dan_Zemlje na USB stiku F: pa napraviti zaglavlje u kojem će pisati: DAN ZEMLJE, lijevo poravnato, visina slova 12 brojčanu oznaku stranice, desno poravnato, arapski brojevi traženog zaglavlja prikazan je na sljedećoj slici: b) Napraviti podnožje u kome će pisati: Očuvanje okoliša primarni zadatak današnjice, visina 10, ComicSans MS. c) Pohraniti dokument sa starim imenom na USB stik F:. Prijelom stranice (Page Break) Prijelom stranice koristi se kao jedan od načina ureñenja teksta (ako se npr. želi da sljedeći paragraf svakako započne na novoj stranici, i slično). Ovakav prijelom stranice naziva se još i čvrstim, a postiže se dovoñenjem pokazivača unosa na mjesto željenog prijeloma, te odabirom Insert/Break (Umetanje/Prijeloma) na traci izbornika. Pojavi se dijaloški okvir Break (Prijelom) u kojem je još potrebno odabrati Page break (Prijelom stranice), te kliknuti na dugme OK. 63

71 Microsoft Word XP Pregled dokumenta prije ispisa (Print Preview) Prije ispisa na pisaču (printeru) dokument se može vidjeti onakav kakav će se ispisivati, s vidljivim zaglavljem i podnožjem i brojevima stranica. To se postiže odabirom funkcije File/Print Preview (Datoteka/Pregled ispisa) ili klikom na dugme trake s alatima Standard. Nakon toga otvara se novi prozor koji u traci naslova ima i nastavak Preview (Pregled), a umjesto traka s alatima MS Worda pojavljuje se nova traka: Ispis Povećalo Pogled na jednu stranicu Pogled na više stranica Veličina Zoom a Uključivanje/ isključivanje ravnala Moguće zbijanje teksta Pogled preko cijelog ekrana Povratak Pomoć Ispis dokumenta (Print) Ispis dokumenta, jedne ili više stranica dokumenta ili pak samo označenog dijela teksta vrši se: klikom na dugme na alatnoj traci Standard, nakon čega odmah slijedi ispis odabirom File/Print... (Datoteka/Ispis ) na traci izbornika, nakon čega se pojavljuje dijaloški okvir Print (Ispis) unutar kojega se podešavaju parametri ispisa: U okviru Name: (Naziv:) dijela Printer (Pisač) odabire se neki od ponuñenih pisača (ranije instalira nih), dok se klikom na dugme Properties (Svojstva) dobije istoimeni dijaloški okvir, u kojem se postavljaju parametri pisača (kvaliteta ispisa, boja, položaj ispisa,...). U dijelu Page range (Raspon stranica) kazuje se pisaču što treba ispisati: cijeli dokument (All), samo stranicu u kojoj se nalazi pokazivač unosa (Current page) ili označeni dio teksta (Selection). Ukoliko se žele ispisati točno odreñene stranice, iste se upisuju u okviru Pages:. Tako, na primjer: 64

72 Microsoft Word XP upis 1, 5, 9, 10, 11 znači ispis navedenih stranica upis 1, 5, 9 11 ima isti učinak kao i gornji upis 1, 5, 9 znači ispis stranica 1, 5 te svih stranica od 9. do kraja dokumenta. Broj kopija i redoslijed njihova ispisa definira se u okviru Number of copies: (Broj kopija:) okvira Copies (Kopije), dok se u dijelu Zoom (Zumiranje) ispis može skalirati tako da odgovara veličini papira, neovisno o ranijim podešavanjima u dijaloškom okviru Page Setup. Okviri Print what: (Ispiši:) i Print: (Ispiši:), kao i dugme Options... (Odrednice ), u lijevom donjem kutu dijaloškog okvira Print (Ispis), omogućavaju još niz dodatnih podešavanja. UNOS SIMBOLA, TABELA, SLIKA I FORMULA UNOS SIMBOLA (SYMBOL) Unos simbola jest jedan od načina za upisivanje u dokumente onih znakova koje se ne mogu naći na tipkovnici: dijakritičkih znakova (~,, /,...) matematičkih simbola (,,,...), slova neke druge abecede (α, β, ω, Ä, ü,...), itd. posebnih znakova (,,,,...) Unos se vrši odabirom Insert/Symbol... (Umetanje simbola) na traci izbornika, nakon čega slijedi dijaloški okvir Symbol (Simbol). Odabir fonta s traženim simbolom Odabrani simbol Unos odabranog simbola Izlaz iz dijaloškog okvira U ovom dijaloškom okviru klikom se odabire jedna od kartica: Symbols (Simboli) za unos simbola i Special Characters (Posebni znakovi) za unos posebnih znakova. Željeni znak unosi se u dokument pritiskom na dugme Insert (Umetni) u desnom donjem kutu dijaloškog okvira, ili dvostrukim klikom na sam simbol. 65

73 Microsoft Word XP ZADACI ZA VJEŽBU Unosom simbola napisati sljedeće: a) sinα=sin(π/2+α) b) v=± adt c) X sr = X i /n; n 0 d) s=v sr t; t 0 e) Microsoft f) München, Größe g) H 2 SiO 3, (Ψ ϑ)(ψ+ϑ)=ψ 2 ϑ 2 h) dϕ=dq*(4πεr) 1 TABELE (TABLE) Tabela je jedan od često primjenjivanih načina oblikovanja sadržaja dokumenta. Podaci u tabeli organizirani su u retke (Rows) i stupce (Columns).Najmanji dio tabele je ćelija (Cell), a definirana je presjecištem retka i stupca. To je ujedno i mjesto u koje unosimo sadržaj tabele. Svaka se ćelija ponaša kao dokument u malom: ima lijevu i desnu marginu (Cell Margins), moguće je poravnanje retka u ćeliji (Alignment), tekst koji ne stane u jedan redak automatski se prebacuje u drugi (Word Wrap), itd. Takoñer je moguće umetanje tabele u neku od ćelija postojeće, što omogućava kreiranje vrlo zahtjevnih tabelarnih prikaza. Tabele se mogu kreirati na više načina: pomoću padajućeg izbornika Table (Tablica) na traci izbornika pritiskom na dugme na traci s alatima Standard korištenjem alata s alatne trake Tables and Borders (Tablice i obrubi). Padajući izbornik Table Tabele su vrlo važan dio svakog dokumenta jer se, osim za tabelarne prikaze, vrlo često i uspješno koriste pri ureñivanju teksta, grafika i slično. Stoga je dalje prikazan potpuni izbornik Table: Aktiviranje trake Tables and Borders Umetanje tabele/stupca/retka/ćelije Brisanje tabele/stupca/retka/ćelije Označavanje tabele/stupca/retka/ćelije Spajanje označenih ćelija u jednu Dijeljenje ćelija Dijeljenje tabele Primjena nekog od postojećih oblikovanje tabele Samoprilagoñavanje dimenzija stupaca/redaka Ponavljanje retka zaglavlja Pretvaranje tabele u tekst, i obratno Sortiranje tabele Korištenje formula u obradi podataka tabele Prikaz ili ne pomoćne mreže Dodatno oblikovanje tabele/stupca/retka/ćelije Traka s alatima Tables and Borders Traka s alatima Tables and Borders aktivira se: odabirom Table/Draw Table (Tablica/Crtanje tablice) na traci izbornika, klikom na naziv trake na podizborniku koji se dobije odabirom View/ Toolbars (Prikaz/Alatne trake) na traci izbornika. 66

74 Microsoft Word XP Olovka za ručno crtanje Gumica za brisanje granica Vrsta linije Debljina linije Odabir boje granica Crtanje obruba Bojenje podloge Umetanje nove tabele Spajanje označenih ćelija Dijeljenje označenih ćelija Poravnanje unutar ćelije/tabele (po širini i visini) Jednako visoki reci Jednako široki stupci Samooblikovanje oblikovanje Orijentacija teksta Rastući/padajući sort Auto Suma Umetanje tabele/stupca/retka/ćelije Odabirom Table/Insert (Tablica/Umetni) na traci izbornika, pojavljuje se podizbornik sa sljedećim mogućnostima Umetanje nove tabele Umetanje stupca lijevo Umetanje stupca desno Umetanje retka iznad Umetanje retka ispod Umetanje ćelije U dijaloškom okviru Insert Table, koji se dobije klikom na Table... na gornjem podizborniku, vrši se odabir početnog broja stupaca i redaka. Odabir/unos broja stupaca Odabir/unos broja redaka Odabir širine stupaca U pripadajućim okvirima odabiru se, ili upisuju željene vrijednosti, a na dugme OK potvrñuju dimenzije tabele i zatvara dijaloški okvir.na taj način u dokument se unosi tabela s odabranim brojem stupaca i redaka, a pokazivač unosa nalazi se u prvoj ćeliji tabele. Svi su reci jednake visine, a stupci širine. Ako je za širinu stupaca odabrana opcija Auto, ukupna širina tabele jednaka je širini raspoloživog dijela papira (od lijeve do desne margine). Kod umetanja ćelije odabirom naredbe Table/Insert/Cells... (Tablica/Umetni/Ćelije), u dijaloškom okviru Insert Cells potrebno je odabrati poziciju unosa te nove ćelije. Nova ćelija umeće se lijevo od označene Nova ćelije umeće se iznad označene Iznad označene ćelije dodaje se cijeli red Lijevo od označene ćelije dodaje se cijeli 67

75 Microsoft Word XP Brisanje tabele/stupca/retka/ćelije Brisanje tabele ili njenih dijelova (stupca, retka, ćelije) vrši se klikom na odgovarajući naziv podizbornika koji se dobije odabirom Table/Delete (Tablica/Izbriši) na traci izbornika. Brisanje cijele tabele Brisanje stupca unutar kojeg je pokazivač unosa Brisanje retka unutar kojeg je pokazivač unosa Brisanje ćelije unutar koje je pokazivač unosa Kod brisanja ćelije dobije se dijaloški okvir Delete Cells, u kojem se odabire način rasporeñivanja preostalih ćelija po brisanju odabrane. Odabrane ćelije se brišu, a ostale pomiču ulijevo Odabrane ćelije se brišu, a ostale pomiču gore Brišu se reci s označenim ćelijama Brišu se stupci s označenim ćelijama Označavnje tabele/stupca/retka/ćelije (Select) Označavanje je radnja koja najčešće prethodi bilo kakvom oblikovanju, a kod tabela se izvodi na podizborniku koji se dobije odabirom Table/Select (Tablica/Odabir) na traci izbornika. Označavanje: Osim gore navedenog načina označavanja, dalje su navedeni još neki koji se vrlo često koriste jer su malo brži. Ćelija se označava klikom miša na njen lijevi rub s unutarnje strane same ćelije, kada se oznaka položaja miša promijeni u oblik. Redak se označava: klikom miša sa strane njegova lijevog ruba (dakle izvan tabele), kada oznaka položaja miša ima oblik, pritiskom na lijevu tipku miša u prvoj ćeliji (slijeva) i povlačenjem miša do kraja tog retka. Stupac se označava: klikom miša na njegov gornji rub, kada se oznaka položaja miša promijeni u oblik, pritiskom na lijevu tipku miša u prvoj gornjoj/donjoj ćeliji i povlačenjem miša do dna/vrha tog stupca. Cijela tabela označava se postupnim označavanjem svih njenih redaka ili stupaca, na neki od opisanih načina ili klikom miša na hvataljku u gornjem lijevom kutu tabele pojavi kada je pokazivač miša unutar tabele. Spajanje ćelija u jednu (Merge) cijele tabele stupca retka ćelije 68, koja se Veći broj označenih ćelija spaja se u jednu odabirom Table/Merge Cells (Tablica/Spoji ćelije) na traci izbornika, ili klikom na dugme alatne trake Tables and Borders.

76 Microsoft Word XP Dijeljenje ćelije/ćelija (Split) Označena ćelija, ili veći broj njih, dijeli se u željeni broj redaka i stupaca odabirom Table/Split Cells... (Tablica/Podijeli ćelije) na traci izbornika, ili klikom na dugme trake s alatima Tables and Borders. U tako dobivenom dijaloškom okviru Split Cells potrebno je upisati željeni broj stupaca i redaka koji će nastati pri tom dijeljenju. Kod dijeljenja većeg broja ćelija potrebno je potvrditi, ili ne, spajanje označenih ćelija u jednu prije dijeljenja. Vanjski i unutarnji obrubi u tabeli (Borders) U tabeli se može obrub (granica), vanjski ili unutarnji, napraviti vidljivim ili nevidljivim. Ovo zadnje se može iskoristiti kao osobit način ureñivanja teksta, jer se tada tekst ureñuje unutar tabele koja se neće vidjeti na ispisanom listu. Odabir željenog izgleda obruba vrši se: odabirom dugmeta na alatnoj traci Formatting ili Tables and Borders, ako ponuñeni obrubi odgovaraju, odnosno, odgovarajućeg oblika obruba na podizborniku, dobivenom klikom na strelicu uz gornje dugme. odabirom Format/Borders and Shading (Oblikovanje/Obrubi i sjenčanje ) na traci izbornika, te podešavanjem parametara na kartici Borders u dobivenom dijaloškom okviru Borders and Shading (Obrubi i sjenčanje). 69

77 Microsoft Word XP Promjena položaja i veličine tabele hvataljkama Ukoliko je pogled na tekst postavljen na Print Layout (Izgled ispisa) ili Web Layout (Web izgled), dovoñenjem miša bilo gdje unutar tabele, pojavljuju se u gornjem lijevom i donjem desnom kutu hvataljke kojima se može mijenjati položaj tabele (gornja dimenzije iste (donja Pozicioniranje tabele ). Dimenzije stupaca i redaka mijenjaju se proporcionalno. ), odnosno Pod pozicioniranjem tabele podrazumijeva se definiranje njenog položaja u odnosu na margine, kao i u odnosu na okolni tekst. Pozicioniranje se izvodi na kartici Table dijaloškog okvira Table Properties, koji se dobije odabirom Table/Table Properties... (Tablica/Svojstva tablice ) na traci izbornika. Odabir širine tabele i mjernih jedinica Poravnanje: lijevo, centriranje, desno Tekst samo iznad i ispod......ili oko tabele Podešavanje širine stupaca i visine redaka Ukoliko korisnik ne želi drugačije, visina retka se automatski podešava i jednaka je visini najviše ćelije u retku, dok se početna širina stupaca definira prilikom kreiranja tabele. Širine stupaca definiraju se na kartici Column (Stupac) s dijaloškog okvira Table Properties (Svosjstva tablice), gdje se upisuje širina mjerena u centimetrima, ili pak u postotku širine tabele. Pomoću dugmadi Previous Column (Prethodni stupac) i Next Column (Sljedeći stupac) prelazi se, ako je potrebno, na definiranje dimenzija prethodnog, odnosno sljedećeg stupca. U dijelu Size (Veličina) kartice Row (Redak) na dijaloškom okviru Table Properties (Svojstva tablice) upisuje se visina retka s mogućnošću odabira da redak bude visok najmanje toliko (At least) ili upravo toliko (Exactly). 70

78 Microsoft Word XP Ponavljanje retka kao zaglavlja tabele na novoj stranici, ili mogućnost da se dio retka prebaci na novu stranicu odabire se u dijelu Options (Odrednice) kartice Row (Redak). Poravnanje sadržaja ćelije Uz poznate mogućnosti oblikovanja teksta (font, veličina, oblik...) unutar ćelije može se, izmeñu ostalog, vršiti poravnanje po visini te mijenjati smjer teksta. Poravnanje sadržaja označene ćelije po visini vrši se odabirom željenog poravnanja u dijelu Vertical alignment (Okomito poravnanje)na kartici Cell (Ćelija) dijaloškog okvira Table Properties (Svojstva tablice). Na ovoj se kartici može mijenjati i širina ćelije, što ujedno znači i promjenu širine stupca u kojem se ona nalazi. Poravnanje sadržaja označene ćelije po visini uz istovremeni odabir horizontalnog poravnanja, vrši se klikom na dugme na alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi), ako nam odgovara predloženo poravnanje, ili odabirom željenog poravnanja na podizborniku koji se dobije klikom na strelicu uz to dugme: Smjer teksta unutar označene ćelije mijenja se: odabirom Format/Text Direction (Oblikovanje/Smjer teksta ), te klikom na željeni smjer unutar tako dobivenog dijaloškog okvira Text Direction Table Cell (Smjer teksta Ćelija tablice). 71

79 Microsoft Word XP odabirom dugmeta za mijenjanje smjera teksta na alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi), pri čemu se ne pojavljuje gornji dijaloški okvir nego se svakim klikom na dugme smjer teksta mijenja dok se ne pojavi traženi. PRIMJER: Kreirati tabelu s četiri retka (svaki visine upravo 1 cm) i četiri stupca pa je urediti i popuniti prema slici: TABELA O K V I R TABELA TABELA Rješenje: 1. pokrenuti program MS Word (ukoliko već nije pokrenut) 2. unijeti u dokument tabelu odabirom Table/Insert/Table... na traci izbornika upisati 4 stupca i 4 retka u dijaloškom okviru Insert Table 3. označiti tabelu (Table/Select/Table), odabrati Table/Table Properties na traci izbornika 4. na kartici Row dijaloškog okvira Table Properties odabrati Exactly u okviru Row height is:, a 1 cm u okviru Specify height: 5. spojiti ćelije 1. stupca, pa zadnjeg stupca, pa dvije srednje ćelije prvog i zadnjeg retka (označavanjem, te odabirom Table/Merge Cells) 6. upisati riječ TABELA (Times New Roman 11, Bold), odnosno OKVIR (Arial Black 11) u tako dobivene ćelije, pa im kasnije urediti smjer ispisa klikom na dugme trake Tables and Borders, pa ih centrirati po širini ( ) 7. centrirati tekstove po visini ćelija na kartici Cell dijaloškog okvira Table Pro perties 8. označiti ćeliju u kojoj piše OKVIR, na alatnoj traci Tables and Borders odabrati oblik linije, a zatim kliknuti na dugme, a ako nema izgled kao na slici kliknuti na strelicu pa ga odabrati na dobivenom podizborniku. ZADACI ZA VJEŽBU a) Kreirati tabelu s dva stupca i dva retka (2x2), pa: dodati dva retka i jedan stupac da bi se dobila tabela 4x3 ispuniti tabelu proizvoljnim podacima, ali tako da zadovoljava tražene parametre kao u danom primjeru 72

80 Kreirati Informatika 1 Microsoft Word XP Arial 8 Arial 12 Arial 16 Courier new 8 GARAMOND 10B TABELA ZA VJEŽBU b) x) tabelu s tri stupca i tri retka, pa je urediti prema danoj slici: Zaglavlja dugih tabela Ako su tabele duge toliko da prelaze preko jedne stranice, a želi se imati naslov i na drugim stranicama, postupa se na način da se označi redak (jedan ili više) tabele u kojem je naslov, te odabere Table/Heading Rows Repeat (Tablica/Ponavljanje redaka naslova) na traci izbornika. Dijeljenje tabele (Split) Tabela se može podijeliti u dvije, iznad retka u kojem se nalazi pokazivač unosa ili koji je označen, odabirom Table/Split Table (Tablica/Podijeli ćelije ) na traci izbornika. Samopodešavanje veličine tabele/stupaca/redaka Samopodešavanje veličine tabele/stupaca/redaka vrši se na podizborniku koji se dobije odabirom Table/AutoFit (Tablica/Samoprilagodi)na traci izbornika: Prilagoñavanje pojedinog stupca sadržaju Prilagoñavanje raspoloživoj širini papira Utvrñena širina stupaca Sortiranje tabele (Sort) Tabela se može sortirati odabirom Table/Sort...(Tablica/Redanje ) na traci izbornika, te podešavanjem parametara na dobivenom dijaloškom okviru Sort (Redanje). Pokretanjem funkcije sortiranja označava se cijela tabela. Na dijaloškom okviru Sort (Redanje), u okviru Sort by (Poredaj po) odabire se stupac po kojem se vrši sortiranje, tip sortnog pojma (tekstualni, brojčani ili datumski), kao i niz koji se želi dobiti rastući ili padajući. Ukoliko tabelu treba sortirati po više pojmova (stupaca), novi se parametri odabiru u okviru Then by (Zatim po), tako da se tabela može sortirati po najviše tri stupca. Takoñer, treba označiti ima li tabela zaglavlje ili ne, tako da rezultat sortiranja bude točan. 73

81 Microsoft Word XP Tip sortnog pojma: Sortiranje po: 1. stupcu Rastući niz Padajući niz 2. stupcu 3. stupcu Tabela bez zaglavlja Tabela s zaglavljem Napomena: Ne može se sortirati tabela koja sadrži spojene ćelije. Plutajući izbornik brži put do ureñenja tabele Desnim klikom miša iznad tabele koja se želi ureñivati dobije se plutajući izbornik na kojem je dostupna većina ranije opisanih funkcija. Izgled plutajućeg izbornika ovisan je o označenom dijelu tabele: Značajna novost na ovim izbornicima, u odnosu na izbornik Table, jest funkcija Caption... (Opisa ) (na plutajućem izborniku koji se dobije ako je označena cijela tabela) i koja omogućava postavljanje naziva iznad ili ispod tabele, kao i odabir eventualnog numeriranja. ništa nije označeno označena jedna ćelija označena cijela tabela 74

82 Microsoft Word XP Pretvaranje teksta u tabelu i obratno Prebacivanje teksta u tabelu vrši se radi toga što se tekst u tabeli jednostavno ureñuje. Često je to puno lakši način ureñivanja nego pomoću tabulatora. Osim toga, tekst se u tabeli može sortirati, a nakon toga opet vratiti u tekst. Pretvaranje označenog teksta u tabelu vrši se odabirom Table/Convert (Tablica/Pretvori) na traci izbornika, a zatim Text to Table... (Tekst u tablicu ) na dobivenom podizborniku. Slijedi dijaloški okvir Convert Text to Table (Pretvori tekst u tablicu) unutar kojeg se postavljaju parametri pretvorbe. Najznačajniji je odabir vrsta separatora koji razdvaja riječi/grupe riječi, a koje će biti sadržaj ćelija kad se tekst prebaci u tabelu. Broj stupaca i eventualno redaka Podešavanje širine stupaca Separator teksta: paragraf točka zarez tabulator bilo koji drugi znak Pretvaranje označene tabele u tekst vrši se odabirom Table/Convert/Table to Text... (Tablica/Pretvori/Tablicu u tekst ) na traci izbornika, te podešavanjem parametara na dobivenom dijaloškom okviru Convert Table to Text (Pretvaranje tablice ). Separator teksta : paragraf tabulator točka zarez bilo koji drugi znak ZADACI ZA VJEŽBU a) Kreirati tabelu od teksta s podacima : Antičević Ante, Žižić Marko, Fisković Fisko, Novaković Marin, Tolić Ivica, Novak Željko. b) Gore kreiranu tabelu sortirati po prezimenu, a onda tako sortiranu sortirati po imenu. Ovu tabelu kopirati pa je ponovo prebaciti u tekst. 75

83 Microsoft Word XP UNOS SLIKE U DOKUMENT Slika koja se želi unijeti u dokument mora biti već pripremljena (izrañena) i pohranjena na disku ili u privremenom spremniku (Clipboard). Privremeni spremnik "puni se" korištenjem funkcija kopiranja (Copy) ili premještanja (Cut). Unos slike koja je već pohranjena na disku vrši se odabirom Insert/Picture/From File... (Umetanje/Slike/Iz datoteke ) na traci izbornika, čime se otvara sljedeći dijaloški okvir Insert Picture (Umetni sliku): Odabir mape u kojoj je slika Prikaz odabrane slike Upis imena datoteke Tip datoteke Potvrda unosa Unos slike koja je već aktivna, tj. koja se nalazi u nekoj otvorenoj datoteci, vrši se odabirom (Copy ili Cut)/Paste (Kopiraj ili Izreži/Zalijepi), nakon označavanja slike. Klikom na unijetu sliku pojavljuje se oko nje okvir pomoću kojega je moguće, pritiskom lijeve tipke miša na neki od kvadratića na rubovima, povlačenjem i otpuštanjem, mijenjati veličinu slike: kvadratići u kutu proporcionalno povećavanje/smanjivanje kvadratići na sredinama bočnih rubova povećavanje/smanjivanje po širini kvadratići na sredinama gornje i donje baze povećavanje/smanjivanje po visini. Unijeta slika može se u dokumentu ponašati kao tekst, ili kao objekt, što se podešava na dijaloškom okviru Format Picture (Oblikuj sliku), koji se dobije odabirom Format/ Picture... (Oblikovanje/Slike ) na traci izbornika. U dijaloškom okviru Format Picture (Oblikuj sliku) može se podešavati još niz parametara: veličina slike, njen položaj u odnosu na tekst, okvir, boja,.... Unos gotovih slika (Clip Art) MS Word sadrži zbirku gotovih slika koji se zovu Clip Art. Umetanje slike se vrši odabirom naredbe Insert/Picture/Clip Art... (Umetanje/Slike/Gotov crtež ). Odabirom ove naredbe otvara se okno zadatka Insert Clip Art. 76

84 Microsoft Word XP U polje Search text: upisuje se riječ ili izraz koji opisuje željenu sliku. Klikom na dugme Search u oknu zadatka prikazat će se svi traženi podaci. Ukoliko polje Search text: ostavimo prazno, klikom na dugme Search prikazat će se sve dostupne slike. Slika se umeće u dokument klikom na nju. Oblikovanje unijete slike Neka osnovna oblikovanja slike u dokumentu omogućavaju funkcije dostupne na plutajućem izborniku koji se dobije desnim klikom miša nad slikom. Kopiranje i premještanje Editiranje slike Skrivanje/prikazivanje alatne trake za doradu slike Obrubi i sjenčanje Postavljanje naziva slike Dijaloški okvir Format Picture Označavanjem slike, te klikom na Format Picture(Oblikuj sliku ) gornjeg izbornika, ili odabirom Format/Picture... (Oblikovanje/Slika )na traci izbornika, ili dvostrukim klikom na sliku, pojavit će se dijaloški okvir Format Picture (Oblikuj sliku), prikazan na sljedećoj slici. Odabir: boje ispune (slika); boje i debljine linija, oblika, stilova (objekt) Odnos unijete slike i okolnog teksta, pozicioniranje, sidrenje Relativno pozicioniranje slika, boja, osvjetljenje, kontrast Podešavanje veličine Ukoliko označimo više slika (držeći pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici i klikom miša), na plutajućem izborniku dobivenim desnim klikom miša nad slikom pojavljuju se nove dvije naredbe. 77

85 Microsoft Word XP Grupiranje i razgrupiranje slika/objekata Redoslijed prikaza Napomena: Ukoliko je grupirano više slika/objekata, opcija Format Picture mijenja se u Format Object sa sličnim mogućnostima rada. ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti novi dokument i u njega unijeti datoteku Slika s USB stika F:. Označiti klikom unijetu sliku, a zatim je hvatanjem kvadratića u kutovima smanjivati i povećavati. Ispod gornje slike upisati "Unos slike u Word". Sliku i tekst centrirati, pa zatim pohraniti pod imenom slika_word na USB stik F:. b) U dokument unijeti proizvoljni crtež iz kategorije Academic ClipArt galerije. PISANJE FORMULA Matematičke formule često su neizbježne u kreiranju dokumenata. U MS Wordu, formula je jedan od objekata (slika, tablica, okvir itd.).odabirom Insert/Object... (Oblikovanje/Objekta ) na traci izbornika, pojavljuje se dijaloški okvir Object (Objekt). Kreiranje nove formule Kreiranje iz drugog dokumenta Okvir za odabir objekta: Microsoft Equation 3.0 Formula će se prikazati: kao ikona, ili kao tekst Klikom na Microsoft Equation 3.0 u okviru Object Type: (Vrsta objekta:) gornjeg dijaloškog okvira, dobije se na ekranu traka s alatima za pisanje formula Equation: 78

86 Microsoft Word XP Istovremeno, na mjestu pokazivača unosa pojavljuje se pravokutnik u koji se upisuje formula. Pravokutnik se povećava automatski, ovisno o veličini formule koja se upisuje. Željeni znak (simbol, slovo, broj) upisuje se u crtkani pravokutnik. Najjednostavniji način pomicanja pokazivača unosa unutar formule jest pomoću strelica na tipkovnici. Na sljedećoj slici dane su sve mogućnosti koje se dobiju klikom na pojedini alat alatne trake Equation: Potvrda upisa formule vrši se klikom izvan njena okvira. Označavanje formule vrši se klikom unutar prostora koji formula zauzima. Poravnanje označene formule vrši se alatima za poravnanje teksta, ali samo ukoliko je unijeta kao tekst. Brisanje označene formule izvodi se pritiskom na tipku Delete. Editiranje formule sa svrhom mijenjanja izvodi se dvostrukim klikom na samu formulu. PRIMJER: Korištenjem programa Microsoft Equation 3.0 napisati formulu: xsr = n Rješenje: 1. pokrenuti MS Word 2. odabrati Insert/Object na traci izbornika, a zatim u dijaloškom okviru Object kliknuti na Microsoft Equation 3.0 na ekranu će se pojaviti traka s alatima Equation i odgovarajući okvir za upis n i= 1 x i Okvir za upis jednadžbe 79

87 Microsoft Word XP 3. u crtkanom pravokutniku upisati x, te s trake odabrati 4. strelicom na tipkovnici doći u mali crtkani pravokutnik, upisati sr, kliknuti na strelicu za pomak udesno, te upisati znak = 5. s trake odabrati 6. u nazivniku upisati n, strelicom se pomaknuti u brojnik, pa s trake s alatima odabrati 7. strelicom doći u pravokutnik ispod znaka sume, upisati i=1, zatim se pomaknuti iznad znaka sume i upisati n 8. strelicom se pomaknuti desno, upisati x, te odabrati 9. u malom pravokutniku upisati i, pa kliknuti negdje izvan formule 10. spremiti dokument s imenom Formula na USB stik F:. ZADACI ZA VJEŽBU Napisati sljedeće formule: t t N M x y a) s = vdt + s0 b) x = z A I 0 σ c) ( ) π y x e lim x Γ x = x x 2 x + sin x 2 d) f ( x) = x 2 e) u ρ 3 I cosϕ cos 2 x l A = f) F ( ϕ, k) = ϕ 0 dt 1 k 2 sin 2 t 80

88 Microsoft Excel XP MICROSOFT EXCEL XP Microsoft Excel (dalje: MS Excel) je jedan od najpopularnijih programa za tablične proračune. U programe približno jednake kvalitete ubrajaju se Lotus i QuatroPro. Radno područje ovih programa nalik je na šahovsko polje ili tablicu. Datoteka, kreirana u programima za tablične proračune, naziva se radna knjiga, a svaka tablica predstavlja jedan radni list te knjige. Tablica je sastavljena iz niza stupaca i redaka. Najmanja jedinica tablice, definirana presjecištem jednog stupca i jednog retka, u koju se smještaju podaci, zove se ćelija. Napomena: Sve primjere koji se obrañuju u ovom dijelu skripte, a koji sadrže veći broj podataka, studenti mogu naći u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel, ukoliko rade u nekoj od informatičkih učionica Centra, ili pak na web stranicama Zavoda za informatiku Centra Ulaz u program MS Excel U MS Excel se može ući na više načina, a najčešće se koriste sljedeći: klikom na dugme Start na Taskbaru, te odabirom Programs/Microsoft Office/Microsoft Excel na sljedećim razinama izbornika. klikom na neku od datoteka pisanih u MS Excelu. Napomena: U nekim je slučajevima MS Excel smješten u grupi Programs te kod prvoopisanoga načina nije potrebito otvarati podgrupu Microsoft Office. Izlaz iz programa MS Excel Iz MS Excela se izlazi na sljedeće načine: klikom na File/Exit (Datoteka/Izlaz) s trake izbornika klikom na dugme u gornjem desnom kutu prozora MS Excela. Ako je bilo izmjena u tekstu, pojavit će se dijaloški okvir s upitom: "Želite li snimiti promjene napravljene u 'naziv radne knjige'?" Izlaz uz snimanje datoteke Izlaz bez snimanja datoteke Odustajanje od izlaza iz datoteke Prozor programa MS Excel Izgled prozora programa MS Excel, kao što je to i kod prozora MS Worda, djelomično ovisi o željama korisnika. Na sljedećoj je slici prikazan prozor sa standardnim alatima. Napomena: Unutar radnog lista, uključujući prostor s oznakama redaka i stupaca, pokazivač miša ima oblik. 81

89 Microsoft Excel XP Traka naslova Traka formula Traka izbornika Trake s alatima Oznake stupaca Odabir veličine prozora Aktivna ćelija Task Pane (Okno zadataka) Oznake redaka Vertikalni klizač Birači radnih listova Traka stanja Horizontalni klizač Uključivanje i isključivanje trake s alatima Uobičajeno je da su uvijek uključene trake s alatima Standard (Standardna) i Formatting (Oblikovanje), na kojima su osnovni alati za rad s datotekom i njenim sadržajem. Uključivanje i isključivanje neke trake s alatima vrši se lijevim klikom na njen naziv unutar plutajućeg izbornika, koji se dobije na jedan od načina: odabirom funkcije View/Toolbars (Prikaz/Alatne trake) desnim klikom bilo gdje na traci izbornika ili trakama s alatima. Traka s alatima Standard (Standardna) Na ovoj traci nalaze se najznačajniji alati koji se koriste u radu s podacima, ćelijama, listovima i s radnom knjigom (datotekom). Otvaranje nove datoteke Otvaranje postojeće datoteke Pohranjivanje datoteke Slanje datoteke ili lista e mailom Pretraživanje datoteka Ispis datoteke Pogled na tekst prije ispisa Provjera pravopisa Izrezivanje (Cut) Kopiranje (Copy) Lijepljenje (Paste) Kopiranje oblikovanja Poništavanje zadnje radnje (Undo) Ponovno izvršavanje poništene radnje (Redo) Web alati Automatsko sumiranje (AutoSum) Sortiranje u rastući niz Sortiranje u padajući niz Kreiranje grafikona Pokretanje alata za crtanje Zumiranje Pomoć Prilagoñavanje alatne trake 82

90 Microsoft Excel XP Traka s alatima Formatting (Oblikovanje) Na ovoj traci nalaze se alati za oblikovanje pojedinih dijelova radne knjige. Vrsta slova (Font ) Visina slova Podebljana slova (Bold) Nakošena slova kurziv (Italic) Podcrtana slova (Underline) Poravnanje teksta Centriranje preko više stupaca Odabir valute Postotak Odvajanje tisućica točkom Smanjivanje decimalnih mjesta Povećavanje decimalnih mjesta Uvlačenje teksta Izvlačenje teksta Obrubi oko ćelija/tablica Boja podloge Boja fonta Prilagoñavanje alatne trake Formula bar (Traka formula) Ova je traka specifična za program Excel, a služi za unos podataka u ćeliju čije su koordinate dane na lijevom kraju trake. Otkazivanje Dugmad za potvrñivanje Poziv funkcije Adresa aktivne ćelije Linija za unos podataka/formula Napomena: Dugmad za otkazivanje i potvrñivanje, te poziv funkcije, pojavljuju se kada se upisuju podaci. Pomoćna mreža Pomoćna mreža omogućava bolje snalaženje unutar tablice (lista), a ne vidi se kod ispisa. Aktivira se odabirom Tools/Options... (Alati/Odrednice ) na traci izbornika, kartice View (Prikaz) na tako dobivenom dijaloškom okviru Options (Odrednice), te klikom na opciju Gridlines (Crte rešetke) u dijelu Window options (Odrednice prozora) u okviru uz tu opciju pojavi se znak. Na isti način uklanja se pomoćna mreža (nestaje znak ). Najčešće je Excel podešen tako da se vidi pomoćna mreža, a uklanja se prema željama korisnika. ORGANIZACIJA PODATAKA Podaci koji se obrañuju programom MS Excel smješteni su u ćelijama tablica. Svaka tablica za sebe predstavlja jedan list (Sheet), sa svojim imenom. Skup listova čini radnu knjigu (Book) datoteku kreiranu u MS Excelu. Broj listova unutar jedne radne knjige definira korisnik. Trenutno aktivna tablica naziva se radni list (Work Sheet). ĆELIJE Ćelija (Cell) je definirana presjecištem jednog retka i jednog stupca. Adresa (koordinata, referenca) svake ćelije je jedinstvena, i sastavljena je iz oznake stupca i retka (npr. C12). 83

91 Microsoft Excel XP Aktiviranje ćelije Ćelija se može aktivirati tako da se na nju klikne mišem. Aktivna ćelija uokvirena je tamnim pravokutnikom. Aktivna ćelija ujedno je i označena. Označavanje ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija Blok susjednih ćelija označava se: pritiskom lijeve tipke miša na ćeliju u jednom kutu bloka, pomicanjem miša do dijametralnog kuta bloka i otpuštanjem miša klikom miša na ćeliju u jednom kutu bloka, a zatim u dijametralnom kutu bloka uz istovremeni pritisak na tipku Shift. Skupina nesusjednih ćelija/blokova označava se pritiskom na tipku Ctrl pri označavanju pojedinih ćelija/blokova. Premještanje ćelije Označena ćelija premješta se na sljedeći način: odabere se Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži) na traci izbornika, ćelija u koju se označena želi premjestiti, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika pritisne se dugme na traci s alatima, ćelija u koju se označena želi premjestiti, a nakon toga pritisne dugme. Premještanje bloka ćelija Označeni blok ćelija premješta se na isti način kao i jedna ćelija, samo se pri lociranju mjesta premještenog bloka odabere ćelija u njegovu gornjem lijevom kutu. Premještanje ćelija pomoću miša Označena ćelija (ili blok ćelija) premiješta se unutar radnog lista povlačenjem miša na sljedeći način: označi se blok ćelija koje želimo premjestiti pozicioniranjem miša na rub označenog bloka, kursor miša mijenja oblik u pritiskom na lijevu tipku miša povlači se označeni blok ćelija, pri čemu nam Excel iscrtava okvir koji pokazuje trenutačni položaj i veličinu označenog područja otpušta se tipka miša kada okvir pozicioniramo na željeni položaj Ukoliko odredišne ćelije već sadrže podatke, Excel prikazuje dijaloški okvir s upozorenjem "Želite li zamijeniti sadržaj odredišne ćelije?": Odabirom opcije OK (U redu) podaci u odredišnim ćelijama prekopirat će se sadržajem ćelija koje premještamo, a odabirom opcije Cancel (Odustani) odustajemo od premještanja ćelija. 84

92 Microsoft Excel XP ZADACI ZA VJEŽBU Otvoriti novu radnu knjigu, pa na listu Sheet1 riješiti sljedeće zadatke: a) Unijeti broj 1 u blok ćelija A3:E12, a nakon toga blok premjestiti pomoću naredbi Cut/Paste tako da ćelija A3 bude na mjestu ćelije F2. b) Istovremeno označiti ćelije A23, B12, E1, F13. c) U ćeliju A4 unijeti riječ Sunce, u A2 Mjesec, a u E2 Zvijezde. d) Blok ćelija F2:J11 premjestiti povlačenjem miša tako da ćelija F2 bude na mjestu ćelije C2. Prihvatiti zamjenu odredišnih podataka podacima iz premještanih ćelija. Promotriti što se dogodilo s riječi Zvijezde koja se nalazila u ćeliji E2. Kopiranje ćelije Označena ćelija kopira se na sljedeći način: odabere se Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na traci izbornika, ćelija u koju se označena želi kopirati, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika pritisne se dugme na traci s alatima, ćelija u koju se označena želi kopirati, a nakon toga pritisne dugme. Kopiranje bloka ćelija Označeni blok ćelija kopira se kao i jedna ćelija, samo se pri lociranju mjesta kopiranog bloka odabere ćelija u njegovu gornjem lijevom kutu. Korištenje naredbe Paste Special (Specijalno zalijepi) Postoje situacije kada želimo kopirati samo odreñeni aspekt ćelije (vrijednost, oblikovanje ili formulu koju ćelija sadrži), što nam obična naredba Paste (Zalijepi) ne omogućava. Naredba Paste special (Specijalno zalijepi ) proširena je verzija naredbe Paste (Zalijepi), a koristi se na sljedeći način: označi se ćelija ili blok ćelija koje želimo kopirati odabere se naredba Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na traci izbornika (ili dugme na traci s alatima) označi se odredišna ćelija (ukoliko se radi o bloku ćelija označi se ćelija gornjeg lijevog kuta) odabere se naredba Edit/Paste special... (Ureñivanje/Specijalno zalijepi ) prikazuje se dijaloški okvir s izborom dodatnih opcija kao na slici: Zalijepi: sve isto kao naredba Paste (Zalijepi) formulu vrijednost oblikovanje komentar pravila validacije sve osim obruba širinu stupca formulu i oblikovanje broja vrijednost i oblikovanje broja 85

93 Microsoft Excel XP Odabirom opcije OK (U redu) izvršit će se naredba Paste special (Specijalno zalijepi), a odabirom opcije Cancel (Odustani) odustaje se od izvršenja naredbe. Kopiranje ćelija pomoću miša Označena ćelija (ili blok ćelija) kopira se unutar radnog lista povlačenjem miša na sljedeći način: označi se blok ćelija koje želimo kopirati pozicioniranjem miša na rub označenog bloka, kursor miša mijenja oblik u pritiskom na tipku Ctrl na tipkovnici, kursor miša mijenja oblik u uz zadržavanje lijeve tipke miša i tipke Ctrl na tipkovnici, povlači se označeni blok ćelija, pri čemu nam Excel iscrtava okvir koji pokazuje trenutačni položaj i veličinu označenog područja otpusti se tipka miša kada okvir pozicioniramo na željeni položaj. Napomena: Ukoliko odredišne ćelije već sadrže podatke, Excel će ih prekopirati podacima iz kopiranih ćelija bez prethodnog upozorenja. ZADACI ZA VJEŽBU Na već otvorenom radnom listu: a) U ćeliju B12 unijeti broj 123, te je kopirati u ćeliju E12. b) U ćeliju H12 unijeti broj 567. U blok ćelija C4:D8 unijeti broj 2, te nakon toga blok kopirati na mjesto ćelije H12. Promotriti što se dogodilo s podacima u ćeliji H12. c) Boju slova ćelije B12 promijeniti u crveno (koristiti dugme na alatnoj traci). Kopirati ćeliju B12 u ćeliju B13 pomoću naredbe Paste special i opcije kopiranja vrijednosti ćelije. d) Kopirati sada blok ćelija H12:I16 povlačenjem miša na mjesto ćelije E12. Brisanje sadržaja ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija Označenoj ćeliji/bloku/skupini sadržaj se briše: pritiskom na tipku Delete odabirom Edit/Clear/All (Ureñivanje/Očisti/Sve) na traci izbornika. Brisanje ćelije, bloka ćelija i skupine ćelija Označena ćelija/blok/skupina kompletno se briše (uklanja) odabirom Edit/Delete (Ureñivanje/Izbriši) na traci izbornika, te klikom na odgovarajuću opciju na dobivenom dijaloškom okviru Delete (Brisanje). Pomicanje preostalih ćelija ulijevo Pomicanje preostalih ćelija gore Brisanje cijelog retka Brisanje cijelog stupca 86

94 Microsoft Excel XP ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima prvo provesti označavanje, a nakon toga vratiti zadani tekst u neoznačeno stanje. a) U ćeliji A1 upisati broj 23, te u ćeliji E1 broj 56. Označiti ćeliju A1 i izbrisati njen sadržaj. Nakon toga označiti ćeliju A1 i nju izbrisati. Promatrati što se dogaña s ćelijom E1. b) U blok ćelija A20:B24 upisati broj 3. Nakon toga blok ćelija A20:B22 izbrisati. Promotriti što se dogodilo s preostalim dijelom bloka ćelija. STUPCI I RECI Stupci unutar listova su označeni slovima (A, B, C,..., AA, AB, AC..., do IV), a reci brojevima (1, 2, 3,...). Redaka može biti 256, a stupaca Promjena širine stupca i visine retka Promjena širine stupca vrši se tako da se miš dovede na desnu granicu oznake stupca kojemu se mijenja širina, tako da pokazivač miša poprimi izgled: Sada su moguća dva načina promjene širine: dvostrukim klikom miša na granicu odabranog stupca, širina stupca se automatski podešava prema najdužem tekstu pomicanjem udesno stupac C se širi, a pomicanjem ulijevo sužava. Napomena: Pomicanjem ulijevo do, i preko lijeve granice stupca C, taj stupac, a i ostali lijevo od njega, mogu se prekriti. Promjena visine retka vrši se tako da se miš dovede na donju granicu oznake retka kojemu se mijenja visina, kada pokazivač miša poprimi izgled Pomicanjem gore, visina retka 2 se smanjuje, a pomicanjem dolje povećava. Napomena: Pomicanjem gore do, i preko gornje granice retka 2, taj redak, a i ostali iznad njega, mogu se prekriti. ZADACI ZA VJEŽBU Zadatke koji slijede izvršiti u otvorenoj radnoj knjizi, na listu Sheet2: a) Promijeniti visinu retka 4, na način da se ona duplo poveća. Nakon toga smanjivati visinu tog retka, i to tako da se na kraju vidi kao jako niski redak. b) Promijeniti širinu stupca C, na način da se ona duplo poveća. Nakon toga smanjivati širinu tog stupca, i to tako da se na kraju vidi kao jako uski stupac. c) U ćeliju C3 upisati tekst Sveučilište u Splitu, a nakon toga promijeniti širinu stupca tako da cijeli tekst bude u ćeliji. Označavanje stupaca/redaka Stupac se označava tako da se klikne na njegovu oznaku (slovo). 87

95 Microsoft Excel XP Označavanje većeg broja stupaca u nizu vrši se označavanjem prvog, a zatim zadnjeg stupca, uz pritisak na tipku Shift. Označavanje stupaca koji nisu u nizu izvodi se označavanjem svakog od njih, uz stalni pritisak na tipku Ctrl. Redak se označava tako da se klikne na njegovu oznaku (broj). Označavanje većeg broja redaka u nizu vrši se označavanjem prvog, a zatim zadnjeg retka, uz pritisak na tipku Shift. Označavanje redaka koji nisu u nizu izvodi se označavanjem svakog od njih, uz stalni pritisak na tipku Ctrl. Umetanje novih stupaca/redaka Ponekad je potrebno u postojeći list (tablicu) ubaciti poneki novi stupac ili redak izmeñu dvaju postojećih stupaca ili redaka. Ubacivanje stupca vrši se na način da se označi stupac lijevo od kojega se želi ubaciti novi, te odabere Insert/Columns (Umetanje/Stupaca) na traci izbornika. Ubacivanje retka vrši se tako da se označi redak iznad koga se želi ubaciti novi, te odabere Insert/Rows (Umetanje/Redaka) na traci izbornika. Sakrivanje stupaca/redaka Označeni stupci/reci mogu se, po želji korisnika, sakriti uz zadržavanje njihovih podataka. To se izvodi na sljedeći način: odabirom Format/Column/Hide (Oblikovanje/Stupca/Sakrij) na traci izbornika za stupce odabirom Format/Row/Hide (Oblikovanje/Retka/Sakrij) na traci izbornika za retke. Otkrivanje stupaca/redaka Sakriveni stupci/reci mogu se otkriti, nakon označavanja stupaca/redaka koji ih omeñuju, na sljedeći način: odabirom Format/Column/Unhide (Oblikovanje/Stupca/Otkrij) na traci izbornika za stupce odabirom Format/Row/Unhide (Oblikovanje/Retka/Otkrij) na traci izbornika za retke. ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima u otvorenoj radnoj knjizi odabrati radni list Sheet3, te na njemu: a) U stupcu E u ćeliji E1 unijeti tekst Ispitni rok. Ispred stupca E umetnuti zatim novi stupac. Primijetiti koju će oznaku dobiti stupac E nakon toga. b) U retku 3 u ćeliji E3, unijeti tekst Upisi. Nakon toga iznad retka 3 umetnuti novi redak. Primijetiti koju će oznaku dobiti redak 3 nakon toga. c) Sakriti redak 5 i stupac B. Primijetiti kako nedostaju njihove oznake meñu drugim. Konačno, provesti otkrivanje i stupaca i redaka. Premještanje stupaca/redaka unutar radnog lista Označeni stupac/redak premješta se unutar radnog lista na više načina, a ovdje će se opisati dva: odabere se Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži ) na traci izbornika, zatim stupac/redak u koji se označeni želi premjestiti, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika 88

96 Microsoft Excel XP pritisne se dugme na traci s alatima, klikne mišem na stupac/redak u koji se označeni želi premjestiti, a nakon toga pritisne dugme. Premještanje stupaca/redaka unutar radne knjige Označeni stupac/redak premješta se unutar radne knjige slično kao i unutar radnog lista: odabere se Edit/Cut (Ureñivanje/Izreži) na traci izbornika, list i u njemu stupac/redak u koji se označeni želi premjestiti, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika pritisne se dugme na traci s alatima, odabere list i u njemu stupac/redak u koji se označeni želi premjestiti, a nakon toga pritisne dugme. ZADACI ZA VJEŽBU U ranije otvorenoj radnoj knjizi izbrisati sadržaj lista Sheet3, te na njemu izvršiti zadatke koji slijede: a) U ćeliji A1 upisati broj 234, te u ćeliji E4 broj 567. Označiti redak 1 i premjestiti ga iza retka 6, te nakon toga označiti stupac E i premjestiti ga na mjesto stupca A. Primijetiti što se dogodilo s oznakama redaka i stupaca, te što se dogodilo sa sadržajem premještene ćelije A1. b) U ćeliji A1 upisati broj 234, te u ćeliji B1 broj 567. Označiti redak 1 i premjestiti ga u knjigu Book2 i to na početak knjige, iza retka 6. Nakon toga označiti stupac B i premjestiti ga na mjesto stupca A, na isti radni list kao i redak 1. Primijetiti što se dogodilo s recima i stupcima knjiga Book1 i Book2. Kopiranje stupaca/redaka unutar radnog lista Označeni stupac/redak kopira se unutar radnog lista na više načina, a ovdje će se opisati sljedeća dva: odabere se Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na traci izbornika, zatim stupac/redak u koji se označeni želi kopirati, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika pritisne se dugme na traci s alatima, klikne mišem na stupac/redak u koji se označeni želi kopirati, a nakon toga pritisne dugme. Kopiranje stupaca/redaka unutar radne knjige Označeni stupac/redak kopira se unutar radne knjige slično kao i unutar radnog lista: odabere se Edit/Copy (Ureñivanje/Kopiraj) na traci izbornika, list i u njemu stupac/redak u koji se označeni želi kopirati, te Edit/Paste (Ureñivanje/Zalijepi) na traci izbornika pritisne se dugme na traci s alatima, odabere list i u njemu stupac/redak u koji se označeni želi kopirati, a nakon toga pritisne dugme. Napomena: Kopiranjem, bilo unutar radnog lista ili radne knjige, brišu se ranije upisani podaci iz stupca/retka u koji se označeni stupac/redak kopira. Brisanje stupaca/redaka Označeni stupac/redak briše se odabirom Edit/Delete (Ureñivanje/Izbriši) na traci izbornika. Pri tome dolazi do prilagoñavanja oznaka preostalih stupaca/redaka. Sadržaj stupaca/redaka briše se odabirom Edit/Clear/All (Ureñivanje/Očisti/Sve) na traci izbornika. 89

97 Microsoft Excel XP ZADACI ZA VJEŽBU U aktivnoj radnoj knjizi izbrisati eventualni sadržaj lista Sheet3, te na njemu izvršiti sljedeće: a) U ćeliji A1 upisati broj 23, te nakon toga stupac A kopirati na mjesto stupca E. Promatrati što se dogaña s ćelijom E1. b) U ćeliji A1 upisati broj 45, te nakon toga redak 1 kopirati na mjesto retka 4. Promatrati što se dogaña s ćelijom A4. c) U ćeliji A1 upisati broj 23, u B1 broj 17, te u ćeliji E1 broj 56. Označiti stupac A i izbrisati njegov sadržaj. Nakon toga izbrisati kompletni stupac A. Uočiti razliku. LISTOVI RADNE KNJIGE Kod programa Microsoft Excel po definiciji je postavljeno da svaka nova knjiga ima predefiniran broj listova. Ukoliko se taj broj listova želi promijeniti, postupak je sljedeći: odabere se Tools/Options (Alati/Odrednice ) na traci izbornika, kartica General (Općenito) na dobivenom dijaloškom okviru Options (Odrednice), pa se u okviru Sheets in new workbook (Listovi u novoj radnoj knjizi) te kartice upisuje željeni broj listova. Sada je potrebno napustiti, pa ponovno startati MS Excel. Pomicanje po radnom listu Pomicanje po tekstu sa svrhom pregleda teksta ili promjene položaja pokazivača unosa može se vršiti pomoću: tipki na tipkovnici miša vertikalnog i horizontalnog klizača i strelica na krajevima vodilica klizača naredbe Go To Pomicanje uz pomoć tipki na tipkovnici izvodi se pritiskom na jednu tipku ili kombinaciju tipki. Ovdje će se navesti samo ona pomicanja koja se ostvaruju pritiskom na jednu tipku: strelice za pomicanje za jednu ćeliju lijevo, gore, dolje i desno tipka Home za skok na početak reda tipke Page Up (PgUp) i Page Down (PgDn) za skok za ekran gore/dolje. Pomicanje uz pomoć miša moguće je unutar jednog ekrana, a izvodi se lijevim klikom na željenu ćeliju. Pomicanje pomoću klizača izvodi se strelicama na krajevima vodilica klizača (korak po korak), samog klizača (za brzo pomicanje), ili lijevim klikom na vodilicu iznad ili ispod klizača (pomak za jedan ekran gore/dolje). Ako se strelice na krajevima klizača drže pritisnutima, pomicanje je brzo. Pomicanje korištenjem naredbe Go To vrši se odabirom željenih parametara na dijaloškom okviru Go to (Idi na), koji se dobije odabirom Edit/Go To... (Ureñivanje/Idi na ) na traci izbornika. Dijeljenje prozora Pri radu s listovima u kojima je veliki broj podataka, može se prozor s radnim listom podijeliti sa svrhom bolje preglednosti podataka u udaljenim ćelijama. To se izvodi odabirom Window/Split (Prozor/Podijeli) na traci izbornika, pri čemu se mogu pojaviti sljedeći slučajevi: 90

98 Microsoft Excel XP ako je aktivna ćelija A1, prozor se dijeli na četiri jednaka dijela ako je aktivna bilo koja druga ćelija, prozor se dijeli na četiri dijela tako da granice idu lijevim i gornjim bridom te ćelije ako je označen jedan stupac, prozor se dijeli vertikalno u dva dijela, pri čemu označeni stupac ostaje u desnom dijelu ako je označen jedan redak, prozor se dijeli horizontalno u dva dijela pri čemu označeni redak ostaje u donjem dijelu. Pregledavanje stupaca/redaka izvodi se trenutačno samo u jednom od dijelova prozora, dok stupci i reci u ostalima miruju. Dio dokumenta u drugom dijelu prozora (ili nekom od dijelova) aktivira se klikom miša unutar tog dijela. Napomena: Poništavanje dijeljenja prozora vrši se odabirom Window/Remove Split (Prozor/Ukloni podjelu) na traci izbornika. Zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca (Freeze Panes) Pri radu s listovima u kojima je veliki broj podataka, može se naslovne retke i stupce radnog lista zamrznuti kako bi stalno bili prikazani na ekranu i na taj način pružali bolju preglednost podataka u udaljenim ćelijama. To se izvodi odabirom naredbe Window/Freeze Panes (Prozor/Zamrzni okna) na traci izbornika, pri čemu se mogu pojaviti sljedeći slučajevi: ako je aktivna ćelija A1, zamrzava se gornja i lijeva polovica ekrana ako je aktivna bilo koja druga ćelija, zamrzava se retke iznad i stupce lijevo od te ćelije ako je označen jedan stupac, zamrzava se stupce lijevo od označenog stupca ako je označen jedan redak, zamrzava se retke iznad označenog retka. Razlika izmeñu dijeljenja prozora i zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca jest u tome što kod zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca svi podaci ostaju u jednom prozoru, dok se kod dijeljenja prozora isti radni list istovremeno prikazuje u više odijeljenih prozora. Napomena: Poništavanje zamrzavanja naslovnih redaka i stupaca vrši se odabirom Window/Unfreeze Panes (Prozor/Odmrzni okna) na traci izbornika. Povećalo (Zoom) Ovisno o formatu stranice koji se koristi, veličini fonta i veličini monitora, te potrebama korisnika, povećalom se odabire veličina teksta: 100% normalna veličina slova više od 100% slova se povećavaju (kao da se tekst približava) manje od 100% slova se smanjuju (kao da se tekst udaljava) selection veličina označenog dijela lista podešava se na veličinu ekrana. Povećalo (zumiranje) se aktivira: odabirom View/Zoom... (Prikaz/Zumiraj ) na traci izbornika, te odgovarajuće opcije u dijaloškom okviru klikom na strelicu na dugmetu trake s alatima Standard (Standardna) i odabirom neke od ponuñenih vrijednosti klikom miša unutar okvira dugmeta i upisom željene vrijednosti, te pritiskom na tipku Enter. 91

99 Microsoft Excel XP Označavanje lista Ukoliko se želi označiti radni list, sa svim stupcima i recima, klikne se mišem na dugme za označavanje lista, pri čemu se radni list zatamni. Dugme za označavanje lista Odabir lista Odabir lista vrši se klikom miša na birač tog lista, na dnu prozora programa MS Excel, čime taj list postaje aktivan. Ovo je potrebno ukoliko se želi mijenjati sadržaj, izgled ili karakteristike nekog lista. Umetanje listova u knjigu Ako se unutar neke knjige želi ubaciti novi list, izmeñu postojećih listova, to se radi klikom miša na birač lista ispred kojeg se želi ubaciti novi list (npr. Sheet2), pa se odabere Insert/Worksheet (Umetanje/Radnog lista) na traci izbornika. Pojavio se novi list, označen novim brojem (Sheet4) Kidanje listova iz knjige List se može "iskidati" iz knjige, i to na sljedeće načine: klikne se mišem na birač lista koji se želi "iskidati", te odabere Edit/Delete Sheet (Ureñivanje/Izbriši list) na traci izbornika desnim klikom miša na birač lista koji se želi "iskidati", i nakon toga odabirom Delete (Izbriši) na dobivenom plutajućem izborniku. Pri tome se pojavi dijaloški okvir, u kojem se traži potvrda kidanja ili odustajanje. Preimenovanje listova Ime bilo kojeg lista u knjizi može biti promijenjeno: na način da se klikne na birač lista kojemu se želi promijeniti ime, te odabere funkcija Format/ Sheet/Rename (Oblikovanje/Lista/Preimenuj) na traci izbornika desnim klikom na ime lista, te odabirom Rename (Preimenuj) na plutajućem izborniku. Naziv radnog lista pobijeli, a podloga potamni, te upisom novog naziva dolazi do prekrivanja starog. ZADACI ZA VJEŽBU Za sljedeću vježbu pokrenuti program MS Excel (ako već nije pokrenut), te u knjizi Book1 (novoj datoteci): a) Umetnuti nove listove u knjigu, i to ispred lista Sheet1, lista Sheet2 i Sheet3, te na taj način dobiti nove listove Sheet4, Sheet5, Sheet6. Nakon toga "iskidati" list Sheet6. b) Označiti list Sheet1, pa mu naziv promijeniti u Vježba1. c) Označiti list Sheet3, te mu naziv promijeniti u Sveučilište. Uočiti kako se širi mjesto naziva lista prema dužini naziva. 92

100 Microsoft Excel XP Premještanje listova unutar knjige Listovi se u radnoj knjizi mogu premještati tako da se strelica miša dovede na birač lista (npr. Sheet2) kojeg se želi premjestiti. Pritisne se lijeva tipka i zadrži sve do završetka akcije. U lijevom gornjem kutu birača pojavi se crni trokutić, a ispod strelice miša slika lista papira. Miš se zatim odvuče do mjesta koje pokazuje poziciju lista ispred kojeg se želi premjestiti odabrani list (npr. ispred Sheet4), nakon čega se miš otpušta. Premještanje listova u drugu knjigu List se iz jedne radne knjige može premjestiti u drugu, otvorenu radnu knjigu ili u novu knjigu. Pri tome treba odabrati taj list, te Edit/Move or Copy Sheet... (Ureñivanje/Premjesti ili kopiraj list ) na traci izbornika. Dobije se dijaloški okvir Move or Copy (Premještanje ili kopiranje), prikazan na sljedećoj slici. Odabir knjige u koju se želi premjestiti odabrani list Odabir lista ispred kojeg se želi umetnuti odabrani list Kopiranje odabranog lista uz zadržavanje izvornika ( ) Klikom na strelicu uz okvir To book (U knjigu) dobije se spisak otvorenih knjiga, s kojeg se odabire ona knjiga u koju se želi premjestiti list. Ako se odabrani list želi premjestiti u novu knjigu, unutar navedenog okvira odabire se new book (nova knjiga). U okviru Before sheet (Prije lista) odabire se list ispred kojeg će se ubaciti list, ili move to end (premjesti na kraj), ukoliko se list želi smjestiti na kraj knjige. Napomena: Na ovaj se način listovi mogu premještati i unutar iste knjige. ZADACI ZA VJEŽBU Vježbu provesti u već otvorenoj radnoj knjizi: a) Odabrati list s nazivom Vježba1 i premjestiti ga iza lista Sveučilište u istoj knjizi. b) Odabrati list Vježba1 i premjestiti ga u novu radnu knjigu. Primijetiti da se otvara nova knjiga (Book2), koja će imati samo taj premješteni radni list Vježba1, a istovremeno u knjizi Book1 tog radnog lista neće biti. Otvaranje jedne knjige za drugom, radi pregleda radnih listova, provesti koristeći izbornik Window na traci izbornika. 93

101 Microsoft Excel XP Kopiranje listova unutar iste knjige List se unutar radne knjige može kopirati tako da se strelica miša dovede na birač lista (npr. Sheet2) kojeg se želi kopirati. Pritisne se lijeva tipka miša i tipka Ctrl na tipkovnici, i zadrže sve do završetka akcije. U lijevom gornjem kutu birača pojavi se crni trokutić, a ispod strelice miša slika lista papira sa znakom +. Miš se zatim odvuče do lista ispred kojeg se odabrani list želi kopirati (npr. na Sheet4), nakon čega se miš otpušta, a zatim i tipka Ctrl. Odabrani list kopiran je ispred lista Sheet4, pod imenom Sheet2 (2), što označava kopiju. Kopiranje listova iz knjige u knjigu List se iz jedne radne knjige može kopirati u drugu, otvorenu radnu knjigu ili u novu knjigu. Potrebno je odabrati list koji se želi kopirati, pa nakon toga Edit/Move or Copy Sheet... (Ureñivanje/Premjesti ili kopiraj list ) na traci izbornika. Pri tome se dobije ranije prikazani dijaloški okvir Move or Copy (Premještanje ili kopiranje). Klikom na strelicu uz okvir To book (U knjigu) dobije se spisak otvorenih knjiga, s kojeg se odabire ona knjiga u koju se želi kopirati list. Ako se otvara nova knjiga, odabire se new book (nova knjiga). U okviru Before sheet (prije lista) odabire se list ispred kojeg će se ubaciti kopirani, ili move to end (premjesti na kraj) ako se list želi smjestiti na kraj knjige. U lijevom donjem kutu treba aktivirati opciju Create a copy (Napravi kopiju). Napomena: Na ovaj se način listovi mogu kopirati i unutar iste knjige. ZADACI ZA VJEŽBU a) U knjizi Book2 odabrati list Vježba1, te ga kopirati u radnu knjigu Book1, i to iza lista Sveučilište. Provjeriti da li je list Vježba1 ostao i u knjizi Book2. b) Odabrati list Sveučilište u knjizi Book1, te ga kopirati iza lista Sheet2. Primijetiti koji je naziv novog radnog lista. Nakon toga, naziv novog lista promijeniti u Split. Grupiranje listova Grupiranje listova vrši se odabirom većeg broja listova, na način da se klikne mišem na prvi od listova, pritisne tipka Shift i nakon toga klikne mišem na zadnji u nizu listova koje se želi grupirati. Nakon otpuštanja tipke Shift, svi birači u označenom rasponu pobijele, a na traci naslova pojavi se riječ Group (Grupa). To znači da su svi odabrani listovi ujedno i grupirani. Ukoliko se žele odabrati listovi koji nisu unutar raspona, postupa se na gore opisani način, ali se umjesto tipke Shift drži pritisnuta tipka Ctrl. Na grupirane listove mogu se primijeniti radnje: premještanja kopiranja 94

102 Microsoft Excel XP brisanja istovremenog unosa podataka formatiranja,... Razgrupiranje listova Ako se želi prekinuti odabir grupe listova, klikne se desnom tipkom miša na grupu birača listova, te u plutajućem izborniku odabere Ungroup Sheets (Razgrupiraj listove). Listovi se razgrupiraju i završetkom nekih, nad njima izvedenih radnji unutar iste knjige. ZADACI ZA VJEŽBU a) Odabrati sve listove radne knjige Book1, tako da postanu grupirani. Nakon toga kopirati listove u radnu knjigu Book2, i to na njen kraj. Primijetiti koji je naziv kopiranog lista Vježba1, te provjeriti da li se na traci naziva knjige Book1 i dalje nalazi tekst Group. Nakon toga ih razgrupirati. b) Odabrati sve listove radne knjige Book1 i tako ih grupirati. Zatim premjestiti listove na početak radne knjige Book2. Primijetiti naziv premještenog lista Vježba1, te prekontrolirati da li se u nazivu knjige Book1 i dalje nalazi naziv Group. c) Odabrati svaki drugi list radne knjige Book1, tako da postanu grupirani. Nakon toga ih razgrupirati. PODACI Podatak u Excelu može biti numerički, tekstualni, logički i datumski. Podaci se unose u pojedine ćelije tablice. Ćelija (Cell) je definirana presjecištem jednog retka i jednog stupca. Kako se stupci označavaju slovima, a reci brojevima, to je koordinata svake ćelije jedinstvena i sastavljena iz oznake tog stupca i tog retka (npr. C12 jest ćelija koju tvori presjecište stupca C i retka 12). Unos podataka Podaci se u aktivnu ćeliju unose preko linije za unos podataka na traci formula, pri čemu pokazivač miša dobije oblik pokazivača unosa. Postupak unosa se završava: pritiskom na tipku Enter klikom na dugme za potvrñivanje aktiviranjem nove ćelije. Ako je unijeti tekstualni podatak preširok pa ne može stati u ćeliju, prijeći će u sljedeću desnu ćeliju, dok se ova ne aktivira i u nju unese novi podatak. Ako se želi vidjeti ili mijenjati sadržaj neke ćelije, ona se aktivira, a njen kompletan sadržaj postaje dostupan za eventualne promjene na liniji za unos podataka. Ukoliko se isti podatak želi unijeti u blok ćelija, taj se blok označi, upiše se podatak u liniju za unos, a zatim se istovremeno pritisnu tipke Enter i Ctrl (Control). Unos podataka u nizu Podaci koji se nalaze u nekom pravilnom nizu, ne moraju se pojedinačno unositi u odgovarajuće ćelije. Dovoljno je unijeti prvi podatak u nizu, zatim odabrati Edit/Fill/Series (Ureñivanje/Ispune/Slijed) na traci izbornika, te zakonitost niza u dobivenom dijaloškom okviru Series (Skup). 95

103 Microsoft Excel XP Vrsta niza: geometrijski aritmetički datumski Granična vrijednost niza Niz kreirati u: retku stupcu Korak / faktor niza Unos podataka u nizu pomoću miša Korištenjem miša, u ćelije se mogu automatski unositi podaci koji se nalaze u pravilnom aritmetičkom ili datumskom nizu. Postupak je sljedeći: upišu se podaci u prve dvije ćelije, koje se zatim označe mišem se "uhvati" donji desni kut označenog bloka, pri čemu pokazivač miša promijeni oblik u povlačenjem miša duž stupca/retka formira se rastući/padajući niz podataka. Napomena: Ovo je još jedan način na koji se može unijeti jedan te isti podatak u blok ćelija. PRIMJER: U retku 1 radnog lista, s početkom u ćeliji A1, kreirati geometrijski niz 3, 9, 27,..., do 729, a u stupcu A, s početkom u istoj ćeliji, aritmetički niz 3, 9, 15,..., do 70. U stupcu H kreirati niz svih prvih dana u mjesecu godine Rješenje: 1. pokrenuti MS Excel i otvoriti novu radnu knjigu, pa u ćeliju A1 unijeti broj 3 2. odabrati Edit/Fill/Series pa u dijaloškom okviru Series označiti Rows u dijelu Series in, Growth u dijelu Type, upisati 3 za korak niza (Step value) i 729 za kraj niza (Stop value), te kliknuti na dugme OK, prema slici: 3. odabrati ponovo Edit/Fill/Series) pa u dijaloškom okviru Series označiti Columns u dijelu Series in, Linear u dijelu Type, upisati 6 za korak niza i 70 za kraj niza, te kliknuti na dugme OK: 96

104 Microsoft Excel XP 4. u ćeliju H1 upisati datum 01/01/00, a zatim odabrati Edit/Fill/Series pa u dijaloškom okviru Series označiti Columns u dijelu Series in, Date u dijelu Type, Month u dijelu Date unit, upisati 1 za korak niza, 01/12/00 za kraj niza, te kliknuti na dugme OK: 5. konačno, slijedi radni list s rezultatima: Napomena: Krajnja vrijednost u stupcu A jest 69, jer je to prvi manji član od zadanog kraja niza. ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima prvo pokrenuti program MS Excel i u njemu otvoriti novu radnu knjigu (Book1), a zatim: a) U prvom stupcu lista Sheet1, počevši od ćelije A3, upisati abecednim redom stručne studije: Elektronika, Elektroenergetika, Konstrukcijsko strojarstvo, Informacijska 97

105 Microsoft Excel XP tehnologija, Računovodstvo i financije te Trgovinsko poslovanje. Širinu stupca A podesiti prema najdužem podatku. U odgovarajućim ćelijama drugog stupca upisati broj studenata po odjelima: 50, 40, 90, 100, 150 i 150. b) Odabrati drugi list, pa u prvom stupcu kreirati aritmetički niz 1, 3, 5,..., do 21 pomoću Edit/Fill/Series. Isti niz kreirati u stupcu B uz pomoć miša. U stupcu C kreirati geometrijski niz 2, 6, 18,..., do Konačno, u stupcu E upisati sve dane mjeseca kolovoza godine, najprije pomoću miša, te nakon poništenja te radnje i pomoću Edit/Fill/Series. Radnu knjigu spremiti na USB stik F: pod imenom Vježba_0. OBLIKOVANJE PODATAKA Oblikovanje podataka u ćeliji, odnosno bloku ćelija, stupcima, recima ili radnom listu, vrši se odabirom Format/Cells... (Oblikovanje/Ćelije ) na traci izbornika, te odabirom odgovarajuće kartice na dobivenom dijaloškom okviru Format Cells (Oblikovanje ćelija) oblikovanje brojeva, poravnanja, vrsta slova, obrubi ćelija, boja podloge i zaštita. Od niza mogućnosti, ovdje će se navesti samo osnovne, koje prosječan korisnik često koristi u radu. Oblikovanje ispisa brojeva Za oblikovanje ispisa brojeva, odabire se kartica Number (Broj): Odabir kategorije: opći format ćelije običan broj valuta izračunani format datum vrijeme postotak razlomak eksponencijalni broj tekst specijalni format korisnički format Najznačajnije kategorije su: običan broj (Number) i valuta (Currency). Klikom na kategoriju Number (Broj) u okviru Category (Kategorija), kartica poprima izgled prema slici dolje lijevo, a klikom na Currency (Valuta), prema slici dolje desno. 98

106 Microsoft Excel XP Ispis negativnog broja Separator tisućica (.) Broj decimalnih mjesta Ispis negativne vrijednosti Simbol valute Broj decimalnih mjesta Broj s većim brojem decimala od odabranog, zaokružuje se pri tome na odabrani, dok se broju s manjim brojem decimala one dodaju u obliku nula. Zadnja znamenka povećava se na veći broj, ukoliko je znamenka iza nje veća ili jednaka 5. Broj decimalnih mjesta može se povećavati, odnosno smanjivati i klikom na dugmad trake s alatima Formatting (Oblikovanje): Klikom na dugme odabrana). Poravnanja za dodavanje jednog decimalnog mjesta za oduzimanje jednog decimalnog mjesta trake Formatting (Oblikovanje), broju se dopisuje valuta (ranije Horizontalna poravnanja, te spajanje ćelija, mogu se vršiti pomoću dugmadi na traci s alatima Formatting: poravnanje udesno centriranje poravnanje ulijevo spajanje i centriranje ćelija Vertikalna i horizontalna poravnanja, te orijentacija teksta odabiru se na kartici Alignment (Poravnanje), koja je prikazana na sljedećoj slici. 99

107 Microsoft Excel XP Horizontalna poravnanja Vertikalna poravnanja Lom teksta (u sljedeću liniju/linije iste ćelije) Podešavanje veličine sadržaja prema ćeliji Spajanje ćelija Odabir orijentacije teksta svakih 15 o,... ili za zadani broj o Prijelom teksta unutar ćelije Ukoliko se upisani tekst želi smjestiti u više redaka unutar iste ćelije, uključuje se opcija Wrap text (Prelamaj tekst) u dijelu Text control (Kontrola teksta) kartice Alignment (Poravnanje) dijaloškog okvira Format Cells (Oblikovanje ćelija). U ovom se slučaju tekst lomi ovisno o širini same ćelije. Prijelom na željenom mjestu teksta dobije se postavljanjem pokazivača unosa upravo na to mjesto te istovremenim pritiskom na tipke Alt i Enter. Na ovaj način tekst se može lomiti proizvoljan broj puta. ZADACI ZA VJEŽBU a) U ćeliju J5 lista Sheet1 nove radne knjige upisati broj 12345, pa mu dodati 2 decimale, zatim točku za oznaku tisućice (.) i valutu (kn). b) U ćeliju J6 upisati broj , dodati mu 6 decimalnih mjesta i oznaku za tisućice. Smanjiti širinu stupca J, pa promotriti što će se dogoditi (#). c) U ćeliju K3 upisati Sretna Vam Nova godina. Koristiti opciju prijeloma teksta, tako da cijeli tekst stane u ćeliju. Nakon toga tekst prelomiti u pet redaka (Sretna, Vam, Nova, 2001., godina), pa ga centrirati. d) U ćeliju L1 upisati Sveučilište u Splitu, pa ga centrirati preko ćelija L1:N1. Zakrenuti sada taj tekst za

108 Microsoft Excel XP Odabir i oblikovanje fonta Na kartici Font dijaloškog okvira Format Cells (Oblikovanje ćelija) vrši se odabir fonta, oblika i veličine znakova, te specijalnih efekata. Sve opcije s ove kartice, osim specijalnih efekata, mogu se odabrati i na traci alata Formatting (Oblikovanje). Oblikovanje granica ćelije/bloka ćelija/tablice Granice neke tablice/bloka ćelija/ćelije, vanjske i unutarnje, definiraju se na kartici Border (Obrub), ili uključivanjem dugmeta na traci s alatima. 101

109 Microsoft Excel XP Odabir boje pozadine ćelije/bloka ćelija/tablice Boja i izgled pozadine neke tablic/bloka ćelija/ćelije odabiru se na kartici Patterns (Uzorci) dijaloškog okvira Format Cells (Oblikovanje ćelija). Za promjenu boje podloge, odnosno boje teksta (sadržaja ćelije), mogu se koristiti i dugmad, odnosno, na traci s alatima Formatting (Oblikovanje). ZADACI ZA VJEŽBU a) Izbrisati sve podatke u radnom listu Sheet1. U blok ćelija A1:D5 tog lista unijeti dane podatke, a zatim taj blok urediti prema donjoj slici. PROSJEČNE LJETNE TEMPERATURE lipanj srpanj kolovoz Zagreb 22 o C 28 o C 27 o C Osijek 20 o C 29 o C 28 o C Split 29 o C 33 o C 32 o C b) Ćelije s nazivima pojedinih gradova i pripadajućim temperaturama obojati različitim bojama. Naslov tablice obojiti plavom bojom. Radnu knjigu spremiti na USB stik F: pod imenom Vježba_1. Sortiranje podataka Podaci unutar nekog radnog lista mogu se sortirati odabirom Data/Sort... (Podaci/Redanje ) na traci izbornika, te podešavanjem parametara na dobivenom dijaloškom okviru Sort (Redanje), slično kao kod programa MS Word. Sortiranje se može provesti prema jednom ili više (do 3) stupaca odnosno redaka odjednom. Sortiranje se provodi odabirom Data/Sort... (Podaci/Redanje ) na traci izbornika nakon označavanja podataka koji se žele sortirati, ili nakon klika mišem unutar tablice, nakon čega cijela tablica biva označena. U oba se slučaja pojavi dijaloški okvir Sort (Redanje) u kojem se podešavaju parametri sortiranja: 102

110 Microsoft Excel XP Sortiranje po: 1. kriteriju sortiranja 2. kriteriju sortiranja Rastući niz Padajući niz 3. kriteriju sortiranja Tablica s zaglavljem Tablica bez zaglavlja Sortiranje po recima vrši se nakon odabira Sort left to right (Poredaj slijeva nadesno) na dijaloškom okviru Sort Options (Odrednik redanja), koji se dobije pritiskom na dugme Options... (Odrednice ) dijaloškog okvira Sort (Redanje). Napomena: Ako tablica ima više redaka zaglavlja potrebno je označiti dio tablice bez zaglavlja, pa tek tada odabrati Data/Sort... (Podaci/Redanje ). PRIMJER: Otvoriti radnu knjigu Vježba_1. Tablicu prosječnih temperatura sortirati po abecednom redu imena gradova. Nakon toga sortirati po prosječnim temperaturama u mjesecu srpnju, u padajućem nizu. Rješenje: 1. označiti zadnja tri retka tablice (samo podaci, jer tablica ima dva retka zaglavlja) 2. odabrati Data/Sort... na traci izbornika 3. u dijaloškom okviru Sort odabrati sortiranje po prvom stupcu tablice, kao i rastući niz, te kliknuti na dugme OK 4. sortirana tablica poprimi izgled kao na slici: 5. ponoviti radnje iz točaka 1. i u dijaloškom okviru Sort odabrati sortiranje po trećem stupcu tablice, kao i padajući niz, te kliknuti na dugme OK 7. sortirana tablica poprimi izgled kao na slici: 8. spremiti radnu knjigu. 103

111 Microsoft Excel XP ZADACI ZA VJEŽBU a) U listu 2 radne knjige Vježba_1 upisati donju tablicu, pa je sortirati po prezimenima i imenima u rastućem nizu (dva kriterija ista prezimena a različita imena), a zatim prema broju bodova u padajućem. Prezime Ime Broj bodova Ocjena Fizić Fisko 99 odličan (5) Bartulović Bartul 59 dovoljan (2) Matić Mate 67 dobar (3) Bartulović Ante 81 vrlo dobar (4) RAD S DATOTEKAMA Rad s datotekama u MS Excelu sličan je radu u MS Wordu, no s obzirom na različitosti u izgledima dijaloških okvira i izbornika, i ovdje će se navesti sve osnovne radnje. Otvaranje nove datoteke (New) Nova datoteka (radna knjiga) je datoteka koja ne sadrži nikakve podatke (prazan papir) ili neki od dostupnih predložaka. Nova datoteka se može otvoriti: klikom na File/New (Datoteka/Nova ) na traci izbornika, te odabirom željene akcije na dijaloškom okviru Task Pane (Okno zadataka). Zatvaranje dijaloškog okvira Task Pane Otvaranje nedavno korištenih datoteka Otvaranje nove prazne datoteke Otvaranje postojeće datoteke Kreiranje nove datoteke na osnovu postojeće Kreiranje nove datoteke na osnovu predložaka Traženje predložaka na internetu Mrežne mape Opcija za prikazivanje okvira Task Pane pri pokretanju programa Pomoć klikom na dugme trake s alatima Standard (Standardna) u ovom se slučaju neće pojaviti dijaloški okvir Task Pane (Okno zadataka). 104

112 Microsoft Excel XP Otvaranje postojeće datoteke (Open) Postojeća, ranije kreirana datoteka otvara se: klikom na File/Open (Datoteka/Otvori ) na traci izbornika klikom na dugme trake s alatima U oba slučaja dobije se dijaloški okvir Open (Otvori), u kojem se vrši odabir datoteke koja se želi otvoriti. Klikom na strelicu u okviru Look in (Pogledaj u) dijaloškog okvira Open (Otvori) otvara se padajući izbornik unutar kojega se odabire disk ili disketna jedinica i mapa u kojoj se nalazi tražena datoteka. Datoteka se otvara klikom na dugme Open (Otvori) nakon označavanja, ili dvostrukim klikom na ime datoteke. Okvir za odabir lokacije na kojoj je tražena datoteka Viši nivo mapa Način prikaza mapa i datoteka Alat kojim se pokreće: pronalaženje, brisanje, ispis,... Ime datoteke Kreiranje nove mape Tip datoteke Ukoliko korisnik ne zna gdje se tražena datoteka nalazi, može, nakon upisa njenog imena u okvir File name (Naziv datoteke), koristiti funkciju pretraživanja Find (Pretraživanje) s padajućeg izbornika koji se dobije klikom na dugme Tools (Alati) u gornjem desnom kutu dijaloškog okvira. Pohrana datoteke (Save/Save As) Razlikuju se tri slučaja koja se javljaju pri pohrani (snimanju) datoteka: pohrana nove datoteke pohrana mijenjane datoteke pod starim imenom pohrana stare datoteke pod novim imenom. Pohrana nove datoteke može se izvršiti klikom na dugme na traci s alatima, ili odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika. U oba slučaja pojavljuje se dalje prikazani dijaloški okvir Save As (Spremi kao): 105

113 Microsoft Excel XP Mapa u koju se pohranjuje Ime datoteke Tip datoteke Pohrana mijenjane datoteke pod starim imenom može se izvršiti klikom na dugme na traci s alatima, ili odabirom File/Save (Datoteka/Spremi) na traci izbornika. Pohrana postojeće datoteke pod novim imenom i/ili na novu lokaciju vrši se odabirom File/Save As (Datoteka/Spremi kao) na traci izbornika, te upisom novog imena u dijaloškom okviru Save As (Spremi kao). Zatvaranje datoteke bez pohranjivanja Datoteka se zatvara na način da se: odabere File/Close (Datoteka/Zatvori) na traci izbornika klikne na dugme u prozoru datoteke napušta program MS Excel. Ako je datoteka mijenjana nakon zadnjeg pohranjivanja, pojavit će se ranije spomenuti dijaloški okvir, u kojem treba kliknuti na željeno dugme. Pritiskom na dugme Cancel (Odustani) ili dugme dijaloškog okvira odustaje se od izlaza iz datoteke. Rad s više datoteka MS Excel omogućava istovremeni rad s više datoteka. Ovo je naročito značajno ukoliko su datoteke meñusobno tematski povezane, pa se dijelovi jedne mogu koristiti u drugoj (drugima). Prijelaz iz jedne datoteke u neku drugu ostvaruje se klikom na željeno ime na Taskbaru, ili odabirom Window (Prozor) na traci izbornika, nakon čega se dobije padajući izbornik prikazan na sljedećoj slici. Imena trenutno otvorenih datoteka Oznaka uz aktivnu datoteku 106

114 Microsoft Excel XP Ispis dijela radnog lista Ako se želi ispisati samo dio nekog radnog lista, potrebno ga je označiti, a zatim odabrati File/Print Area/Set Print Area (Datoteka/Područje ispisa/postavi područje ispisa) na traci izbornika. Oko označenog bloka pojavi se crtkani okvir. Nakon odabira File/Print (Datoteka/Ispis) na traci izbornika, slijedi ispis. Pregled datoteke prije ispisa (Print Preview) Prije ispisa na pisaču (printeru), može se vidjeti datoteka s vidljivim zaglavljem i podnožjem i brojevima stranica. To se postiže odabirom funkcije File/Print Preview (Datoteka/Pregled ispisa) ili klikom na dugme trake s alatima Standard (Standardna). Nakon toga otvara se novi prozor preko cijelog ekrana, a umjesto traci s alatima MS Excela pojavljuje se nova traka: Sljedeća stranica Prethodna stranica Zumiranje Ispis Podešavanje margina, zaglavlja, podnožja i brojenja stranica Podešavanje margina Pogled na prijelome stranica Povratak Pomoć Definiranje margina Udaljenost margina od rubova papira, položaj ispisa zaglavlja i podnožja, te eventualno centriranje radnog lista/dijela koji se ispisuje, definira se na kartici Margins (Margine) dijaloškog okvira Page Setup (Postava stranice), koji se dobije odabirom File/Page Setup (Datoteka/Postava stranice) na traci izbornika. Podešavanje veličine ispisa Ako odabrani radni list/dio ne može stati unutar definiranih margina, ili je pak njegova veličina manja od željene, veličina ispisa se može podesiti raspoloživom prostoru, ne mijenjajući pri tom veličinu fonta, razmake izmeñu redaka i slično. To se postiže odabirom File/Page Setup (Datoteka/Postava stranice) na traci izbornika, te upisivanjem potrebnih parametara u okvir Adjust to (Prilagodi na) koji se nalazi u dijelu Scaling (Skaliranje) kartice Page (Stranica), kojima se, samo u ispisu, povećava ili umanjuje cijeli dokument. Definiranje zaglavlja i podnožja Zaglavlja i podnožja kreiraju se ili odabiru na kartici Header/Footer (Podnožje/Zaglavlje) dijaloškog okvira Page Setup (Postava stranice), koji se dobije odabirom File/Page Setup (Datoteka/Postava stranice) na traci izbornika. Osim ponuñenih varijanti zaglavlja i podnožja, omogućeno je kreiranje po potrebi korisnika. 107

115 Microsoft Excel XP Redoslijed brojenja stranica Kod velikih radnih listova, koji ni dužinom ni širinom ne mogu stati na jedan list papira, potrebno je definirati način na koji će Excel brojiti stranice: najprije po vertikali radnog lista, pa desno (Down, then over) najprije po horizontali radnog lista, pa prema dolje (Over, then down). Podešavanje se vrši u dijelu Page order (Redoslijed stranica) na kartici Sheet (Stranica) dijaloškog okvira Page Setup (Postava stranice): Gornja kartica omogućava još niz podešavanja pri ispisu: područje ispisa u okviru Print area (Područje ispisa) odabranih redaka/stupaca na vrhu/lijevom dijelu svake stranice (naslovi) u dijelu Print titles (Ispiši naslove) odabir ispisa s mrežom ili bez nje, kvalitete ispisa kao i mogućnost dodavanja komentar u dijelu Print (Ispiši) pregled dokumenta prije ispisa pomoću dugmeta Print Priview (Pregled ispisa) podešavanje parametara pisača uz pomoć dugmeta Options (Odrednice). FUNKCIJE I FORMULE Mogućnost obavljanja operacija nad podacima (najčešće računskih), najvažnije je svojstvo MS Excela. Rezultat primijenjene operacije prikazuje se u ćeliji, dok se formula koja je opisuje unosi u liniju unosa na traci formula i ostaje u pozadini same ćelije. Za kreiranje formula može se koristiti čitav niz funkcija koje podržava MS Excel (njih više od 250). FUNKCIJE Funkcije koje podržava MS Excel, podijeljene su u nekoliko kategorija: matematičke i trigonometrijske financijske statističke logičke 108

116 Microsoft Excel XP tekstualne datumske, itd. Svaka funkcija računa s jednom ili više vrijednosti (argumenti funkcije), a kao rezultat vraća jednu vrijednost. Argumenti funkcija su razne konstante (numeričke, logičke, tekstualne, datumske), koordinate ćelije/bloka ćelija (apsolutne, relativne, mješovite), funkcije..., a razdvojeni su znakom ;. Koordinate bloka ćelija definirane su kao raspon od koordinate ćelije u gornjem lijevom kutu, do koordinate ćelije u donjem desnom kutu bloka, koje dijeli znak :, npr. A1:B16. Ako je argument neka funkcija, tada se ona naziva ugniježñena funkcija. Takvih ugnježñenja može biti do sedam nivoa. Ako se pak u ćeliji čiji je sadržaj broj, pojavi znak #, znači da je stupac nedovoljno širok da bude vidljiv cijeli broj. Stoga se mora proširiti stupac ili smanjiti veličinu broja. U daljnjem tekstu navest će se najčešće korištene funkcije po pojedinim kategorijama.. Matematičke funkcije Korištenje odabranih funkcija bit će prikazano na jednostavnom primjeru radnog lista: Napomena: Za ispravno shvaćanje dalje danih matematičkih funkcija preporuča se navedene primjere provjeriti u ćeliji E3 radnog lista. Funkcije se unose, kako je ranije rečeno, u liniju unosa na traci formula. SUM(Argument1;Argument2;...) zbroj argumenata: =SUM(A1;C2) =1,5 A1+C2=1+0,5 =SUM(A1:C2) =21,1754 A1+A2+B1+B2+C1+C2=1+2+( 4)+5, ,5 =SUM(A1:C2;F1) =121,1754 SUM(A1:C2)+F1=21, PRODUCT(Argument1;Argument2;...) umnožak argumenata: =PRODUCT(A1;C1) =16 A1*C1=1*16 =PRODUCT(A1:C1) = 64 A1*B1*C1=1*( 4)*16 SQRT(Argument) pozitivni kvadratni korijen iz argumenta: =SQRT(A1*C1) =4 A 1 * C1 = 1*16 = 16 POWER(Argument1;Argument2) potencira argument1 na potenciju, to jest argument2 =POWER(C1;A2) =256 C1 A2 =16 2 =POWER(C1;2) =256 C1 2 =

117 Microsoft Excel XP ABS(Argument) apsolutna vrijednost argumenta =ABS(B1) =4 B1 = 4 INT(Argument) zaokruživanje argumenta na manji cijeli broj =INT(B2) =5 EXP(Argument) potencira prirodni broj e na argument =EXP(A1) =2, e A1 =e 1 =e =EXP(A2) =7, e A2 =e 2 LN(Argument) prirodni logaritam argumenta =LN(2,718282) =1 ln2,71828=lne =LN(A2) =0, lna2=ln2 LOG(Argument1;Argument2) logaritam argumenta1 po bazi (argument2) =LOG(A2;C2) = 1 log C2 A2=log 0,5 2 =LOG(F1) =2 log 10 F1=log ; podrazumijeva se baza 10 LOG10(Argument) dekadski logaritam argumenta =LOG10(F1) =2 logf1=log100 PI() broj π (3, ) ROUND(Argument1;Argument2) zaokruživanje argumenta1 na zadani broj decimala (argument2) =ROUND(B2;2) =5,68 =ROUND(B2;0) =6 FACT(Argument) faktorijela argumenta =FACT(A2) =2 A2!=2!=1*2 =FACT(C1/A2) =40320 (C1/A2)!=(16/2)!=8!=1*2*3*4*5*6*7*8 SIGN(Argument) vraća 1 ako je argument>0, 1 ako je argument<0 ili 0 ako je argument=0 =SIGN(B1) = 1 =SIGN(B2) =1 DEGREES(Argument) argument (u radijanima) pretvara u stupnjeve =DEGREES(PI()*C2) =90 π*c2 rad=π*0,5 rad=π/2 rad= 90 o 110

118 Microsoft Excel XP RADIANS(Argument) argument (u stupnjevima) pretvara u radijane =RADIANS(F2) =0, o =π/6 rad =3,141592/6 SIN(Argument) sinus od argumenta (u radijanima) =SIN(RADIANS(F2)) =0,5 sin30 o COS(Argument) kosinus od argumenta (u radijanima) =COS(PI()*C2) =0 cos(π*0,5)=cos90 o TAN(Argument) tangens od argumenta (u radijanima) =TAN(RADIANS(F2)) =0,57735 tg30 o Logičke funkcije Logičke funkcije koriste se pri donošenju odluka temeljem zadanih uvjeta, najčešće uz uporabu sljedećih logičkih operatora: = jednako >= veće od ili jednako > veće od <= manje od ili jednako < manje od <> nejednako Korištenje odabranih funkcija bit će prikazano na jednostavnom primjeru radnog lista: Napomena: Za ispravno shvaćanje dalje danih logičkih funkcija preporuča se navedene primjere provjeriti u odgovarajućim ćelijama radnog lista. IF(Logičkiuvjet; Rezultatistine; Rezultatneistine) vraća Rezultatistine ako je logički uvjet ispunjen, odnosno Rezultatneistine ako nije =IF(C3>C4;C3;C4) =72 ispisuje broj iz ćelije C3, ako je on veći od broja u ćeliji C4; u suprotnom ispisuje broj iz ćelije C4 =IF(C2>60;"prošao";"pao") =prošao ispisuje "prošao" ako je broj u ćeliji C2 veći od 60, u suprotnom ispisuje "pao" AND(Logičkiuvjet1; Logičkiuvjet2;...) vraća logičku konstantu TRUE (istina) ako su svi uvjeti ispunjeni, odnosno FALSE (neistina), ako barem jedan nije ispunjen =AND(C2>=50;C4>=50) =TRUE istina, jer su oba uvjeta zadovoljena =AND(C2>49;C3>49;C4>49;C5>49) =FALSE neistina, jer jedan uvjet nije zadovoljen (C3=45) 111

119 Microsoft Excel XP OR(Logičkiuvjet1; Logičkiuvjet 2;...) vraća logičku konstantu TRUE (istina) ako je barem jedan uvjet ispunjen, odnosno FALSE (neistina), ako nijedan nije ispunjen =OR(C2<50;C3<50;C4<50;C5<50) =TRUE istina, jer je barem jedan uvjet zadovoljen (C3=45) Statističke funkcije Na primjeru prethodno danog radnog lista bit će prikazano korištenje jednostavnih statističkih funkcija: AVERAGE(Argument1;Argument2;...) aritmetička sredina argumenata =AVERAGE(C2:C5) =68,5 (C2+C3+C4+C5)/4=( )/4 predstavlja prosječan broj bodova MIN(Argument1;Argument2;...) najmanji broj u nizu =MIN(C2:C5) =45 (C3) najmanji broj bodova na ispitu MAX(Argument1;Argument2;...) najveći broj u nizu =MAX(C2:C5) =85 (C2) najveći broj bodova na ispitu COUNT(Argument1;Argument2;...) broj ćelija koje sadrže brojeve =4 =COUNT(A2:C5) 4 ćelije u navedenom rasponu sadrže brojeve, ostale sadrže tekst COUNTA(Argument1;Argument2;...) broj ćelija koje sadrže podatke bilo koje vrste =12 =COUNTA(A2:C6) 12 ćelija u navedenom rasponu sadrži podatke, preostale 3 ćelije su prazne COUNTIF(raspon; uvjet) broj ćelija koje sadrže podatke koji odgovaraju zadanom uvjetu =1 =COUNTIF(D2:D5;"Mate") Samo je jedan student s imenom Mate u navedenom rasponu Funkcije za rad s tekstom Korištenje odabranih funkcija bit će prikazano na prethodnom primjeru radnog lista. CONCATENATE(tekst1; tekst2;...) spajanje više tekstualnih podataka =CONCATENATE(A2;B2) =IvićIvo =CONCATENATE(A2;" "; B2) =Ivić Ivo LEFT(tekst; br_znakova) izdvajanje odreñenog broja znakova od početka teksta =LEFT(A2;3) =Ivi =I =LEFT(A2) ukoliko se ne navede argument br_znakova, pretpostavljena vrijednost je 1 RIGHT(tekst; br_znakova) izdvajanje odreñenog broja znakova od kraja teksta =RIGHT(A2;3) =vić =ć =RIGHT(A2) ukoliko se ne navede argument br_znakova, pretpostavljena vrijednost je 1 112

120 Microsoft Excel XP LOWER(tekst) pretvaranje svih slova u mala =LOWER(A2) =ivić UPPER(tekst) pretvaranje svih slova u velika =UPPER(A2) =IVIĆ PROPER(tekst) početna slova riječi pretvara u velika slova, ostatak slova u mala =PROPER(A2) =Ivić Financijske funkcije Korištenje ovih funkcija zahtijeva odgovarajuće poznavanje problematike financijskog poslovanja. Ipak će se ovdje prikazati dvije funkcije koje opisuju svakodnevne probleme: PMT (iznos anuiteta za otplatu kredita) i FV (buduća vrijednost ulaganja). PMT(Rate;Nper;Pv;Fv;Type) izračunava iznos periodičnih plaćanja (anuiteta) za otplatu kredita temeljem zadane kamatne stope (Rate), broja rata (Nper), glavnice kredita (Pv), eventualne buduće vrijednosti (Fv), te načina uplaćivanja pojedinih anuiteta (Type). FV(Rate;Nper;Pmt;Pv;Type) izračunava buduću vrijednost ulaganja uz danu kamatnu stopu (Rate), za broj jednakih uplata (Nper), početnu vrijednost ulaganja (Pv) i način uplate (Type). Napomena: Pri korištenju financijskih funkcija, iznosi koje korisnik prima su pozi tivni, a koje uplaćuje negativni, čak i tada, kada se uplate vrše sa svrhom ulaganja. Kamatna stopa upisuje se u postocima i dijeli s 12 (npr. 10%/12) ukoliko je otplata mjesečna, s 4 ukoliko je tromjesečna,..., tj. veličina Rate se mora odnositi na onu vremensku jedinicu u kojoj je izražena veličina Nper. Buduća vrijednost fv, u funkciji PMT, jest iznos koji korisnik kredita želi postići nakon zadnje uplate, ako nije navedena, podrazumijeva se 0. Način uplaćivanja rata definira se brojem 0 za uplate na kraju razdoblja (npr. krajem mjeseca), a brojem 1 za uplate na početku razdoblja. Ako ova vrijednost nije navedena, podrazumijeva se 0, tj. kao da su uplate na kraju razdoblja. PRIMJER: Izračunati mjesečnu ratu kredita u iznosu 50000,00 kn, uzetog na period od 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 9%. Rate se uplaćuju krajem svakog mjeseca. Rješenje: 1. u ćeliji A1 upisati: =PMT(9%/12;60;50000;0;0) 2. nakon pritiska na tipku Enter u ćeliji A1 će se pojaviti rješenje: kn 1037,92 Napomena: Identičan rezultat dao bi i izraz =PMT(9%/12;60;50000), jer se vrijednosti 0 za Fv i 0 za Type podrazumijevaju. PRIMJER: Odrediti buduću vrijednost ulaganja od 3200,00 kn godišnje, na period od 20 godina uz godišnju kamatnu stopu od 8%. Uplate se vrše početkom godine, a početna vrijednost ulaganja bila je jednaka nuli. Rješenje: 1. u ćeliji A1 upisati: =FV(8%;20; 3200;0;1) 2. nakon pritiska na tipku Enter u ćeliji A1 će se pojaviti rješenje: kn ,35 113

121 Microsoft Excel XP FORMULE Formula je jednakost koja iz jedne ili više postojećih vrijednosti računa novu vrijednost. Pisanje formula započinje unosom znaka =, +, u liniji unosa. Pri kreiranju formula koriste se standardni matematički operatori: + za zbrajanje za oduzimanje * za množenje / za dijeljenje ^ za potenciranje znak ^ dobije se pritiskom na tipke AltGr i 3 (iznad slova) Excelov redoslijed izračuna unutar formule jednak je standardnim matematičkim pravilima: najprije se vrši potenciranje, zatim množenje i dijeljenje, a nakon toga zbrajanje i oduzimanje. Postoji li više izračuna jednake važnosti, računaju se s lijeva na desno. Ukoliko se želi promijeniti navedeni redoslijed koriste se zagrade. Na sljedećim primjerima prikazano je kako se mijenja rezultat ovisno o uporabljenim zagradama: 25+13/2 4*3^2= 4,5 25+(13/2 4)*3^2=47,5 (25+13)/2 4*3^2= 17 ((25+13)/2 4)*3^2=135 Relativne, apsolutne i mješovite adrese ćelija Kako je ranije navedeno, adresa identificira pojedinu ćeliju, odnosno njen položaj na radnom listu i sastavljena je iz oznake stupca i retka kojima pripada. U listovima se često, za vrijeme rada, dodaju ćelije, stupci i/ili reci što može poremetiti željeni proračun. Stoga su u MS Excelu dostupna tri načina adresiranja unutar radnog lista: relativno, apsolutno i mješovito. Relativna adresa, npr. C4, definira relativni položaj ćelije C4 u odnosu na onu ćeliju u kojoj je podatak iz C4 korišten i prilagoñava se promjenama napravljenim unutar radnog lista. Ovaj se način adresiranja najviše koristi u radu. Ako je u ćeliji D6 upisano: =C4, tada Excel to čita na sljedeći način: vrijednost u ovoj ćeliji jednaka je vrijednosti koja se nalazi u ćeliji jedan stupac lijevo i dva retka iznad nje. Kopiranjem sadržaja ćelije D6 u ćeliju E6, jednakost u ćeliji E6, bi glasila: =D4, odnosno, podatak u E6 ne bi bio identičan podatku u ćeliji D4. Apsolutna adresa, npr. $C$4, označava točnu lokaciju ćelije i ne prilagoñava se eventualnim promjenama na radnom listu. Ako je u ćeliji D6 upisano: =$C$4, tada Excel to čita na sljedeći način: vrijednost u ovoj ćeliji jednaka je vrijednosti koja se nalazi u presjecištu stupca C i retka 4. Kopiranjem sadržaja ćelije D6 u ćeliju E6, jednakost u ćeliji E6, bi glasila: =$C$4, tj. i podatak u ćeliji E6 bio bi identičan onom u C4. Mješovite adrese jesu one kod kojih ili oznaka stupca ili oznaka retka ima apsolutni karakter: $C4 oznaka stupca je apsolutna, a retka relativna C$4 oznaka retka je apsolutna, a stupca relativna. PRIMJER: Preračunati zadane cijene automobila izražene u EUR ima u Kune, koristeći apsolutnu adresu ćelije s tečajem (B1). 114

122 Microsoft Excel XP Rješenje: 1. Učitati datoteku apsolutne_adrese.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel 2. u ćeliji C4 upisati: =B4*$B$1 3. nakon pritiska na tipku Enter u ćeliji C4 će se pojaviti rješenje: , formulu primijeniti i na ostale ćelije (C4:C8) povlačenjem miša. Korištenje funkcija u pisanju formula Iako pisanje formula može započeti i unosom znakova +, najčešće je to znak jednakosti (=). Znak jednakosti i dijaloški okvir Insert Function (Umetanje funkcije), za odabir funkcija aktiviraju se: klikom na dugme na traci formula odabirom Insert/Function... (Umetanje/Funkcije ) na traci izbornika. Pretraživanje funkcija Kategorije funkcija Popis funkcija Argumenti funkcije Opis funkcije Potvrda odabira funkcije vrši se pritiskom na dugme OK (U redu) dijaloškog okvira Insert Function (Umetanje funkcije), kada se pojavljuje novi dijaloški okvir, koji nosi naziv odabrane funkcije. U njega se upisuju vrijednosti argumenata funkcije. Napomena: Korisnik može upisati znak jednakosti s tipkovnice ali se tada neće pojaviti dijaloški okvir Insert Function (može se aktivirati naknadno). Unosom znaka jednakosti s tipkovnice u ćeliju, pojavljuje se dugme za odabir funkcije, na mjestu gdje je inače smještena adresa aktivne ćelije: 115

123 Microsoft Excel XP Klikom se otvara padajući izbornik s kojeg se bira željena funkcija Otvara dijaloški okvir Insert Function Povezivanje argumenata unutar formule vrši se znakovima +,, *, / i ^. Pisanje jednostavnih formula, kojima su argumenti samo konstante ili adrese ćelija, može se vršiti bez pozivanja funkcija, na primjer: =A1+C1 ili +A1+C1 umjesto =SUM(A1;C1) =10+(A1 5)^3 umjesto =SUM(10;POWER(A1 5;3)) =A1^B1 umjesto =POWER(A1;B1) =A1^(1/2) umjesto =SQRT(A1) Potvrda kreirane formule vrši se pritiskom na tipku Enter, klikom na dugme na traci formula, ili klikom bilo gdje unutar radnog lista. Takoñer, sumiranje označenog stupca ili retka može se izvesti klikom na dugme (AutoSum) na traci Standard (Standardna). Slijede primjeri pravilno napisanih formula: 3 2 sin x + (5 x) =SIN(x)+POWER(5 x;3/2) 2 ( x 1) + 1+ log x 2 =2 POWER(x 1;2)+SQRT(1+LOG(x)) 2 x + sin x log(3 + x ) 12 + x x =LOG(3+POWER(x;2)) (x+sin(x))/sqrt(12+x) 1 + 5x =POWER(POWER(x;2)+5*x;1/3) 1/x x x + 5 x x 1 x Naredba traženja cilja (Goal Seek) =SQRT(x+5)/POWER(2*x 1;1/3)+SQRT(x+2)/POWER(x;2) Ova naredba je jedna od najjednostavnijih u Excelovoj analizi što ako. Traži vrijednost u jednoj ćeliji (npr. B2), za koju će druga ćelija (npr. D4) poprimiti zadanu vrijednost. Podrazumijeva se da je u drugoj ćeliji (D4) formula u kojoj je jedan od argumenata vrijednost prve ćelije (B2). Preporuča se u prvu ćeliju postaviti početnu vrijednost, različitu od nule. Funkcija Goal Seek (Traženje rješenja) rješava u stvari probleme funkcije jedne varijable, a pokreće se odabirom Tools/Goal Seek... (Alati/Traženje rješenja ) na traci izbornika, nakon čega se pojavljuje dijaloški okvir Goal Seek (Traženje rješenja): 116

124 Microsoft Excel XP Adresa ćelije u kojoj je formula i vrijednost koju mora postići......mijenjajući vrijednost u ćeliji (adresa) PRIMJER: 3 Odrediti za koju će vrijednost argumenta x funkcija y = 3 x + x poprimiti vrijednost 0 (traženje nul točke funkcije). Rješenje: 1. u ćeliju B1 upisati: =3 A1+POWER(A1;3) 2. u ćeliju A1 upisati početnu vrijednost (npr. 2), zatim kliknuti na B1, pa odabrati Tools/Goal Seek... (Alati/Traženje rješenja ) na traci izbornika te u dijaloškom okviru upisati kao na slici lijevo i pritisnuti dugme OK (U redu): 3. nakon toga pojavit će se okvir Goal Seek Status (Stanje traženja cilja), u kojem je naznačeno da li je rješenje pronañeno, ili ne, te ciljna vrijednost (0) i stvarno postignuta vrijednost ( 0, ) u ćeliji B1 4. u ćeliji A1 prikazano je dobiveno rješenje: 1,67172 nul točka funkcije. PRIMJER: U ćelijama A1 do B4 lista Sheet1 radne knjige upisati brojeve kako slijedi: Izračunati: a) u ćeliji A6 sumu svih brojeva A1 do B4 b) u ćeliji B6 umnožak tih brojeva c) u ćeliji A7 njihovu aritmetičku sredinu d) u ćeliji B7 najmanji od danih brojeva e) u ćeliji A8 broj ponavljanja broja "2" u rasponu ćelija A1 do B4 f) u ćeliji B8 upisati 0 ako je bilo koji od danih brojeva jednak 11, u suprotnom upisati 1 g) u C1 korištenjem IF funkcije napisati riječima u kojoj je ćeliji (A1 ili B1) veći broj, ili da su jednaki, pa to ponoviti u ćelijama C2, C3 i C4. 117

125 Microsoft Excel XP Rješenje: 1. u ćeliju A6 upisati: =SUM(A1:B4) 2. u ćeliju B6 upisati: =PRODUCT(A1:B4) 3. u ćeliju A7 upisati: =AVERAGE(A1:B4) 4. u ćeliju B7 upisati: =MIN(A1:B4) 5. u ćeliju A8 upisati: =COUNTIF(A1:B4;"2") 6. u ćeliji B8 potrebno je postaviti logički uvjet: ako je ili A1 ili A2 ili A3 ili A4 ili B1 ili B2 ili B3 ili B4 jednak 11, upisati 0, u suprotnom upisati 1, tj. u tu je ćeliju potrebno upisati formulu: =IF(OR(A1=11; A2=11; A3=11; A4=11; B1=11; B2=11; B3=11; B4=11);0;1) 7. u ćeliji C1 potrebno je postaviti logički uvjet: ako je broj u ćeliji A1 veći od broja u ćeliji B1, upisati "broj u A1 je veći", u suprotnom, postaviti novi logički uvjet: ako je B1 veći od A1 upisati "broj u B1 je veći", u suprotnom, brojevi su jednaki pa treba upisati "A1=B1", tj. potrebno je upisati formulu: =IF(A1>B1; "broj u A1 je veći";if(a1<b1; "broj u B1 je veći";"a1=b1")) 8. kopirati sadržaj ćelije C1 u C2, C3 i C4, prilagoditi brojeve ćelija u tekstu koji će se upisivati u te ćelije, te pohraniti datoteku kao Primjer_1 9. konačno rješenje prikazano je na donjoj slici: PRIMJER: Kreirati tablicu trigonometrijskih funkcija za kutove od 30 o do 60 o, svakih 5 o, tako da ima oblik niže prikazane tablice: kut o sin cos tg ctg 30 0,5 0, , , , , , , , , ,8391 1, , , , , , , , , , , , ,5 1, ,57735 Rješenje: 1. pokrenuti MS Excel i otvoriti novi dokument 2. u ćeliji A1 lista Sheet1 upisati kut, u B1 sin, zatim redom cos, tg, ctg 3. u ćeliji A2 upisati 30, u A3 upisati 35, pa označiti obje ćelije, i razvlačiti donji desni kut bloka dok se u žutom kvadratiću ne pojavi broj 60: 118

126 Microsoft Excel XP 4. u ćeliji B2 upisati, ne koristeći Paste Function, formulu za izračunavanje sinusa kuta: =SIN(RADIANS(A2)), te je kopirati u preostale ćelije stupca B na način opisan točkom isto ponoviti u stupcima C i D uz formule: =COS(RADIANS(A2)) u ćeliji C2, =TAN(RADIANS(A2)) u ćeliji D2, odnosno =1/D2 u ćeliji E2 6. pohraniti datoteku kao Primjer_2 na USB stik F:. PRIMJER: U radni list upisati podatke kako slijedi: Zadatak: a) u ćelijama D2 do D4 korištenjem funkcije IF ispisati "Gospoña" ukoliko se radi o ženskoj osobi, ili "Gospodin" ukoliko se radi muškoj osobi. b) u ćelijama E2 do E4 korištenjem funkcija CONCATENATE i PROPER ispisati prezime i ime studenta na način da je prvo slovo imena i prezimena veliko, a ostala slova mala. c) u ćelijama F2 do F4 korištenjem funkcije CONCATENATE i LEFT ispisati inicijale studenta (X.Y.) Rješenje: 1. u ćeliju D2 upisati formulu: =IF(C2="ž";"Gospoña";"Gospodin") 2. povlačenjem miša formulu primijeniti na ćelije D3 i D4 3. u ćeliju E2 upisati formulu: =CONCATENATE(PROPER(A2);" "; PROPER(B2)) 4. povlačenjem miša formulu primijeniti na ćelije E3 i E4 5. u ćeliju F2 upisati formulu: =CONCATENATE(LEFT(A2);".";LEFT(B2);".") 6. povlačenjem miša formulu primijeniti na ćelije F3 i F4 7. konačno rješenje prikazano je na donjoj slici: 119

127 Microsoft Excel XP PRIMJER: Ispitu iz kolegija Informatika pristupila su 4 kandidata. U donjoj tablici upisani su bodovi iz Worda, Excela i Corela. Kandidat je zadovoljio ukoliko mu niti jedan dio nije manji od 40 bodova, te ako ima ukupno najmanje 150 bodova. Popuniti, uz navedene uvjete, zadnji stupac tablice koji je sada prazan odgovarajućim komentarom: "zadovoljio" ili "nije zadovoljio". Konačno, svrstati kandidate abecednim redom. Ime kandidata Word Excel Corel Rezultat Matić, Matko Filipović, Pilip Antunović, Antun Fiskić, Fisko Rješenje: 1. pokrenuti MS Excel i učitati datoteku primjer_if.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel 2. aktivirati ćeliju E2, pa kliknuti na dugme na traci formula 3. odabrati funkciju IF, pa u dobiveni dijaloški okvir upisati podatke prema donjoj slici: Napomena: Logički uvjet upisan u prvom retku dijaloškog okvira glasi: ako je broj bodova iz dijela ispita s najmanjim brojem bodova manji od 40, ili je pak ukupna suma bodova manja od u sljedećem retku dijaloškog okvira upisan je rezultat ako je logički uvjet ispunjen, a u zadnjem ako nije 5. označiti ćeliju E2, pa odabrati Edit/Copy na traci izbornika 6. označiti blok ćelija E3:E5, pa odabrati Edit/Paste, 7. konačno, treba odabrati Data/Sort na traci izbornika, pa u dijaloškom okviru odabrati sortiranje u rastući niz, po prvom stupcu, uz uključenu opciju Header row slijedi konačni izgled tablice: Ime kandidata Word Excel Corel Rezultat Antunović, Antun nije zadovoljio Filipović, Pilip nije zadovoljio Fiskić, Fisko zadovoljio Matić, Matko zadovoljio 120

128 Microsoft Excel XP PRIMJER: Kupcu se odobrava rabat ovisno o kupljenoj količini pojedinog proizvoda: - 10% za količine do 75 komada; - 15% za količine od 75 do 200 komada; - 20% za količine iznad 200 komada. U ćelije, u kojima je upisano XXX, treba primjenom odgovarajućih formula unijeti tražene podatke. Rješenje: broj naziv proizvoda jed. mjere količina jed. cijena rabat % iznos 1 majica kleme klein kom ,50 XXX XXX 2 hlače hugo šef kom ,33 XXX XXX 3 bičve (bijele) kom ,13 XXX XXX iznos netto pdv ukupno kn XXX XXX XXX 1. Učitati datoteku račun.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel 2. u ćeliji F2, gdje se definira rabat, upisati uvjet "ako je količina manja od 75 unijeti 10, u suprotnom: ako je veća od 75 i manja od 200 unijeti 15, u suprotnom unijeti 20", dakle: =IF(D2<75;10;IF(D2<200;15;20)) Napomena: u drugom (ugniježñenom) IF u nema potrebe za upit "da li je i D2>75" budući je ta dilema riješena prvim IF om. 3. kopirati F2 u F3 i F4 4. u ćeliju G2, za iznos, upisati formulu "=količina*jed.cijena*(100 rabat)/100", dakle: =D2*E2*(100 F2)/100, a zatim sadržaj ćelije G2 kopirati u G3 i G4 5. u ćeliju G5 upisati: =SUM(G2:G4), a u G6: =0,22*G5 (iznos PDV a) 6. u ćeliju G7 upisati: =G5+G6, nakon čega se dobije traženi račun: broj naziv proizvoda jed. količina jed. rabat iznos mjere cijena % 1 majica kleme klein kom , ,75 2 hlače hugo šef kom , ,90 3 bičve (bijele) kom , ,04 7. pohraniti datoteku s imenom račun na USB stik F:. ZADACI ZA VJEŽBU iznos netto ,69 pdv 8.037,42 ukupno Kn ,11 Pokrenuti MS Excel, otvoriti novu radnu knjigu pa u njoj riješiti sljedeće zadatke (nakon izrade svih zadataka radnu knjigu pohraniti pod imenom Vježba_3): 121

129 Microsoft Excel XP a) U stupcu A lista Sheet1 upisati brojeve 1, 2, 3... do 10. U stupcu B odrediti kvadrate tih brojeva, a u stupcu C kubove. Razliku kuba i kvadrata pojedinog broja unijeti u stupac D, a zatim u stupcu F odrediti logaritme po bazi 3 brojeva iz stupca A. b) Kopirati podatke iz lista Sheet1 u Sheet2, pa u njemu podatke stupca F zaokružiti na tri decimale. U ćeliju A22 lista Sheet2 upisati srednju vrijednost bloka A1:A10, u ćeliju B22 drugi korijen iz srednje vrijednosti bloka B1:B10, pa u C22 upisati manji od ta dva podatka. c) Koliko mjeseci se mora otplaćivati kredit od ,00 kn, uz plaćanje početkom mjeseca i godišnju kamatu od 8%, ako rata kredita ne smije biti veća od 1500,00 kn? Zadatak riješiti u listu Sheet3. d) U radni list Sheet4 unesite podatke kao na donjoj slici: Kopirajte sve brojeve (od ćelije A10), pa u kopiranom dijelu sortirajte brojeve u stupcu B od manjeg prema većem, a u C od većeg prema manjem. U ćelijama F1, F2 odnosno F3 korištenjem odgovarajuće formule, upišite: Ima! ako je bilo koji broj odgovarajućeg retka jednak 55, u suprotnom upišite Nema!. UVJETNO OBLIKOVANJE PODATAKA Uvjetnim se oblikovanjem na osobit način (font, obrub, ispuna) ističe podatak ili skup podataka koji ispunjava zadani uvjet, a služi za lakše tumačenje upisanih odnosno izračunatih podataka. Za svaki se podatak mogu postaviti do tri uvjeta. Odabirom ćelije ili bloka ćelija, pa naredbe Conditional Formatting... (Uvjetno oblikovanje) na izborniku Format (Oblikovanje), dobije se dijaloški okvir Conditional Formatting (Uvjetno oblikovanje) U prvom izborniku korisnik odabire što će pregledavati uvjet: sadržaj ćelije (najčešće), ili formulu u ćeliji 122

130 Microsoft Excel XP Drugi izbornik pruža mogućnost odabira usporedbe koju treba izvršiti: Vrijednost ćelije je: izmeñu (dviju vrijednosti) nije izmeñu (dviju vrijednosti) jednaka (danoj vrijednosti) nije jednaka (danoj vrijednosti) veća od (dane vrijednosti) manja od (dane vrijednosti) veća ili jednaka od (dane vrijednosti) manja ili jednaka od (dane vrijednosti) Ovisno o odabranoj usporedbi, mijenja se broj polja za unos vrijednosti: dvije za prve dvije usporedbe, a jedna za sve ostale. Klikom na dugme Format (Oblikovanje) pokreće se dijaloški okvir Format Cells (Oblikovanje ćelija) s tri kartice u kojem se odabiru željene karakteristike oblikovanja: - na kartici Font (Font) oblikovanje fonta, veličine, oblika i boja znakova; - na kartici Border (Obrub) način postavljanja, stil i boja obruba; - na kartici Patterns (Uzorci) boja i dizajn ispune: Pritiskom na dugme Add>> (Dodaj>>) proširuje se dijaloški okvir omogućavajući korisniku postavljanje novih uvjeta (do tri nivoa): Korisnik mora voditi računa o logičnosti i slijedu postavljenih uvjeta, jer Excel uvjete provjerava redom kojim su postavljeni i zaustavlja se kod prvog uvjeta koji je zadovoljen. Konačno, klikom na dugme OK (U redu) prihvaćaju se odabrane karakteristike uvjetnog oblikovanja. 123

131 Microsoft Excel XP Pritiskom na dugme Delete (Izbriši) briše se odabrani uvjet i postavke oblikovanja. Odabir uvjeta koji će se izbrisati vrši se na novom dijaloškom okviru Delete Conditional Format (Brisanje uvjetnog oblikovanja): ZADACI ZA VJEŽBU a) Učenicima su na kraju školske godine zaključene sljedeće ocjene: Ime i prezime Hrvatski Matematika Priroda Engleski Tjelesni Glazbeni Prosjek Maja Majić Fisko Fizić Iva Ivić Roko Zaton Ana Antić Ukoliko učenik nema niti jednu negativnu ocjenu, u ćeliji Prosjek izračunati prosječnu ocjenu, a u suprotnom upisati PAO. Primjenom uvjetnog oblikovanja negativne ocjene prikazati crvenom bojom, ocjenu 5 plavom, a sve ostale zelenom. Ako je učenik pao, tada ćeliju u kojoj se računa Prosjek obojiti crvenom bojom. Koristiti datoteku ocjene.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel. b) Učitati datoteku upisi.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel. Prezime Ime Godina roñenja USPJEH Mjesto roñenja Hrvatski jezik Matematika Opći uspjeh Ukupno Antić Ante 1984 Split Antić Mate 1986 Zadar Babić Ana 1988 Split Za studente koji su pristupili razredbenom postupku: a. izračunati ukupan broj bodova po formuli: =20*Opći uspjeh + 16*Matematika + 14*Hrvatski jezik 2. Pravila za upis su sljedeća: ukupan broj bodova < 560 nemaju pravo upisa, ćelije obojati u crveno broj bodova izmeñu 560 i 800 mogu upisati studij uz plaćanje, slova obojati u plavo i nakositi broj bodova > 800 imaju pravo upisa, ćelije obojati u zeleno a slova podebljati 124

132 Microsoft Excel XP FILTRIRANJE PODATAKA MS Excel nudi nekoliko alata za filtriranje koji korisniku omogućavaju pregledavanje samo odabranih podataka, što je osobito važno kod rada s radnim listovima s velikim brojem podataka. Ovdje će se prikazati najjednostavniji alat za filtriranje podataka MS Excelu ugrañena funkcija AutoFilter (GotovFiltar). Korištenje funkcije AutoFilter Jedna od mogućnosti filtriranja podataka jest korištenjem funkcije gotovog filtra, koja se pokreće odabirom Data/Filter.../AutoFilter... (Podaci/Filtar/GotovFiltar ) na traci izbornika. Da bi se osigurao pravilan rad ove funkcije treba stupcu koji se želi filtrirati dodati ime (oznaku). Sve aktivne ćelije tog stupca Excel tretira kao raspon podataka na koji će se filtriranje odnositi. Pokretanjem funkcije AutoFilter (GotovFiltar), sve ćelije zaglavlja tablice (retka s imenima stupaca) dobit će strelicu na desnom kraju ćelije. Klikom na tu strelicu otvara se izbornik na kojem se nalaze standardne mogućnosti: All (Sve) čijim se odabirom prikazuju svi podaci, Top 10 (Prvih 10) čijim se odabirom dobije dijaloški okvir: gdje se u prvom okviru odabire da li je riječ o najvećim (Top) ili najmanjim (Bottom) vrijednostima, u drugom se upisuje količinu (broj ili postotak) stavki koje će se prikazati, a u trećem se odabire da li je broj upisan u drugom okviru apsolutan broj ili postotak stavki koje će se prikazati. Custom (Korisnička) čijim se odabirom pokreće dijaloški okvir: na kojem je oznaka (ime stupca) na čije se podatke filtriranje želi provesti, u prvom polju ispod te oznake odabire se željena logička usporedba: 125

133 Microsoft Excel XP jednako nije jednako veće od veće ili jednako od manje od manje ili jednako od počinje s ne počinje s završava s ne završava s sadrži ne sadrži a u drugom se polju upisuje ili odabire vrijednost. Korisniku je omogućeno proširivanje postavljenog uvjeta dodatnim, pri čemu prema potrebi odabire logički operator And (i) ili Or (ili). u daljnjem popisu, na izborniku koji se dobije klikom na strelicu u nazivu polja, nalaze se podaci koji se barem jednom pojavljuju u promatranom stupcu klikom na neki od tih podataka na ekranu će se prikazati samo retci koji sadržavaju upravo taj podatak. Isključivanje funkcije filtriranja vrši se ponovnim odabirom Data/Filter/AutoFilter (Podaci/Filtar/GotovFiltar ) na traci izbornika, čime se uklanja oznaka uz AutoFilter (GotovFiltar). ZADACI ZA VJEŽBU 1. Poznati su podaci o godinama radnog staža i prosječnim neto primanjima djelatnika: Potrebno je: Prezime Ime Godine radnog staža Prosječna primanja Fizić Fisko ,60 Fizić Ivana 23,5 6790,30 Fizić Ante 15,3 5535,00 Matić Ivan ,90 Matić Ante 3,2 3156,80 Zečić Andreja 2,7 3092,30 Antić Ante ,70 Ivić Matea 29,5 5350,20 Ivić Ivan 4,5 6530,20 Jerkić Ante 15,9 3788,50 Jozić Jelena 9,9 3999,90 Matijić Robert 1,3 2890,10 a) Učitati datoteku djelatnici.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel a zatim sortirati djelatnike po prezimenu i imenu. Ovako sreñene podatke kopirati u još dva radna lista b) U radnom listu Sheet1, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve djelatnike s imenom Ante. c) U radnom listu Sheet2, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve djelatnike s radnim stažom manjim od 5 godina, čija su prosječna primanja veća od 3000 kuna. d) U radnom listu Sheet3, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve djelatnike s prezimenom Fizić, s radnim stažom većim od 10 godina, čija su prosječna primanja manja od 5000 kuna. 126

134 Microsoft Excel XP 2. Kreirana je bodovna lista upisa pristupnika na studij: Prezime Ime Godina roñenja USPJEH Mjesto roñenja Hrvatski jezik Matematika Opći uspjeh Ukupno Antić Ante 1984 Split Antić Mate 1986 Zadar Babić Ana 1988 Split pri čemu su brojevi u stupcima Hrvatski jezik, Matematika, te Opći uspjeh dobiveni zbrajanjem ocjena sva četiri razreda srednje škole. Potrebno je: a) Učitati datoteku upisi.xls koja se nalazi u mapi C:\\Vježbe\Informatika\Excel a zatim, u stupcu Ukupno, izračunati ukupan broj bodova za svakog pojedinog pristupnika po formuli: =20*Opći uspjeh + 16*Matematika + 14*Hrvatski jezik b) Sortirati pristupnike po ukupnom broju bodova (padajući niz). Ovako sreñene podatke kopirati u još tri radna lista c) U radnom listu Sheet1, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve pristupnike s ukupnim brojem bodova manjim od 560. d) U radnom listu Sheet2, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve pristupnike roñene u Splitu 80 tih godina. e) U radnom listu Sheet3, korištenjem naredbe AutoFilter prikažite sve pristupnike s ukupnim brojem bodova većim od 900 i uspjehom iz matematike jednakim 20. f) U radnom listu Sheet4 izračunajte koliki je broj pristupnika koji su ukupno ostvarili manje od 600 bodova. GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA Mogućnost grafičkog prikaza upisanih ili izračunatih podataka moćno je oružje MS Excela. Pri tome se može odabirati izmeñu niza poslovnih i tehničkih vrsta grafova, od kojih svaki može imati nekoliko različitih oblika. Kreirani graf može biti smješten unutar radnog lista, ili pak na poseban list. Postupak izrade grafa Ukoliko se odreñeni niz podataka želi prikazati grafički, potrebno je: odabrati Insert/Chart... (Umetanje/Grafikona ) na traci izbornika kliknuti na dugme trake Formatting (Oblikovanje). U oba slučaja pojavljuje se dijaloški okvir Chart Wizard Step 1 (Čarobnjak za grafikon Korak 1), s karticama: Standard Types (Standardne vrste) i Custom Types (Korisničke vrste), za odabir tipa grafa: 127

135 Microsoft Excel XP Odabir tipa grafa Odabir podtipa grafa Prikaz odabranog grafa Odustajanje Korak nazad Korak naprijed Izrada grafa s odabranim parametrima Klikom na dugme Next (Dalje) dobije se dijaloški okvir Chart Wizard Step 2 (Čarobnjak za grafikon Korak 2) u kojem se, na kartici Data Range (Raspon podataka) definiraju podaci (blok podataka) koji će biti prikazani grafom: Definiranje ili potvrda bloka podataka za stvaranje grafa (mora sadržavati ime lista, iza kojega slijede znak! i apsolutna adresa tog bloka) Podaci su u: recima stupcima Druga kartica ovog dijaloškog okvira Series (Skup) služi za: upis legende grafa, dodavanje/ brisanje novog/starog bloka podataka, te za eventualno definiranje bloka podataka koji će se prikazati na x osi: 128

136 Microsoft Excel XP Upis naziva bloka podataka Blok podataka koji se prikazuje Definiranje podataka koji će se prikazati na osi x Definiranje bloka podataka koji se žele ispisati duž osi x najjednostavnije je provesti klikom miša na dugme smješteno na desnom kraju predviñenog okvira, te označavanjem bloka u radnom listu ili upisom bloka u dani okvir. Pri upisu u okvir treba voditi računa o ispravnom načinu definiranja željenog bloka podataka: =ImeLista!ApsolutnaAdresaPrveĆelijeBloka:ApsolutnaAdresaZadnjeĆelijeBloka I ovdje se graf može nacrtati klikom na dugme Finish (Završi), ili pak krenuti korak dalje u podešavanju parametara klikom na dugme Next (Dalje), kada se pojavljuje dijaloški okvir Chart Wizard Step 3 (Čarobnjak za grafikon Korak 3), koji ima tri do šest kartica, ovisno o tipu grafa: Titles (Naslovi) za definiranje naslova grafa, te opisnog teksta za svaku koordinatnu os Naziv grafa Naziv osi x Naziv osi y 129

137 Microsoft Excel XP Axes (Osi) za prikaz ili skrivanje podataka na koordinatnim osima, što se izvodi klikom miša u odgovarajuća polja Gridlines (Crte rešetke) za prikaz mrežnih linija Mrežne linije na osi x: glavne pomoćne Mrežne linije na osi y: glavne pomoćne Legend (Legenda) za prikaz ili skrivanje legende grafa, te njenog smještaja na grafu Prikaz legende da/ne i, ako da, njen položaj: ispod u kutu iznad desno lijevo 130

138 Microsoft Excel XP Data Labels (Naslovi podataka) za prikaz podataka unutar samoga grafa Data Table (Tablica podataka) za dodavanje tablice s podacima uz sam graf Klikom na dugme Finish (Završi) ovog dijaloškog okvira crta se graf s odabranim parametrima, dok se pritiskom na dugme Next (Dalje) dolazi do dijaloškog okvira Chart Wizard Step 4 (Čarobnjak za grafikon Korak 4), u kojem se odabire da li će se graf prikazati na radnom ili posebnom listu: Graf na posebnom listu Graf kao objekt na radnom listu Klikom na dugme Finish (Završi), dobije se kreirani graf. 131

139 Microsoft Excel XP PRIMJER : Na lokalnim izborima postignuti su sljedeći rezultati: Stranka1 osvojila je 55% glasova, Stranka2 osvojila je 30% glasova, Ostale stranke (zajedno) osvojile su 15% glasova. Prikazati ostvarene rezultate pomoću grafa tipa Pie. Rješenje: 1. pokrenuti MS Excel i otvoriti novi dokument 2. u ćeliju A1 radnog lista upisati Stranka1, u A2 Stranka2, a u A3 Ostale 3. u ćeliju B1 radnog lista upisati 55%, u B2 30%, a u B3 15% 4. označiti blok ćelija B1:B3, pa pokrenuti alat za crtanje grafova 5. u dijaloškom okviru Chart Wizard Step1 odabrati tip grafa Pie, te prvi od ponuñenih podtipova, pa pritisnuti tipku Next 6. na kartici Series dijaloškog okvira Chart Wizard Step2 kliknuti u okvir Category labels:, označiti blok ćelija A1:A3 u radnom listu, pa kliknuti na Next 7. na kartici Data Labels dijaloškog okvira Chart Wizard Step3 odabrati Show label and percent, a na kartici Legend poništiti prikaz legende grafa 8. pritiskom na tipku Finish preskače se dijaloški okvir Chart Wizard Step4, a u radnom listu dobije se traženi grafički prikaz Ostale 15% Stranka2 30% Stranka1 55% PRIMJER : Nacrtati graf funkcije y=1 3x+x 2 /2 u rasponu od 0 do 9, s prirastom 1. Koristiti linijski graf XY (Scatter). Rješenje: 1. pokrenuti MS Excel i otvoriti novi dokument 2. u ćeliji A1 upisati x, a u ćeliji B1 y 3. u bloku A2:A11 unijeti niz brojeva 0, 1, 2,...,9 4. u ćeliji B2 upisati formulu: =1 3*A2+POWER(A2;2)/2, iako bi Excel prepoznao i formulu: 1 3*x+POWER(x;2)/2 5. kopirati formulu iz ćelije B2 u preostale (B3:B11) 6. označiti blok B2:B11, pa pritisnuti dugme na traci Formatting 132

140 Microsoft Excel XP 7. u dijaloškom okviru Chart Wizard Step 1 odabrati tip grafa XY (Scatter), podtip kontinuirane linije (bez naznačenih točaka) 8. pritiskom na dugme Next prijeći u Chart Wizard Step 2, pa odabrati karticu Series, kliknuti na dugme u okviru X Values:, u radnom listu označiti blok ćelija A2:A11, pa opet kliknuti na 9. pritisnuti Next pojavit će se Chart Wizard Step na kartici Titles izbrisati eventualni tekst iz okvira Chart title, a u donje okvire redom upisati x i y; na kartici Axes uključiti, a na kartici Gridlines isključiti sve opcije; na kartici Legend isključiti opciju Show Legend 11. pritisnuti dugme Finish, nakon čega će se pojaviti donji graf. ZADACI ZA VJEŽBU a) Otvoriti novu radnu knjigu, pa u listu Sheet1 upisati (slika lijevo): Kreirati zatim graf tipa Pie, koji će prikazati navedene podatke (u obliku prikazanom na slici desno). b) U stupcu A radnog lista 2 unesite vrijednost argumenta x od 0 do 30 s prirastom 3 (0, 3, 6, ). U stupcu B izračunajte vrijednost funkcije y ako je: 2,1 3 ( x + 1) x y = 5 x Odabirom alata za crtanje grafova, tip grafa Area, nacrtajte graf te funkcije prema slici. 133

141 CorelDRAW 12 CorelDRAW 12 Grafički prikaz na računalu jest zajednički nazivnik za sve pojmove koji se rabe u tom smislu korištenja računala: programi za crtanje, dizajn, slikanje i sl. Razlikuju se programi temeljeni na vektorskoj s jedne, te rasterskoj grafici s druge strane. Temeljna značajka vektorski (objektno) orijentiranih programa jest da sliku zapisuju kao skup matematičkih izraza tako da na veličinu zapisa i na zauzeće memorijskog prostora utječe složenost tih izraza, ali ne i veličina same slike. Kod izrade tehničkih crteža koriste se isključivo vektorski orijentirani programi. CorelDRAW 12 je program za izradu vektorskih crteža. Obzirom na stvarne mogućnosti ovog programa, na sljedećim će se stranicama prikazati tek njegove osnove. Ulaz u program CorelDRAW U CorelDRAW se najčešće ulazi na sljedeći način: klikom na dugme Start na Taskbaru, odabirom Programs na prvoj razini izbornika, odabirom CorelDRAW na drugoj razini izbornika, te klikom na CorelDRAW na sljedećoj razini. klikom na neku od datoteka kreiranih u programu CorelDRAW. Izlaz iz programa CorelDRAW Iz CorelDRAW a se izlazi na sljedeće načine: klikom na File/Exit s vrpce izbornika klikom na dugme u gornjem desnom kutu prozora CorelDRAW a. Izlaz uz snimanje datoteke Izlaz bez snimanja datoteke Odustajanje od izlaza iz datoteke Ako je bilo izmjena na postojećoj slici, ili je kreirana nova, pojavit će se dijaloški okvir: Prozor programa CorelDRAW Na sljedećoj slici prikazan je prozor CorelDRAW a sa standardnim alatima koji se najčešće koriste u radu. 134

142 CorelDRAW 12 Vrpca naslova Vrpca izbornika Vrpce s alatima: Odabir veličine prozora Okvir s osnovnim alatima (Toolbox) Horizontalno Vertikalno ravnalo Radna površina za crtanje slike (odabrani format papira) Vertikalni klizač Vrpca za odabir boja Trenutne koordinate pokazivača miša Horizontalni klizač Uključivanje i isključivanje vrpci s alatima Vrpce s alatima omogućavaju izravan pristup najčešće korištenim naredbama programa, koje se aktiviraju klikom na odgovarajuću dugmad vrpce. Uobičajeno je da su uvijek uključene sljedeće vrpce s alatima: vrpca izbornika, Toolbox, Standard i Property bar, koje sadrže osnovne alate za kreiranje grafičkih elemenata, rad s datotekom i njenim sadržajem. Ostale se vrpce uključuju prema potrebi jer inače umanjuju radno područje i preglednost rada. 135

143 CorelDRAW 12 Uključivanje i isključivanje neke vrpce s alatima vrši se lijevim klikom na njen naziv unutar plutajućeg izbornika, koji se dobije desnim klikom bilo gdje na vrpci izbornika ili vrpcama s alatima. Vrpca koja je uključena, uz ime dobije oznaku. Okvir s osnovnim alatima (Toolbox) Ovaj je okvir najčešće smješten duž lijevog ruba prozora CorelDRAW a, a služi za stvaranje bilo koje slike koju korisnik može zamisliti: Alat za označavanje (odabir) Alat za oblikovanje Povećalo (promjena pogleda) Alat za crtanje crta Alat za crtanje "pametnih" crta (izglañuje vrhove) Alat za crtanje pravokutnika i kvadrata Alat za crtanje kružnica i elipsi Alat za crtanje višekuta Alat za umetanje gotovih oblika Alat za obradu teksta Alat za interaktivno dodavanje efekata (sjene, prozirnost, distorzija,...) Alat za selektiranje i primjenu svojstava objekta (boja ispune, debljina,...) Alat za promjenu svojstava crta i krivulja Alat za dodavanje ispuna Alat za interaktivno dodavanje ispuna Pritiskom lijeve tipke miša na dugmad sa strelicama u donjem desnom kutu, uz kratko zadržavanje, otvaraju se novi podizbornici. Vrpca s alatima Standard Na ovoj vrpci nalaze se najznačajniji alati koji se koriste u radu s tekstom i s datotekama. Nova datoteka Otvaranje datoteke Spremanje datoteke Tiskanje datoteke Izrezivanje (Cut) Kopiranje (Copy) Lijepljenje (Paste) Poništavanje zadnje radnje (Undo) Ponovno izvršavanje Poništene radnje (Redo) Uvoz slike (Import) Izvoz slike (Export) Pokretač aplikacija Corel na webu Zumiranje (odabir pogleda) 136

144 CorelDRAW 12 Vrpca svojstava (Property bar) Ova vrpca omogućava jednostavno upravljanje objektima, a mijenja se ovisno o označenom objektu/objektima odnosno o odabranom alatu: ako ništa nije označeno ako je označena crta ili odabran alat za crtanje crta Položaj središta objekta Dimenzije objekta Proporcionalna (ili ne) promjena dimenzija Rotacija za zadani kut Zrcaljenje objekta Povezivanje čvvorova linije Podjela objekta na djelove Oblikovanje lijevog kraja Oblikovanje izgleda crte Oblikovanje desnog kraja Zatvaranje otvorene crte Odabir debljine crte Izglañivanje prostoručno kreirane crte Odabrani format papira Dimenzije papira Orijentacija stranice Orijentacija aktivne stranice Odabir mjerne jedinice Pomak objekta pri pomicanju pomoću strelica Relativni položaj dupliciranih objekata Poravnanje uz mrežu Poravnanje uz vodilice Poravnanje uz objekt Dinamičke vodilice Opcije pri pomicanju objekata Podešavanje veličine mreže ako je označen pravokutnik ili odabran alat za crtanje pravokutnika Zaobljavanje vrhova Pomak objekta: naprijed u pozadinu Položaj prema tekstu Pretvaranje u krivulju ako je označena elipsa ili odabran alat za crtanje elipsi Kreira se : Puni krug Kružni isječak Kružni luk ako je označen višekut ili odabran alat za crtanje višekuta Kreira se višekut ili zvijezda Odabir broja stranica/vrhova 137

145 CorelDRAW 12 ako je označen tekst Editiranje teksta Formatiranje teksta ako su označena dva ili više objekata Otvaranje i pohranjivanje datoteke Promotrit će se, kao i ranije, otvaranje nove ili postojeće datoteke. Nova datoteka se može otvoriti: klikom na File/New na vrpci izbornika, klikom na dugme vrpce s alatima Standard. Postojeća datoteka otvara se klikom na File/Open na vrpci izbornika ili na dugme s alatima, te odabirom s dijaloškog okvira Open Drawing: vrpce Okvir za odabir mape u kojoj je tražena datoteka Viši nivo mapa Način prikaza mape datoteka Prikaz sadržaja odabrane datoteke Ime datoteke Tip datoteke Pohrana nove datoteke može se izvršiti: klikom na dugme na vrpci s alatima, odabirom File/Save As na vrpci izbornika. 138

146 CorelDRAW 12 U oba slučaja pojavljuje se dijaloški okvir Save Drawing: Mapa u koju se sprema datoteka Odabir inačice programa CorelDraw Ime datoteke Tip datoteke Pohrana mijenjane, ranije pohranjene datoteke pod starim imenom može se izvršiti klikom na dugme na vrpci s alatima, ili odabirom File/Save na vrpci izbornika. Pohrana ranije pohranjene datoteke (mijenjane ili ne) pod novim imenom vrši se odabirom File/Save As na vrpci izbornika, te upisom novog imena u tako dobivenom dijaloškom okviru Save Drawing. Zatvaranje datoteke bez pohranjivanja vrši se odabirom File/Close na vrpci izbornika ili klikom na dugme u prozoru datoteke. Ako je datoteka mijenjana nakon zadnjeg pohranjivanja, pojavit će se ranije spomenuti dijaloški okvir, u kojem treba kliknuti na željeno dugme. KREIRANJE OSNOVNIH GRAFIČKIH ELEMENATA Osnovni grafički elementi koji se kreiraju u CorelDRAW u jesu: linije: ravne, prostoručne, zakrivljene ravne plohe omeñene: četverokutom, krivuljom 2. stupnja (elipsa, kružnica), mnogokutom tekst Ovi se elementi kreiraju pomoću alata koji se nalaze na okviru s osnovnim alatima (u daljnjem tekstu: Toolbox), a dat će se samo jedan od načina kreiranja za pojedini element. Crtanje linija Za crtanje linija potrebno je klikom miša odabrati alat lijeve tipke miša na tom alatu, otvara se podizbornik: Prostoručno crtanje s Toolboxa. Zadržavanjem pritiska Zakrivljene linije 139

147 CorelDRAW 12 Ravne i prostoručne linije crtaju se nakon odabira alata za prostoručno crtanje s postraničnog izbornika. Ravne linije dobiju se klikom miša na početku i klikom na kraju linije. Posebno, horizontalna ili vertikalna linija dobit će se ako se pri crtanju ravne linije drži pritisnuta tipka Ctrl. Ravne linije u nizu dobiju se klikom miša na početku prve, dvostrukim klikom na njenom kraju (to je početak druge linije), dvostrukim klikom na kraju druge..., i konačno, klikom miša na kraju zadnje ravne linije u nizu. Prostoručna linija dobije se pritiskom lijeve tipke miša na početku, pomicanjem miša kao vrha olovke, te otpuštanjem lijeve tipke na kraju linije. Ravna linija Ravne linije u nizu Prostoručne linije Za crtanje zakrivljene linije (s dva čvora) potrebno je odabrati gore naznačeni alat na podizborniku, kliknuti mišem na početak linije, pritisnuti lijevu tipku miša na njenom kraju, držati je pritisnutom, te povlačenjem aktivirati ručicu tangente. Ručicom se oblikuje sama krivulja. Svakim daljnjim klikom miša dodaje se nova linija i novi čvor (do deaktiviranja alata, odabirom nekog drugog). Ručica PRIMJER: Izgled prije oblikovanja Oblikovanje krivulje ručicom Ravnim linijama nacrtati stepenice s četiri gazišta. Širina gazišta približno je dvostruko veća od visine stepenice. Rješenje: 1. pokrenuti program CorelDRAW, pa odabrati alat za prostoručno crtanje na Toolboxu 2. pritisnuti tipku Ctrl (tipku Ctrl zadržati pritisnutom svo vrijeme crtanja) 3. kliknuti na početak prvog gazišta, povući miša ~ horizontalno, te dvostruko kliknuti (to je kraj prvog gazišta i početak prve stepenice) dvostruki klik klik klik dvostruki klik 4. povući miša ~ vertikalno, te dvostruko kliknuti (to je kraj prve stepenice i početak drugog gazišta) 5. ponavljati korake 5. i 6. do kraja četvrtog gazišta; tu kliknuti jednom i otpustiti tipku Ctrl. 140

148 CorelDRAW datoteku pohraniti pod imenom Skale na disketu A:. ZADACI ZA VJEŽBU a) Kombinacijom ravnih linija nacrtati trokut. b) Prostoručnim crtanjem napisati svoje ime. c) Nacrtati zakrivljenu liniju oblika parabole (približno). Crtanje pravokutnika/kvadrata Za crtanje četverokuta potrebno je klikom miša odabrati alat s Toolboxa. Pritiskom na lijevu tipku miša u gornjem lijevom kutu, te njenim otpuštanjem u donjem desnom dobije se pravokutnik. Identičnim postupkom, uz istovremeni pritisak na tipku Ctrl, dobije se kvadrat. Crtanje elipse/kružnice Za crtanje elipse/kružnice potrebno je klikom miša odabrati alat s Toolboxa. Elipsa se dobije pritiskom na lijevu tipku miša u gornjem lijevom kutu elipsi opisanog pravokutnika, te njenim otpuštanjem u donjem desnom. Identičnim postupkom, uz istovremeni pritisak na tipku Ctrl, dobije se kružnica. Crtanje nepravilnog/pravilnog mnogokuta Za crtanje mnogokuta potrebno je klikom miša odabrati alat s Toolboxa, te na vrpci svojstava odabrati željeni broj stranica/kutova mnogokuta ova se opcija javlja samim aktiviranjem alata. Pritiskom na lijevu tipku miša u gornjem lijevom kutu, te njenim otpuštanjem u donjem desnom dobije se nepravilni mnogokut (jednake stranice, vršni kutovi različiti). Identičnim postupkom, uz istovremeni pritisak na tipku Ctrl, dobije se pravilni mnogokut. Unos teksta Za unos teksta potrebno je klikom miša odabrati alat s Toolboxa. Na vrpci svojstava istovremeno se aktiviraju alati za oblikovanje slova, poravnavanje paragrafa i sl. Klikom miša pojavljuje se na papiru vertikalna crta, koja predstavlja mjesto početka unosa teksta. Unos posebnih znakova, simbola i postojećih crteža U aktivnu datoteku mogu se unositi ranije kreirane slike, simboli i slično. To se vrši odabirom odgovarajućih alata na vrpci Standard. Za unos posebnih znakova, simbola i crteža potrebno je odabrati Text/Insert Characters na vrpci izbornika, nakon čega se aktivira dijaloški okvir Insert Character: Odabir grupe simbola Znakovi, simboli, sličice u odabranoj grupi 141

149 CorelDRAW 12 Pritiskom lijeve tipke miša na odabrani znak, simbol ili sličicu, te klikom na dugme Insert na dnu dijaloškog okvira, odabrano se unosi u aktivnu datoteku. ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pravokutnik i kvadrat. b) Nacrtati elipsu i kružnicu. c) Nacrtati pravilni i nepravilni sedmerokut. d) Unijeti sliku zvonca iz grupe Wingdings simbola. e) Na dnu stranice upisati tekst Elementi CorelDRAW a. f) Crtež pohraniti u datoteku Corel1 na disketnu jedinicu A:. Označavanje objek(a)ta (Select) Označavanje objekata početni je korak za daljnji rad s njima: kopiranje, brisanje, premještanje, poravnanje, transformacije, itd. Pri tom se oko odabranih objekata (ili objekta, ako je jedan) pojave crni kvadratići, i to na vrhovima i sredinama zamišljenog pravokutnika oko objekata. Označavanje jednog objekta vrši se odabirom alata s Toolboxa, te: klikom na konturu objekta hvatanjem objekta crtkanim pravokutnikom (pritiskom na lijevu tipku miša u gornjem lijevom kutu zamišljenog pravokutnika, povlačenjem i njenim otpuštanjem u donjem desnom). Označavanje više objekata vrši se odabirom alata s Toolboxa, te: postupnim klikom na konture objekata koji se žele označiti, uz istovremeni pritisak na tipku Shift hvatanjem objekata crtkanim pravokutnikom koji mora obuhvatiti sve objekte koji se žele označiti. Kopiranje objekta (Copy) Kopiranje označenog objekta vrši se na sljedeće načine: odabirom Edit/Duplicate na vrpci izbornika odabirom Edit/Copy, a nakon toga Edit/Paste na padajućem izborniku pritiskom na dugmad na vrpci s alatima: najprije, a zatim odabirom Copy, a nakon toga Paste na plutajućem izborniku, koji se dobije desnim klikom miša. Označen jedan objekt Označeno više objekata 142

150 CorelDRAW 12 Napomena: Kopirani objekt preklapa se s originalom (osim kod prvonavedenog načina, gdje se može podesiti pomak duplikata). Brisanje objekta (Delete) Označeni objekt se može brisati: pritiskom na tipku DELETE na tipkovnici odabirom Edit/Delete na padajućem izborniku pritiskom na dugme na vrpci s alatima (objekt se sprema u Clipboard) odabirom Delete na plutajućem izborniku, koji se dobije desnim klikom miša. Premještanje objekta (Move) Označeni objekt može se premještati na postojećoj slici tako da se pritisne lijeva tipka miša na konturi objekta, miš povuče na željeno mjesto, te otpusti tipka. Ako se prije otpuštanja tipke pritisne + na numeričkom dijelu tipkovnice, na mjestu otpuštanja pojavit će se kopija, uz zadržavanje izvornika. ZADACI ZA VJEŽBU a) Označiti pravokutnik iz prethodne vježbe (Corel1) i kopirati ga. Premještanjem razdvojiti kopiju od originala. Označiti zatim nepravilni sedmerokut pa ga izbrisati. Dugmetom Undo poništiti brisanje. b) Označiti sve objekte osim teksta i pomaknuti ih udesno. OSNOVNA OBLIKOVANJA OBJEKATA Promjena svojstava linije Svojstva linije: boja, debljina, stil, krajevi (ako je otvorena), itd., mijenjaju se odabirom alata s Toolboxa, te prvog u nizu alata tako dobivenog podizbornika, nakon čega se pojavljuje dijaloški okvir Outline Pen: Odabir: boje mjerne jedinice debljine stila krajeva (otvorene krivulje) oblika kuta oblika kraja linije 143

151 CorelDRAW 12 ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pa označiti kvadrat i sedmerokut. Promijeniti im boju rubova u crvenu, a debljinu linija povećati na 2 mm. b) Označiti ravnu liniju (ako je nema kreirati je). Krajeve joj promijeniti u strelice. Odabirom stila, iz pune linije pretvoriti je u crtkanu. Oblikovanje linije Označenoj liniji može se mijenjati duljina, koordinate čvorova, karakter (ravna zakrivljena), itd. Promjena duljine i položaja vrhova označene linije vrši se odabirom alata za oblikovanje s Toolboxa. Na krajevima linije pojave se maleni kvadratići, a pokazivač miša promijeni oblik u. Postavljanjem vrha pokazivača na jedan kvadratić, pritiskom lijeve tipke miša, povlačenjem miša i otpuštanjem lijeve tipke, mijenjaju se koordinate kraja linije, a samim tim i njena duljina. Promjena karaktera označene linije podrazumijeva pretvaranje zakrivljene linije u ravnu, i obratno. To se vrši odabirom alata za oblikovanje s Toolboxa. Na krajevima označene linije pojave se maleni crni kvadratići, a pokazivač miša promijeni oblik u svojstava mijenja izgled, i prilagoñava se odabranom alatu i liniji: ako je linija bila ravna prekidanje ili spajanje linije u odabranom čvoru samozatvaranje otvorene linije. Vrpca dodavanje/oduzimanje čvorova pretvaranje ravne u zakrivljenu i obratno Kod pretvaranja ravne linije u zakrivljenu, željeni oblik krivulje ostvaruje se pomoću ručica (tangenti) u njenim čvorovima: ručice čvorovi ako je linija bila zakrivljena PRIMJER: Nacrtati tri vezane ravne linije kao na slici dolje lijevo. Promjenom svojstava linije pretvoriti ih u glatku krivulju oblika vala (slika desno). 144

152 CorelDRAW 12 Rješenje: 1. pokrenuti program CorelDRAW 2. otvoriti novu datoteku (File/New) 3. odabrati alat za prostoručno crtanje na Toolboxu 4. kliknuti na početak prve linije, promijeniti položaj miša, dvostrukim klikom označiti kraj prve i početak druge linije..., klikom miša označiti kraj treće linije u nizu 5. označiti tako dobivenu složenu liniju (ako već nije označena) 6. kliknuti na alat za oblikovanje linije na Toolboxu, kliknuti na prvu liniju, a potom na dugme na vrpci svojstava 7. pomoću ručica zaobliti prvu liniju (slika dolje lijevo) 8. ponavljajući 6. i 7. korak, kreirati val kako je prikazano na desnoj slici. ZADACI ZA VJEŽBU a) Kombinacijom ravnih horizontalnih linija nacrtati trokut. Promjenom svojstava pokušati ga pretvoriti u kružnicu. Uporaba povećala Klikom na dugme zumiranje slike. vrpce Toolbox, na vrpci svojstava aktiviraju se dugmad alata za Veličina prikaza Povećanje na: cijelu stranicu širinu/visinu stranice Povećanje Smanjenje Označeni objekti Svi objekti Transformacije pomoću oznaka oko odabranog objekta Razmotrit će se sljedeće transformacije objekta, koje se mogu izvesti pomoću oznaka oko odabranog objekta: proporcionalno povećanje/smanjenje promjena visine/širine rotacija zakošenje 145

153 CorelDRAW 12 Proporcionalno povećanje/smanjenje označenog objekta vrši se dovoñenjem pokaziva ča miša na neki od crnih kvadratića u kutovima. Pritiskom na lijevu tipku miša, povlačenjem i otpuštanjem objekt se proporcionalno povećava ili smanjuje, ovisno o smjeru povlačenja miša. Promjena samo jedne dimenzije (širine ili visine) označenog objekta vrši se dovoñenjem pokazivača miša na neki od kvadratića na sredinama stranica. Pritiskom na lijevu tipku miša, povlačenjem i otpuštanjem odgovarajuća dimenzija objekta se povećava ili smanjuje, ovisno o smjeru povlačenja miša. Promjena samo visine Proporcionalno povećanje/smanjenje Promjena samo širine Rotacija označenog objekta u ravnini slike vrši se nakon još jednog klika miša nakon označavanja. Okolni crni kvadratići, kao i križić u sredini objekta, promijene oblik, kako je to prikazano na slici lijevo. Zakretanje Zakošenje Os rotacije Hvatanjem lukova sa strelicama (u kutovima), i pomicanjem, objekt se rotira u odabranom smjeru oko središnjeg kruga (os rotacije). Ukoliko se pritom drži pritisnuta tipka Ctrl, objekt se rotira s korakom od 15. Središnji krug može se pomicati, čime se pomiče i os rotacije. Zakošenje označenog objekta vrši se takoñer nakon klika miša na križić koji se pojavi nakon označavanja. Hvatanjem dvostrukih strelica na bokovima, objekt se zakošava vertikalno, a hvatanjem onih na gornjoj ili donjoj osnovici, zakošenje je horizontalno. ZADACI ZA VJEŽBU a) Ranije nacrtani pravokutnik označiti, pa ga zarotirati za 90 o. b) Kvadrat pretvoriti u romb pomoću zakošenja objekta. c) Odabirom Text/Insert Characters aktivirati dijaloški okvir izbornik Insert Characters, pa iz grupe simbola Wingdings unijeti sliku voštanice. Zakositi je najprije u horizontalnom, a potom i u vertikalnom smjeru. 146

154 CorelDRAW 12 Transformacije pomoću dijaloškog okvira Odabirom Arrange/Transformation na vrpci izbornika, pojavljuje se postranični izbornik s kojeg se mogu aktivirati sljedeće opcije za transformacije objekta: Position, za pozicioniranje Rotate, za rotaciju Scale and Mirror, za povećanje/umanjenje i zrcaljenje Size, za podešavanje dimenzija Skew, za zakošenje. Odabirom bilo koje od navedenih opcija, pojavit će se dijaloški okvir Transformation, unutar kojega se podešavaju parametri željene transformacije. Pozicioniranje označenog objekta vrši se klikom na dugme dijaloškog okvira Tran sformation, nakon čega se na okviru pojavljuju opcije za pozicioniranje. Ukoliko je odabrana opcija Relative Position, pozicioniranje se vrši u odnosu na odabranu točku. U suprotnom pozicioniranje je apsolutno. Odmatanje/namatanje izbornika Dugmad za odabir željene transformacije Definiranje koordinata (pozicioniranje) Relativno, ili apsolutno pozicioniranje Odabir točke od koje se pozicionira objekt Izvršenje pomicanja uz stvaranje kopije Izvršenje pomicanja Ako se na kraju odabere dugme Apply To Duplicate, na odabranoj poziciji pojavljuje se kopija objekta, uz zadržavanje izvornika. 147

155 CorelDRAW 12 Rotacija označenog objekta vrši se klikom na dugme dijaloškog okvira Transformation, nakon čega se na izborniku pojavljuju opcije za rotaciju objekta. Odmatanje/namatanje izbornika Dugmad za odabir željene transformacije Unos kuta rotacije Definiranje koordinata središta rotacije Relativno, ili apsolutno središte rotacije Odabir relativnog središta (osi) rotacije Izvršenje rotacije uz stvaranje kopije Izvršenje rotacije Zrcaljenje uz povećanje/umanjenje označenog objekta vrši se klikom na dugme dijaloškog okvira Transformation, nakon čega se na izborniku pojavljuju opcije za pove ćanje/umanjenje objekta. Odabirom proporcionalnog povećanja/umanjenja, dovoljno je unijeti jednu veličinu druga se automatski prilagoñava. Odmatanje/namatanje izbornika Dugmad za odabir željene transformacije Odabir zrcaljenja oko vertikalne/horizontalne osi Definiranje postotka povećanja/umanjenja u vertikalnom i horizontalnom smjeru Proporcionalno, ili neproporcionalno povećanje/umanjenje Odabir relativne ravnine zrcaljenja Izvršenje uz stvaranje kopije Izvršenje 148

156 CorelDRAW 12 Podešavanje dimenzija označenog objekta vrši se klikom na dugme dijaloškog okvira Transformation, nakon čega se na izborniku pojavljuju opcije za podešavanje dimenzija objekta. Odmatanje/namatanje izbornika Dugmad za odabir željene transformacije Definiranje širine i visine objekta Proporcionalno, ili neprop. izvornik u odnosu na Odabir sidrišta (točka koja pri transformaciji ne mijenja položaj) Izvršenje uz stvaranje kopije Izvršenje Zakošenje označenog objekta vrši se klikom na dugme dijaloškog okvira Transformation, nakon čega se na izborniku pojavljuju opcije za zakošenje objekta. Odmatanje/namatanje izbornika Dugmad za odabir željene transformacije Definiranje kuta zakošenja u vertikalnom, odnosno horizontalnom smjeru Korištenje sidrišta, ili ne Ovdje se bira položaj sidrišta ako je potvrñeno korištenje Izvršenje uz stvaranje kopije Izvršenje 149

157 CorelDRAW 12 PRIMJER: Aktivirati dijaloško okvir Insert Character, pa iz grupe simbola Wingdings unijeti sliku zvona. Korištenjem osnovnih transformacija kreirati sljedeću sliku: Rješenje: 1. pokrenuti program CorelDRAW 2. unijeti na zadani način sliku zvona uneseno zvono je označeno 3. odabrati Arrange/Transformation/... na vrpci izbornika, pa na dobivenom plutajućem izborniku kliknuti na dugme 4. na namatajućem izborniku Scale&Mirror podesiti parametre prema slici dolje lijevo i kliknuti na dugme Apply To Duplicate dobije se slika u sredini 5. označiti tako dobivenu sliku (oba zvona) 150

158 CorelDRAW u okviru izbornika kliknuti na dugme, pa u namatajućem izborniku podesiti parametre prema slici gore desno i kliknuti na dugme Apply To Duplicate dobije se tražena slika 7. pohraniti je s imenom Corel2 na USB:. ZADACI ZA VJEŽBU a) Ranije nacrtani pravokutnik označiti, pa ga zarotirati za 90 o. Odabrati više različitih relativnih središta rotacije i uočiti razlike. b) Kvadrat pretvoriti u romb pomoću zakošenja objekta. Dugmetom Undo poništiti radnju. c) Aktivirati plutajući izbornik Symbols and Special Characters, pa iz grupe simbola Wingdings unijeti sliku voštanice. Povećati je proporcionalno na 200%, uz kopiranje. Promjena boje ispune plohe Plohu, omeñenu zatvorenom krivuljom može se ispuniti različitim bojama, uzorcima i sl. Ovdje će se navesti samo jednostavan način promjene boje ispune: klikom na rub odabere se ploha, pokazivač položaja miša dovede na željenu boju (desni rub prozora CorelDRAW a), te klikne lijevom tipkom miša. Ukoliko se klik izvede desnom tipkom miša, mijenja se boja obruba plohe. Redoslijed prikaza objekata koji se preklapaju Kreirani objekti, koji se preklapaju, mogu se prikazati u željenom redoslijedu označava njem jednog od njih, odabirom Arrange/Order na vrpci izbornika, te klikom na željenu opciju dobivenog podizbornika: Naprijed Nazad Jedan naprijed Jedan nazad Ispred objekta koji će se pokazati mišem Iza objekta koji će se pokazati mišem Promjena redoslijeda preklapanja (označen veći broj objekata) Označeni objekt može se pomicati naprijed ili nazad i klikom na odgovarajuću dugmad vrpce svojstava (Property bar). ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pravokutnik i elipsu tako da se preklapaju. Pravokutnik ispuniti crvenom, a elipsu plavom bojom. Kopirati oba objekta, razmaknuti ih od izvornika, te promijeniti redoslijed prikaza. b) Nacrtati četiri kvadrata različitih dimenzija, tako da se preklapaju. Odabrati im različite boje ispune, a zatim ih sve označiti, pa kopirati i odmaknuti od izvornika, pa promijeniti raspored preklapanja svih. Spajanje objekata (Weld) Naredbom spajanja objekata (Weld) stvara se novi objekt, kao svojevrsna unija označenih objekata, a pokreće se naredbom Weld To... na dijaloškom okviru koji se dobije odabirom Arrange/Shaping/Shaping na vrpci izbornika. Na taj se način aktivira dijaloški okvir Shaping na kojemu je već uključena opcija Weld: 151

159 CorelDRAW 12 Okno za odabir neke od mogućnosti na desno prikazanom padajućem izborniku Okno u kojem se zorno prikazuje što će nastati primjenom odabrane naredbe Ovdje kliknuti ako se želi ostaviti izvornike: izvornog objekta ciljnih objekata Kod primjene ove naredbe najprije se označi izvorni objekt (ili više njih), a zatim se klikne mišem na dugme Weld To pokazivača miša mijenja oblik u. Dovoñenjem takvog pokazivača na ciljni objekt, te klikom, nastaje jedan novi objekt s ocrtom od cjelokupnog opsega označenih objekata, bez rubnih linija unutar samog objekta. Novi objekt poprima pri tom svojstva ciljnog objekta. Na donjoj slici dan je primjer spajanja kvadrata zakrenutog za 45 i kružnice sa središtem u njegovu vrhu. Za ciljni objekt odabran je kvadrat. Dobiveni novi oblik prikazan je na slici desno. Odsijecanje (Trim) Ovom se naredbom stvara novi objekt, kao ostatak izvornog objekta kada mu se odsiječe dio koji predstavlja njegov presjek s ciljnim objektima, a pokreće se odabirom opcije Trim na padajućem izborniku dijaloškog okvira Shaping, koji u tom slučaju poprima sljedeći izgled: Ovdje kliknuti ako se želi ostaviti izvornike: izvornog objekta ciljnih objekata 152

160 CorelDRAW 12 Kod primjene ove naredbe najprije se označi izvorni objekt (ili više njih), a zatim se klikne mišem na dugme Trim pokazivača miša mijenja oblik u. Dovoñenjem takvog pokazivača na ciljni objekt i klikom nastaje jedan novi objekt s ocrtom nastalim uklanjanjem preklapajućih površina ostalih označenih objekata s ciljnim objektom. Novi objekt poprima pri tom svojstva ciljnog objekta. Na donjoj slici dan je primjer odsijecanja dijela kvadrata zakrenutog za 45 kružnicom sa središtem u njegovu vrhu. Za ciljni objekt odabran je kvadrat. Dobiveni novi oblik prikazan je na slici desno. Presjek objekata (Intersect) Naredba Intersect stvara novi oblik, koji predstavlja presjek označenih objekata (dio označenih objekata koji se preklapa), odabirom opcije Intersect na padajućem izborniku dijaloškog okvira Shaping. Dijaloški okvir Shaping u tom slučaju poprima sljedeći izgled: Ovdje kliknuti ako se želi ostaviti izvornike: izvornog objekta ciljnih objekata Kod primjene ove naredbe najprije se označi izvorni objekt (ili više njih), a zatim se klikne mišem na dugme Intersect With pokazivač miša mijenja oblik u. Dovoñenjem takvog pokazivača na ciljni objekt (objekt s kojim se ostali presijecaju), te klikom, nastaje jedan ili više novih objekata, ovisno o tome koliko objekata čini presjek s izvornim. Novi oblici poprimaju pri tom svojstva (kao npr. boju obrisa, ispune) ciljnog objekta. Ukoliko je izbornik Intersect aktiviran pomoću dugmeta na vrpci s alatima, svojstva novonastalih oblika ovise o načinu označavanja objekata koji se presijecaju. 153

161 CorelDRAW 12 Na sljedećoj je slici dan primjer presjeka kvadrata zakrenutog za 45 i kružnice sa središtem u njegovu vrhu. Za ciljni objekt odabran je kvadrat. Dobiveni presjek prikazan je na slici desno. Oduzimanje stražnjeg od prednjeg objekta (Front Minus Back) Naredba Front Minus Back stvara novi oblik, koji predstavlja dio prednjeg objekta kada se od njega oduzme objekt u pozadini. Djelovanje naredbe je identično djelovanju naredbe Trim ako bi se za izvorni objekt odabrao stražnji, a za ciljni prednji. Izgled dijaloškog okvira Shaping kod odabira ove opcije dan je na slici dolje lijevo. Oduzimanje prednjeg od stražnjeg objekta (Back Minus Front) Naredba Back Minus Front stvara novi oblik, koji predstavlja dio objekta u pozadini kada se od njega oduzme prednji objekt. Djelovanje naredbe je identično djelovanju naredbe Trim ako bi se za izvorni objekt odabrao prednji, a za ciljni stražnji. Izgled dijaloškog okvira Shaping kod odabira ove opcije dan je na slici gore desno. Kombinacija objekata (Combine) Naredba Combine suprotna je naredbi Intersect. Ovom naredbom iz označenih se objekata formira jedan, koji predstavlja uniju označenih objekata umanjenu za njihov presjek (dio označenih objekata koji se preklapa), a pokreće se odabirom Arrange/Combine na vrpci izbornika, ili klikom na dugme Combine na vrpci svojstava koja se pojavi kada su označena dva ili više objekata. Novi oblici poprimaju pri tom svojstva (kao npr. boju obrisa, ispune) objekta koji se označi posljednji, odnosno objekta u pozadini, ako se označavanje vrši obuhvatom objekata. Na donjoj slici dan je primjer kombinacije kvadrata zakrenutog za 45 0 i kružnice sa središtem u njegovu vrhu, pri čemu je kružnica smještena iza kvadrata. Dobiveni objekt prikazan je na slici desno. 154

162 CorelDRAW 12 PRIMJER: Nacrtati zeleni kvadrat, zakrenuti ga za 45, pa mu dodati četiri jednaka modra kruga a središtima u vrhovima kvadrata (~). Kreirati zatim objekt prikazan na donjoj slici: Rješenje: 1. pokrenuti program CorelDRAW 2. nacrtati kvadrat, obojiti ga zelenom bojom, pa ga zakrenuti za nacrtati kružnicu radijusa ~4 puta manjeg od baze kvadrata, sa središtem u vrhu kvadrata (~), i obojiti je modro 4. kopirati kružnicu još tri puta pa kopije pomaknuti tako da im se središta poklope s preostalim vrhovima kvadrata slika a) a) b) 5. kliknuti na alat za označavanje, pa označiti dvije kružnice na horizontalnoj dijagonali 6. odabrati Weld, na dijaloškom okviru Shaping, isključiti opcije za ostavljanje svih izvorni ka, kliknuti na dugme Weld To a potom na kvadrat (ciljni objekt) dobije se slika b) 7. kliknuti na alat za označavanje, pa označiti dvije preostale kružnice 8. odabrati Arrange/Shaping/Trim, na namatajućem izborniku isključiti opcije za ostavljanje izvornika, kliknuti na dugme Trim a potom na kvadrat (ciljni objekt) dobije se tražena slika 9. pohraniti dokument pod imenom Novi_oblici na USB:. 155

163 CorelDRAW 12 ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pravokutnik, šesterokut i elipsu tako da se preklapaju pa ih obojiti različitim bojama. Isprobati naredbe Weld, Trim, Intersect i Combine birajući pravokutnik za ciljni objekt. Na namatajućem izborniku Shaping isključiti opcije za ostavljanje svih izvornika. Na donjim su slikama redom prikazana rješenja ovog zadatka. Grupiranje i razgrupiranje objekata Dva ili više objekata mogu se grupirati tako da čine jedan objekt. Svaki objekt dobiven grupiranjem može se kasnije razgrupirati. Grupiranje označenih objekata vrši se odabirom Arrange/Group na vrpci izbornika. Razgrupiranje označenog objekata vrši se odabirom Arrange/Ungroup na vrpci izbornika. ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pravokutnik i elipsu tako da se preklapaju. Grupirati ih i zatim povećati. Razgrupirati povećani objekt, te razdvojiti elipsu i pravokutnik. Poravnanje objekata Označeni objekti poravnavaju se odabirom Arrange/Align and Distribute na vrpci izbornika, te klikom na željenu opciju dobivenog postranačnog izbornika prikazanog na sljedećoj slici: poravnanje po lijevom rubu poravnanje po desnom rubu poravnanje po gornjem rubu poravnanje po donjem rubu centriranje po horizontali centriranje po vertikali centriranje objekata u odnosu na središte stranice centriranje objekata u odnosu na horizontalu kroz središte stranice centriranje objekata u odnosu na vertikalu kroz središte stranice pokretanje dijaloškog okvira Align anf Distribute Odabirom Arrange/Align and Distribute na vrpci izbornika, pa Align and Distribute na dobivenom postraničnom izborniku, dobije se dijaloški okvir Align and Distribute: 156

164 CorelDRAW 12 Vertikalna poravnanja Dodatne opcije pri poravnavanju objekata: Horizontalna poravnanja Dodatne opcije pri poravna vanju objekata: Poravnanje se, u ovom slučaju, vrši aktiviranjem željenih opcija ( dijaloškog okvira Align and Distribute, te klikom na dugme Apply. ) na kartici Align ZADACI ZA VJEŽBU a) Nacrtati pravokutnik i elipsu tako da se preklapaju. Centrirati ih po vertikali i horizontali, a zatim vertikalno po desnom rubu a horizontalno po gornjem. Uočiti razliku. b) Nacrtati tri kvadrata različitih dimenzija i boja ispune. Vertikalno ih centrirati. c) Nacrtati dva kruga različitih promjera, pa ih obojiti različitim bojama. Manji krug postaviti ispred većeg, a zatim ih centrirati po vertikali i po horizontali. Kopirati ovu sliku četiri puta, razmaknuti kopije, pa primijeniti redom funkcije Weld, Trim, Intersect i Combine. Oblikovanje teksta Napisani tekst CorelDRAW shvaća kao objekt. Kao i svaki drugi objekt, taj se tekst može povećati/smanjiti, zrcaliti, rotirati, pozicionirati, zakositi, poravnati itd. Uz navedene radnje vrijede i sve vezane za odabir fonta, vrste i veličine slova, koje se podešavanje vrši na vrpci svojstava, a odgovaraju obrañenima u MS Wordu. Pobliže će se opisati sljedeće mogućnosti oblikovanja teksta: podešavanje razmaka izmeñu slova podešavanje razmaka izmeñu redaka odabir putanje teksta. Podešavanje razmaka izmeñu slova izvodi se odabirom alata za oblikovanje s Toolboxa, te klikom na tekst koji se želi oblikovati (npr. riječ Split). Postavljanjem vrha pokazivača miša na lijevu iscrtkanu strelicu i njenim povlačenjem udesno povećava se razmak izmeñu slova, dok se veličina slova ne mijenja. Pomicanje lijeve strelice u ovom slučaju (ispis u jednom retku) nema nikakvog učinka. Podešavanje razmaka izmeñu redaka vrši se odabirom alata za oblikovanje s Toolboxa, te klikom na tekst, pisan u dva ili više redova, koji se želi oblikovati (npr. TK SPLIT Split). 157

165 CorelDRAW 12 Postavljanjem vrha pokazivača miša na lijevu iscrtkanu strelicu i njenim povlačenjem prema dolje povećava se razmak izmeñu redova. Ni u ovom se slučaju veličina slova neće promijeniti. Odabir putanje teksta jest oblikovanje kod kojega se definira putanja koju tekst treba slijediti. To se izvodi na način da se označe tekst i željena putanja (ranije kreirana krivulja), te odabere Text/Fit Text To Path na vrpci izbornika. Ostali parametri odabiru se na vrpci svojstava, koja poprima izgled kao na sljedećoj slici: Izgled teksta na putanji Položaj teksta u odnosu na putanju Odabir kvadranta (gore, dolje, lijevo, desno) Udaljenost teksta od putanje Horizontalno uvlačenje Tekst na suprotnu stranu PRIMJER: Nacrtati sljedeći znak: Rješenje: 1. pokrenuti program CorelDRAW, pa napisati odvojeno riječi NK Peristil i Zagreb (Arial 30, Bold), te nacrtati dvije kružnice: jednu promjera 80 mm, a drugu 50 mm (dimenzije kružnica podesiti) 2. označiti obje kružnice pa ih odabirom Arrange/Align and Distribute centrirati po vertikali i horizontali (slika dolje lijevo) 3. označiti riječ NK Peristil, te odabrati Text/Fit Text To Path na vrpci izbornika, a zatim kliknuti na manju kružnicu 4. kliknuti na prazan dio papira, zatim ponovo na tekst NK Peristil (označit će se i tekst i manja kružnica), te na vrpci svojstava odabrati pomak od 4 mm u odnosu na kružnicu (slika dolje sredina) 5. označiti riječ Zagreb 158