1. Osnove radioaktivnosti šta merimo i zašto 2. Interakcija zračenja sa materijom-koji detektor koristimo 3. Mehanizmi detekcije (MERENJE, čime

Σχετικά έγγραφα
NUKLEARNA MEDICINA. Dijagnostka i terapija otvorenim izvorima. 1. Klinički problem. 2. Radiofarmaceutik. 3. Instrumentacija

Akceleratori. Podela akceleratora. Akceleratori su mašine u kojima se naelektrisane čestice (e -, p +, etc.) ubrzavaju dejstvom elektromagnetnih polja

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Digitalna mamografija

Vežba - Doza na otvorenom i u zatvorenom prostoru -

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA


L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

NEUTRONI, FISIJA I KRITIČNOST

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

RADIOHEMIJA.

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Reverzibilni procesi

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRAVILNIK O DETEKTORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA. ("Sl. glasnik RS", br. 4/2017) Član 1

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Interakcija EMG zračenja s materijom. Spektroskopija zvijezda

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Računarska grafika. Rasterizacija linije

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

( , 2. kolokvij)

Kaskadna kompenzacija SAU

VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Moguća i virtuelna pomjeranja

ZRAČENJA. Fotonski detektori. Barbaric,MS1.TS 1

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

Kiselo bazni indikatori

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Brza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square

Atomska jezgra. Atomska jezgra. Materija. Kristal. Atom. Elektron. Jezgra. Nukleon. Kvark. Stanica

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Šta je rizik? Proces opisivanja i karakterizovanja. uje prikupljanje, sastavljanje i analiziranje informacija o riziku; saopštavanjima

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

VAGARSTVO. Merna Nesigurnost: primena kod vaga. 1 t g. Dr. Ličen Hotimir.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Το άτομο του Υδρογόνου

Διπλωματική Εργασία Σου φοιτητή του τμήματος Ηλεκτρολόγων Μηχανικών και Σεχνολογίας Τπολογιστών της Πολυτεχνικής χολής του Πανεπιστημίου Πατρών

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

10. STABILNOST KOSINA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

t H = sec Rg sv

. Iz lonca ključanjem ispari 100 vode za 5. Toplota

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

numeričkih deskriptivnih mera.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Upišite nazive pojedinih delova SAU u blokove na šemi tako da se dobije blok šema SAU. SAU = sistem automatskog upravljanja

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove

Doze u nuklearnoj medicini

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Kratak opis. Realizatori: Novilog d.o.o i Fakultet tehničkih nauka Novi Sad katedra za elektroniku

Transcript:

1. Osnove radioaktivnosti šta merimo i zašto 2. Interakcija zračenja sa materijom-koji detektor koristimo 3. Mehanizmi detekcije (MERENJE, čime merimo) 4. Koliko se i kako "tačno" meri (METROLOGIJA) 5. Kako je merilo sledivo do SI (METROLOGIJA)

Mehanizmi detekcije jonizujućih zračenja

Detekcija jonizujućih zračenja Ljudska čula uopšte ne registruju jonizujuće zračenje Zračenje se: detektuje, identifikuje i meri Indikatori vs. merila Merilo: detektor osetljiv na zračenje + čitač (beleži odziv) Merenje neelektričnih veličina preko električnih Princip rada svih merila jonizujućih zračenja: odgovor na energiju deponovanu zračenjem u njihovom materijalu

Kvaliteti zračenja i opsezi doza

Upotreba merila u zaštiti od zračenja Nivo radioaktivne kontaminacije Jačina doze zračenja u klasifikovanim zonama Monitori zona zračenja Identifikacija i kvantifikacija radioaktivnog materijala Laboratorijski brojači Lične doze u klasifikovanim zonama Lični dozimetri

Potrebne karakteristike merila u zaštiti od zračenja: 1. Merna nesigurnost ( reda 10 %, k=2) 2. Linearnost (Idealno: M= aq+b) 3. Zavisnost od jačine doze (Idealno: M/Q ili dq/dt = const.) 4. Energetska zavisnost (M/Q = f (E) koriguje se pri etaloniranju ) 5. Zavisnost od upadnog ugla 6. Rezolucija i fizičke dimenzije 7. Pogodnost očitavanja

8. Pogodnost korišćenja (ponovno korišćenje, pogodno rukovanje) 9. Vreme odziva (definisano proizvodom RC, potrebno 3-5 vremenskih konstanti da se očitavanje stabilizuje ) 10. Diskriminacija između tipova zračenja 11. Osetljivost (recipročna vrednost faktora kalibracije) 12. Merni opseg 0.1 µsv -10 Sv i šire

MEHANIZMI DETEKCIJE JONIZUJUĆIH ZRAČENJA 1) Jonizacija 2) Scintilacija 3) Termoluminescencija 4) Hemijske promene (hemijski mehanizmi) 5) Toplota (zagrevanje) 6) Biološki mehanizmi

MERILA BAZIRANA NA JONIZACIJI Jonizujuća čestica prolazi kroz materijal i stvara jonski par Sakupljanjem jonskih parova dobija se informacija o zračenju Jonizacija u gasu: Jonizacione komore, Proporcionalni brojači Gajger-Milerovi brojači Jonizacija u poluprovodničkom materijalu: Spektrometri alfa i gama zračenja Lični dozimetri sa Si diodom MOSFET

Gasna multiplikacija (600-950) V, (950-1100) V, > 1200 V, (300-600) V, 10 4 (125 300) V, do 100 V,

Relevantna vremena brojača

Gasom punjeni detektori (jonizacione komore, proporcionalni brojači, GM brojači) DC napon polarizacije Sakupljačka elektroda Polarizaciona elektroda

Gajger-Milerovi brojači (metrološki uslovi) Vrste zračenja: alfa, E>3,5 MeV; beta, E >35 kev; X i gama E >6 kev Ne deli energije: visina impulsa nezavisna od energije Gasovi za gašenje: organski gasovi (etil alkohol) ili halogeni (hlor, brom) + (P-10, 90 % argon +10 % metan) Energetski opseg: 50 kev do 3 MeV u: <20 %, 2 σ Merni opseg: H (10): 10μSv/h - 1 Sv/h Efikasnost ε = f(vrste zračenja): ε beta = 100 %, 1 čestica~1 impuls ε gama = 1 % 100 fotona ~ 1 impuls Gušenje brojača na visokim intenzitetima, brojač u zasićenju NEPOUZDANI za visoke jačine doza

GM-broja brojači indikatori zračenja Indikator: impuls/min Meri : broj događaja jonizacije u jedinici vremena Indikator kontaminacije: - radnih površina, -podova, - ruku, -obuće i odeće, -predmeta

Proporcionalni brojači (metrološki uslovi) Gas punjenja: inertni gas + ugljovodonik (P-10, 90 % argon +10 % metan); butan (alfa-beta); ksenon (beta-gama) Vrste zračenja: alfa, beta, gama, X Energetski opseg: 30 kev do 3 MeV Merni opseg: K 10 ngy/h - 1 Gy/h; H 10 nsv/h - 1 Sv/h u: <15 %, 2 σ Spektroskopija moguća korišćenjem različitih eksternih kola

PROPORCIONALNI BROJAČI-DETEKTORI NEUTRONSKOG ZRAČENJA Bor trifluorid proporcionalni brojač (Anderson-Braunov monitor-"nju "njuškalo ) Gas punjenja: 10 B obogaćenog sa BF 3 (gas punjenja + meta za upadne termalne neutrone) Nuklearna reakcija: 10 B + n 7 Li + α tj. 10 B(n,α) 7 Li Energetski opseg: od intermedijarnih (0,5 ev) do 10 MeV Merni opseg: 20 μsv/h do 20 msv/h Neutronski detektori punjeni BF 3

Helijumski proporcionalni brojač Energetski opseg: termalni (0,025 ev) do 3 MeV Gas punjenja i meta: helijum Reakcija: 3 He + n 3 H + p, odnosno 3 He(n,p) 3 H Neutronski detektor punjen 3 He

Neutronska spektrometrija u zaštiti od zračenja Bonerova sfera bazirana na 3 He proporc.brojaču Energ. Opseg Therm.- 20 MeV Opseg jačine ekv.doze: deo nsv/h do više stotina msv/h

Mehurasti detektori Mikroskopske kapljice suspendovane u gelu Princip rada mehurastih komora (levopre i desnoposle ozračivanja) Detektor sa mehurastom komorom

Jonizacione komore Relativna metoda-zahteva etaloniranje etalonom višeg ranga i sledivost do primarnog etalona I ~ intenzitetu zračenja, reda 10-12 A Merna nesigurnost: najniža u < 5 % (etalonske) u < 20 % Vrste zračenja: alfa, fotoni, beta, termalni neutroni, protoni Energetski opseg: E γ > 10 kev, E β >120 kev Elektrometar ili strujni integrator Build-up kape

MERILA BAZIRANA NA SCINTILACIJI Princip rada: 1) Zračenje proizvodi svetlosni imupls u fosforu 2) Blesak svetlosti (scintilacija) se konvertuje u električni impuls (fotokatoda) 3) Izbačeni e - udarom u dinodu proizvodi 4 sekundarna e - 4) Faktor multiplikacije: 4 n ( n broj dinoda)

Scintilacioni brojači celog tela Whole body counter WBC i Thyroid uptake detectors TUD Vrsta detektora: NaI(Tl) velike zapremine (preko 500 cm 3 ) Namena: in vivo merenje kontaminacije celog tela Mane: ne vrši diskriminaciju vrsta zračenja, uticaj znoja daje lažnu informaciju o povećanju 40 K

MERILA BAZIRANA NA POLUPROVODNIČKIM DETEKTORIMA Prednosti: visoka rezolucija (ograničenje E par e-š ~ 2,98 ev za Ge i 3,62 ev Si, ) u poređenju sa 30 ev za proporcionalni brojač Detektori čvrstog stanja: HPGe, Ge(Li)- spektrometri gama zračenja Si sa površinskom barijerom: spektrometri alfa zračenja Elektronski lični dozimetri sa Si diodom Dose-card- kontrola pristupa

Elektronski lični dozimetri sa Si diodom - aktivni LD Tip detektora: energetski kompenzovana Si didoda u p-n spoju u pakovanju neosetljivom na RF Vrste zračenja: X, gama Energetski opseg: 20 kev 6 MeV u ( k=2)< ±10 % na energiji 137 Cs Merni opseg: H p (10), H p (0,07): 1 μsv/h 1 Sv/h (do 10 Sv/h); 1 μsv 1 Sv ( do 10 Sv)

Poluprovodnički dozimetri (MOSFET) Metal-Oxide Semiconductor Field Effect Transistor Poluprovodnička analogija TLD Osetljivost: (1 3) mv/cgy Nazavisni od: upadnog ugla zračenja, jačine doze, energije, kvaliteta zračenja, I temperature

DETEKTORI BAZIRANI NA TERMOLUMINESCENCIJI Princip rada: -e - oslobođen jonizacijom zarobljen na mestu nesavršenosti kristalne rešetke TL materijala - - zagrevanjem se oslobađa uz emisiju vidljive svetlosti (200 0 C) - - količina svetlosti srazmerna apsorbovanoj dozi - - dalje zagrevanje resetuje TLD (400 0 C) Primena: lična dozimetrija (pasivni), monitoring zračenja u okolini, klinička dozimetrija (in-vivo), dozimetrija polja)

DETEKTORI BAZIRANI NA TERMOLUMINESCENCIJI Metrološki uslovi: Merna nesigurnost: ±5% Merni opseg: 1 μgy do 10 5 Gy Energetski opseg: 10 kev do 10 MeV Prag radijacionog oštećenja:za LiF 50 Gy Feding signala: 2 % - 30 % (zavisno od TL materijala)

TL materijali LIČNA DOZIMETRIJA: Litijum fluorid (LiF:Mn) i Kalcijum fluorid (CaF 2 :Mn) MONITORING OKOLINE: Kalcijum fluorid (CaF 2 :Dy)i Kalcijum sulfatni (CaSO 4 :Dy) DOZIMETRIJA POLJA: Litijum borat (Li 2 B 4 O 7 :Mn) Kalcijum fluorid (CaF 2 :Mn) Oblik TL materijala: prah, toplo-presovane ljuspice, palete, impregnirani teflonski diskovi.

TLD bedž - konfigurisanje kartice za neutrone TLD bedž: dozimetarska kartica + pakovanje + filter (Cd + plastika) Albedo pakovanje: 7 LiF (β, γ) + 6 LiF (n do 0,6 MeV+ γ) 7 LiF meri samo γ 6 LiF- meri γ+n (generisani brzim neutronima koji su upali na telo i reflektovali se unazad) Razlika u očitavanju 7 LiF i 6 LiF daje neutronsku dozu

Rezime mehanizama detekcije Mehanizam Primena Tip merila Medijum Jonizacija Monitoring zračenja 1. Jonizacione komore 2. Proporcionalni brojači 3. Geiger-Müller brojači 4. Detektori čvrstog stanja 1. Gas 2. Gas 3. Gas 4. Poluprovodnik Scintilacija Monitoring zračenja Scintilacioni brojači Kristal ili tečnost Termoluminesc encija Lični dozimetri + polje Termoluminescentni dozimetri (TLD) Kristal Hemijske promene Lična dozimetrija Visoke apsorbovane doze Fotografski film Frike dozimetri CeS dozimetri Fotografske emulzije Razne sumporne smeše Zagrevanjepromena temper. Primarni etalon apsorbovane doze Kalorimetar Čvrsti ili tečnost (grafitni i vodeni, TE) Biološki efekti Akcidenti Biološko tkivo Biološko tkivo