METABOLIZAM PROTEINA
|
|
- Πηρω Κορνάρος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 METABOLIZAM PROTEINA
2 PREGLED METABOLIZMA AMINO KISELINA Hranom unijeti proteini se razgrađuju do amino kiselina, koje se apsorbuju, prenose cirkulacijom i preuzimaju u ćelije različitih tkiva. Amino kiseline se koriste za sintezu proteina kao i drugih jedinjenja koja sadrže azot. Ugljeno-vodonični kostur amino kiselina se takođe može oksidovati radi dobijanja energije, a azot se prevodi u ureu i druga jedinjenja koja sadrže azot a koja se uklanjaju iz organizma.
3 Razgradnja proteina u gastrointestinalnom traktu Porijeklo proteina: - egzogeno (iz hrane) - endogeno (sekreti žlijezda digestivnog trakta, deskvamirane ćelije epitela i proteina plazme) Proteolitički enzimi dijele se na : - Endopeptidaze -koje djeluju u sredini polipeptidnog lanca (pepsin,tripsin i himotripsin) - Egzopeptidaze koje odvajaju krajnje aminokiseline peptidnog lanca: karboksipeptidaze deluju na COOH kraj, dok aminopeptidaze djeluju na NH2 kraj
4 Razgranja proteina u gastrointestinalnom traktu
5 ESENCIJANE ESENCIJANE I NEESENCIJALNE I NEESENCIJALNE AMINO KISELINE AMINO KISELINE
6 Apsorpcija aminokiselina Transportni sistemi za aminokiseline Amino kiseline koje dospiju u krv se transportuju, kroz membrane ćelija u različitim tkivima, prije svega posredstvom Na+-zavisnih sistema za kotransport. Tako se transport AK razlikuje od transporta glukoze. Ovakav mehanizam transporta AK u jetri, mišićima i ostalim tkivima omogućava da se u ovim tkivima koncentruju AK iz krvi. U različitim tkivima ovi transportni proteini mogu imati različitu nasljednu osnovu, sastav AK a mogu se unekoliko razlikovati i u specifičnosti za supstrat. Većina AK se može prenositi posredstvom više transportnih proteina.
7 U ćelijama epitela tankog crijeva i bubrega, AK (osim prolina) se mogu transportovati kroz ćelijsku membranu u reakciji sa glutationom (g-glutamilcisteinil-glicin) u kojoj nastaje glutamin amino kiselina. Amino kiselina se oslobađa u ćeliji, a glutation se ponovo sintetiše. Ipak, najvažnija uloga ovog ciklusa je u sintezi glutationa.
8 AMINO KISELINE KAO SUPSTRATI ZA SINTEZU JEDINJENJA KOJA SADRŽE AZOT Proteini stalno podliježu procesima sinteze i razgradnje, što omogućava održavanje amino kiselinskog pool -a konstantnim - obrt amino kiselina i proteina. Jedinjenja koja nastaju od amino kiselina obuhvataju: ćelijske proteine, hormone, neurotransmitere, kreatin fosfat, hem i purinske i pirimidinske baze. U suštini, sva jedinjenja koja sadrže azot, u organizmu se sintetišu iz amino kiselina.
9 AK su značajna hrana za ćelije mukoze tanskog creva. U gladovanju, glavni izvor E je glutamin ali se koriste i razgranate AK.
10 AMINO KISELINE KAO IZVOR ENERGIJE Amino kiseline se direktno oksiduju ili se prevode u glukozu, pa se tada oksiduju ili služe za sintezu glikogena. Takođe, one se mogu prevesti u masne kiseline i u masnom tkivu čuvati kao triacil gliceroli. Tokom perioda gladovanja, dolazi do oksidacija glikogena i triacil glicerola. Jetra predstavlja glavno mjesto oksidacije amino kiselina. Sa druge strane, mnoga tkiva mogu da oksiduju razgranate amino kiseline (leucin, izoleucin i valin).
11 PUTEVI KATABOLIZMA AK Preduslov za osidaciju ugljeno vodoničnog lanca AK i dobijanja energije, jeste uklanjanje amino grupe, a nastali amonijak je toksičan. Zbog toga se on u jetri, konvertuje u ureu, koja predstavlja netoksično jedinjenje, pa se upravo u tom obliku amonijak i uklanja iz organizma. Ciklus sinteze uree se odvija isključivo u jetri. I ako urea predstavlja glavni oblik u kome se azot uklanja iz organizma, on se može ekskretovati i u obliku nekih drugih jedinjenja. Mokraćna kiselina predstavlja proizvod razgradnje purinskih baza, kreatinin nastaje iz kreatin fosfata, amonijak se oslobađa iz glutamina uglavnom u bubregu, gdje pomaže u uklanjanju viška H+ jona u obliku NH4+-amonijačnog puferskog sistema. Ova jedinjenja se uglavnom izlučuju urinom, mada se manjim dijelom,mogu ukloniti iz organizma putem fecesa ili preko kože. Male količine metabolita koji sadrže azot nastaju razgradnjom neurotransmitera, hormona i drugih specijalizovanih proizvoda amino kiselina, koji se ekskretuju urinom.
12 Glavna jedinjenja koja sadrže azot a koja se uklanjaju urinom
13 GLAVNI PUTEVI KATABOLIZMA AK SU: 1. TRANSAMINACIJA I DEAMINACIJA 2. DEKARBOKSILACIJA 3. PUTEVI KATABOLIZMA UGLJIKOVODONIČNOG SKELETA
14 TRANSAMINACIJA
15 Transaminacija je osnovni način uklanjanja azota iz amino kiselina. U pitanju su povratne reakcije, koje zahvaljujući tome mogu da budu uključene i u sintezi i u razgradnji AK (osim u slučaju esencijalnih AK kada je jednosmjerna). Katalisane su enzimima TRANSAMINAZAMA, čiji je kofaktor piridoksal fosfat. Sve amino kiseline, osim lizina i treonina, mogu da budu supstrat za reakcije transaminacije. Glavni AK/KK par koji je uključen u reakcije transaminacije je glutamat/ α ketoglutarat. Zbog navedenog, GLUTAMAT zauzima centralno mjesto u metabolizmu AK. Azot se iz AK još može ukloniti oksidativnom deaminacijom AK (nepovratne reakcije) pri čemu od jedne AK nastane odgovarajuća KK, kao i oksidativnom dekarboksilacijom glutamata (povratna reakcija).
16
17 OKSIDATIVNA DEAMINACIJA GLUTAMATA - AMONIJAK U jetri, amonijak se ugrađuje kao amino grupa u glutamat, DH reakcijom. Reakcija se odigrava u mitohondrijama, gdje se dešava i cuklus sinteze uree. U in vivo uslovima, ravnoteža je pomjerena ka α- ketoglutaratu.
18 Uloga glutamata Uloga glutamata u sintezi AK ALOSTERNA REGULACIJA AKTIVATOR: ADP,GDP, AK INHIBITOR: ATP, GTP Amino kiselina -Ketoglutarat -Ketokiselina -Ketoglutarat Glutamat Ib Oksaloacetat Glutamat dehidrogenaza Ia NH 4 + Druge reakcije Aspartat Ciklus uree Urea Uloga glutamata u razgradnji AK i ciklusu uree
19 Gl GLUKOZO - ALANINSKI CIKLUS Prikazan je put transfera amino grupa sa razgranatih amino kiselina u skeletnim mišićima u ureu u jetri.
20 IZVORI AMONIJAKA Aspartat MIŠIĆI MOZAK Glutamat -Ketoglutarat Ciklus purinskih nukleotida Fumarat Mi iišši iićć BUBREZI NH 4 + Serin Treonin Piruvat Glutamin Glutamat -Ketobutirat Asparagin Aspartat Histidin Urokanat Bakterije u crevima
21 MEHANIZAM TOKSIČNOG DEJSTVA AMONIJAKA Porijeklo amonijaka: ENDOGENO deaminacija AK, biogenih amina, amida AK, purinskih baza i pirimidina; EGZOGENO iz GIT, bakterijska degradacija proteina, amina, glutamina. Amonijak jako toksičan za CNS smanjena sinteza α ketoglutarata njen mitohondrijalni pool za ulazak u liminski ciklus energije za CNS; Istovremeno, sinteza glutamina iz glutamata i NH4 glutamata u mozgu, gdje ima ulogu neurotransmitera i prekusora za sintezu inhibitornog neurotransmitera GABA. Intoksikacija NH4 ozbiljan problem kod bolesnika sa oštećenjem jetre, urođenim defektom E za sintezu uree, urođenih poremećaja u metabolizmu lizina i organskih kiselina.
22 MEHANIZAM DETOKSIKACIJE AMONIJAKA KOD ČOVJEKA Putevi detoksikacije amonijaka su: 1. Sinteza uree 2. Stvaranje amida glutamina i asparagina 3. Reduktivna aminacija α - ketoglutarne kiseline 4. Produkcija amonijumovih soli, koje nastaju spajanjem raznih kiselina sa amonijakom u bubrežnim tubulima, i ovo je važan mehanizam regulacije ACIDO BAZE u organizmu čovjeka. Bubreg sam produkuje amonijak, dejstvom bubrežne glutaminaze: NH 3 + H + Cl NH 4 Cl
23 CIKLUS SINTEZE UREE
24 CIKLUS SINTEZE UREE Eliminacija toksičnog amonijaka u obliku netoksičnog jedinjenja - UREE. Ciklus sinteze uree se dešava u JETRI. Počinje u MITOHONDRIJAMA a završava se u CITOSOLU. U humanim ćelijama sintetisana urea se dalje ne metaboliše, već se preko bubrega ekskretuje u spoljašnju sredinu.
25 REAKCIJE CIKLUSA SINTEZE UREE MALAT (GLUKONEOGENEZA)
26 Sinteza uree i Krebsov ciklus su POVEZANI, preko FUMARATA i OKSALACETATA. FUMARAT se hidrolizuje u malat, koji oksidiše u oksalacetat, koji: 1. Transaminacijom prelazi u aspartat (ciklus sinteze uree) 2. Konvertuje u glukozu tokom glukoneogeneze 3. Kondenzacijom sa acetil-coa CITRAT (Krebsov ciklus) 4. Citrat se konvertuje u PIRUVAT
27 SINTEZA UREE KREBSOV CIKLUS (CTK)
28 KONTROLA CIKLUSA UREE Glutamat, Acetil CoA i Arginin su neophodni za obezbeđivanje intermedijera ili energije za sintezu uree, a N-acetilglutamat je signal da su oni svi na raspolaganju. Glikokortikoidi i glukagon povećavaju aktivnost enzima odgovornih za sintezu uree.
29 PRETVARANJE ALANINA U GLUKOZU I UREU Gladovanje-proteoliza. Dolazi do oslobađnja alanina. Amino grupa alanina se uklanja reakcijom transaminacije i odlazi u ciklus sinteze uree. Preostali ugljenovodonični kostur predstavlja piruvat čime se alanin uvodi u glukoneogenezu.
30 Ekskrecija azota tokom gladovanja Po i.v. davanju glukoze, potom gladovanje. Mjerena je ukupa ekskrecija azota kao i azot u urei.
31 UREMIJA - KOMA Enzimopatije (primarne UREMIJE), koje se mogu javiti zbog poremećaja na nivou enzima su: - HIPERAMONIJEMIJA TIP I - HIPERAMONIJEMIJA TIP II - CITRULINEMIJA - ARGININO SUKCINIČNA ACIDEMIJA - ARGININEMIJA Poremećaji su jako teški kod defekta u prve dvije faze, a teška oštećenja mozga se mogu spriječiti unosom hrane slabo bogate proteinima (češće i manji obroci), i uzimanjem antibiotika, koji djeluju na bakterije crijevne flore smanjenje koncentracije amonijaka u crijevima. Poremećaj u ciklusu sinteze uree dolazi do intoksikacije organizma amonijakom, što se manifestuje sa: povraćanjem, ataksijom, mentalnom retardacijom, pospanošću i smrt. Dijagnoza se uspostavlja mjerenjem aktivnosti enzima u punktatu jetre, eritrocita i fibroblasta
32 NEPROTEINSKA AZOTNA JEDINJENJA KREATIN I KREATININ Kreatin se nalazi u svim ćelijama organizma Tripeptid arginin, glicin i metionin U bubrezima i pankreasu od arginina i glicina, nastaje gvanidino sirćetna kiselina cirkulacijom dolazi do jetre U jetri se gvanidino acetat metiliju i nastaje KREATIN Kreatin se cirkulacijom dostavlja do svih tkiva
33 KREATIN I KREATININ Najveća koncentracija kreatina je u ekscitabilnim tkivima (mišići, miokard i CNS) Fosforiliše se dejstvom enzima kreatin-kinaze i služi za obnavljanje ATP Kad izgubi molekul vode prelazi u anhidrovani oblik KREATININ Kreatinin se u potpunosti izlučuje urinom i ima ulogu u dijagnostici sekretorne i filtracione funkcije bubrega NORMALNA KONCETRACIJA U PLAZMI: - M: μmol/l
34 MOKRAĆNA KISELINA GUANIN ADENIN Mokraćna kiselina je krajnji degradacioni produkt purinskih baza adenina i guanina
35 HIPERURIKEMIJA Povećana koncentracija mokraćne kiseline u plazmi HIPERURIKEMIJA Javlja se u oboljenju koštano vezivnog tkiva GIHT Dolazi do taloženja kristala mokraćne kiseline u sinovijalnim membranama i djelimično u hrskavicama malih zglobova GIHT
36 METABOLIZAM AMINOKISELINA
37 U stanju sitosti - dolazi do sinteze proteina tako što: Insulin stimuliše preuzimanje AK u ćelije Insulin stimuliše sintezu proteina, mehanizmima: stimulacije AK transportnog sistema, stimulacije translacije i inhibicije lizozomalne proteolize. U stanju gladovanja - dolazi do razgradnje proteina tako što: Glukokortikoidi indukuju ubikvitinski sistem Glukagon i glukokortikoidi indukuju preuzimanje AK u jetru, glukoneogenezu i sintezu uree
38 Devet od jedanaest ne - esencijalnih amino kiselina, mogu se dobiti iz glukoze uz, naravno, izvor azota - druga AK ili amonijak. Preostale dvije ne - esencijalne AK, tirozin i cistein, zahtjevaju esencijalnu AK za svoju sintezu (fenilalanin za tirozin, i metionin za cistein). Atomi ugljenika za sintezu cisteina potiču iz glukoze; metionin daje samo sumpor.
39 Sinteza amino kiselina: Jedanaest od dvadeset uobičajenih amino kiselina mogu biti sintetisane u organizmu. Preostalih devet se smatraju esencijalnim i moraju se unositi hranom. Skoro sve amino kiseline, koje mogu biti sintetisane u našem organizmu su amino kiseline, koje se koriste i za sintezu drugih azotnih jedinjenja. Tako npr. glicin, ima ulogu u sintezi porfirina i purina; glutamat, je neophodan za sintezu neurotransmitera i purina; aspartat je neophodan u sintezi purina i pirimidina.
40 Uopšteno, putevi razgradnje amino kiselina se razlikuju od puteva biosinteze. Ovo omogućava odvojenu regulaciju anaboličkih i kataboličkih puteva. Pošto su proteini i hranljive materije, skoro svaka amino kiselina ima takav put razgradnje u kojem se može sintetisati NADH, koji je supstrat za proces oksidativne fosforilacije. Ipak, putevi dobijanja energije mogu uključivati i direktne oksidacije, oksidacije u ciklusu TCA, prevođenje u glukozu i potom oksidaciju ili prevođenje u ketonska tijela, koja se potom oksiduju.
41 Sudbina ugljenika, amino kiselina, zavisi od fiziološkog stanja osobe i tkiva u kojem se odvija proces razgradnje. Na primjer, u jetri između obroka, iz ugljeničkih skeleta amino kiselina, dobijaju se glukoza, ketonska tijela i CO2. U stanju sitosti, jetra može prevoditi međuproizvode metabolizma amino kiselina u glikogen i triacilglicerole. Tako, sudbina ugljenika AK prati sudbinu glukoze i masnih kiselina. Jedino tkivo u kojem su prisutni svi putevi sinteze i razgradnje amino kiselina je jetra.
42 Proteini iz ishrane Amiino-- kiiselliine Proteini tkiva Deaminacci ijja Amoniijjak Ketto-- kiiselliine Posebnii mollekullii Glukogene AK Kettogene AK Urrea iizllučiivanjje urriinom Piirruvatt,, mettabolliittii TCA ciikllusa AcettiillCoA CO 2 2 H 2 2O Gllukoza (glliikogen) CO 2 2 H 2 2O Liipiidii
43 Metabolizam AK Pošto svaka od 20 amino kiselina prisutnih u našem organizmu ima jedinstvenu strukturu, i njihovi metabolički putevi se razlikuju. Važni koenzimi: Piridoksal fosfat (koji potiče iz vitamina B6) je osnovni koenzim u metabolizmu amino kiselina. U procesima razgradnje, uključen je u uklanjanje amino grupa, pre svega u reakcijama transaminacije i kao davalac amino grupa u različitim putevima sinteze amino kiselina. Takođe je potreban i za neke reakcije koje uključuju ugljenični skelet amino kiselina. Tetrahidrofolat (FH4) je koenzim u reakcijama prenosa grupa sa jednim C atomom. FH4 ima ulogi kako reakcijama razgradnje amino kiselina (npr. serin i histidin) i biosinteze (npr. glicin). Tetrahidrobiopterin (BH4) je kofaktor potreban u reakcijama hidroksilacije prstena (npr. fenilalanin u tirozin; triptofana; tirozina). Sintetiše se iz GTP-a, aktivnošću GTP ciklohidrolaze.
44 KATABOLIZAM AMINOKISELINA I NJIHOVI POREMEĆAJI
45 SINTEZA I RAZGRADNJA GLICINA Glicin, neesencijalna AK, sintetiše se iz serina, treonina i glioksalne kiseline, uz dejstvo GLICIN TRANSFERAZE. Uloga u organizmu: Sinteza proteina (kolagen) i dr. organskih jedinjenja: Glutation (glut.kis. + cistein + glicin); Hem (sukcinil CoA + glicin); Žučne kiseline (hol. + glicin); Hipurna kiselina (benzoeva kiselina + glicin); Purinski prsten (od glicina C atomi). GLICINURIJA, HIPERGLICINEMIJA, HIPEROKSALURIJA poremećaji metabolizma glicina.
46 SINTEZA I RAZGRADNJA GLICINA
47 AK OD KOJIH NASTAJE SUKCINIL CoA Metionin, valin, leucin i izoleucin su esencijalne AK, od značaja kao energetski supstrati, jer dezaminacijom navedenih AK nastaju odgovarajuće α keto kiseline oksidišu se u jetri kao glikogeni ili ketogeni supstrati (od zanačaja za dobijanje ALANINA Corijev ciklus). Od značaja su za sintezu produkata iz njihovih katabolita: Valin propionil CoA sukcinil CoA glukoneogeneza Izoleucin acetil CoA propionil CoA - glikogena i ketogena AK Leucin acetoacetat acetil CoA - ketogena AK Metionin sukcinil CoA glikogena AK.
48
49
50
51 FENILALANIN I TIROZIN Fenilalanin je esencijalna AK, a tirozin se sintetiše iz fenilalanina fakultativno esencijalna AK. Najvažniji put njihove razgradnje jeste transaminacija do acetoacetata sinteza masti i FUMARATA, koji se uključuju u CTK, gdje se preko malata, oksalacetata i PEP glukoneogeneza. Fenilalanin i tirozin su GLIKOGENE I KETOGENE AK. Tirozin je supstrat za sintezu: Kateholamina (adrenalin, noradrenalin i dopamin); Tireoidnih hormona ( tiroksin i trijodtironin); Melanina i Tiramina vazokonstriktor i hipertenziv
52
53
54
55 METABOLIZAM TRIPTOFANA Triptofan je esencijalna AK, od značaja u sintezi proteina i bioloških jedinjenja. Važan put metabolizma triptofana, jeste njegova konverzija u SEROTONIN, tkivni hormon vazokonstriktor, povećava tonus glatke muskulature i stimulator CNS (neurotransmiter). MAO hidrolizira serotonin na 5-hidroksiindolsirćetnu kiselinu (5-HIAA) povećanje u serumu i urinu dg. Karcinoida. Iz serotonina se sintetiše MELATONIN.
56 3 2 1
57 GLIKOGENE AMINOKISELINE Glikogene AK su one, koje se mogu iskoristiti za dobijanje glukoze, procesom GLUKONEOGENEZE u uslovima gladovanja. To su one koje nakon reakcije TRANSAMINACIJE daju: oksalacetat, α-ketoglutarat, fumarat, sukcinil CoA ili piruvat. Аspartat Аsparagin Аrginin Фenilalanin Тirozin Иzoleucin Мetionin Valin Glutamin Glutamat Prolin Histidin Аlanin Serin Cistein Glicin Тreonin Тriptofan
58 KETOGENE AMINOKISELINE Ketogene AK su one koje se nakon TRANSAMINACIJE, metabolišu direktno u acetil-coa ili acetoacetat. One mogu da posluže za sintezu lipida ili ketonskih tijela. Od svih AK jedino su LIZIN i LEUCIN isključivo KETOGENE AK. Izoleucin, fenilalanin, tirozin, treonin i triptofan, pripadaju i glikogenim i ketogenim AK. Ostale AK su isključivo glikogene. Leucin Izoleucin Тreonin Тriptofan Lizin Fenilalanin Тirozin
59 Urođene greške metabolizma aminokiselina u čoveka Zahvaćeni katabolički S i n d r o m K l i n i č k e m a n i f e s t a c i j e E n z i m s k i b l o k i l i p u t n e d o s t a t a k Arginin i ciklus uree Arginemija i hiperamonijemija Hiperamonemija Ornitinemija Mentalna zaostalost Neonatalna smrt, letargija, konvulzije Mentalna zaostalost Arginaza Sintetataza karbamoilfosfata Ornitin dekarboksilaza Fenilalanin Fenilketonourija i hiperfenilalaninemija Povraćanje kod novorođenčadi; m e n t a l n a z a o s t a l o s t i n e u r o l o š k i F e n i l a l a n i n m o n o o k s i g e n a z a p o r e m e ć a j i k o d n e u o č e n i h i n e l e č e n i h o b o l j e n j a Glicin Hiperglicinemija Izrażena mentalna retardacija S i s t e m z a c e p a n j e g l i c i n a Histidin Histidinemija Poremećaji govora, ponekad H i s t i d a z a m e n a t a l n a r e t a r d a c i j a Izoleucin, leucin i valin Izoleucin, metionin, treonin i valin Ketoacidurija kiselina sa razgranatim lancem ( maple syrup ) Metilmalonička acidemija Povraćanje novorođen č a d i, k o n v u l z i j e, s m r t ; m e n t a l n a z a o s t a l o s t k o d p r e ż i v e l i h Slično kao i prethodno, nagomilava s e m e t i l m a l o n a t Leucin Izovalerička acidemija Povraćanje novorođenčadi, acidoza, D e h i d r o g e m a z n i k o m p l e k s z a r a z g r a n a e k i s e l i n t e M e t i l m a l o n i l C o A m u t a z a I o v a l r i l C o A z e l e t a r g i j a i k o m a ; m e n t a l n a z a o s t a l o s t d e h i d r o g e n a z a k o d p r e ż i v e l i h Lizin Hiperlizinemija Mentalna zaostalost, necentralni nervni poremećaji Metionin Homocistinurija Česta mentalna zaostalost; oboljenja L i z i n - k e t o g l u t a r a t r e d u k t a z a Cistation- -sintaza o k a ; o s t e o p o r o z a Prolin Hiperprolinemija tip I Nije povezano ni sa jednim oboljenjem; prolin u mokraći O k s i d a z a p r o l i n a Tirozin Alkaptonurija Homogentizinska kiselina u mokraći O k s i d a z a h o m o g e n t i z i n s k e
60 Aminoacidurije Poremećaj koji se karakteriše povećanim sadržajem slobodnih AK u urinu aminoacidurija. Uzrok nastanka: 1. Snižen bubrežni prag za reapsorbciju AK (često kod trudnica i prijevremeno rođene djece), uzrokavane gentskim ili stečenim defektom bubrežnog transportnog sistema RENALNE AMINOACIDURIJE; Aminoacidurije nastale zbog urođenih metaboličkih grešaka enzimske aktivnosti ih dijele na PRIMARNE fenilketonurija, alkaptonurija, homocistinurija i SEKUNDARNE kod oboljenja jetre i bubrega. 2. Povećan unos proteina prolazni karakter
61 UNUTARĆELIJSKA PROTEOLIZA - LIZOZOMALNA RAZGRADNJA Lizozomi učestvuju u procesu autofagije u kome se unutarćelijske komponente okružuju membranama koje fuzionišu sa lizozomima. Autofagija je kontrolisan proces u kome se citoplazma rasparča na vezikule koje se predaju lizozomima. Unutar lizozoma, familija proteaza KATEPSINI, razgrađuje unijete proteine na pojedinačne amino kiseline. Ove amino kiseline napuštaju lizozom i ulaze u pool amino kiselina, spremne da uđu u sintezu proteina. Smatra se da je gladovanje ćelije stimilus za autofagiju.
62 UNUTARĆELIJSKA PROTEOLIZA - Proteazomi Ubikvitin-proteazomski sistem. Obilježavanje proteazomskog supstrata se ostvaruje koordinisanom aktivnošću E1 aktivirajućeg ubikvitinskog enzima, E2 ubikvitin konjugujućeg enzima i E3 ubikvitin ligaze. Ovako poliubikvitirani supstrat prepoznaje 19S kraj proteazoma 26S koji može da disocira na poklopac i na bazalni deo. 19S deo je sastavljen iz RPN i 6 RPT (ATP-aze) subjedinica. Supstrat se definitivno razgrađuje proteolitičkom aktivnošću 20S proteazomskog jezgra koje formira 3 para β različitih subjedinica smeštenih u unutrašnjem prostoru proteazomskog cilindra.
63
64 ULOGA NUKLEOTIDA Uloga nukleotida u organizmu višestruka: 1. Prekusori za sintezu nukleinskih kiselina 2. Sastavni dio koenzima NADH, FAD, CoA 3. Elementi energetskog metabolizma (ATP, GTP) 4. Sekundarni glasnici u intracelularnim kaskadnim reakcijama (camp, cgmp) 5. Alosterni regulatori
65
66
67
68
69 I I Oksidacija hipoksantina u ksantin II II
70 Primjer INHIBICIJE povratnom spregom Sinteza ATP zavisi od GTP i obrnuto. 1. PRPP sintetaza 2. Amidofosforiboziltransferaza 3. Adenilosukcinat sintetaza 4. IMP dehidrogenaza
71
72
73
74 HIPERURIKEMIJA Povećana koncentracija mokraćne kiseline u plazmi HIPERURIKEMIJA Javlja se u oboljenju koštano vezivnog tkiva GIHT Dolazi do taloženja kristala mokraćne kiseline u sinovijalnim membranama i djelimično u hrskavicama malih zglobova GIHT
75
76
77 KLJUČNI ENZIM CTP sintaza
78 tioredoksin
79
80
81
82
METABOLIZAM PROTEINA
METABOLIZAM PROTEINA PREGLED METABOLIZMA AMINO KISELINA Hranom unijeti proteini se razgrađuju do amino kiselina, koje se apsorbuju, prenose cirkulacijom i preuzimaju u ćelije različitih tkiva. Amino kiseline
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus
Διαβάστε περισσότεραPITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.
Διαβάστε περισσότεραVODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραKATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 20.02.2018. SINTEZA I RAZGRADNJA GLIKOGENA Glikogen je homopolimer glukoze, oblik u kojem se ugljeni hidrati čuvaju u životinja. Čuvanjem glukoze u obliku glikogena
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni
Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Integracija metabolizma Mitohondriji u štapićima Svi metabolički putevi moraju udovoljiti dvama uvjetima 1. individualne
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραHORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Διαβάστε περισσότεραFiksacija dušika i biosinteza aminokiselina
Fiksacija dušika i biosinteza aminokiselina Boris Mildner Dušik u aminokiselinama, purinima, pirimidinima i drugim molekulama potječe od atmosferskog dušika, N 2. Biosintetski proces započinje redukcijom
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραTEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI
TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI 1. Kakve osobine pokazuju monosaharidi: a) osidacione b) redukcione c) metilirajuće 2. Skrob, kao dominantan šećer u ishrani čoveka, se razlaže do disaharida u: a)
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 14.02.2018. Zbirni pregled glikolize i ciklusa trikarboksilnih kiselina Glikoliza omogućava oksidaciju glukoze u uslovima sa ili bez O 2. U uslovima prisustva O 2,
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-2
Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSvetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Διαβάστε περισσότεραSeminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner
Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim
Διαβάστε περισσότεραGlukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze
Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραCILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραDOLOČANJE)ENCIMSKE)AKTIVNOSTI)V)KLINIČNE)NAMENE)
DLČANJEENCIMSKEAKTIVNSTIVKLINIČNENAMENE 20encimovseru=nskopregledujevkliniki 1954sougotovilipovezanostsrčnegainfarktainpovišanekonc. aspartataminotransferazevserumu danesnarapolagovelikoabzapreciznodoločanjekoncproteinov
Διαβάστε περισσότεραUVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN
CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih GLIKOGEN, ŠKROB Riboza 5-fosfat + NADPH+H + katabolizem fosfoglukonatna
Διαβάστε περισσότεραSvi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013
Metabolizam Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. Kemotrofni organizmi; dobivaju slobodnu energiju gj oksidacijom hranjivih tvari
Διαβάστε περισσότεραInzulin, glukagon i. Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu
Inzulin, glukagon i šećerna erna bolest Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu sudjelovanje u probavi dva važna hormona: inzulin i glukagon (važni za regulaciju metabolizma
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραBIOREGULATORI 13.XII.2016.
BIREGULATRI 13.XII.2016. Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće
Διαβάστε περισσότεραMitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina
Διαβάστε περισσότεραMehanizmidejstvaenzima. Himotripsin
Mehanizmidejstvaenzima Himotripsin Principi katalize Specifična kiselo-bazna kataliza Elektrostatska kataliza Elektrofilna kataliza Nukleofilna kataliza (kovalentna kataliza) Nukleofilna kataliza Opšta
Διαβάστε περισσότεραBIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi
BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA
Διαβάστε περισσότερα9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata
9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata Općenito o metabolizmu ugljikohidrata nakon razgradnje u probavi: -5 najvažnijih biokemijskih procesa u kojima se metabolizira glukoza: 1- glikoliza:
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραBioregulatori bioregulatorima. Koenzimi Vitamini
BIREGULATRI Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće organski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI
CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI Asimilacija azota i sumpora zahtevaju niz biohemijskih reakcija koje spadaju u reakcije sa velikim energetskim zahtevima. Za asimilaciju azota iz nitrata (NO 3- ) potrebna
Διαβάστε περισσότεραDisanje (Respiracija)
Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραLobulus: Funkcionalna jedinica jetre
Fiziologija jetre ANATOMIJA JETRE PORTNI HILUS Lobulus: Funkcionalna jedinica jetre Nepravilna poliedarna prizma ( 0.7x2.0 mm) v.portae a.hepatica laminae hepatis,lamina terminalis Portna trijada Žučni
Διαβάστε περισσότεραFARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. IZVEDBENI PLAN akademska godina 2012./2013. ljetni semestar
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZVEDBENI LAN akademska godina 2012./2013. ljetni semestar Naziv kolegija: Biokemija Naziv studija: Medicinska biokemija Godina i semestar studija:
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα4. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer VITAMINI VITAMINI RASTVORLJIVI U LIPIDIMA VITAMIN A (RETINOL)
VITAMII VITAMII Složena organska jedinjenja koja služe za regulisanje hemijskih procesa u organizmu. Unose se putem hrane iz razloga što ih čovek ne može sintetisati. aziv potiče od latinskih reči vita
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: Biokemija II Voditelj: red. prof. dr. sc. Robert Domitrović Suradnici: doc. dr. sc. Dijana Detel, doc. dr. sc. Jelena Marinić, dr. sc. Sunčica Buljević,
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραGlikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner
Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Čestice glikogena u hepatocitima. Glikogen, čestice za pohranjivanje glukoze, u hepatocitima se nalazi u citoplazmi blizu tubula endoplazmatske
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραRezistencija na insulin - definicije
Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno
Διαβάστε περισσότεραRazgradnja maščobnih kislin. Ketonska telesa H + NAD+ NADH. Pregled metabolizma MK. lipoprotein-lipaza. maščobne kisline.
Razgradnja maščobnih kislin Ketonska telesa Pregled metabolizma MK stradanje computing hranjeno stanje triacilgliceroli v hilomikronih in VLDL kladiščenje maščob maščobno tkivo An overview of fatty acidhormonsko
Διαβάστε περισσότεραIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: BIOKEMIJA Voditelj: prof. dr.sc. Robert Domitrović Suradnici: prof.dr.sc Jadranka Varljen, doc.dr.sc. Dijana Detel, doc.dr.sc. Jelena Marinić, dr.sc. Sunčica
Διαβάστε περισσότερα7. Koenzimi. 7.A. Osnovne značajke koenzima
7. Koenzimi. 7.A. Osnovne značajke koenzima Razlika između organskih kofaktora prostetskih skupina i koenzima: Nije jasno određena u literaturi, jer se bazira samo na jačini vezanja kofaktora za protein
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραPrimenjen. jena enzimologija. 1a. Istraživačke laboratorije 1b. Industrija. 2. Kliničke laboratorije
Primenjen jena enzimologija 1a. Istraživačke laboratorije 1b. Industrija 2. Kliničke laboratorije Klinički aspekti enzimologije Odredjivanje enzimskih aktivnosti za kliničku ku dijagnostiku Enzim bi trebalo
Διαβάστε περισσότερα