Agencija za odgoj i obrazovanje Education and Teacher Training Agency ISSN 1846-4572
nakladnik Agencija za odgoj i obrazovanje BadaliÊeva 24, 10000 Zagreb www.azoo.hr za nakladnika Vinko FilipoviÊ, prof. sva prava pridræana Agencija za odgoj i obrazovanje urednik Miroslav MiÊanoviÊ grafiëka priprema Iva»ular, Studio grafiëkih ideja tisak Gradska tiskara Osijek, Osijek ISSN 1846-4572 Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Katalog izlazi jedanput godiπnje Tiskano u Hrvatskoj 2007.
Smotra projekata iz podruëja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo 2007. priredile Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, Jasna TomiÊ, Andreja SiliÊ, Tijana VidoviÊ Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2007.
Sadræaj Odgoj za demokratsko gra anstvo i ljudska prava u Europi (Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ) 7 Projekti Projekti u djeëjim vrtiêima 15 Projekti osnovne πkole 33 Projekti srednje πkole 83 Dodaci Program smotre 103 Organizatori smotre 105 Suci / procjenitelji 107 Sudionici smotre 109 Programske teme 114 Upute za suce / procjenitelje 122 Kriteriji za vrednovanje obrane projekta 126
Odgoj za demokratsko gra anstvo i ljudska prava u Europi U svijetu ubrzanih promjena i narastajuêih razliëitosti, potreba za aktivnim, informiranim i odgovornim gra anima veêa je nego ikad do sada. Uloga obrazovanja za takvo gra anstvo danas je opêeprihvaêena. Iako mladi naraπtaji mogu preuzeti dio te demokratske gra anske kulture iz svojih obitelji, to ne moæe biti dostatno za takvu vrstu informiranog i uëinkovitog gra anina kakvog zahtijevaju suvremene demokracije da bi se omoguêio njihov opstanak i razvoj. Sposobnost inteligentnog i odgovornog ukljuëivanja u javni æivot neπto je πto treba biti sustavno pouëavano. Ove tvrdnje iznesene su u priruëniku za nastavnike iz podruëja odgoja i obrazovanja za demokratsko gra anstvo Education for Democratic Citizenship 2001.-2004. Tool on Teacher Training for Education for Democratic Citizenship and Human Rights Education, objavljenom u Strasbourgu 2004., Ëiji su autori Rolf Gollob, Edward Huddleton, Peter Krapf, Maria-Helena Salema i Vedrana SpajiÊ Vrkaπ. Promjene u tradicionalnom modelu gra anstva Ideja obrazovanja za demokratsko gra anstvo nije nova. Elementi odgoja za demokratsko gra anstvo postojali su u raznim europskim zemljama veê niz desetljeêa. Teæiπte takvog odgoja bilo je na tome da se uëenike informira o politiëkom sustavu, o ustavu njihovih zemalja, uz koriπtenje formalnih metoda pouëavanja i uëenja. Oni su stjecali znanja kako poπtovati zakon i kako glasovati na javnim izborima. Me utim, suvremeni uvjeti æivota i rada traæe naraπtaje osposobljene za cjeloæivotno uëenje. Stoga se redefiniraju cjelokupni kurikulumi, odnosno cjelokupni sustavi uëenja i pouëavanja, ciljevi i naëini uëenja te sukladno tome naëini vrednovanja kvalitete osposobljenosti uëenika. Dolazi do rotacije u kurikulumu, od kurikuluma utemeljenog na obrazovnim sadræajima prema kurikulumu utemeljenom na razvoju kompetencija 7
uëenika (content based curriculum competence based curriculum). U europskom referentnom okviru za cjeloæivotno uëenje utvr eno je osam kljuënih kompetencija koje uëenici europskih zemalja trebaju steêi u nacionalnim obrazovnim sustavima. Teæiπte nije viπe samo na reproduktivnim znanjima veê i na vjeπtinama i stavovima vaænima za daljnji razvoj steëenih znanja i za cjeloæivotno uëenje. U tom kontekstu redefinira se i uloga demokratskog gra anstva, koje svojim aktivnim metodama uëenja i pouëavanja pruæa podrπku drugim predmetima kroz sustav dodiplomskog obrazovanja i stalnoga struënog usavrπavanja nastavnika. Uloga VijeÊa Europe u kasnim devedesetim godinama Obrazovanje za demokratsko gra anstvo postalo je, pod utjecajem VijeÊa Europe, opêi cilj obrazovne politike u Europi pod kraj 90-ih godina proπlog stoljeêa. Dva su politiëka dokumenta obiljeæila ovaj trend: Rezolucija usvojena na stalnoj konferenciji ministara obrazovanja, odræana u Krakovu od 15. do 17. listopada 2000. i Preporuka Komiteta ministara VijeÊa Europe zemljama Ëlanicama o obrazovanju za demokratsko gra anstvo 2002. godine. Aktivno gra anstvo i socijalna kohezija tako er su vaæni ciljevi Europske unije istaknuti u Lisabonskoj strategiji donesenoj 2000. godine. Operativnije su razra eni u veê spomenutom Europskom okviru kljuënih kompetencija za cjeloæivotno uëenje, donesenom u studenome 2004. godine. UnatoË tome πto su u veêini zemalja Ëlanica VijeÊa Europe uëinjeni veliki pomaci u primjeni odgoja za demokratsko gra anstvo postojala je potreba da se utvrdi stvarno stanje u pojedinim zemljama i da se zatvori raskorak izme u deklarativnog i ostvarenog. Stoga je 2005. godina proglaπena Europskom godinom gra anstva, kada su zemlje Ëlanice ponovo mogle kritiëki sagledati stanje odgoja za demokratsko gra anstvo kod sebe i drugih. Izme u 1997. i 2005. VijeÊe Europe je razvilo koncepte, metode, modele, priruënike za nastavnike i promoviralo primjere dobre prakse. Dodiplomsko obrazovanje i struëno usavrπavanje uëitelja Postalo je razvidno da su za uspjeπnu primjenu odgoja za demokratsko gra anstvo i ljudska prava presudni obrazovanje i struëno usavrπavanje uëitelja. Bilo je vaæno sagledati kako se ono ostvaruje u pojedinim zemljama 8
i kakvu vrstu potpore VijeÊe treba razviti. U svibnju 2005. godine odræana je konferencija o dodiplomskom πkolovanju uëitelja i njihovu stalnom struënom usavrπavanju. Sastanak i razmjena informacija i ideja me u mnogim edukatorima s razliëitim iskustvima rezultiralo je u poboljπanoj strategiji i programima obrazovanja i struënog usavrπavanja uëitelja, poboljπanom setu didaktiëkog materijala za struëno usavrπavanje uëitelja, zatim u poboljπanoj i proπirenoj mreæi suradnje me u ustanovama za obrazovanje i usavrπavanje uëitelja te u sve boljoj suradnji izme u vladinih ustanova za odgoj za demokratsko gra anstvo i ljudska prava i nevladinih organizacija. Tom je prigodom Mady Delvaux-Stehres, ministrica obrazovanja Luksemburga, istaknula da uëenje bez svjesnosti rezultira ruinom duπe, πto znaëi da sve uëenje mora biti popraêeno refleksijom i osjeêajem odgovornosti. To je razlog zbog kojeg se misija πkole ne moæe limitirati na prijenos znanja, veê se mora staviti naglasak na etiëke vrednote na svakoj razini obrazovanja. Te vrednote trebaju biti prenoπene u obitelji i u ustanovama, Ëija je uloga danas znaëajno umanjena, stoga πkola mladima treba prenositi vrednote solidarnosti, snoπljivosti, demokracije, interesa za druge kulture, πto Êe ih pripremiti za aktivnu ulogu u druπtvu. Ukratko, πkola treba pridonijeti duhu gra anstva. To nije laka zadaêa, jer moæemo vidjeti nedostatke demokratskog gra anstva u naπim druπtvima. Ti se nedostaci, rekla je, manifestiraju u indiferentnosti prema politiëkim izborima, nedostatku informacija i nedostatku interesa za politiëke poslove. Demokratsko gra anstvo nema zadaêu razviti slijepu posluπnost prema politiëkim institucijama, veê ohrabriti i osposobiti kritiëki participatorni pristup æivotu. Duh gra anstva zahtijeva da odluke koje se donose na najviπim razinama slijede pravila zakona, poπtuju prava i da oni koji donose ove odluke uzimaju u obzir da one trebaju biti u interesu svih gra ana, istaknula je te upozorila da mladi neêe biti viπe ukljuëeni ako su osposobljeni samo za transmisiju znanja. Stoga postoji potreba za viπe iskustvenog uëenja, da se u πkoli uëi poπtovanju, mirotvornom rjeπavanju sukoba, i da se omoguêi uëenicima ukljuëenost u donoπenje odluka. 9
Imigracije, novi socijalni fenomen s kojim se suoëava Europa dovodi do toga da πkole trebaju pomoêi uëenicima iz razliëitih kulturnih sredina da nauëe æivjeti zajedno. U samom je Luksemburgu viπe od treêine populacije stranog porijekla, a svima treba omoguêiti da razviju svoje sposobnosti i steknu odgovarajuêe kvalifikacije. HoÊe li uëenici steêi demokratske vrednote, ovisi o pedagoπkoj kompetenciji uëitelja i imidæu kojeg su stekli kod uëenika. U 2005. godini VijeÊe Europe objavilo je priruënik za dodiplomsko obrazovanje i struëno usavrπavanje uëitelja U njemu se obrazlaæe potreba za uëinkovitijim sustavom obrazovanja i usavrπavanja uëitelja, mehanizmima i strukturama potpore na politiëkoj i provedbenoj razini, kompetencijama koje trebaju imati uëitelji da bi ukljuëivali odgoj za demokratsko gra anstvo (naime, polazi se od pretpostavke da su svi uëitelji ujedno uëitelji demokratskog gra anstva), procesima i metodama obrazovanja i usavrπavanja, iznose se preporuke i studiji sluëaja iz pojedinih zemalja. U tijeku je rad na modelima certificiranja uëitelja koji Êe biti preporuëeni kao pomoê za uspjeπno rjeπavaje tog problema. Raskorak izme u proklamirane i provedbene razine U preglednom istraæivanju objavljenom u sveeuropskoj studiji o obrazovanju za demokratsko gra anstvo 2004. godine (All-European Study on Education for Democratic Citizenship Policies, Council of Europe, Strasbourg, 2004.), utvr eno je da sve europske zemlje imaju otvoreno deklarirane politiëke ciljeve vezane za demokratsko gra anstvo. Naglasak na takvom obrazovanju na nacionalnim razinama upuêuje na nove politiëke okolnosti u Europi. U navedenom istraæivanju pokazalo se da su europske zemlje zabrinute za stanje njihovih vlastitih demokracija i za kontinuiranu eroziju civilnog ili gra anskog kapitala (civic kapital). Politika obrazovanja i obrazovanje za demokratsko gra anstvo smatraju se nepogreπivim sredstvima za konsolidiranje demokracije u njihovim druπtvima. UnatoË velikim povijesnim, kulturnim, socijalnim i vjerskim razlikama me u europskim zemljama, svi ustavi ukljuëuju temeljna naëela demokratskog gra anstva. To su ujedno tri temeljne vrednote VijeÊa Europe: 10
poπtovanje ljudskih prava, pluralna demokracija i vladavina prava. Utvr eno je i to da provedba te politike Ëesto ostaje na deklarativnoj razini i da nedostaje kvalitetna provedbena razina. Na primjer, samo nekoliko europskih zemalja ima ukljuëeno obrazovanje za demokratsko gra anstvo u dodiplomsko obrazovanje nastavnika. U nekim su zemljama programi za demokratsko gra anstvo sastavni dio reformskih procesa i ukljuëeni su na opêoj programskoj razini. U tom sluëaju mjere za provo enje tih programa nisu dovoljno vidljive (na primjer Danska, Finska, NjemaËka, Ma arska, Italija, Nizozemska, Norveπka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Turska). U nekim je zemljama u zakonu o obrazovanju utvr en poseban predmet pod nazivom gra anstvo ili gra ansko obrazovanje (na primjer Austrija, Cipar, Latvija, Luksemburg). Mjesto u kurikulumu U navedenoj studiji istraæene su lokacije demokratskog gra anstva u formalnom kurikulumu iz sljedeêih razloga: Nacionalni kurikulum je glavni instrument za provedbu politike obrazovanja za demokratsko gra anstvo. Formalni kurikulum je pretpostavka za stjecanje temeljnih znanja, vjeπtina i stavova o demokraciji i omoguêava stjecanje gra anske i socijalne kompetencije. Formalni kurikulum predstavlja vidljivu stranu obrazovne situacije u πkoli. To je centar pozornosti za uëitelje i roditelje, jer vodi πkolskom ocjenjivanju i zavrπnim svjedodæbama. U odnosu na mjesto u kurikulumu πirom Europe postoje velike razliëitosti. Demokratsko gra anstvo pojavljuje se kao poseban predmet s vlastitim mjestom u tjednom rasporedu, njegovi se sadræaji ukljuëuju kroz posebne kroskurikularne teme raπirene kroz sve predmete, ali se ponegdje javljaju i kao integrirani programi kroz cijeli kurikulum, te kao kombinacija posebnog predmeta, integriranih programa i kroskurikularnih sadræaja. U istraæivanju je utvr en sljedeêi raskorak. Naime, iako sve zemlje tvrde da je obrazovanje za demokratsko gra anstvo prioritetni cilj, postojeêe mjesto u kurikulumu dokazuje da se ono nedostatno ostvaruje. To znaëi da ima slabu poziciju u odnosu na ostale predmete (one iz kojih se 11
dobivaju ocjene, koji ulaze u zavrπne svjedodæbe, koji ulaze u zavrπne i razredbene ispite), premalo vremena u tjednom rasporedu sati (1-2 sata), neobvezan kurikularni status, neodre en identitet u sluëaju integriranog i kroskurikularnog pristupa. Ovaj zakljuëak odnosi se Ëak i na Zapadnu Europu koja ima dugotrajno iskustvo u obrazovanju za demokraciju. U Engleskoj je, na primjer, 2002. uveden Nacionalni kurikulum za demokratsko gra anstvo za uëenike od 11 do 16 godina, od kada se formalno nadzire i ocjenjuje (prema www. citizenshipfoundation.org.uk). U Španjolskoj je do 2006. demokratsko gra anstvo bilo rasprπeno kroz sve predmete, a od 2006. uvedeno je i kao poseban predmet. Spomenutim sveeuropskim istraæivanjem o ovom podruëju obrazovanja utvr eno je da postoji raskorak izme u deklarativnog zalaganja za demokratsko gra anstvo i njegova formalnog poloæaja u kurikulumu. Na razini poboljπanja πkolske organizacije u Europi, mnogi su procesi izravno povezani s ciljevima obrazovanja za demokratsko gra anstvo. To su procesi decentralizacije donoπenja odluka, sudjelovanje uëenika u donoπenju odluka, demokracija u æivotu πkole, osiguranje kvalitete, povezivanje πkole i lokalne zajednice. U tom kontekstu studija je zabiljeæila brojna poboljπanja inspirirana ciljevima obrazovanja za demokratsko gra anstvo. Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ viπa savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje 12
Projekti
Projekti u djeëjim vrtiêima
Nakon usvajanja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo od Vlade Republike Hrvatske potkraj 1999., program je postao obavezni dio odgojno-obrazovnog djelovanja unutar odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. ZnaËilo je to njegovo sustavno planiranje, provo enje i vrednovanje odnosno ugra ivanje u razliëite programe predπkolskog odgoja i na taj je naëin naglaπena vaænost predπkolskog odgoja u odgojno-obrazovnom sustavu, koji je primjenom Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo dobio na kvaliteti, u smislu izgra ivanja cjelovite i cjeloæivotno usmjerene koncepcije odgoja i obrazovanja koja je posebno usmjerena na usustavljenje znanja, vjeπtina, vrijednosti i stavova koje mora usvojiti svaki pojedinac kao Ëlan humano usmjerenog demokratskog druπtva. Ulogu nositelja struënog usavrπavanja iz ovog podruëja preuzela je Agencija za odgoj i obrazovanje. Mnogi autori istiëu vaænost rane dobi te kaæu da je ono kritiëno za razvoj svakog pojedinca. Tako er istiëe se nuænost i vaænost provo enja osmiπljenih programa i usmjeravanja druπtvene pozornosti i brige za svu djecu jednako. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo tako je znaëio novi doprinos humanistiëkorazvojnoj koncepciji vaæeêeg Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predπkolske djece (1991), njegovoj primjeni u praksi te obvezu preispitivanja pedagoπke prakse, obogaêivanja zadaêa, sadræaja, metodike i vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa i postignuêa. U predπkolske programe ugra ene su obveze iz Konvencije o pravima djeteta (1989). PodruËja koja popisuje Smotra (osobna prava i prava drugih, pravo na zdravu okolinu i pravo na upoznavanje i oëuvanje kulturne baπtine) pojedinaëno i u cjelini usmjeravaju na ostvarivanje prava i odgovornosti 16
djece i drugih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, cjelovit pristup djetetu, interdisciplinarnost u pristupu sadræajima za ljudska prava i odgovornosti, potvr ivanje æivotnih vrijednosti, pozitivnih stavova prema sebi i drugima te razvijanje vjeπtina potrebnih za æivot u demokratskoj zajednici. Za ovogodiπnju Smotru prijavljeno je 26 projekata, a Dræavno povjerenstvo za provedbu smotre projekata iz podruëja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo prihvatilo je 13 projekata. Broj prijavljenih projekata nije odraz pedagoπke prakse unapre ivanja primjene prava djece jer odgojno-obrazovni programi vrtiêa to podruëje postavljaju kao bitne zadaêe unapre ivanja odgojnoobrazovnog procesa, πto se odraæava na ostale dimenzije programa: organizaciju, materijalne uvjete, njegu i skrb za zdravlje, struëno usavrπavanje te suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom. U daljnjem Êemo radu posebno nastojati na boljoj povezanosti i timskom radu svih sudionika odgojno-obrazovnih procesa u djeëjim vrtiêima, teoretiëara s fakulteta i viπih savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje, posebice u smislu poticanja i odræavanja struënih rasprava i dijaloga vezanih uz unapre ivanje odgojno-obrazovne prakse u predπkolskim ustanovama. Tako er Êemo nastojati na intenzivnijem i boljem struënom usavrπavanju na regionalnoj i æupanijskoj razini te stvaranju mreæe koordinatora iz podruëja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo. Proπlogodiπnja Smotra bila je poticaj za dalje kritiëko promiπljanje i ostvarivanje novih pristupa u zadovoljavanju potreba djece u institucionalnom kontekstu. Sve je oëitije usmjeravanje na stvarni æivot djece i odraslih i njihove potrebe, a manje na izravno pouëavanje o pravima. I ova Smotra imat Êe odjek u praksi predπkolskog odgoja, πto Êe utjecati i na tematiku struënih skupova, posebice æupanijskih struënih vijeêa, na kojima se iznose iskustva iz prakse te na kojima sudjeluje mnogo veêi broj odgajatelja odre enog podruëja u æupanijama i gradovima RH. 17
1. DjeËje slavonsko sijelo Tematsko podruëje Ponos i Ëuvanje kulturne baπtine Cilj projekta Upoznavanje, prenoπenje i Ëuvanje dijela tradicijske kulturne baπtine lokalnog zaviëaja. Nastavljanje tradicije πokaëkih sijela u djeëjem vrtiêu kroz suradnju s predstavnicima lokalne zajednice, roditeljima, πkolama, javnom upravom, civilnim sektorom, turistiëkom zajednicom DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê MaslaËak, BraÊe RadiÊa 43, 31 222 Bizovac Tel./faks: 031-657-431; E-poπta: Voditeljice projekta Slavica SabljiÊ Ivana KuiÊ Ivana KarjakoviÊ Djeca 26 Saæetak projekta U vremenu brzine, obilja razliëitih informacija i velikih tehnoloπkih promjena, kao pojedinci i druπtvo sve viπe gubimo dodir s korijenima, kulturom, obiëajima i vrijednostima naπih predaka u lokalnoj zajednici. Svjesne bogatstava igara, priëa, pjesama, obiëaja, noπnji i narodnih rukotvorina, odgojiteljice vrtiêa odluëile su pokrenuti, na razini ustanove, kulturnu manifestaciju DjeËje slavonsko sijelo. Time smo, pored ostaloga, æeljeli stvoriti svojevrsnu prepoznatljivost ove ustanove u sklopu mreæe predπkolskih ustanova OsjeËko-baranjske æupanije. 18
2. Kako djeca jasliëke dobi æive svoja prava: Otvorena vrata Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih. Djetetova razvojna prava: pravo na izbor, uëenje, zabavu i igru. Cilj projekta Izgraditi kulturu u kojoj æivjeti i razumjeti djetetova prava prerasta u odgojni i æivotni stil institucije djeëjeg vrtiêa. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Vrbik, Gagarinov put 10, 10 000 Zagreb Tel./faks: 01-6199-540, 6196-868; E-poπta: info@vrtic-vrbik.hr Voditeljice projekta Mirjana kegro Milena KovaËiÊ Iva IvankoviÊ Ana Paraker Katica KuljaπeviÊ Davorka CrnkoviÊ dr. sc. Biserka PetroviÊ SoËo Djeca 36 Saæetak projekta Pruæanjem prilika djetetu da upoznaje prostore u kojima se odvija æivot i uëenje djece i odraslih u djeëjem vrtiêu pruæili smo i prilike za uëenje i ostvarivanje multiplih socijalnih interakcija, koje su opet prilike za uëenje; uëenje preko modela socijalno kompetentnijeg djeteta. Dobno i individualno primjerenim, poticajnim materijalima za uëenje utjecali smo na ostvarivanje moguênosti viπestrukih izbora, razumijevanje, razvijanje umijeêa i vjeπtina djeteta rane dobi. Vaænost ranih godina, posebice iskustava u prve tri, presudne su za daljnji Ëovjekov razvoj, uëenje i æivot. UËiti i æivjeti svoja prava dijete treba zapoëeti πto ranije. 19
3. Osnaæivanje djece u zauzimanju za sebe i podrπka nenasilju Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta DugoroËni doprinos izgra ivanju djece u osobe koje su razvile svoje potencijale, koje uspostavljaju i ostvaruju kvalitetne me uljudske odnose, koje poπtuju i πtite svoja prava i prava drugoga i koje podræavaju nenasilje. KratkoroËni kreiranje odgojne sredine u kojoj dijete moæe æivjeti svoja prava, sredine u kojoj se razliëitosti poπtuju i uvaæavaju; osnaæivanje djeteta u pozitivnim vrijednostima; doprinos djetetovu samospoznavanju u razliëitim aspektima i u kontinuitetu; osnaæivanje djece u zauzimanju za sebe i pouëavanje strategijama zaπtite zauzimanja za svoja prava u potencijalno opasnim situacijama; proπirivanje znanja odraslih o djetetovim pravima, o problemima nasilja i naëinima prevencije; jaëanje odraslih u prepoznavanju situacija u kojima su ugroæena djeëja prava od strane vrπnjaka i odraslih i u spremnosti zastupanja i zaπtite njihovih prava; promicanje djeëjih prava opêenito. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Leptir, Ivana Gorana KovaËiÊa 20, 10 360 Sesvete Tel./faks: 01-2002 321, 2000-824; E-poπta: tajnica@dv-leptir.hr Voditeljice projekta Valentina Cerinski Miπela Combaj Marijana FranËeviÊ Marija JuriπiÊ Marica KelËec Mirjana Matovina Nataπa Pahernik Melita PeriÊ 20
Lidija Pπijanski Melita ZebiÊ Djeca 141 Saæetak projekta Pravo svake osobe je pravo na æivot u okruæenju u kojem Êe se osjeêati slobodno, sigurno, jako i zaπtiêeno. Odgoj za nenasilje je jedan aspekt odgoja za ljudska prava. Suprotstavljati se nasilju, onemoguêavati njegovu pojavnost i πtititi svoja prava i prava drugoga moguêe je odgajanjem nenasilne djece njihovim osnaæivanjem u pozitivnim vrijednostima (jaëanje djetetove liënosti, osobito samopouzdanje i samopoπtovanje, samokontrolu, moralni razvoj, samostalnost, odgovornost), izgra ivanjem odnosa s drugima (jaëanjem socijalnih kompetencija, prosocijalnih ponaπanja i tolerancije), promoviranjem pozitivnih stavova i vrijednosti i obuëavanjem strategijama koje Êe im omoguêiti da se i sama odupru zastraπivanju i nasilniëkom ponaπanju. 21
4. Aktivno dijete, aktivan roditelj, aktivna zajednica; interakcija vrtiêa i zajednice Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta Ostvarivanje prava djeteta u zajednici, jaëanje osjeêaja pripadnosti, pozitivna djelovanja i odgovoran odnos prema svemu πto nas okruæuje jaëanje partnerskog odnosa s roditeljima i senzibilizacija lokalne zajednice i ukljuëenost za dobrobit, potrebe i prava djece. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Botinec, Zlatarova Zlata 67, 10 020 Zagreb Tel./faks: 01-6545-905, 6545-906, 6545-339; E-poπta: djecji-vrtic-botinec@zg.htnet.hr Voditeljica projekta Mirjana MalagiÊ Djeca 7 odgojnih skupina Saæetak projekta Djeca stjeëu svoja prva iskustva te formiraju vrijednosni sustav u obitelji (uæoj i πiroj), no utjecaj vrtiêa i lokalne zajednice u predπkolskoj je dobi tako er znaëajan. To pruæa razliëite moguênosti vrtiêima da, osim profesionalne, preuzmu i vaænu druπtvenu ulogu. PomoÊu projekata vezanih uz odgoj za nenasilje i mir, prihvaêanje razliëitosti, baπtinu, zaπtitu okoliπa, zdravog naëina æivota, zajedno se s djecom i roditeljima, uz suradnju lokalne zajednice, mijenja i vizualni i vrijednosni identitet vrtiêa. Naglasak je na aktivnosti djece u zajednici, uëenju o odgovornosti iskustvenim putem, aktivnosti roditelja kao partnera u stvaranju, realizaciji i financiranju razliëitih projekata i programa. 22
5. Pet jezika ljubavi Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta OmoguÊiti djetetu postupnu i olakπanu prilagodbu i boravak djeteta u kolektivu kroz kontinuitet istovjetne stimulacije u obitelji i jaslicama. Kroz ovakav pristup uspostaviti nove oblike partnerstva s roditeljima. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Radost, Ljubijska bb, 10 000 Zagreb Tel./faks: 298-8573, 285-1437; E-poπta: dv.radost@zg.htnet.hr Voditeljice projekta Mira FraniÊ Nada BrckoviÊ Vesna MariÊ Ljubica Duspara Djeca JasliËka skupina Saæetak projekta Svakodnevnim ritualima masaæe i multimodalne stimulacije u obogaêenoj okolini omoguêiti pravo djeteta na individualan pristup u poticaju razvoja svih njegovih potencijala. Projekt je dio Programa kontinuirane emocionalne i senzorne stimulacije djece od 0-3 godine æivota. Tijekom provedbe projekta primijeêeni su pomaci u trajanju i kvaliteti prilagodbe te su izostale teπke reakcije tijekom prilagodbe djece na jaslice. Postignuta je viπa razina razumijevanja, povjerenja i sigurnosti odgojitelja i djeteta kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju (ostvarena je emocionalna privræenost). Uspostavljeni su novi oblici suradnje i partnerstva s roditeljima te su na taj naëin ojaëane roditeljske kompetencije. U pripremanju i provo enju projekta sudjelovali su i treneri Cro SPEH udruge. 23
6. PetrinjËica/rizniËari zaviëajne baπtine Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta Upoznavanje tradicionalnih vrednota, njegovanje kulturne baπtine i razvijanje nacionalnog i kulturnog identiteta. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê PetrinjËica, I. B. MaæuraniÊ 12, 44 250 Petrinja Tel./faks: 044-813-160, 044-812-134 Voditeljice projekta Viπnja Vukπa Marija PavletiÊ Tintor Gordana PeÊirko Djeca Djeca odgojnih skupina Zvjezdice i Bambi Saæetak projekta U nastavku projekta djeca su osvijestila i spoznala da njihov zaviëaj, osim prirodnih ljepota, ima i svoju duhovnu vrijednost koju sadræavaju tradicija i obiëaji. Djeca su njegovala ljubav prema kraju u kojem æive, njegovoj proπlosti i tradicionalnim vrijednostima te razvijala nacionalni i kulturni identitet. Povezivali su se i zajedniëki djelovali na prikupljanju i njegovanju kulturne baπtine na relaciji vrtiê roditeljski dom πira druπtvena zajednica. Projekt nije zavrπen jer je naπa kulturna baπtina neiscrpno vrelo s kojeg moæemo utaæiti djeëju æelju za doæivljavanjem i istraæivanjem. 24
7. Imam pravo osjeêati Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta Poticanje razvoja emocionalne inteligencije provedbom Programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê CvrËak, Trg dr. Antuna StarËeviÊa, 33 000 Virovitica Tel./faks: 033-801-545, 801-545; E-poπta: djecji.vrtic-cvrcak@vt.t-com.hr Voditeljice projekta Vlatka»erni Sandra Moslavac Djeca 33 Saæetak projekta Kroz projekt je protkano nastojanje da se poπtuju naëela rada u podruëju odgoja za ljudska prava u sustavu predπkolskog odgoja. Dijelovi projekta su: 1. Temeljne emocije (prepoznavanje i njihovo imenovanje) 2. Ja i emocije 3. Emocije na relaciji (dijete-dijete, dijete-roditelj, dijete-odgojitelj) 25
8. Etno projektima u djeëjem vrtiêu spaπavamo kulturnu baπtinu Tematsko podruëje Ponos i Ëuvanje kulturne baπtine Cilj projekta Upoznavanje kulturne baπtine DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Neven, 52 210 Rovinj Tel./faks: 052-811-217; E-poπta: Voditeljica projekta Karmen UljaniÊ Djeca Mjeπovita skupina od treêe godine do polaska u πkolu (27 djece) Saæetak projekta Djeca u vrtiêu u Rovinjskom selu uz pomoê odgojitelja i roditelja rade na upoznavanju, ali i na oëuvanju kulturne baπtine i obnavljanje tradicije. Spoznaje i postignuêa ove su godine bila vezana za etno programe Kako je to nekad bilo i Spasimo kaæune. Kako je to nekad bilo naziv je aktivnosti (priredbe) koja se u vrtiêu odræava joπ od 1991. Na ovogodiπnjoj priredbi djeca, roditelji i gosti prikazali su tradicijske svadbene obiëaje Istre, Hrvatske, Bosne, Kosova. Priredba je bila kruna svih aktivnosti koje su djeca proradila tijekom provo enja programa. Spasimo kaæune je akcija pronalaæenja zapuπtenih i zaboravljenih kaæuna i zaπtita od ruπenja. Ukupno do sada djeca u zaπtitila 22 kaæuna. 26
9. Slavonija u djeëjim srcima Tematsko podruëje Ponos i Ëuvanje kulturne baπtine Cilj projekta Izgra ivanje pozitivnih stavova u djece rane dobi prema potrebi oëuvanja prirodne i kulturne baπtine te prihvaêanju razliëitosti ljudi i krajeva u kojima æive. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Kolijevka, Izidora Krπnjavog 15, 32 1000 Vinkovci Tel./faks: 032-354-377; E-poπta: elizabeta2510@yahoo.com Voditeljice projekta Vinka Dæakula Snjeæana IviÊ Elizabeta MatkoviÊ Djeca 45 Saæetak projekta Projekt je pokrenut za vrijeme VinkovaËkih jeseni. Noπnje su djeci bile na dohvat ruke i tako je krenulo upoznavanje s ljepotama Slavonije. Kroz projekt djeca su nauëila biti odgovorna prema svojoj baπtini i svemu πto nas okruæuje, nauëili su cijeniti vrijednost rada, poticali su nenasilje i mir, zajedniπtvo, poπtivanje i pomaganje. Kroz cijeli projekt doπla je do izraæaja djeëja kreativnost i domiπljatost, a postali su vjeπtiji u pregovaranju, me usobnoj suradnji i zajedniëkom traæenju rjeπenja. 27
10. Djeca imaju pravo na mir i tiπinu Tematsko podruëje Pravo na zdravu okolinu Cilj projekta Razvijati kod djece ekoloπku osjetljivost za okruæenje u kojem æive, omoguêiti razliëite prilike za stjecanje iskustava i uëenje o svijetu koji ih okruæuje na neposredan i djeci primjeren naëin. DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Sunce, VeslaËka 1, 23 000 Zadar Tel./faks: 023-236-410, 023-235-023; E-poπta: Voditeljice projekta Rozana BogdaniÊ Zorka Perica Djeca Mjeπovita odgojna skupina (15-18 djece) Saæetak projekta Velika buka s obliænjeg gradiliπta, blizina gradske prometnice, djeca koja se u tim uvjetima nadglasavaju te novo upisan djeëak koji je neprestano zatvarao uπi bili su poticaj za nastanak ovog projekta. Razgovarali smo s djecom o buci i njenoj πtetnosti za zdravlje. Djeca su rekla da ih smeta kada se viëe, da kod kuêe tiho gledaju crtiêe jer roditelje smeta glasno gledanje crtiêa. Roditelji su nam prikupili Ëasopise National Geographic, Geo i enciklopedije Svijet oko nas, Faktopediju, sliëice i fotografije izvora buke. Djeca us posjetila obliænje gradiliπte. Dogovoren je i posjet tiskari te su tako i usvojili nova znanja o πtetnim utjecajima na okolinu. 28
11. Zajedniπtvo u igri Tematsko podruëje Osobna prava i dogovornosti i prava drugih Cilj projekta UkljuËivanje djece u igraonice opêeg tipa, socijalizacija kroz igru i obogaêivanje æivota djece. Druπtvo Naπa djeca Tuhelj, 49 215 Tuhelj Tel./faks: 049-556-105; E-poπta: snjezana.romic@kr.t-com.hr Voditeljice projekta Valentina Kunπt Vlatka MateËiÊ Djeca Djeca iz opêine Tuhelj od tri do πest godina starosti Saæetak projekta U Tuhelju ne postoji vrtiê i zato je postojala potreba okupljanja i rad s djecom prije polaska u πkolu. Program igraonice osmislili su voditelji na osnovi potreba djece, aktualnosti godiπnjih doba i zbivanja u okruæenju. Roditelji su iskazali zadovoljstvo i sudjeluju u davanju prijedloga za rad igraonice. Nakon dvije godine rada igraonice rezultati su pokazali da su djeca koja su bila ukljuëena u igraonicu savladala socijalne vjeπtine i usvojila kulturu opho enja, πto im sve pomaæe dalje u πkoli i u prilago avanju na nove osobe. 29
12. to su jeli naπi stari? Tematsko podruëje Upoznavanje kulturne baπtine i obiëaja Cilj projekta SaËuvati, od zaborava, nekadaπnji naëin æivljenja s posebnim naglaskom na stara jela (jela koja su zaboravljena ili se rijetko pripremaju) DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Poæega, K. Kreπimira 32a, 34 000 Poæega Tel./faks: 034-318-076, 034-318-077; E-poπta: djecji-vrtic-pozega@po.htnet.hr Voditeljice projekta Nedjeljka Ivaniπ, odgojiteljica Djeca 37 djece Saæetak projekta Upoznavanje tradicijskih obiëaja svoga kraja, a posebno jela koja su zaboravljena (djeca su nauëila jesti i ta jela). 30
13. Od retaja do unikata Tematsko podruëje Ponos i Ëuvanje baπtine Cilj projekta OËuvati kulturnu baπtinu, njegovati tradiciju na temeljima proπlosti i graditi buduênost s prepoznatljivim identitetom DjeËji vrtiê DjeËji vrtiê Radost, jedinica Popaj, BenkovaËka 2, 21 000 Split Tel./faks: 021-502-499; E-poπta: Voditeljice projekta Gordana KrasniÊ Tatjana Kljanak Djeca 28 djece Saæetak projekta 1. Novi pojmovi, saznanja (πto znam, πto æelim saznati) 2. Otvaramo niz pitanja, traæimo odgovore te povezujemo situacije 3. Djeca od doæivljenog i nauëenog, stvaraju glazbeno-scenski igru, izloæbu likovnih uradaka, osvrti roditelja 31
Projekti osnovne πkole
1. Malim koracima do bolje igre Tematsko podruëje projekta Projektna nastava iz demokratskog gra anstva projekt gra anin Cilj projekta Na jednom dijelu πkolskog igraliπta montirati sprave koje bi nam upotpunile satove tjelesne kulture i slobodno vrijeme uëenika u boravku Poticati me usobno druæenje i pravo na igru Poticati uëenike na timski rad i me usobnu suradnju Škola OŠ Josipa RaËiÊa, Srednjaci bb, 10 000 Zagreb Tel.: 01-3844-970; Faks: 01-3844-970; E-poπta: os-zagreb-063-skole@t-com.hr Voditeljice projekta Dragana Rakonca Renata Horvat UËenici Luka Bulja, Ema Žuæul, Tea Arbutina, Vjeran Pezdirc, Luka JeleniÊ, Katarina Fortuna Opis projekta Izbor problema na satovima razrednika razgovarajuêi djeca uoëavaju probleme koji ih muëe analizirajuêi ankete koje su ispunjavali na temu igra, odabiru jedan problem odluëuju se za projekt vezan uz nabavku sprava za πkolsko igraliπte pripremanje dokumentacijske mape u koju Êemo spremati sve o odabranom problemu upoznajemo ravnatelja i pedagoga o naπoj odluci 34
Istraæivanje problema istraæujemo razliëite zakonske odredbe (Konvencija o pravima djeteta) prouëavanje zakona i propisa koji se odnose na problem praêenje tiska i ostalih medija koji govore o sliënom problemima i naëinima njihova rjeπavanja prikupljanje razliëitih informacija sa interneta (izgled sprava) posjet tvrtki Redox koja izra uje sprave za parkove i igraliπta istraæivanje o sigurnosti tih sprava Oblikovanje moguêih rjeπenja iz dva odjeljenja odabiremo po 8 uëenika iz svakog razreda (ukupno 16) koji æele i mogu prihvatiti ovaj vaæni posao dijelimo ih u skupine gdje svaka raspravlja i oblikuje najbolji naëin rjeπavanja problema veêinu posla ipak obavljamo zajedno jer uëenici tako viπe vole Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problema uëenici obrazlaæu pristup odabranim problemima raspravljaju o jakim i slabim stranama ponu enih rjeπenja izabiru problem koji Êe ih najbræe dovesti do cilja (sponzori koji æele financirati sprave) Razvoj plana akcije projektna skupina provodi akciju traæenja sponzora i slanja zamolbi na nekoliko adresa ukljuëuju i ostale uëenike razredne nastave kroz akciju sakupljanja papira svi uëenici razredne nastave pozivaju roditelje na donacijsku prodaju likovnih radova spremaju veëeri poezije i glazbe izrada dokumentacijske mape Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici predstavljanje UËiteljskom vijeêu, Školskom odboru, Jutarnjem listu, Obrazovnom programu HRT, sponzoru ALFA stvaranje pozitivnog ozraëja za prihvaêanje ponu enog rjeπenja problema 35
predstavljanjem plana akcije uëenici uëvrπêuju svoje, vjeπtine argumentacije, javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, samosvijest, pravo na svoje miπljenje predstavljanje projekta lokalnoj zajednici Javno predstavljanje ponu enog rjeπenja problema predstavljanje UËiteljskom vijeêu i na roditeljskim sastancima predstavljanje Školskom odboru prezentacija tvrtkama koje su nas sponzorirale prezentacija Županijskom aktivu razredne nastave obavjeπtavanje medijima o gotovom projektu 36
2. Zajedno do sunëane uëionice Tematsko podruëje projekta Ljudska prava i demokratsko gra anstvo Cilj projekta Veliki postojeêi prostor uz πkolsku zgradu urediti za potrebe izvanuëioniëke nastave koja se sve viπe izvodi uvodeêi u naπe πkole HNOS æelimo da to bude natkriveni prostor (tzv. sjenica) oko kojeg Êemo urediti staze i cvjetne rundele ovim projektom potiëemo ostvarivanje djetetova prava na me usobno druæenje, boravak na svjeæem zraku razvijanje ekoloπke svijesti uëenika poticanje na doprinos oëuvanja okoliπa primjenu novog naëina primanja znanja i vjeπtina prihvaêanje novih znanja kao svojih osobnih vrijednosti i oblikovanje stavova u skladu s njima razvoj samopouzdanja razvijanje vrlina i sposobnosti u stvaranju okruæja u kojem se æive ljudska prava i razvija demokratsko druπtvo ovakvim naëinom djelovanja ostvarivati europske i me unarodne norme na podruëju demokratskog gra anstva i ljudskih prava poticati uëenika na timski pristup i partnersku suradnju svih uëesnika projekta unutar πkole, suradnja s roditeljima, lokalnom i æupanijskom zajednicom Škola OŠ Novska, Trg dr. Franje Tu mana 1, 44 330 Novska Tel.: 044-600-095; Faks: 044-600-098; E-poπta: os-novska-001@skole.htnet.hr Voditeljice projekta Marija SedlaËek Kristina KramariÊ 37
UËenici Antonia Hukavec, Dorotea KomljenoviÊ, Matea ZekiÊ, Marta uriê, Lucija Miloπ, Lana MatiËeviÊ Opis projekta Izbor problema BoraveÊi Ëesto na travnatim prostorima oko naπe πkole, na improviziranim klupicama od panjeva imali smo razne aktivnosti. Kroz osobna iskustva uvidjeli smo nedostatke (blato i voda za vrijeme kiπnih dana ne dopuπtaju boravak, a sjedenje na klupicama naruπava naπe zdravlje tj. iskrivljuje kraljeπnicu). U razgovorima s uëiteljica, roditeljima i prijateljima usmjerili smo se uz ostale prijedloge na rjeπavanje i izradu projekta SunËana uëionica koja Êe sluæiti i za izvo enje izvanuëioniëke nastave, krasiti naπu πkolu i grad. Istraæivanje problema prouëavanje Zakona o osnovnom obrazovanju vezano za izvanuëioniëki rad temeljne odrednice rada prema HNOS-u Konvencija o pravim djeteta (Ël. 29. i 31.) Zakon o prostornom ure enju okoliπa prikupljanje podataka s interneta prikupljanje podataka o tome tko je zaduæen i tko bi nam mogao pomoêi u realizaciji projekta slaganje dokumentacijske mape Oblikovanje moguêih rjeπenja na oblikovanju projekta rade dva razredna odjela, 3.a i 5.b razred, podijeljeni u Ëetiri skupine skupine me usobno raspravljaju, dopunjuju se i traæe najbolji naëin za rjeπenje utvr uju postupke u radu predlaæu osobe koje mogu pomoêi u rjeπavanju: ravnateljica, roditelji, gospodarstvenici grada, komunalno poduzeêe, poglavarstvo i gradonaëelnik, æupanica i turistiëka zajednica æupanije 38
Izbor najboljeg pristupa rjeπenju svaka skupina ima svog glasnogovornika koji obrazlaæe svoj pristup rjeπenju rasprava o jakim i slabim stranama svakog ponu enog rjeπenja izbor najboljeg pristupa rjeπenju Razvoj plana dogovaranje razliëitih aktivnosti prema moguênostima uëenika kako bi projektna skupina doπla do rjeπenja kontaktiranje s ravnateljicom, gospodarstvenicima, odlazak u poglavarstvo grada i gradonaëelnika te bivπeg ministra prosvjete mr. Boæidara Pugelnika, æupanice SisaËko-moslavaËke æupanije i direktora turistiëke zajednice æupanije izra ivanje dokumentacijske mape i rjeπavanje problema Predstavljanje plana πiroj zajednici predstavljanje projekta gospodarstvenicima predstavnicima lokalne zajednice (prate nas radio i tisak) æupanijskoj zajednici æupanici, turistiëkoj zajednici æupanije sve to pridonijelo je pozitivnom ozraëju za prihvaêanje ponu enog problema, a uëenici uëvrπêuju svoje vjeπtine javnog nastupa, razvijaju svoje stavove i samosvijest Javno predstavljanje ponu enog rjeπenja problema ponu eno rjeπenje predstavljeno je javnom prezentacijom predstavnicima lokalne i æupanijske vlasti obavjeπtavanje putem medija, dnevnog tiska i web-stranice grada Novske i æupanije VijeÊu uëitelja OŠ Novska Saæetak projekta Projekt Zajedno do sunëane uëionice odabrali su uëenici jer su veê sliëan projekt radili o ure enju okoliπa grada, ali ga nismo uspjeli predstaviti na smotri. BoraveÊi vrlo Ëesto u prostorima oko πkole, doπli su do ideje πto æele realizirati. Razgovarali su o problemu s Ëlanovima obitelji, prijateljima i 39
susjedima. Prema demokratskom naëelu odluëivanja glasovanjem odluëili su se za problem koji Êe prouëavati i rjeπavati. Razgovarali su s osobama iz politiëkog i javnog æivota, stekli velike simpatije u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji kod gospo e Marine LovriÊ, nauëili su pisati pisma, zamolbe, razgovarati s novinarima. U radu su se uvaæavale osobne moguênosti uëenika, radovali su se uspjesima grupe i pojedinaca i tako stvarali toplo i srdaëno ozraëje. Ostvareni rezultati Projekt je podræala æupanica SisaËko-moslavaËke æupanije i direktor turistiëke zajednice æupanije, koji Êe izdvojiti financijska sredstva za radove, Hrvatske πume Êe nam donirati trupce za postavljanje sjenice, pilana Êe pomoêi u piljenju, a domari πkole i roditelji pripomoêi u izvo enju radova. 40
3. Mali za male Tematsko podruëje projekta Osobna prava i prava i odgovornosti drugih Škola OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, 49 210 Zabok Tel.: 049-221-050; Faks: 049-223-623; E-poπta: os-ksaver-sandor-djalski@kr.htnet.hr Voditeljica projekta Vlasta PleËko UËenici Mia Rasonja, Karla Fruk, Luka DeliÊ, Tomislav Laæec Opis projekta Na satu hrvatskog jezika 5. prosinca 2006. obradili smo tekst Joπka MartinoviÊa Adam i igraëke. Tijekom analize teksta djeca su zakljuëila da su prilike u kojima æivi Adam vrlo sliëne njihovim æivotnim uvjetima, iako malo karikirane. RaspravljajuÊi u grupama, doπli su do zakljuëka svatko od njim ima previπe igraëaka i da bi poklanjanjem tih igraëaka usreêili nekog svog vrπnjaka i sami sebe jer bi time uëinili neπto lijepo i dobro. Tako er su zakljuëili da Adam unatoë obilja u kojem je æivio nije bio sretan, veê je svoju sreêu naπao druæeêi se s djecom kojoj je pomagao. Željeli su pokuπati napraviti projekt kojim bi i oni pridonijeli sreêi djece koja nisu imala prilike æivjeti u sretnim i sre enim uvjetima. Osnovni problem koji smo si pri kreiranju projekta postavili bio je kako pomoêi djeci kojoj su uskraêena osnovna prava, pravo nadom, obitelj i ljubav te kako mi rjeπenju tog problema moæemo u skladu sa svojom dobi i moguênostima. Istraæivanje problema provedeno je u grupama, timskim radom, sustavnim prikupljanjem podataka koji bi trebali dovesti do kvalitetnog rjeπenja problema. grupa trebala je, πto je i uëinila, istraæiti prava djece sluæeêi se pripremljenim dijelovima Deklaracije o pravima djeteta, Ustava Republike 41
Hrvatske, OpÊom deklaracijom o ljudskim pravima, Obiteljskim zakonom i Pravilnikom o radu Druπtva naπa djeca. grupa pronaπla je podatke o udrugama i organizacijama koje se bave problemima djece i istraæila naëine kako se ti problemi rjeπavaju kod nas grupa sastavila je popis djeëjih potreba i istraæila kako se u naπem gradu pristupa rjeπavanju problema djece, buduêi da je naπ Grad prijatelj djece s vrlo aktivnom DjeËjim forumom u okviru Druπtva naπa djeca grupa istraæila je putem tiska, interneta i televizije koja je skupina djece tim problemom najviπe pogo ena. Sumiranjem rezultata stvoreni su zakljuëci da su najugroæenija skupina djece zapravo ona djeca koja su liπena prava na obitelj i u djeëjim domovima Ëekaju posvojenje ili smjeπtaj u obitelj hranitelja. Jedna od takvih ustanova je DjeËji dom Zagreb, Nazorova 7. Rad je nastavljen u timovima. Svaki je tim istraæivao i dao svoj pristup rjeπenju problema, a ja sam kao voditelj projekta stupila u vezu sa dogovorno osobom u DjeËjem domu Zagreb, gospo om Štefanijom Šel. Kontakt smo uspostavili tako da smo prvo sakupili veêu koliëinu igraëaka koja su djeca æeljela pokloniti πtiêenicima Doma te ih poslali kao boæiêni poklon. Nakon toga zapoëeli smo, u suradnji s Domom traæiti rjeπenje problema i dogovorili susret sa πtiêenicima Doma 21. oæujka 2007. Nakon prezentacije skupnih prijedloga rjeπenja problema, vaæuêi sve pozitivne i negativne strane svakog predloæenog rjeπenja izabrali smo najbolje prijedloge. ZakljuËak u toj etapi projekta bio je da svatko od nas, zajedno s roditeljima mora uloæiti dio srca u ostvarenje projekta i da se treba raditi na senzibilizaciji πire okoline za uoëeni problem. Kao negativnu stranu djeca su uoëila da rjeπenja koja nude gube na kvaliteti ako ostanu na razini projekta, a ne pretvore se u trajnu suradnju i da postoji moguênost da emocionalna strana druæenja, buduêi da su oni samo joπ mali, utjeëe i na njih jaëe nego πto oëekuju. ZakljuËili su i da se boje da to πto rade nije dovoljno, odnosno da neêe moêi ostvariti svoja oëekivanja. Napravljen je sljedeêi plan akcije: organizirati odlazak u DjeËji dom Zagreb izraditi poklon igraëku za svakog πtiêenika (50 krpenih pajaca) 42
prikupiti donacije u obliku igraëaka, odjeêe, voêa, higijenskog pribora svaka mama Êe ispeêi kolaëe koje Êemo odnijeti prilikom posjete organizirati prijevoz sakupljene pomoêi organizirati i izvesti kratak program za djecu napraviti plan trajne suradnje s Domom u skladu s planom i potrebama Doma senzibilizirati πiru druπtvenu zajednicu za problem graditi projekt, dopustiti problemu da gradi nas, da kroz njega uëimo i razvijamo se Plan je predstavljen na sjednici Aktiva razredne nastave 26. veljaëe 2007., na sjednici UËiteljskog vijeêa πkole istog datuma, roditeljskom sastanku 5. oæujka 2007., a s njim su upoznati i svi subjekti koji na bilo koji naëin sudjeluju u njegovu ostvarenju, buduêi da je projekt joπ uvijek u tijeku. Do sada su ostvareni sljedeêi rezultati: 1. Djeca su pokazala izuzetnu zrelost, sposobnosti i kreativnost u pristupu rjeπavanju problema. 2. Na svim etapama naiπli smo na vrlo dobar prijem i uoëili druπtvenu senzibiliziranost za rjeπavanje problema 3. Posebno smo iznena eni voljom i spremnoπêu roditelja na pomoê u realizaciji naπih planova, bez obzira na to πto projekt traæi veliku angaæiranost svih ukljuëenih segmenata 4. Djeca vrlo marljivo rade na privo enju projekta finalnom obliku, samokritiëni su i svako dijete pridonosi projektu u skladu sa svojim moguênostima. 5. S Projektom su upoznati: Razredno vijeêe, NastavniËko vijeêe, StruËna sluæba πkole, DND grada Zaboka, lokalni mediji (Radio Kaj, Zagorski list), VeËernji list, HRT i TV Nova. 6. U planiranju i ostvarivanju Projekta vodili smo raëuna o integriranju svih nastavnih predmeta i podruëja, od hrvatskog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, prirode i druπtva, vjeronauka, preko slobodnih aktivnosti, dakako i sadræaja sata razrednog odjela, pa Ëak i stranog jezika, buduêi da su neki sadræaji prona eni na netu bili na engleskom jeziku, pa su kontaktirali i traæili pomoê struënjaka zbog prijevoda. Usput smo 43
se stigli i igrati, πto je, dakle, podruëje tjelesne i zdravstvene kulture. Djeca su ovladala i nekim relevantnim tehnikama koriπtenja informatiëke tehnologije, od koriπtenja digitalnog fotoaparata, digitalne kamere, printera, skenera, traæilica, rada na mreæi itd. 7. Jedan od najvaænijih do sada ostvarenih rezultata svakako je i to πto su kao odjel joπ homogeniji kolektiv u kome se timovi nisu trudili biti bolji od drugih nego su se zajedniëki trudili postiêi najbolji rezultat. 44
4. Utjecaj medija na odgoj djece osnovnoπkolske dobi Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin Cilj projekta Projekt je osmiπljen s ciljem implementacije osnovnih naëela odgoja za demokratsko gra anstvo u osnovnoj πkoli. Generacije koje su danas uëenici osnovne πkole odgajaju se za sutra kad Êe i RH biti dio Europske unije te djeca moraju biti upoznata s osnovnim naëelima demokratskog odluëivanja, naëelima odgoja za ljudska prava kao i s pravnim me unarodnim dokumentima koji to potvr uju. Cilj je, tako er veê i djecu te dobi senzibilizirati za uoëavanje problema javne politike kao i razvijati interes za rjeπavanje problema. Upoznati naëine na koje kao buduêi gra ani mogu sudjelovati u procesu donoπenja odluka Ovladavati istraæivaëkim metodama u analizi problema Razvoj timskog rada i podrπka u grupi Razvijanje svijesti o vaænosti gra anskog sudjelovanja UËiniti pomake na podruëju pozitivnog i odgojnog utjecaja medija Senzibilizirati javnost u odnosu na taj problem, lokalnu zajednicu i πire okruæenje Škola OŠ Antuna MihanoviÊa, DubeËka 5, 10 000 Zagreb Tel.: 01-2924-862, 01-2924-863; E-poπta: os-zagreb-016@skole.htnet.hr Voditeljica projekta Beatrica Šurbek UËenici Lucija Labaπ, Ivana ŠenduloviÊ, Ljubica JuriÊ, Ivana Taπner, Ana VuraiÊ, Kristina KneæeviÊ, Martina Horvat, Valentina ÐuriÊ, Anja ArseniÊ, Tajana Novina i Martina Ruæ ak 45
Opis projekta Projekt je ostvaren kroz sedam koraka: Izbor problema Tema je izabrana olujom ideja, smatramo da u realizaciji uëenici mogu rijeπiti taj problem. Problem medija i odgojnog utjecaja je posebno izraæen i djeca su to prepoznala kao problem te je daljni cilj bio istraæiti taj problem i barem potaknuti njegovo rjeπavanje. Istraæivanje problema UËenici su raznim tehnikama grupnog i individualnog rada prionuli na iscrpno istraæivanje tog problema prouëavajuêi sredstva javnog priopêavanja, dnevnog i tjednog tiska, interneta, ali i zakonskih odredbi (Ustav RH, Zakon o medijima, Konvencija o pravim djeteta itd.). Pratili su tako er program HRT-a i ostale programe te obavili niz intervjua s djelatnicima koji su ukljuëeni u neki aspekt te problematike (roditelji, prof. hrv. jezika, urednica Ëasopisa Cosmopolitan, djeëja pravobraniteljica.). Oblikovanje moguêih rjeπenja problema Prema prikupljenim podacima, uëenici su analizirali moguêa rjeπenja problema: Emisije neprimjerenog sadræaja premjestiti u noêni program izbjegavajuêi da djeca, osnovnoπkolci gledaju takve sadræaje kad su sami kod kuêe tijekom dana Raditi na kvaliteti programa u obrazovnom, kulturoloπkom, odgojnom pogledu Zaposliti tim struënjaka (pedagog, psihologa, profesora) koji Êe dati svoje miπljenje o pojedinim televizijskim sadræajima, a koje Êe roditelji moêi proëitati na teletextu, internetu, TV-ekranu kako bi dobili struëno miπljenje te odluëili koji su sadræaji primjereni njihovoj djeci. Izbor najboljeg rjeπenja Kao rjeπenje problema uëenici su izbrali zapoπljavanje tima struënjaka koji bi dali svoje struëne evaluacije odre enih sadræaja TV programa te time bili pomoê roditeljima u svakodnevnim odgojnim nastojanjima. 46
Razvoj plana akcije UËenici su sastavili plan akcije: prezentacija ideje i problema: u razredu u lokalnoj zajednici (dogovor s predsjednikom VijeÊa gradske Ëetvrti Gornja Dubrava) u udrugama (Civitas i Udruga za demokratsko gra anstvo) Ëlanak u Školskim novinama 47
5. Pomozimo Maji Tematsko podruëje projekta Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta Prikupiti novëana sredstva dovoljna za kupnju sobnog bicikla koji bi uëenici naπe πkole s poremeêajem motorike omoguêio kvalitetniji rad na satu TZK-a Škola OŠ Sela, Sela 103, 44 273 Sela Tel.: 044-713-002; Faks: 044-713-002; E-poπta: os-sela@sk.htnet.hr Voditeljica projekta Suzana Telar UËenici Marta, KuπeviÊ, Igor ObradoviÊ, Ivan SekuliÊ, Ana-Marija ŠustiÊ Opis projekta uëenici su kroz osobno iskustvo uoëili u svome okruæenju nekoliko razliëitih problema: slaba rasvjeta iznad pjeπaëkog prijelaza ispred πkole, neadekvatno opremljena πkolska dvorana, nedovoljno opremljeno igraliπte u dvoriπtu πkole, nedostatak sprava na kojima bi uëenici s poremeêajem motorike mogli izvoditi primjerene vjeæbe na satu tjelesno-zdravstvene kulture; odabir rjeπavanja samo jednog problema kroz me usoban razgovor uëenika, roditelja, prijatelja veêinom glasova uëenici su se odluëili za projekt vezan uz pomoê bolesnoj djevojëici tj. nabavku sobnog bicikla koji bi uëenica Maja SkenderoviÊ koristila na nastavi tjelesno-zdravstvene kulture; prouëavanje zakona i propisa koji se odnose na problem (npr. Ustav RH, Konvencija o pravima djeteta); praêenje tiska i ostalih medija koji govore o sliënim problemima i naëinima njihovog rjeπavanja; prouëavanje literatura; 48
prikupljanje razliëitih informacija s Interneta; slaganje dokumentacijske mape. MoguÊa rjeπenja problema: s obzirom na broj uëenika u razredu (8) zaduæenja uëenika Ëesto se preklapaju; uëenici me usobno raspravljaju i pokuπavaju utvrditi najbolji naëin i pristup rjeπavanju problema; utvr uju se razliëiti postupci u radu; utvr uju se lokalni nositelji vlasti Ëijem podruëju rada pripada problem i koji mogu pomoêi u rjeπavanju istog. Najbolji pristup rjeπavanju problema: glasnogovornik svake skupine obrazlaæe pristup svoje skupine rjeπenju problema; uëenici raspravljaju o jakim i slabim stranama svakog ponu enog rjeπenja; nakon rasprave razred izabire najuspjeπniji pristup rjeπavanju problema. Plan djelovanja projektna skupina provodi razliëite unaprijed predvi ene aktivnosti kako bi provela plan i doπla do rjeπenja problema; neke od aktivnosti su obraêanje roditeljima, ravnateljici i struënim suradnicima πkole, Ëlanovima πkolske Zadruge, privatnim poduzetnicima kao moguêim sponzorima i drugima; organiziranje humanitarne akcije prikupljanje novëanih priloga u suradnji s uëenicima i djelatnicima πkole koji u tome mogu pomoêi; izrada dokumentacijske mape i rjeπavanje problema. Ostvareni rezultati Nakon izbora projekta provedenog glasovanjem, s izvo enjem i ciljevima projekta uëenici su upoznali ravnateljicu, roditelje, druge uëenike, predstavnike lokalne vlasti i moguêe sponzore. Organiziranje plesa u zgradi πkole Sela predvi eno je za 4. mjesec ove πkolske godine. U tijeku je izrada letka ulaznice za koji bi svi prisutni na plesu dali odre eni novëani iznos.»lanovi πkolske Zadruge na plesu Êe 49
ponuditi na prodaju proizvode iz keramike. Isto Êe uraditi i Ëlanovi grupe koja izra uje nakit iz fimo mase. Sav prikupljeni novac iskoristio bi se za kupnju sobnog bicikla koji bi uëenici naπe πkole koja uslijed bolesti ima i izraæen poremeêaj motorike mogla koristiti na satu TZK-a. Projekt je bio predstavljen uëenicima PŠ Greda i OŠ Sela, roditeljima, uëiteljima i predstavnicima lokalne zajednice. 50
6. Loptica Škola OŠ ReËica, PŠ ŠiπljaviÊ Tel.: 047-661-579; Faks: 047-713-003; E-poπta: leonard.stefancic@ka.t-com.hr Voditeljica projekta Ljubica ŠtefanËiÊ UËenici Franjo Žeger, Patrik Mikoni, Anamarija»ujko, Dora»ujko, Vivien BrezoviÊ, Doris Žegar Opis projekta 21. oæujka 2007. Otvorenje, priredba u ŠiπljaviÊu pred svim politiëkim strukturama grada Karlovca i Županije koji su pomogli u realizaciji projekta. 22. oæujka 2007. UËiteljskom vijeêu OŠ ReËica ReËica UËiteljica kombiniranih odjela planirano u travnju UËiteljima III. i IV. razreda KarlovaËke æupanije planirano u travnju Poslije seminara u Tuheljskim toplicama odluëila sam prouëiti svoje uëenike da ne budu u svojoj sredini vatrogasci veê luëonoπe. 10. oæujka 2006. godine na satu razrednog odjela uz razgovor sa uëenicima I., II., III. i IV. razreda naπi problemi u PodruËnoj πkoli ŠiπljaviÊ su: igraliπte, prekrivanje drvarne, popravak ograde, ure enje okoliπa, elektriëna instalacija, kreëenje uëionica. Iz tih problema izdvojili smo igraliπte jer nemamo ni dvoranu za igru pa je to neophodno. 16. oæujka 2006. upoznali smo roditelje sa problemom i projektom koji Êe se zvati Loptica. Podrπku smo dobili i od æupnika iz ŠiπljaviÊa. Upoznali smo NK ŠiπljaviÊ sa naπim problemom i oni su nam dali podrπku. 20. oæujka 2006. uëenici su posjetili Mo ŠiπljaviÊ i dobili obeêanje za realizaciju projekta. U oæujku 2006. posjetili smo Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehniëku kulturu, sport i informiranje proëelnika Željka ŠanËiÊa da upoznamo sa problemom. 51
On nas je uputio na dogradonaëelnika Damira JeliÊa i proëelnicu za druπtvene djelatnosti grada Karlovca gospo u Marinu GrËiÊ. Svi su nam obeêali pomoê i sa prvim lijepim danima uz projekt i novac realizirati naπ projekt. Pozvali smo urednika Radio Karlovca i zamolili da nas prime u emisiju Poslije zvona. Tu smo cijeli sat priëali o naπem projektu, pjevali, svirali na gitari (CD)... priëali o UNICEF-u, USTAVU RH, projekt gra anin, projekt uëenik, Centar za gra anski odgoj i Ministarstva prosvjete SAD, Živjeti i uëiti prava, Dubravka Maleπ Integracija obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo u procesu uëenja i prouëavanja Nevenka LonËariÊ-JelaËiÊ. Krajem πkolske godine 2005./06. projekt je zaustavljen zbog nedostatka novca, poplave, kiπe, pa je poëetkom 2006./07. izvo aë radova krenuo s radom. Ovim naπim posjetama dobili smo novac za prekrivanje drvarne, Gradsko poglavarstvo je platilo novu elektro instalaciju u πkoli. Posjetio nas je novi proëelnik za druπtvene djelatnosti gosp. Goran JakπiÊ i dobili smo novac za kreëenje πkole. Gospo a Marica HorvatiÊ je pratila sve te radove i od Ministarstva traæila za naπe igraliπte koπeve od sportske humanitarne akcije 1000 koπeva za Hrvatsku. Dobili smo koπeve, golove, mreæe, igrala za Malu πkolu (klackalice, njihaljke, klupe i 10 sadnica ukrasnog drveêa). 30. 1. 2007. godine donijeli su garantni list igrala, Zapisnik o ispitivanju otpora uzemljenja ograde sportskog terena. Naπ projekt je uspio jer smo dobili viπe, skoro sve πto nam je bilo potrebno. Planiramo joπ ovakvih projekata jer smo: dobro raspoloæeni imamo znanje uspjeπni smo uëenici imamo prijatelje mislimo pozitivno i do uspjeha dolazimo. Naπ projekt su pratili: KarlovaËki tjednik, VeËernji list, TV»etiri rijeke, HRT. 52
7. Sigurna voænja biciklom samo u dvoriπtu?! Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin Škola OŠ Petar Zrinski»abar, Narodnog oslobo enja 5, 51306»abar Tel: 051-821-147; Faks: 051-821-016; E-poπta: os-cabar-001@skole.t-com.hr Voditeljice projekta Darinka RaËki Silvana Šebalj-MaËkiÊ UËenici Sara Bilen, Denis Tuπek, Andrea Poje, Borna ŠariÊ, Antun Malnar, Matej Štimac Opis projekta U πkoli se redovito organizira polaganje ispita za voænju bicikla za uëenike od 3. do 8. razreda. Svi s nestrpljenjem Ëekaju da poloæe ispit. No, taj ispit nije dovoljan za sigurnu voænju biciklom kroz naπa mjesta jer nema oznaëenih staza za bicikliste, a prometnice su oπteêene, nogostupi uski. U tim uvjetima ne osjeêaju se sigurni niti odrasli biciklisti. UËenici su uoëili taj problem sami nakon predavanja o sigurnosti u prometu i voænji biciklom, πto ga je odræao mjesni kontakt-policajac. On je rekao da se oni, bez krπenja zakonskih odredbi za voænju bicikla, mogu voziti samo u svom dvoriπtu. UËenici su uvidjeli da zakon od njih traæi poznavanje prometnih pravila i znakova tj. ispit, ispravne bicikle, zaπtitnu opremu, ali i kad sve to zadovolje, nema mjesta gdje bi se mogli voziti bez opasnosti i da ne krπe zakonske odredbe. BuduÊi da je voænja biciklom vrlo korisna i zabavna, a uëenici se ipak voze biciklom prometnicama, odluëili smo se pozabaviti ovim problemom. Kontakt-policajac, g. Robert Žagar, pohvalio je uëenike i ponudio svoju pomoê. Proveli smo anketu za roditelje i uëenike o tom problemu. 53
MoguÊa rjeπenja problema: Rad u 4 grupe. Njihovi prijedlozi: Voziti se biciklom na πkolskom igraliπtu u pratnji odraslih. Odabrati ulicu u kojoj nema puno prometa i tamo obiljeæiti biciklistiëku stazu. Postaviti znakove koji Êe upozoravati druge vozaëe na djecu bicikliste. Organizirati biciklijade za djecu u pratnji odraslih i sliëne aktivnosti. Najbolji pristup rjeπenju: Nakon rasprave o svim prijedlozima, odabrana su dva: organizirati biciklijade za djecu u pratnji odraslih i sliëne aktivnosti postaviti znakove koji Êe upozoravati druge vozaëe na djecu bicikliste. Za suradnju i pomoê uëenici Êe se obratiti: ravnatelju πkole, uëiteljima, roditeljima, udrugama Svoj i Trbuhovica, predsjedniku mjesnog odbora, kontakt-policajcu, Poglavarstvu grada»abra. Plan djelovanja: s projektom upoznati ravnatelja, uëitelje i uëenike πkole, roditelje. razgovor s kontakt policajcem, g. Robertom Žagarom. razgovor s predsjednikom mjesnog odbora i uruëiti mu zamolbu za postavljanje znakova koji bi upozoravali vozaëe na djecu. razgovor s predstavnicima Udruga Svoj i Trbuhovica (te udruge brinu se o zdravlju i kvaliteti æivota). sugovornike upoznati s rezultatima ankete. organizirati biciklijadu za uëenike organizirati natjecanje u spretnosti voænje bicikla na πkolskom igraliπtu (prometni poligon) predstaviti rezultate projekta roditeljima, uëenicima, uëiteljima, lokalnoj zajednici Ostvareni rezultati: djeca su upozorena na opasnosti. lokalna zajednica je upozorena na problem. roditelji i uëenici predlaæu ure enje biciklistiëkih staza u mjestima i 54
povezuju se s udrugama Svoj i Trbuhovica koje ih podræavaju i æele to ostvariti. organizirana je biciklijada za uëenike od 5. do 8. razreda. za uëenike od 1. do 4. razreda organiziran je prometni poligon za voænju bicikla. u suradnji s kontakt-policajcem predloæeno je Poglavarstvu grada»abra da se postave znakovi na ulazima u mjesta koji Êe upozoravati na djecu koja se igraju u blizini prometnice. Projekt predstavljen: 12. oæujka 2007. na roditeljskom sastanku: roditeljima uëenika od 1. do 8. razreda, uëiteljima, uëenicima, predstavnicima udruga Svoj i Trbuhovica. 55
8. Znamo li πto gubimo!? Tematsko podruëje projekta Kulturna baπtina (pitanje obnove devastiranog ljetnikovca Vice StjepoviÊa SkoËibuhe u Dubrovniku) Škola OŠ Marina GetaldiÊa, F. Supila 3, 20 000 Dubrovnik Tel.: 020-432-711, 020-311-471; Faks: 020-432-575 E-poπta: os-marina-getaldica@du.htnet.hr Voditeljice projekta Antonija VlaπiÊ Jadranka Zloπilo UËenici Lucija Janjalija, Sandra Grego, Jan PrebisaliÊ, Lukπa Žuvela, Frano Putica, Vlaho MatiÊ Opis projekta Objaπnjenje problema Kompleks ljetnikovca SkoËibuhe iz 16. st., jedan je od najljepπih i najveêih renesansnih zdanja Dubrovnika. Ljetnikovac ima status spomenika kulturne baπtine od 1969. Me utim, danas ljetnikovac izgleda toliko zaboravljeno i zapuπteno, da su u njemu prije desetak godina Amerikanci snimili horor film. Donji renesansni vrt izgleda poput praπume od gustog samoniklog drveêa. Unutraπnjost ljetnikovca uniπtava vlaga; stropovi, zidovi i podovi imaju obiljeæja minulog domovinskog rata. MoguÊa rjeπenja Glavni problem u traæenju rjeπenja odnose se na pitanje financijskih sredstava, jer su troπkovi za obnovu ogromni. sredstva se mogu osigurati: iz dræavnog, æupanijskog i gradskog proraëuna iz donacija. 56
Drugi problem odga anja obnove je pronalaæenje prikladne namjene za ljetnikovac. Gotovo sve ustanove, udruge i istaknute osobe, od predstavnika politiëkih stranaka do znanstvenika i struënjaka s podruëja kulturne baπtine izraæavaju miπljenja o namjeni. Republika Hrvatska, kao vlasnik, mora donijeti odluku o buduêoj namjeni cijelog kompleksa ljetnikovca. Najbolji pristup rjeπenju problema Kako su za rjeπavanje ovog problema potrebna ogromna financijska sredstva, a sredstva iz proraëuna nisu ni pribliæno dovoljna, predlaæemo prikupljanje novca od donacija. Za otvaranje æiro raëuna moæemo se obratiti Gradskom uredu za kulturu, uz struënu pomoê i podrπku Konzervatorskog odjela te informiranje Ministarstva kulture o naπim akcijama. Plan djelovanja upoznavanje javnosti s problemom i naπim akcijama putem medija iznalaæenje prostora u Gradu za izloæbu o ljetnikovcu pripremanje izloæbe panoa s fotografijama i popratnim tekstom o ljetnikovcu te, posebno stanju u kojem se danas nalazi otvaranje æiro-raëuna u svrhu obnove ljetnikovca prezentacija projekta uëenicima πkole, roditeljima i nastavnicima Projekt je bio predstavljen roditeljima uëenika 6.a i 6.c. 57
9. I πkolske uniforme mogu biti moderne Tematsko podruëje Projekt gra anin Škola OŠ Veæica, Kvaternikova 49, 51 000 Rijeka Tel.: 051-453-871; Faks: 051-453-868; E-poπta: os-vezica@ri.htnet.hr Voditeljica projekta Gordana Frol UËenici Antonela Ban, Magdalena MeπtroviÊ, Sara Buneta, Iva Gracin, PavletiÊ Stella, Predrag Elena, Laura RonËeviÊ, Lea SekuliÊ, Irina ŠtefaniÊ, Nina TerziÊ, Jelena UkaloviÊ, Ivan MargitiÊ, Nikolina Dlab Opis projekta PoπtujuÊi proceduru demokratskog odluëivanja uëenici su za problem prouëavanja izabrali sve ËeπÊe neprimjenjeno odijevanje uëenika u πkoli. Proveli su anketu me u uëenicima, uëiteljima i roditeljima.razgovarali su s osobama koje su vezane za odgoj i obrazovanje djece na lokalnoj razini, pisali su pismu mnistru znanosti, obrazovanja i πporta. ProuËili su Ustav Republike Hrvatske te zakljuëili da se njihove aktivnosti ne krπe ustavne odredbe. Pratili su tisak i medije. MoguÊa rjeπenja problema Prema prikupljenim podacima uëenici su sastavili moguêe politike kroz koje bi se mogao rijeπiti problem. Školske uniforme Pravila odijevanja dress code Najbolji pristup rjeπenju problema UËenici su podræali politiku πkolskih uniformi. Podræavanjem ove politike æele da naπa πkola postane prepoznatljiva. Noπenje uniformi u πkoli istovremeno bi bilo jako korisno jer bi davalo poruku uëenicima da se nalaze u okruæenju koje je usmjereni na odgoj i obrazovanje pa trebaju njegovati i 58
pravila odijevanja. Iako je lijepo biti razliëit i svojim modnim stilom razvijati svoju osobnost miπljenja smo da i πkolska uniforma moæe biti moderna. UËenici su istakli prednosti, nedostatke, temelj i razine vlasti za ostvarenje te politike. Plan djelovanja Plan djelovanja uëenici su podijelili na akcije: i. u πkoli a) Mjere na razini πkole upoznati s planom: ravnateljicu, UËiteljsko vijeêe i VijeÊe roditelja b) Na razini odjela organizirati roditeljske sastanke u razrednim odjelima organizirati tematske radionice na kojima Êe uëenici crtati i izra ivati uniforme ii. informiranje i poticanje interesa javnosti upoznati medije s problemom kako bi se informirala i senzibirala javnost ( Novi list i lokalna TV) pisati pisma osobama iz javnog i gospodarskog æivota (moguêe sponzorstvo) iii. civilne-neformalne i interesne inicijative privatne i vjerske πkole (koristiti njihova iskustva) potraæiti pomoê udruge Smart Ëiji je cilj i aktivno ukljuëivanje i podupiranje pozitivnih inicijativa gra ana (prijaviti se na neki od natjeëaja koji promiëu djeëja prava kako bi dobili sredstava za realizaciju projekta ) Ostvareni rezultati UËenici su slobodno izraæavali svoje stavove i uvjerenja. Koristili su se oblicima i metodama koje se koriste u demokratskoj proceduri za rjeπavanje problema.razgovarali su o problemu s Ëlanovima svoje obitelji i πire zajednice. Razvili su socijalne vjeπtine te vrijednosti koje promiëu ljudska i gra anska prava. Prikupljali su podatke iz raznih izvora informacija. NauËili su se sluæiti literaturom, fotokopirati materijale, pisati pisma, telefonirati, pisati e-mail. Razgovarali su s osobama koje su vezane za odgoj i obrazovanje i struënjacima koji su im dali korisne informacije. Proveli su 59
ankete i nauëili izra ivati grafikone. Poslali su e-mail ministru znanosti, obrazovanja i πporta gosp. Draganu Primorcu. Posjetili su osnovnu privatnu πkolu i waldorfsku πkolu. Nakon prikupljenih informacija i izbora najboljeg pristupa za rjeπenje problema izradili su portofolio i mapu. Vaæno je napomenuti da se rad odvijao u poticajnom, srdaënom i toplom ozraëju. 60
10. Ne pozabimo zagorske reëi Tematsko podruëje projekta JeziËne/dijalektalne razliëitosti zaviëajnih regija Cilj projekta SaËuvati stare kajkavske rijeëi od zaborava osvijestiti osjeêaj odgovornosti prema jeziënoj baπtini svoga zaviëaja koju treba prenositi buduêim generacijama razvijati i poticati ljubav prema svom zaviëaju i kajkavskom narjeëju Škola OŠ Lijepa naπa Tuhelj, Tuhelj 54, 49 215 Tuhelj Tel.: 049-556-218; Faks: 049-556-218; E-poπta: Voditelj projekta Pavica IvekoviÊ UËenici Lucija Kuhar, Tea Podjaverπek, Petra Poljanec, Sandra Herceg, Ivan Tkalec i Vjekoslav Žnidarec Opis projekta kroz zaviëajnu nastavu, a posebno kroz satove hrvatskog jezika te izvannastavne aktivnosti u kajkavskoj druæini, uëenici su uoëili problem da se sve manje govori kajkavskim narjeëjem i da kajkavske rijeëi odlaze u zaborav prepoznavanje problema uëenici potvr uju kroz osobno iskustvo izraæavajuêi svoja miπljenja i stavove te kroz razgovor s roditeljima, bakama i djedovima, ro acima, uëiteljima, struënim suradnicama u πkoli i kulturnim djelatnicima veêinom glasova u razredu uëenici odluëuju da Êe se baviti projektom kojim Êe pridonijeti da se saëuvaju neke kajkavske rijeëi, a na taj naëin i pouëiti druge o naπoj jeziënoj baπtini o tome upoznaju ravnateljicu πkole 61
istraæivanje problema odvija se kroz rad u skupinama: prouëavanje zakona i propisa, anketiranje uëenika ostalih razreda razumiju li neke nasumce odabrane kajkavske rijeëi, provjeravanje zastupljenosti kajkavskih tekstova u Ëitankama, koriπtenje knjiænica, praêenje tiska i radio-medija, prikupljanje informacija internetom, traæenje kajkavskih rjeënika MoguÊa rjeπenja problema skupine raspravljaju i predlaæu rjeπavanje problema: pisati pjesme, sastave i igrokaze na kajkavskom narjeëju i slati ih u djeëje Ëasopise; pisati pismo u medije da bude viπe zastupljen kajkavski govor, prikupljati kajkavske rijeëi po selima, u tu akciju ukljuëiti cijelu πkolu i πiru druπtvenu zajednicu, udruge u mjestu vezane uz problem te lokalne nositelje vlasti; naëiniti mali rjeënik od prikupljenih rijeëi; fotografirati stare predmete, alate, dijelove namjeπtaja i prostorije starih hiæa ; na πkolskom panou uvesti tjedno ure ivanje kajkavske stranice (razumijevanje kajkavskih rijeëi) Najbolji pristup rjeπenju problema uëenici raspravljaju o dobrim i loπim stranama ponu enih rjeπenja razred izabire najbolji pristup rjeπenju problema koji bi objedinio gotovo sve prijedloge, a odnosi se na izradu malog rjeënika kajkavskih rijeëi naπeg kraja Razvoj plana akcije provode se razliëite aktivnosti koje Êe dovesti do izdavanja rjeënika kajkavskih rijeëi: prikupljanje kajkavskih rijeëi, koristiti ih kroz nastavu hrvatskog jezika piπuêi igrokaze, pjesme i priëe, traæiti sponzore za ovu akciju, provjeravati razliëitost oblika neke rijeëi (ovisno o selu) preko πkolskog panoa i usmenom predajom, kontaktirati uvaæene jezikoslovce koji djeluju u kulturnim udrugama Hrvatskog zagorja, a bave se tim problemom, pronaêi najpovoljnijeg izdavaëa rjeënika Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici uëenici sa svojim aktivnostima upoznaju ravnateljicu πkole, uëitelje na UËiteljskom vijeêu, roditelje na roditeljskom sastanku, nositelje lokalne vlasti 62
Javno predstavljanje u travnju Êe biti javno predstavljanje projekta u dnevnom tisku i nekom od zagorskih radio postaja sveëana promocija rjeënika odræala bi se na Dan πkole u lipnju. 63
11. U neëijem krilu Ëeka me toplina Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin Cilj projekta Potaknuti uëenike i πiru javnost na uoëavanje problema s kojima se susreêu djeca bez odgovarajuêe roditeljske skrbi. Razvijati humanitarnu aktivnost. Škola OŠ Frana Krste Frankopana, Frankopanska 64, 31 000 Osijek Tel.: 031-505-820; Faks: 031-575-125; E-mail: os-osijek-007@skole.htnet.hr Voditeljice projekta Dubravka»uræik Anica FumiÊ UËenici Ana MatiÊ, Ana MihaljeviÊ, Ana LuketiÊ, Martina Granoπa Opis projekta»esto Ëitamo u Ëasopisima ili gledamo na TV-u kako je neka filmska diva usvojila dijete. Je li to moda, potreba ili πto drugo? Što se doga a u naπoj najuæoj zajednici? Koliko smo osjetljivi za tu e probleme, jesmo li spremni pomoêi? Pitanje na koje smo pokuπali naêi odgovor. Istraæivali smo sve moguênosti rjeπavanja problema djece bez roditeljske skrbi. Temeljito smo vagnuli svaki za i protiv i na kraju odluëili. Od nas, pa na dalje, osnovno je prepoznati problem, ispravno ga prihvatiti, a onda pokuπali svojoj djeëjom suosjeêajnoπêu skrenuti pozornost odraslima i potaknuti ih na bræe i bolje rjeπavanje goruêih æivotnih problema naπih vrπnjaka kao i mla e djece bez roditeljske skrbi. Osvrnuli smo se na sve πto smo otkrili i napravili svoj plan djelovanja. Saæetak Tuæno je Ëuti kako dijete nema roditeljske skrbi, ali naæalost to je stvarnost. Problem je to s kojim se nose i naπi vrπnjaci u klupama do nas. 64
Jesmo li spremni to vidjeti, osjetiti i podijeliti s njima? RadeÊi na ovom projektu, susreli smo mnogu djecu, Ëuli razne priëe odgojitelja, udomitelja i posvajatelja. Izaπli smo iz svega oplemenjeni i odluëni u pokretanju kotaëa s natpisom UËinimo sve da svako dijete bude sretno. 65
12. Ovisnost ne, hvala! Tematsko podruëje projekta Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Škola II. osnovna πkola»akovec, Trg pape Ivana Pavla II. 1, 40 000»akovec Tel.: 040-390-120; E-poπta: os.cakovec-002@skole.htnet.hr Voditeljica projekta Snjeæana Odak HrkaË UËenici Tena Žganec, Ivana Dobrovoljec, Andrea Igrec, Anja JanËi Opis projekta PromatrajuÊi okoliπ πkole i park u blizini πkole uoëili smo puno opuπaka, boca i smeêa. Razgovarali smo sa razrednicima i predloæili da poduzmemo neπto u vezi sa tim. Manje uëenike je bilo, u veëernjim satima, pomalo strah igrati se na igraliπtu. Na igraliπtu se u veëernjim satima okupljaju stariji uëenici i manja djeca se ne mogu igrati. Provedena je anketa me u uëenicima 7. i 8. razreda, pratili smo medije, me usobno razgovarali i izvodili prezentacije, izradili smo book-markere za knjige. PoËeli izra ivati dokumentacijsku mapu. Oblikovanje moguêih rjeπenja problema: UzimajuÊi u obzir anketu i analizu ankete, zakljuëili smo da je potrebno javno govoriti o ovisnosti. Izbor najboljeg rjeπenja problema Dogovorili smo da se napiπe natjeëaj na razini πkole i da se odræe prezentacije u dvorani πkole. Najbolja prezentacija bit Êe nagra ena. Plan djelovanja i ostvareni rezultati: Analiza naπe ankete postavljena je na glavnom panou u holu πkole, na natjeëaj se prijavilo 5 razreda. Prezentacija je odræana u dvorani πkole uz prisustvo uëenika, uëitelja i roditelja. Pobjednici su nagra eni izletom. Primijetili smo da uëenici me usobno viπe razgovaraju o problemu ovisnosti, da su otvoreniji i svjesni problema. 66
13. Kako saëuvati tradicijsku baπtinu estina? Tematsko podruëje projekta Razvoj osobnog i kulturnog identiteta Škola OŠ Šestine, Podrebernica 13, 10 000 Zagreb Tel.: 01-4674-261; Faks: 01-4674-262; E-poπta: Voditelj projekta Toni RajkoviÊ UËenici Marko Plehan, Andrea Kosinec, Tomislav KondiÊ, Matija Štahan, Dominik Jaguπt, Marta ŠÊrbec Opis projekta Izbor i istraæivanje problema: PoËetkom πkolske godine 2006./07. oformljena je povijesno etnoloπka grupa sa ciljem zaπtite tradicijske baπtine Šestina. Iako je πestinska noπnja i tradicija zaπtitni znak grada Zagreba, primijeêeno je kako su mladi u Šestinama slabo upoznati s njom i gotovo da je se stide. U ovo vrijeme globalizacije postoji strah od gubitka vlastitog identiteta. MoguÊa rjeπenja problema: upoznavanje mladih sa tradicijom i noπnjom njihovih predaka upoznavanje s ljudima i udrugama koje se joπ bave njenim oëuvanjem aktivno ukljuëenje mladih u oëuvanje i zaπtitu tradicijske i povijesne baπtine Najbolji pristup rjeπenju problema: Aktivno ukljuëenje mladih u oëuvanje i zaπtitu tradicije i povezivanje s gradskim institucijama i udrugama gra ana koje nam mogu pomoêi. Plan djelovanja: okupljanje i izuëavanje o baπtini, povijesti kraja i obiëajima upoznavanje sa etnografskim muzejom i etnografskom baπtinom uopêe 67
posjet æupnoj crkvi sv. Marka i upoznavanje s njenom povijeπêu (vlë. Ilija Žugaj) upoznavanje s dvorcem Kulmer i Medvedgrad u naπoj okolini Ostvareni rezultati: popis i fotodokumentacija baπtine u vlasniπtvu gra ana i HSPD-a Sljeme prikaz rezultata na smotri za Dan πkole prikaz rezultata na HTV emisiji Dobro jutro Hrvatska 68
14. Tradicijska igraëka vrglec Tematsko podruëje projekta Oæivljavanje tradicijske igraëke vrglec, Ëuvanje vlastite kulturne baπtine i pravo na igru Cilj projekta Osvijestiti vrijednost vrgleca, tradicijske igraëke, upoznati lokalnu i πiru druπtvenu zajednicu s vrijednoπêu vrgleca i time ga uëiniti prepoznatljivim kao dobroêudnu, toplu, prirodnu i ruëno ra enu igraëku. Poticati uëenike na zajedniëko rjeπavanje problema te na suradnju s lokalnom zajednicom i ukljuëivanje u druπtveni æivot. Škola OŠ Josipa Broza, Ulica Antuna MihanoviÊa 8, 49 295 Kumrovec Tel./Faks: 049-553-169; E-poπta: Voditeljice projekta Meri Šimara Boæica MandiÊ UËenici Monika Bezjak, Filip HorvatiËek, Valentina JagarËec, Maja Harapin, Valentina MajceniÊ, Domagoj PeËnik Opis projekta 1. Izbor problema Nakon razgovora i ispunjavanja upitnika za prepoznavanje problema, uëenici su se izjasnili za problem zaboravljene tradicijske igraëke vrglec. BuduÊi da su za ovu igraëku, koju su izra ivali u etnogrupi UËeniËke zadruge BoæiÊnica, bili emocionalno vezani, lako su prepoznali predmet interesa. 2. Istraæivanje problema UËenici su anketirali roditelje, prouëili su Ustav Republike Hrvatske, Konvenciju o pravim djeteta, HNOS, Zakon o zaπtiti potroπaëa, Pravilnik o oëuvanju kulturne baπtine, Zakon o sigurnosti proizvoda, Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opêe uporabe koji 69
se mogu stavljati u promet, razgovarali su s osobama iz javnog i politiëkog æivota. 3. Oblikovanje moguêih rjeπenja problema Svaka od Ëetiri skupine raspravljala je o moguêem rjeπenju problema. Iskristalizirala su se sljedeêa rjeπenja: Senzibilizirati lokalnu i æiru druπtvenu zajednicu za vrijednost vrgleca kako bismo ga spasili od zaborava Vrglecu dati profitabilnu vrijednost uz pomoê marketinπkih struënjaka Obratiti se muzejima koji bi mogli pomoêi u promociji vrgleca. Izra ivati vrglec unutar UËeniËke zadruge BoæiÊnica te ga prezentirati na zadruænim sajmovima. 4. Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problema Predstavnik svake skupine obrazloæio je pristup svoje skupine u rjeπavanju problema. UËenici raspravljaju i sagledavaju dobre i loπe strane svakog ponu enog rjeπenja te nakon rasprave izabiru najbolji pristup. 5. Razvoj plana akcije UËenici su razgovarali s ravnateljicom πkole, s naëelnicima dviju opêina kojima pripada naπe πkolsko podruëje, sa æupanicom Krapinsko-zagorske æupanije te ljudima u æupaniji koji su zaduæeni za njegovanje baπtine, pisali zamolbe struënjacima za marketing u Trbo Limch, djeëji Ëasopis Prvi izbor, Tvornicu papira Dunapack, u Muzeje Hrvatskog zagorja, Druπtvo Kajkavijana, sura ivali s likovnom umjetnicom Majom Vukina, prouëavali utjecaj medija na djecu, napisali tekst za jingl, osmislili slogan i scenarij za radijsku i TV reklamu, snimili radijsku reklamu, obratili se izdavaëkoj kuêi Školska knjiga za tiskanje kataloga i promidæbenog materijala. Izradili su dokumentacijsku mapu. 6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici Projekt je predstavljen roditeljima i UËiteljskom vijeêu πkole, predstavnicima lokalne zajednice, medijima (radio i dnevne novine). Predstavljanjem plana akcije uëenici uëvrπêuju svoje govorniëke vjeπtine, vjeπtine javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove. 70
7. Javno predstavljanje ponu enog rjeπenja problema Projekt Êe biti predstavljen na Danu πkole, Županijskoj smotri uëeniëkih zadruga, u emisiji Tema tjedna Radija Kaj, ObrtniËkoj komori Krapinskozagorske æupanije. Saæetak projekta UËenici su prepoznali problem gubljenja tradicijske vrijednosti i vaænost njegovanja kulturne baπtine sudjelujuêi u radu etno grupe UËeniËke zadruge BoæiÊnica. Upoznali su se, izme u ostalog, i s tradicijskim igraëkama te ih sami izra ivali. OdluËili su se za rjeπavanje ovog problema jer im je bio blizak i pripada njihovom uzrastu. NauËili su raspravljati i uvaæavati tu a miπljenja, razvijali su komunikacijske i socijalne vjeπtine obraêajuêi se predstavnicima lokalne i πire druπtvene zajednice. UoËili su kako se isprepliêu sadræaji pojedinih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura) te sadræaji izvannastavnih aktivnosti (etno grupa i dramska grupa). UoËili smo da poticanjem suradnje me u ljudima mogu biti na velikom dobitku jer se time πiri njihove kreativnost, osobnost i, πto je najvaænije ljudskost. 71
15. BuhaË se vraêa kuêi Tematsko podruëje projekta Pravo na zdrav okoliπ revitalizacija uzgoja gotovo zaboravljenog buhaëa i ure enje mediteranskog vrta πkole Cilj projekta Revitalizacija πkolskog vrta i dobivanje nepovratnih poticajnih sredstava za uzgoj eko-insekticida buhaëa u πkolskom vrtu Razvijanje vjeπtina rada na projektu, otkrivanje novih informacija o problemu, integrirano, suradniëko uëenje Razvijanje demokratskih strategija rjeπavanja problema, eko-osjetljivosti i socio-emocionalne inteligencije Škola OŠ Bol, Hrvatskih iseljenika 10, 21 000 Split Tel.: 021-533-672; Faks: 021-537; E-poπta: os-split-003@skole.t-com.hr Voditeljica projekta Blanka Ljubenkov UËenici Mateja ubeliê, Danijela MatuliÊ, Nikola MihaljeviÊ, Borna PosinkoviÊ Opis projekta Na satovima ekoloπke grupe uëenici su pregledavali nove materijale prikupljene u njihovim mapama istraæivanja. Najzanimljiviji je bio prilog o buhaëu s interneta. BuduÊi da se radilo o kontroverznim informacijama o ulaganju pojedinaca i udruga, o moguênostima davanja poticaja za uzgoj te nekad veoma vaæne gospodarske biljke, za projektni rad o buhaëu se odluëila i grupa za demokratska prava. ZapoËeli su sa prouëavanjem zakona i propisa vezanih uz problem, a najviπe u smislu prava na davanje i primanje informacija (Arhuπka konvencija). Istraæivali su sve dostupne izvore znanja i slagali u dokumentacijsku mapu. 72
Projektna skupina je izradila geometrijsku umnu mapu i planirala aktivnosti za Ëetiri grupe: anketu po biljnim ljekarnama, djelovanje na cjelokupno πkolsko okruæje i nosioce akcija o buhaëu na svim razinama (πto je nakon sastanka i parlaonice odabrano kao najbolje), intervju s ravnateljem πkole i roditeljima, izrada plakata ili letka. Parlaonicu smo izveli sastankom misleêih πeπira, a rjeπavanje obrazloæili i odabrali najuspjeπnije rjeπenje. Akcija koja je uslijedila povukla je za sobom pozitivno ozraëje u πkoli i sudjelovanje i drugih uëitelja i nastavnika. BuhaË je logikom integracijskog kurikuluma uπao na satove prirode i druπtva, geografija, kemije, povijesti. Akcija je predstavljena dakle u πkoli, roditeljima, razrednicima, ravnatelju, a usmeno i na savjetovanju o buhaëu u Kaπtelima, 2. oæujka. Javno predstavljanje je dakle bilo πiroko, a kulminiralo je raëunalnom prezentacijom na ekoloπkom kvizu Lijepa naπa u Trilju, 23. oæujka. Projekt Êe biti predstavljen i na Danu πkole 10. listopada, a nadamo se i na vaπoj Smotri. Drago nam je πto je zahvaljujuêi projektu naπa πkola odluëila uloæiti sredstva u revitalizaciju mediteranskog vrta sa vraêanjem buhaëa u πkolski vrt, a postali smo i dio velikog projekta vraêanja buhaëa u njegovu pradomovinu po kojoj je i dobio ime dalmatinska krizantema. 73
16. Europski odgoj u πkoli Projekt Europski odgoj provodi se veê sedam godina na podruëju Kaπtela i Splita. Njegove glavne odrednice su odgoj buduêih hrvatskih gra ana za æivot u europskom okruæju te aktualizacija nastave povijesti, posebno s obzirom na njenu odgojnu vrijednost u izgradnji demokratskih gra anskih vrlina kod mladeæi. U tom smislu projekt Europskog odgoja je zamiπljen kao projektna nastava hrvatskog demokratskog gra anstva. Pored toga svojim sadræajem obuhvaêa sljedeêe programske teme: razvoj osobnog i kulturnog identiteta, demokratsko gra anstvo i europske integracije. Škola OŠ kneza Mislava, BraÊe RadiÊ 6, 21212 Kaπtel SuÊurac Tel./faks: 021-224-080, Mob.: 098-16-79-666, E-poπta: rajcic66@yahoo.com; Web: tihomir-rajcic-hitory.iz.hr Voditelj projekta mr. sc. Tihomir RajËiÊ Korisnici Osnovne i srednje πkole na podruëju Splita i Kaπtela Opis projekta Projekt Europskog odgoja bavi se rjeπavanjem jednog vrlo izraæenog problema danaπnjice, naime ozbiljnog deficita gra anskih vrijednosti u hrvatskom druπtvu, a posebno kod mladih. Negativno, autoritarno naslije e proπlosti, nedovoljno utjecajan sustava poduëavanja te nedosljedno provo enje programa koji bi promicali razvoj modernog hrvatskog gra anstva predstavljanju ozbiljan problem u odgoj djece, mladeæi ali i odraslih, a posebno u kontekstu pribliæavanja euroatlantskim integracijama. U tom smislu, uëenici koji sudjeluju u provo enju projekta Europskog odgoja preuzimaju ulogu posrednika-edukatora koji Êe svojim suuëenicima, ali Ëesto i odraslima kroz istraæivanje, analizu te rjeπavanje paæljivo odabranih problema, ponuditi modus koji Êe omoguêiti da korisnici programa Europskog odgoja lakπe prihvate ulogu hrvatskog gra anina te 74
gra anske vrijednosti neophodne za buduêi æivot u euro-demokratskom okruæju. Ovisno o dobi uëenika, te konkretnom mikro-druπtvenom kontekstu istraæuju se Ëetiri problemske cjeline: Kolijevka Europe-antiËki Rim Kakav je doprinos antiëkog Rima danaπnjoj europskoj civilizaciji. Europa u Hrvatskoj Ivan MaæuraniÊ vs. Ante StarËeviÊ Kakav je doprinos ovih dviju liënosti europeizaciji hrvatskog druπtva te koji je u tom kontekstu bio uspjeπniji? Na europskom raskriæju Hrvatska 1918. Svetozar PribiËeviÊ vs. Stjepan RadiÊ Jeli Hrvatska nakon Prvog svjetskog rata mogla samostalno stupiti na europsku pozornicu ili su balkanske integracije u tom trenutku bile nuænost? Pred vratina Europe, eurooptimisti vs. euroskeptici Paæljivo tempirana javna rasprava o prednostima i nedostatcima pristupanja u europske integracije. Naravno, iako su teme zadane ovaj model pouëavanja postavljen je fleksibilno. Naime, ukoliko se ukaæe moguênost ili potreba u njega je vrlo lako inkorporirati i neku drugu temu. 2. Istraæivanje problema U istraæivanju spomenutih problemskih cjelina uëenici najëeπêe koriste probranu povijesnu literaturu hrvatske i europske provinijencije. Tako er podrobnije prouëavaju hrvatski ustav i neke elemente europskog pravnog naslije a. U tu svrhu posjeêuju knjiænice, prate tisak, elektronske medije te koriste spoznaje do kojih mogu doêi putem interneta. Sve ovo omoguêava im da πto cjelovitije uoëe vaænost povijesnog problema te moguênost implementacije pouka koje je prouëavanje problema iznijelo na povrπinu. 3. Oblikovanje moguêih rjeπenja problema Nakon provedenog istraæivaëkog rada, dvije uëeniëke skupine oblikuju moguêe alternative u rjeπavanju problema. Naime, svaka skupina oblikuje svoje javno priopêenje u formi govora (2-3 novinarske kartice) koje sluπateljima treba ponuditi pozitivne odnosno negativne aspekte istraæivanog problema. Pri tome obje skupine nastoje svoj kut gledanja 75
na problem predstaviti kao najoptimalniji istiëuêi u prvom redu elemente koji potenciraju problem gra anskih vrlina. Pri tome posebnu vaænost trebaju pokloniti isticanju konkretnih pouka i rjeπenja koja treba prihvatiti ili pogreπki koje treba izbjegavati, a koji su vidljivi nakon malo podrobnijeg sagledavanja povijesnog problema. Da bi ponu eno rjeπenje πto bolje oblikovali i javno prezentirali uëenici prolaze kroz duæu ili kraêu vjeæbu govorniπtva, konzultirajuêi pritom literaturu za podruëja retorike. Uz to, uëenici moraju svojim primjerom pridonositi propagiranju vrijednosti iz Ël. 1, 39, 40 i 43 Hrvatskog ustava (demokracija, zabrana πovinizma, liberalizam, domoljublje). U javnom nastupu, osim kvalitetnog predstavljanja reëenih tema, uëenici moraju primijeniti steëena znanja i svoje kolege potaknuti na razmiπljanje o pojedinim problemima vaænim te njihovu utjecaju na danaπnjicu. Moraju tako er biti spremni odgovoriti na sva pitanja svojih kolega te im na djelu prikazati πto to znaëi demokratska, argumentirana rasprava. 4. Izbor najboljeg pristupa rjeπavanja problema Glasnogovornik skupine pred jednim ili viπe razreda (ovisno o konkretnim okolnostima u pojedinim πkolama) u vidu govora izlaæe pristup skupine rjeπavanju problema. Nakon πto glasnogovornici obiju skupina odræe svoje govore, duæni su 15 20 minuta odgovarati na upite uëenika o pojedinim aspektima izabranog problema. Osim uëeniëkih, glasnogovornici skupine Ëesto odgovaraju i na pitanja odraslih (profesora, gostujuêih medija, predstavnika lokalne vlasti). Nakon toga slijedi glasovanje iz kojeg postaje vidljivo kojem su se od pojedinih rjeπenja uëenici priklonili. 5. Plan akcije Nakon πto postane jasno kojem od rjeπenja su se uëenici priklonili, taj pogled na rjeπavanje pojedinog povijesnog problema postaje dio osobnog kurikuluma svakog uëenika. Naime, odabrano glediπte svaki od uëenika nastoji uklopiti u svoje æivotno okruæje te pridonijeti izgradnji gra anskih vrlina kako kod pojedinca, tako i u Ëitavoj zajednici. Takvo glediπte smatra se druπtveni i kulturoloπkim naslije em svakog od uëenika, koje on, u skladu sa svojim moguênostima treba promicati u svoju okolinu. 76
Osim toga, vaæan aspekt ovog dijela projekta je i izdavanje Ëasopisa za europski odgoj i nastavu povijesti Povijesni πalabahter. Ovaj Ëasopis, pored promicanja interesa za povijest ima zadata i promicanja europskog rakursa gledanja na kao na hrvatske probleme iz proπlosti tako i na suvremena druπtvena pitanja. U tom smislu ovaj se Ëasopis pokazao kao moêno sredstvo u promicanju modernog hrvatskog gra anstva za Europu. 6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici Usporedo s time, pojedine skupine svoja glediπta na povijesno druπtvene probleme te primjenjivost rjeπenja tih problema u sadaπnjosti, predstavljaju u lokalnoj zajednici. U tom smislu posebno je vaæna suradnja s lokalnim vlastima. Naime, u povodu Dana Europe, planira se gostovanje pojedinih skupina, obiëno su to skupine koje se bave problemom poloæaja Hrvatske pred vratima Europe tj. eurooptimizma i euroskepticizma, u poglavarstvima Grada Kaπtela i Splitsko-Dalmatinske æupanije odnosno pred vijeênicima Gradskog vijeêa i Županijske skupπtine. Vaæno je reêi da se za prezentaciju projekta pored folija koristi moderniji i pregledniji naëin, prezentacija saëinjena u programi Power Point. Na taj se naëin i πira druπtvena zajednica upoznaje sa ovom naëinom odgojno-obrazovnog rada, kojem onda pruæaju potrebnu moralnu i materijalnu podrπku. Osim toga, na ovaj se naëin postiæe veêa i bræa socijalna ukljuëenost mladih naraπtaja u probleme hrvatskog druπtva i u modalitete njihova rjeπavanja. 7. Javno predstavljanje ponu enog rjeπenje problema U vezi s tim, vaæan je i angaæman na pridobivanu medija da prate i promiëu domete Europskog odgoja te na taj naëin pridonesu stvaranju demokratskog i tolerantnog ozraëja u hrvatskom druπtvu. Mada se mediji prema segmentu odgoja Ëesto odnose ignorantski i senzacionalistiëki, upornim lobiranjem postigli smo da mediji naπ projekt kvalitetno prate i podupiru. O tome svjedoëe naπa gostovanja na lokalnim elektronskim medijima (TV Jadran, TV Dalmacija, Radio Dalmacija), na HTV-u te reakcije u VeËernjem listu, Vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji. Podrobnije podatke svemu tome za sad se mogu naêi na internetskoj stranici tihomir-rajcic-history.z.hr. 77
8. Ostvareni rezultati Projekt Europskog odgoja trenutno je u fazi ubrzane ekspanzije na podruëju Kaπtela i Splita. Usporedo s tim teëe proces stvaranja mreæe πkola koje svojim uëenicima omoguêuju da postanu korisnici ali i sudionici projekta Europskog odgoja. Ovaj je projekt, osim toga, dobiva kontinuiranu potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i πporta, Županije splitsko-dalmatinske, Grada Kaπtela te izdavaëkog poduzeêa Školska knjige. Od velike je vaænosti veê spomenuta, kvalitetna, potpora medija. Dokumentacija o tome priloæena je na CD-u i DVD-u u privitku. U konaënici naπ je cilj projekt Europskog odgoja uëiniti nacionalno prihvaêenim sredstvom pripreme buduêih hrvatskih gra ana za æivot u europskom demokratskom okruæju. U tom smislu, slobodni smo se nadati vaπem razumijevanju i potpori. 78
17. Æelimo se druæiti i igrati u slobodno vrijeme Tematsko podruëje Pravo na igru, organizirano provo enje slobodnog vremena Cilj projekta Upoznavati djeëja prava i zavrπiti (staviti u funkciju) djeëje igraliπte u Brestovcu OrehoviËkom Škola OŠ Stjepana RadiÊa, 49 228 Brestovec OrehoviËki Tel.: 049-238-149; Faks: 049-238-250 E-poπta: os.stjepana.radica.brestovec.orehovicki@kr.t-com.hr Voditeljica projekta Ljubica GoriËki UËenici Antun BoæiËek, Diana Franke, Ana Škrlec, Lucija Gorup, Anamarija Sente, Domagoj Herceg, Petra KovaËiÊ Opis projekta djeca su Ëlanovi Podmlatka Crvenog kriæa tijekom godine sudionici smo projekta Zdrav æivot u okviru πkole mi smo se ukljuëili s temom Kretanje je sastavni dio zdravog æivota tijekom godine organiziramo razne aktivnosti u kojima se navikavamo kretati (hodanje, plivanje) sve to provodimo organizirano i u druπtvu uëestalo se u naπim dogovorima i razgovorima pojavljivala tema djeëjeg igraliπta u mjestu u kojem je i πkola UoËili smo: postojeêe igraliπte je nedovrπeno, zapuπteno, Ëesto prljavo (djeca bacaju smeêe), nema trave, ima i neπto kamenja dovezenog sa zemljom, premalo je sprava (naroëito ljuljaëki), nema ograde koja bi πtitila od moguêeg istrëavanja na cestu, nema klupa za odmor roditeljima ili djeci koja Ëekaju da se poigraju, neke od sprava treba popraviti 79
tijekom zimskih praznika opêina je kupila tri nove sprave, a vrijedni vojnici i djelatnici πkole su ih postavili sve to zajedno nije igraliπte kakvo bi trebalo biti svaki dan na njemu bi se igralo barem stotinu djece! æelimo se igrati i druæiti u slobodno vrijeme na UREÐENOM I DOVRŠENOM IGRALIŠTU Istraæili smo: Ustav, Konvenciju o pravima djeteta, Statut Druπtva Naπa djeca, Nacionalnu plan aktivnosti za prava i interese djece, UNICEF-ove monografije osnovno je i u svima stoji: Djeca imaju pravo na potpuni razvoj, a odrasli obvezu da im to omoguêe i osiguraju opêina BedekovËina, Druπtvo Naπa djeca, πkola Brestovec OrehoviËki veê su uëinili dio posla i mi smo se ukljuëili u ËiπÊenje i ure ivanje postojeêeg igraliπta Predlaæemo izraditi ploëe s natpisima na kojima Êe biti tekstovi usmjereni na skrb za prirodu i okoliπ ( MI, djeca) poveêati broj koπeva za smeêe (zamolba opêini BedekovËina ili nekom djedu koji zna plesti koπeve od vrbovog πiblja) navoziti zemlju ili pijesak, posijati travu (opêina i roditelji) ukloniti kamenje iz postojeêeg tla (MI, djeca) izraditi drvenu ogradu koja Êe uljepπati okoliπ i zaπtititi djecu (nacrt: MI, djeca; izrada: roditelji; financiranje: neka akcija preko πkole ili donacija: javiti se na natjeëaj; kontaktirati DND) postaviti klupe: pokrenuti akciju prikupljanja sredstava preko razreda u πkoli: svaki razred jedna klupa pa Êe se na njoj sva djeca potpisati ili ju ukrasiti prema izboru) Uradili smo: obavijestili ravnatelja, naëelnika i predsjednicu DND-a da smo u akciji! izradili prijedloge tekstova za ploëe izradili idejni nacrt buduêe ograde 80
oëistili zemlju od kamenja, daπëica i granja skupljali otpatke donijeli prenosni koπ na sredinu (uoëljivo mjesto) izradili zamolbu za pomoê roditeljima ( rad na ure enju ili materijal ili ideje) poslali projekt na Smotru druæili se, sura ivali, razmiπljali, predlagali i osjeêali se DOBRO jer smo djelovali, a ne se samo bunili na postojeêe stanje 81
Projekti srednje πkole
1. BuduÊnost hrvatskog jezika nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin Cilj projekta Vrednovanje nacionalnog jezika u multikulturalnom kontekstu Škola II. gimnazija Osijek, K. Firingera 5, 31000 Osijek Tel.: 031-207-157; Faks: 031-207-156: E-poπta: ss-osijek-504@skole.t-com.hr Voditeljica projekta Marijana Kuπen UËenici Maja BregoviÊ, Robert Janus, Tihana Rudeæ, Olja NiËiÊ, Iva Vrebac, Tonja Korosteljev Opis projekta uoëiti i definirati problem putem anketa i drugih pomagala doêi do rezultata koji govore o ovoj problematici; spoznati pravnu i ostalu opravdanost rjeπavanja problema uvidjeti πto se na ovom podruëju veê poduzimalo i jesu li drugi i na koji naëin pokuπali rijeπiti ovaj problem; ustanoviti πto se moæe uëiniti i napraviti na tom planu predlaæemo prire ivanje viπe raznovrsnih dæepnih rjeënika (za razliëita podruëja); evaluirati rezultate projekta osvrt na sve postignuto; razviti viπe modela radionica hrvatskog jezika, kako za potrebe osvjeπêivanja domicilne hrvatske mla e populacije, tako i za pouëavanje inozemnih gostiju, turista i poslovnih ljudi. Saæetak projekta (postignuêa): Kao uëenici jeziëne gimnazije primijetili smo da je problematika prisutna u domaêim i stranim medijima, u tisku i na internetu. Sa sliënim pitanjima 84
i problemima susreêu se i druπtva, jezici i jeziëni struënjaci razvijenih europskih zemalja koje su u sastavu Europske unije. Svjesni smo da se danas teπko nosimo s plimom novih rijeëi, osobito na podruëju tehnologije, koje se uglavnom ra aju u krilu engleskoga jezika i iz njega se prenose u druge jezike. Tom procesu uvelike doprinose suvremeni elektroniëki mediji, globalni televizijski programi i brojne reklamne kampanje. Svjesni svoje malenosti i slaboga utjecaja u globalnom svijetu, kao zemlja, narod i jezik imamo sasvim konkretne i opravdane osjeêaje nemoêi i straha za buduênost i poloæaj vlastitog jezika u kontekstu Europske unije. U tome smislu koristimo ovaj projekt kao platformu za poziv na razvijanje zdravog i utemeljenog osjeêaja za vrijednosti vlastitoga jezika izgubimo li svoj jezik, izgubit Êemo i svoju kulturu. 85
2. Nasilje preko interneta i mobitela Tematsko podruëje Osobna prava i odgovornosti i prava drugih Cilj projekta Educirati mlade kako bi prepoznali jedan od aktualnih problema danaπnjice prisutan kroz sve uëestalije koriπtenje interneta i mobitela te uz prednosti koje nam pruæa suvremena tehnologija sagledati i opasnosti i posljedice neprimjerene upotrebe ovih medija. Sustavnom edukacijom cilj je osvijestiti riziëne situacije i razviti vjeπtine prevladavanja istih kako bi znali izbjeêi ili biti spremni suoëiti se sa moguêim oblicima nasilja preko interneta i mobitela Škola Šumarska i drvodjeljska πkola, Vatrogasna cesta 5, 47 000 Karlovac Tel.: 047-609-599; 047-601-573; Faks: 047-611-175 E-poπta: sum.skola-klc@ka.t-com.hr Voditeljice projekta Nevenka BonËiÊ, dipl politolog Mirna Korkut, prof. pedagogije UËenici Martina Hiæar, Zoran KoliÊ, Helena Kustura, Tomislav StilinoviÊ Opis projekta I. Izbor i istraæivanje problema: opasnosti pri koriπtenju interneta i mobitela U okviru ovog koraka definirani su razliëiti oblici kriminalnih radnji i zlostavljanja putem interneta i mobitela. Prikazani su statistiëki podaci kao rezultat istraæivanja provedenih od razliëitih udruga i organizacija (u zemlji i inozemstvu) i rezultati dobiveni anketom koju su proveli naπi uëenici me u vrπnjacima u svom okruæenju, a koji ukazuju na πirinu i znaëaj problema. Da je problem sve viπe prisutan, a da mu se ne posveêuje dovoljno pozornosti, ukazuju i rezultati anketa provedenih me u profesorima predmeta 86
raëunalstvo, te odraslim osobama koje po prirodi posla Ëesto koriste internet, a odgovorni su za odgoj i obrazovanje mladih. II. MoguÊa rjeπenja problema: πto zajednica Ëini? U ovom koraku sagledane su postojeêe politike, odnosno πto druπtvo Ëini ili je uëinilo za prevenciju ovog problema. Osim akcija koje provode Ministarstva i Vlada u cilju suzbijanja razliëitih oblika zlostavljanja i nasilja putem interneta i mobitela dat je pregled rada i angaæmana razliëitih nevladinih udruga, kako na dræavnom tako i na me unarodnom nivou. Istaknute su prednosti i nedostaci te joπ jednom upozoreno na razliëite riziëne situacije kojima su izloæeni mladi ljudi te na znaëaj i potrebu njihovog obrazovanja kako bi se upravo takve situacije prevladale. III. Najbolji pristup rjeπenju problema sustavna edukacija i odgovornosti pojedinaca i zajednice Najbolji pristup rjeπenju problema je prije svega sustavna edukacija πkolske djece. U tom cilju nuæno je napraviti promjene u izvedbenim nastavnim programima za predmet raëunalstvo, kako bi se i tijekom nastave sustavno osvjeπêivalo i senzibiliziralo uëenike za noπenje sa svim izazovima i opasnostima koje su prisutne prilikom koriπtenja interneta i mobitela. Naglasak treba staviti na kulturu komuniciranja, kreativno prevladavanje moguêih sukoba, uëiti se prihvaêanju razliëitih stavova i poπtivanju tu e privatnosti. Prikazane su i prednosti i nedostaci, za nas, odabranog najboljeg rjeπenja te saæetak o ustavnosti kojim smo potvrdili da je naπe rjeπenje u skladu s temeljnim slobodama i pravima Ëovjeka i gra ana πto je propisano Ustavom RH. IV. Plan djelovanja odgoj za dobro protiv privlaënosti poroka Plan djelovanja usmjerili smo, prema naπem najbolje odabranom rjeπenju, na sustavnu edukaciju uëenika kroz promijenjeni nastavni program iz predmeta raëunalstvo koji bi sadræavao nastavne jedinice koje obuhvaêaju moguêe opasnosti prisutne u koriπtenju interneta i mobitela. Pored 87
edukacije uëenika potrebna je i edukacija roditelja putem radionica kako bi i oni znali davati korisne savjete svojoj djeci o moguêim opasnostima koje vrebaju putem ovih medija. Edukacija Êe biti usmjerena na razvijanje æivotnih vjeπtina koje su osnovni uvjet za snalaæenje u novim situacijama te pravilno donoπenje odluka. Rezultati Projekt joπ nije u potpunosti dovrπen. OËekujemo podrπku od lokalne vlasti u Karlovcu, ali i od nadleænih osoba u Agenciji za odgoj i obrazovanje kao i od Ministra prosvjete. Cilj projekta nastojat Êemo ostvariti putem prezentacija projekta na Otvorenom danu πkole, u Knjiænici za mlade, pred Gradskim i Županijskim vijeêima mladih Karlovca te srednjim πkolama i uëeniëkim domovima tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2007. godine. Projekt je bio predstavljen: Na sastanku VijeÊa uëenika naπe πkole U radio emisiji Nakon πkolskog zvona na lokalnoj radio postaji 88
3. Senzibiliziranje javnosti (lokalne zajednice) za osobe s posebnim potrebama Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin (ljudska prava i demokratsko gra anstvo) Škola SŠ Oroslavlje, Lj. Gaja 1, 49243 Oroslavje Tel.: 049-588-740; Faks: 049-588-741 E-poπta: anaknezevichesky@yahoo.com Voditeljice projekta Renata Candrlic,prof. Ana Kneæevic-Hesky,prof. UËenici Tea Tuda, Marta Pielic, Marina KneæeviÊ, Sandra Bartol, Andreja Mustac, Barbara Ozimec, Lea Pepelko, Anamarija SkuπiÊ, Morena Šuk, Viktorija Šakoronja, Nera Popovic, Mihaela Vrancic, Opis projekta Izme u tri problema (πkolska kantina, nepostojanje πkolske sportske dvorane i humanitarne aktivnosti) uëenici su izabrali problem senzibiliziranja javnosti za osobe s posebnim potrebama koji se djelomiëno veê ostvarivao kroz humanitarne aktivnosti unazad nekoliko godina. MoguÊa rjeπenja problema Nedostatnost javne politike pruæa velike moguênosti za razliëite alternativne politike, kao πto su pokretanje lokalnih radio emisija, izrada web-stranica i edukacija uëenika, njihovih roditelja i nastavnika te pokretanje razliëitih akcija. Najbolji pristup rjeπenju problema Kao najbolji pristup izabrali smo edukaciju uëenika, njihovih roditelja i nastavnika o osobama s posebnim potrebama. Nakon definiranja problema, svjesni postojanja javne politike, uëenici su pronaπli naëin na koji mogu 89
utjecati u vlastitoj sredini i tako promicati interese osoba s posebnim potrebama. Pri definiranju problema koristili su Ustav RH, Deklaraciju o ljudskim pravima, Zakon o socijalnoj skrbi, pratili medije, upoznavali se s radom dræavnih institucija i udruga. Prikupljene podatke iskoristili su za osmiπljavanje izabrane alternativne politike svjesni njezinih prednosti i nedostataka. U realizaciju projekta ukljuëili su strukture lokalne vlasti, æupni ured, udruge, osnovnu πkolu, te uëenike, njihove roditelje i nastavnike. Plan djelovanja izrada letka o osobama s posebnim potrebama koji je namijenjen uëenicima, nastavnicima OŠ i SŠ, πiroj javnosti, powerpoint prezentacija na zadanu temu koja sluæi za upoznavanje, informiranje i senzibiliziranje javnosti, pedagoπka radionica na zadanu temu za uëenike srednje πkole proslava prvog dana proljeêa sa πtiëenicima Rehabilitacijskog centra Pustodol upoznavanje Poglavarstva grada Oroslavja s Projektom Ostvareni rezultati Plan djelovanja realiziran je, osim πto je prezentacija Projekta u gradskom Poglavarstvu predvi ena je za mjesec svibanj 2007. Projekt je bio predstavljen na NastavniËkom vijeêu Srednje πkole Oroslavje. 90
4. Traæimo stipendije Cilj projekta Projekt je osmiπljen u svrhu zadræavanja uëenika i njihova daljnjeg πkolovanja u Obrovcu Škola SŠ Obrovac, Obala hrv. Ëasnika Senada Žepana 17, Obrovac Tel.: 023-689-852; Faks: 023-689-852; E-poπta: ss-obrovac-501@skole.hinet.hr Voditelj projekta Darko TokiÊ UËenici Maja Karamarko 3. b, Mara Karamarko 3. b, Bernarda Klanac 3. b, Meri BrkiÊ 3. b Opis projekta 1. UoËavanje problema S obzirom na dosadaπnje godine upisa u SŠ Obrovac i provedene ankete, sve manji broj uëenika æeli ostati i πkolovati se u naπoj maloj sredini, Obrovcu. Provedena anketa i proπlogodiπnja upisna lista pokazala je jako mali interes uëenika za gimnaziju i nedovoljnu informiranost uëenika i njihovih roditelja o novim izmjenama u πkolstvu. Želimo informirati mlade i roditelje o dræavnoj maturi, obveznom upisu u srednju πkolu, vaænosti upisa gimnazije ako uëenici pokazuju interes za studij te mreæi πkola i njihovom znaëenju za ovo podruëje. 2. Alternativne politike Organizirali smo radionicu u kojoj je svatko od Ëlanove radne grupe dobio po jedan medij (novine, internet, gradska knjiænica) iz kojega je trebalo prikupiti potrebne nam informacije. Proveli smo ankete u OŠ Obrovac i podruënim πkolama da bi vidjeli interes uëenika za njihovo daljnje πkolovanje. 91
ProuËili smo Zakon o izmjenama i dopunama zakona o srednjem πkolstvu i proveli anketu s upitnicima o zadovoljstvu uëenika u naπoj πkoli. 3. Plan djelovanja Nakon provedene ankete i prouëavanja zakona odluëili smo posjetiti mjerodavne instituciju u gradu Obrovcu te im iznijeti naπe miπljenje o sveukupnoj situaciji. Razgovarali smo s ravnateljem Osnovne πkole Obrovac o problemu manjka uëenika koji se upisuju u SŠ Obrovac, o mreæi πkola (GraËac, Obrovac, Benkovac) i kako Êe se to odraziti na naπem podruëju te mjerama javne politike, miπljenjima i stavovima gradske vlasti i svakog pojedinca, πto Êe dalje utjecati na cjelokupno odvijanje ovog problema. 4. Rjeπenje problema Naπe rjeπenje ovog problema, kojeg Êemo vam pokuπati prikazati kroz razredni portfelj i plakate, simboliënih je 300,00 kn koje smo zatraæili od gradske vlasti kao poticaj uëenicima da nastave πkolovanje u naπem malom gradu. Organizirali smo i prezentacije putem kojih smo predstavili naπu πkolu i usmjerili paænju roditelja i uëenika na vaænost njihova daljnjeg πkolovanja, zaposlenja i moguênosti ostanka u njihovom rodnom kraju. Saæetak projekta (postignuêa): Projekt je usmjeren na πkolstvo, njegovu ulogu i znaëenje, kako u malom gradu tako i u velikom πto se kasnije odraæava i na cijelu dræavu. Problem koji smo htjeli istaknuti je odlazak mladih iz Obrovca. Ono πto smo postigli ovim projektom je promjena miπljenja i stavova uëenika, roditelja i lokalne vlasti te njihova æelja i potpora da se takva situacija promijeni. 92
5. kolski prostor Tematsko podruëje projekta Ljudska prava i demokratsko gra anstvo Cilj projekta Senzibilizacija druπtva na probleme uëenika kroz njihovo aktivno ukljuëivanje u druπtvenu zajednicu i strukture vlasti koje su zaduæene za rjeπavanje tog problema i za preseljenje πkole na novu lokaciju. Škola Upravna i birotehniëka πkola, Varπavska 17, Zagreb Tel.: 01-4830-773; Faks: 01-4830-773; E-poπta: uibs@zg.t-com.hr Voditeljica projekta Ondida Mesar, prof. UËenici Mirjana Veπligaj, Emil StriæiÊ, Marija HadroviÊ, Ðenifer EriÊ, Maja VrbaniÊ, Jelena Gale, Matea Lacko, Tanja BagiÊ Opis projekta 1. UoËavanje problema UËenici izbornog predmeta Ljudska prava izrazili su æaljenje zbog nerjeπavanja njihovog velikog problema a to je πkolski prostor. Svi njihovi drugi problemi proizlaze iz ovog osnovnog, tako da su se odluëili na javno prezentiranje problema i ukljuëivanje u strukture javne politike i vlasti zaduæene za to podruëje kako bi potakli i ubrzali preseljenje πkole. 2. Alternativne politike Uslijedilo je prikupljanje podataka o povijesti i djelovanju naπe πkole i kako je ona izgubila svoj prostor koji je imala od zgrade Mimare pa do sadaπnjeg prostora koji pripada Ëasnim sestrama Milosrdnicama. UËenici su prouëili pozitivno pravne propise iz tog podruëja, ukljuëujuêi Me unarodne konvencije o ljudskim pravima i Konvenciju o pravima djeteta i prezentirali druπtvenoj zajednici u kakvom se poloæaju nalazimo. 93
3. Predloæene mjere UËenici su slijedom projekta nastavili predlagati moguêa rjeπenja problema i tom radu su prezentirali moguêa rjeπenja, tko ih je duæan provesti, kakve su nam moguênosti. 4. Akcija U zavrπnom dijelu projekta uëenici su posjetili javnu pravobraniteljicu za djecu, Gradski ured za prostorno ure enje, stambeno-komunalne poslove, promet i veze, izvijestili VijeÊe uëenika i roditelja, organizirali potpisivanje peticije i poduzeli niz akcija kako bi novu πkolstvu godinu doëekali u prostoru koji nam je i sluæbeno dodijeljen. 94
6. Kla enje i kockanje mladih ovisnost ili zabava Tematsko podruëje projekta Odgoj za demokratsko gra anstvo Projekt gra anin Cilj projekta potaknuti uëenike na obogaêivanje znanja, razvijanje vrlina i sposobnosti za stvaranje okruæja u kojem se razvija demokratsko druπtvo upozoriti na problem odlaska mladih u kladionice i kockarnice, stvaranje ovisnosti o tom vidu zabave, te negativan utjecaj i posljedice ovog poroka na æivot mladih pronaêi uzroke problema i naëine prevladavanja problema Škola Privatna srednja ekonomska πkola INOVA s pravom javnosti, 3. Vrbik 10, Zagreb Tel.: 01-46-62-893; Faks: 01-45-52-894; E-poπta: pses_inova@net.hr Voditeljica projekta Tatjana Piπtelek UËenici Antonela KneæeviÊ, Nikolina Maæar, Ante MatiÊ, Luka Grgas Letica, Tonina GuciÊ, Fran ŽivkoviÊ, Dino IvaniÊ, Mislav BogdanoviÊ, Antonia HaliloviÊ, Amela HasanoviÊ, Klaudija Kuænini, Dajana PejiÊ, Andrea ŠafariÊ, Damjan»olakoviÊ Opis projekta izbor teme vezan uz svakodnevne probleme srednjoπkolaca i mladih uopêe istraæivaëki rad posjeti knjiænicama, statistiëkom zavodu, ankete, posjet kladionicama, kockarnicama, HRT-u, intervjui 95
MoguÊa rjeπenja problema: preventivni rad u πkolama, odræavanje predavanja, prezentacija, radionica rad u okviru sata razredne zajednice kako bi se mladi upoznali s problemom i moguêim posljedicama za njihov æivot poπtivanje zakona, ËeπÊe kontrole objekata koji nude taj vid zabave i dosljedno sankcioniranje prekrπitelja Najbolji pristup rjeπenju projekta: kroz zalaganje i rad mladih, upoznavanje s problemom izdavanjem letaka i odræavanjem predavanja i radionica Plan djelovanja: upoznavanje sa svrhom i ciljem projektne nastave i konkretnog projekta organizacija timova i razvijanje timskog rada i partnerske suradnje svih Ëlanova projekta razvoj plana akcije poëetak izrade dokumentacijske mape istraæivaëki rad posjeti knjiænicama, statistiëkom zavodu, kockarnicama, kladionicama, HRT-u, intervjui izrada portfolia razvijanje kreativnosti, sustavnosti priprema prezentacije prezentacija projekta evaluacija rada na projektu i postignuêa Ostvareni rezultati: projekt je joπ u istraæivaëkoj fazi senzibilizacija mladih i gra ana uopêe za ovaj problem odræane prve radionice i predavanja s pozitivnim rezultatom smanjeni odlasci u kladionice (uëenika naπe πkole) Projekt je bio predstavljen uëenicima 1., 2., 3. i 4. razreda, te roditeljima na roditeljskim sastancima. 96
7. Izostanci uëenika u srednjoj πkoli Tematsko podruëje projekta Projekt gra anin Škola IV. gimnazija Marko MaruliÊ, ZagrebaËka 2, Split Tel.: 021-344-484; Faks: 021-315-632; E-poπta: gimnazija-marko-marulic@st.htnet.hr Voditeljica projekta Natalija PalËiÊ UËenici Miπerda Ivana, Stjepan Soldo, Ivana LediÊ, Tina urkoviê, Mario IvanËev, Matko MarijanoviÊ Opis projekta Problem izostanaka u srednjim πkolama je postao ozbiljan problem, raπiren u cijeloj æupaniji, ali u dræavi. Ozbiljnost problema vide se u napravljenim statistikama i provedenim anketama. Podaci Ministarstva prosvjete i πporta ukazuju na gotovo 30 milijuna izostanaka s nastave u jednoj πkolskoj godini. Ovim projektom æeljeli smo dati svoj prilog rjeπavanju spomenutog modela ponaπanja uëenika i roditelja. MoguÊa rjeπenja problema Istraæili smo kako se institucije πkolskog sustava bore s tom pojavom i koji su postojeêi programi koji se predlaæu ili provode kao moguêa rjeπenja. To su uglavnom mjere koje se provode kroz pravnu regulativu πkolskog sustava (odgojne mjere zbog odre enog broja izostanaka; razredbeni ispiti ). Ukazali smo na njihove prednosti i nedostatke. Najbolji pristup rjeπenju problema Naπa razmiπljanja vodila su nas u smjeru roditelja i njihovog veêeg ukljuëivanja u ovaj problem, kao i nastavnika koji mogu svojim stavom i ponaπanjem utjecati na promjenu postojeêeg stanja. Miπljenja smo da roditelji svojim neredovitim dolaæenjem na roditeljske sastanke i primanja 97
roditelja pogoduju ovakvom razvoju situacije, te bi stoga SMS i e-mail komunikacija prezaposlenim roditeljima olakπala redovitiju komunikaciju i informacije o izostancima njihove djece. Nastavnici bi biranjem zanimljivijih metoda, njegovanjem suradniëkog odnosa izme u nastavnika i uëenika, te povezivanjem nastavnih sadræaja sa stvarnim æivotnim situacijama (kroz terensku nastavu i sl.) uëinili da uëenici ne bjeæe sa nastave zbog dosade ili straha od nastavnika. Plan djelovanja Plan djelovanja imao je za cilj posveêivanje viπe paænje izostajanju s nastave, sa svrhom aktualiziranja i priznavanja problema, te upozoravanja na hitnu potrebu zajedniëkog djelovanja πkole, obitelji i okruæenja na prevenciji izostajanja. Presudnu vaænost kod ovog problema ima obiteljski odgoj i utjecaj obitelji kao osnovne druπtvene cjeline iz koje dolazi dijete-uëenik, uz naravno odgojnu ulogu πkole. Ostvareni rezultati Prezentacijom naπeg projekta uëenicima preko satova razredne nastave i izborne nastave PIG-a, nastavnicima i psiholoπko-pedagoπkoj sluæbi πkole preko NastavniËkog vijeêa, nadamo se da smo barem ukazali da i mi, uëenici, vidimo ovaj problem i smatramo da ga zajedniëkim prijedlozima i naporima ipak moæemo postiêi bolje rezultate u smanjenju broja izostanaka uëenika. 98
8. Pogledaj, i ja æivim pored tebe! Škola Gimnazija Bernardina Frankopana, Struga 3, Ogulin Tel.: 047-522-573; Faks: 047-811-422 Voditelj projekta Hrvoje MagdiÊ, prof. UËenici Tamara Herman, Monika TurkoviÊ, Monika Turkalj, Ivana RupËiÊ, Slavica PerkoviÊ, Žanet TadiÊ, Matea BertoviÊ, Matea MagdiÊ, Željka MaraviÊ, Blaæenka CindriÊ, Petra BoæiËeviÊ, Marko FrancetiÊ Opis projekta UËenici su kao tematsko podruëje odabrali pitanja osobnih prava i odgovornosti i prava drugih, razvoj osobnog i kulturnog identiteta (projekt gra anin). Projekt se ostvarivao kao izvannastavna aktivnost, a povezano uz nastavu sociologije. 1. Izbor problema Zbog problema s prilagodbom zgrade naπe Gimnazije uëenici s tjelesnim invaliditetom, uëenici su odabrali kao problem koji æele istraæivati pitanje poteπkoêa s kojima se susreêu osobe s tjelesnim invaliditetom u gradu Ogulinu (prvenstveno pristup zgradama, vaænim ustanovama, svijest o potrebi pomaganja takvim osobama, utvr ivanje stupnja senzibilizacije gra ana za takvu problematiku i sl.). ciljevi projekta senzibilizirati javnost o problemima i potrebama osoba s tjelesnim invaliditetom nizom akcija pomoêi udrugama naπeg grada koje okupljaju tjelesne invalide 2. Istraæivanje problema Istraæeni su i pregledani svi vaæniji dokumenti koji govore o pravima osoba s tjelesnim invaliditetom i πto je to lokalna zajednica duæna takvim osobama 99
osigurati. Provedena je anketa u gradu Ogulinu (sto ispitanika, razliëita godiπta) o tome koliko znaju o osobama s tjelesnim invaliditetom i kakve sadræaje bi im grad trebao ponuditi. U anketi smo saznali kakva je percepcija naπih sugra ana o osobama s tjelesnim invaliditetom. Obavljeni su razgovori s predstavnicima lokalne uprave nadleænima za izgradnju pristupa zgradama za osobe s tjelesnim invaliditetom, s naëelnikom Policijske uprave kao i s naπom ravnateljicom o naëinu na koji se naπa Gimnazija prilagodila uëenici s tjelesnim invaliditetom i na koje je sve probleme naiπla pritom. U razgovoru s predstavnicima Udruge roditelja djece s posebnim potrebama i Udruge slijepih i slabovidnih, koje djeluju u Ogulinu, saznalo se viπe o stvarnim problemima s kojima se susreêu osobe s tjelesnim invaliditetom u naπem gradu te su predloæene razliëite mjere rjeπavanja problema, a dosta prijedloga dali su i gra ani u anketama (zvuëni semafori, prostori u prizemlju zgrada, a ne na katu, radionice za djecu, viπe logopeda, psihologa, defektologa, liftovi, informatiëke radionice, rubnici na kolniku, veêa proraëunska sredstva i sl.). 3. Izbor najboljeg pristupa rjeπenja problema Odabrana politika usmjerila bi se na senzibilizaciju javnosti o problemima osoba s tjelesnim invaliditetom u naπem gradu kroz predavanja, tribine i letak, te na organizaciju niza humanitarnih akcija kojima bi se pomoglo udrugama s kojima smo ostvarili suradnju (a okupljaju osobe s tjelesnim invaliditetom). 4. Plan djelovanja i ostvareni rezultati plan djelovanja ukljuëio je mnoπtvo aktivnosti: predavanje za uëenike i profesore πkole o problemima osoba s tjelesnim invaliditetom predavanje za profesore o naëinu rada s djecom s tjelesnom invalidnoπêu izrada i prodaja boæiênih ukrasa u suradnji s Crvenim kriæem Ogulin prodaja Unicefovih Ëestitaka i Caritasovih naljepnica organizacija tribine na temu Što znate o osobama s invaliditetom? U suradnji s Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida izrada letka s fotografijama vaænih ustanova grada Ogulina koje nemaju osiguran pristup za osobe s tjelesnim invaliditetom 100
organizacija humanitarnog koncerta bendova uëenika πkole kupnja i uruëivanje potrebnih sredstava za rad spomenutih udruga (lopte za rehabilitaciju i vjeæbu, πtapovi ). S projektom smo upoznali Ëelnike naπeg grada, predstavnike udruga, uglednike i ravnatelje na javnom predstavljanju projekta, a projekt se predstavio i na VijeÊu uëenika πkole kao i pred profesorima πkole. Projekt je imao velikog odjeka u gradu Ogulinu, a posebno smo dobro praêeni u medijima koji su nam davali podrπku. Nadamo se da smo barem malo utjecali na promjenu svijesti naπih sugra ana o problemima s kojima se susreêu naπi tako er sugra ani s tjelesnim invaliditetom, a naziv projekta nastojim πto ËeπÊe ponavljati: Pogledaj, i ja æivim pored tebe! 101
Dodaci
Program smotre Srijeda 2. svibnja 2007. Dolazak i smjeπtaj sudionika iz udaljenih mjesta Hotel Laguna, Zagreb 19.00-21.00 VeËera»etvrtak 3. svibnja 2007. 08.30-09.00 09.00-09.30 09.30-09.45 09.45-10.00 Registracija sudionika Zgrada Starogradske vijeênice, irilometodska 5 Pozdravni govori Mr. sc. Tatjana Holjevac, predsjednica Gradske skupπtine Grada Zagreba Luka Ma eriê, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Predstavnik Ministarstva znansoti, obrazovanja i πporta Vinko FilipoviÊ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Cvjetana Plavπa MatiÊ, direktorica Nacionalne zaklade za civilni razvoj druπtva DjeËje stvaralaπtvo - uëenici O Josip RaËiÊ, Zagreb Uvod u Smotru Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, predsjednica Dræavnoga povjerenstva za provedbu Smotre Prikaz i obrana projekata Dvorana A projekti predπkolskog odgoja (1-7) Vestibul, prizemlje projekti osnovne πkole (1, 2, 3) Dvorana C projekti osnovne πkole (4, 5, 6) Dvorana B projekti srednje πkole (1, 2, 3) Dvorana D projekti srednje πkole (4, 5, 6) 11.30-13.00 Stanka za osvjeæenje - prostor u prizemlju desno 105
13.00-15.00 15.00-16.00 Nastavak prikaza i obrane projekata Dvorana A projekti predπkolskog odgoja (7-13) Vestibul, prizemlje projekti osnovne πkole (7, 8, 9) Dvorana C projekti osnovne πkole (10, 11, 12) Dvorana B projekti srednje πkole (7, 8) projekti osnovne πkole (13, 14) Dvorana D projekti osnovne πkole (15 16, 17) Dodjeljivanje pohvala i zahvala uëenicima i sudionicima Posjeta uëenika Hrvatskom Saboru prema protokolu VeËera za uëenike i uëitelje koji zbog udaljenosti koriste smjeπtaj Hotel Laguna Petak 4. svibnja 2007. 07.30-09.00 DoruËak Hotel Laguna Odlazak u prijepodnevnim satima 106
Organizatori smotre Organizatori Smotre projekata iz podruëja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i obrazovanje.»lanovi Dræavnog povjerenstva za organizaciju i provedbu Smotre Dræavno povjerenstvo za organizaciju i provedbu Smotre projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo Ante Akmadæa, prof. savjetnik, ŽeljezniËka tehniëka πkola, Zagreb Viπnja Biti, HRT, Hrvatski radio Mira BoæiÊ, DjeËji vrtiê Ivana BrliÊ MaæuraniÊ, Zagreb Vesna Budinski, uëiteljica savjetnica, Osnovna πkola Ivana Gorana KovaËiÊa, Zagreb Jelena Gaal, DjeËji vrtiê Ciciban, Velika Gorica Zdravka Giacometti, HRT, Redakcija Dobro jutro Hrvatska Branimir Katalenac, SŠ Dugo Selo, Dugo Selo Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, viπa savjetnica za ljudska prava i demokratsko gra anstvo, predsjednica Dræavnoga povjerenstva Ður a KuluπiÊ, viπa savjetnica za razrednu nastavu, Agencija za odgoj i obrazovanje Ksenija Matuπ, profesorica savjetnica, Gimnazija Bjelovar Natalija PalËiÊ, IV. Gimnazija Marko MaruliÊ, Split Toni RajkoviÊ, OŠ Šestine, Zagreb Snjeæana RomiÊ, uëiteljica savjetnica, Osnovna πkola Lijepa Naπa, Tuhelj mr. sc. Andreja SiliÊ, viπa savjetnica za predπkolski odgoj, Agencija za odgoj i obrazovanje 107
Elvira Skender MiliËeviÊ, prof. savjetnica, Upravna i birotehniëka πkola, Zagreb Jasna TomiÊ, viπa savjetnica za ljudska prava i demokratsko gra anstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje Nataπa VuliÊ, viπa savjetnica za druπtvenu skupinu predmeta, Agencija za odgoj i obrazovanje 108
Suci / procjenitelji Suci/procjenitelji prikazivanja i obrane uëeniëkih projekata imaju vrlo znaëajnu ulogu u vrednovanju cjelokupne smotre. Biraju se iz reda uglednih i utjecajnih gra ana u javnosti. U ovogodiπnjoj Smotri Êe sudjelovati: AfriÊ, prof. dr. sc. Vjekoslav, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb Akmadæa, Ante, prof., zamjenik ravnatelja ŽeljezniËke tehniëke πkole u Zagrebu BariÊ DadiÊ, Tamara, naëelnica u Odgojnom zavodu Turopolje BiliÊ, Branimir, novinar, urednik TV emisije Misli 21. stoljeêa, HRT Zagreb Biti, Viπnja, novinarka, voditeljica emisije Zaπto tako?, HRT Zagreb Plavπa MatiÊ Cvjetana, direktorica Nacionalne zaklade za civilni razvoj druπtva Katalenac, Branimir, prof., SŠ Dugo Selo, Dugo Selo Giacometti, Zdravka, novinarka, redakcija Dobro jutro Hrvatska, HRT, Zagreb KuluπiÊ, Ður a, viπa savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje LovrekoviÊ, Marija, predsjednica UËiliπta Volonter Ma eriê, Luka, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Maleπ, prof.dr.sc. Dubravka, Filozofski fakultet, Zagreb Matuπ, Ksenija, profesorica savjetnica, Gimnazija Bjelovar Mr. sc. MrËela, Marin, predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Zagrebu Omejec, dr. sc. Jasna, sudica Ustavnog suda Republike Hrvatske PrelogoviÊ, Sanja, uëiteljica savjetnica, Osnovna πkola Ðuro Ester, Koprivnica RomiÊ, Snjeæana, uëiteljica savjetnica, OŠ Lijepa naπa, Tuhelj 109
Sessa, Ðuro, sudac Županijskog suda u Zagrebu, Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca SpajiÊ-Vrkaπ, prof. dr. sc.,vedrana, Centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta u Zagrebu StriËeviÊ, mr. sc., Ivanka, Knjiænica MedveπÊak, Zagreb SuËeviÊ, Mirjana, uëiteljica savjetnica, OŠ Josip RaËiÊ, Zagreb Skender MiliËeviÊ, Elvira, profesorica savjetnica, Upravna i birotehniëka πkola, Zagreb Šalaj, dr. sc, Berto, Fakultet politiëkih znanosti, Zagreb Uzelac, mr. sc., Maja, predsjednica Udruge Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja 110
Sudionici smotre Odgojitelji u predπkolskom odgoju UËenici razredne nastave u osnovnoj πkoli UËenici predmetne nastave u osnovnoj πkoli UËenici srednjih πkola Br. uë. kola DjevojËice DjeËaci Voditelji O Josipa RaËiÊa, Zagreb 16 Ema Æuæul Tea Arbutina Luka Bulja Vjeran Pezdirc Dragana Rakonca Renata Horvat O Novska, Novska 6 Antonia Hukavec Dorotea KomljenoviÊ Matea ZekiÊ Marta uriê Lucija Miloπ Lana MatiËeviÊ Marija SedlaËek Kristina KramariÊ O Ksavera andora Gjalskog, Zabok 24 Mia Rasonja Karla Fruk Luka DeliÊ Tomislav Laæec Vlasta PleËko O Antuna MihanoviÊa, Zagreb 11 Lucija Labaπ Ivana enduloviê Ljubica JuriÊ Ivana Tiπar Ana VuraiÊ Kristina KneæeviÊ Martina Horvat Valentina uriê Anja ArseniÊ Tajana Novina Martina Ruæ ak Beatrica urbek O Sela, Sela 8 Marta KuπeviÊ Ana-Marija ustiê Igor ObradoviÊ Ivan SekuliÊ Suzana Telar 111
Br. uë. kola DjevojËice DjeËaci Voditelji O ReËica, P iπljaviê 17 Anamarija»ujko Dora»ujko Vivien BrezoviÊ Doris Æegar Franjo Æeger Patrik Mikoni Ljubica tefanëiê O Petar Zrinski,»abar 6 Sara Bilen Andrea Poje Denis Tuπek Borna ariê Antun Malnar Matej timac Darinka RaËki Silvana ebalj - MaËkiÊ O Marina GetaldiÊa, Dubrovnik 6 Lucija Janjalija Sandra Grego Jan PrebisaliÊ Lukπa Æuvela Frano Putica Vlaho MatiÊ Antonija VlaπiÊ Jadranka Zloπilo O Veæica, Rijeka 13 Antonela Ban Magdalena MeπtroviÊ Sara Buneta Iva Gracin Stella PavletiÊ Elena Predrag Laura RonËeviÊ Lea SekuliÊ Irina tefaniê Nina TerziÊ Jelena UkaloviÊ Nikola Dlab Ivan MargitiÊ Gordana Frol O Lijepa naπa, Tuhelj 21 Lucija Kuhar Tea Podjaverπek Petra Poljanec Sandra Herceg Ivan Tkalec Vjekoslav Ænidarec Pavica IvekoviÊ O Frana Krste Frankopana, Osijek 4 Ana MatiÊ Ana MihaljeviÊ Ana LuketiÊ Martina Granoπa Dubravka»uræik Anica FumiÊ 112
Br. uë. kola DjevojËice DjeËaci Voditelji II. O»akovec,»akovec 4 Tena Æganec Ivana Dobrovoljec Andrea Igrec Anja JanËi Snjeæana Odak HrkaË O estine, Zagreb 6 Andrea Kosinec Matija tehan Marta Êerbec Marko Plehan Tomislav KondiÊ Dominik Jaguπt Toni RajkoviÊ O Josipa Broza, Kumrovec 6 Monika Bezjak Valentina JagarËec Maja Harapin Valentina MajceniÊ Filip HorvatiËek Domagoj PeËnik Meri imara Boæica MandiÊ O Bol, Split 4 Mateja ubeliê Danijela MatuliÊ Nikola MihaljeviÊ Borna PosinkoviÊ Blanka Ljubenkov O Kneza Mislava, Kaπtel SuÊurac Tihomir RajËiÊ II. gimnazija, Osijek 6 Maja BregoviÊ Tihana Rudeæ Olja NiËiÊ Iva Vrebac Tanja Korosteljev Robert Janus Marijana Kuπen umarska i drvodjeljska πkola, Karlovac 4 Martina Hiæar Helena Kustura Zoran KoliÊ Tomislav StilinoviÊ Nevenka BonËiÊ Mirna Korkut S Oroslavje, Oroslavje 12 Tea Tuda Marta Pielic Marina KneæeviÊ Sandra Bartol Andreja Mustac Barbara Ozmec Lea Pepelko Anamarija SkuπiÊ Renata Candrlic Ana KneæeviÊ- Hesky 113
Br. uë. kola DjevojËice DjeËaci Voditelji Morena uk Viktorija akoronja Nera PopoviÊ Mihaela Vrancic S Obrovac, Obrovac 4 Maja Karamarko Mara Karamarko Bernarda Klanac Meri BrkiÊ Darko TokiÊ Upravna i birotehniëka πkola, Zagreb 8 Mirjana Veπligaj Marija HadroviÊ enifer EriÊ Maja VrbaniÊ Jelena Gale Matea Lacko Tanja BagiÊ Emil StriæiÊ Ondida Mesar Privatna srednja ekonomska πkola INOVA s pravom javnosti, Zagreb 14 Antonela KneæeviÊ Nikola Maæar Tonina GuciÊ Antonia HaliloviÊ Amela HasanoviÊ Klaudija Kuænini Dajana PejiÊ Andrea afariê Ante MatiÊ Luka Grgas Letica Fran ÆivkoviÊ Dino IvaniÊ Mislav BogdanoviÊ Damjan»olakoviÊ Tatjana Piπtelek IV. gimnazija Marko MaruliÊ, Split 6 Ivana Miπerda Ivana LediÊ Tina urkoviê Stjepan Soldo Mario IvanËev Matko MarijanoviÊ Natalija PalËiÊ 114
Br. uë. kola DjevojËice DjeËaci Voditelji Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin 12 Tamara Herman Monika TurkoviÊ Monika Turkalj Ivana RupËiÊ Slavica PerkoviÊ Æanet TadiÊ Matea BertoviÊ Matea MagdiÊ Æeljka MaraviÊ Blaæenka CindriÊ Petra BoæiËeviÊ Marko FrancetiÊ Hrvoje MagdiÊ 115
Programske teme Na Smotri mogu sudjelovati projekti iz sljedeêih tematskih podruëja: predπkolski odgoj: osobna prava i odgovornosti i prava drugih; pravo na zdravu okolinu; ponos i Ëuvanje baπtine. razredna nastava (iv. r.): osobna prava i odgovornosti i prava drugih zaπtita voda u zaviëaju; gospodarstvo u zaviëaju; projektna nastava iz demokratskog gra anstva projekt gra anin; zaπtita okoliπa; moj zaviëaj dio Republike Hrvatske; razvoj osobnog i kulturnog identiteta; jeziëne / dijalektalne razliëitosti zaviëajnih regija; interkulturalnost. osnovna πkola i srednje πkole: osobna prava i odgovornosti i prava drugih; razvoj osobnog i kulturnog identiteta; interkulturalnost; demokratsko gra anstvo; europske integracije; projektna nastava iz demokratskog gra anstva projekt gra anin; kulturoloπko podruëje. 116
Svaki projekt djece u djeëjim vrtiêima, uëenica/uëenika IV., VII., i VIII. razreda osnovne πkole te uëenica/uëenika srednjih πkola mora imati sljedeêe sastavnice: opêi podaci: ime i prezime voditelja projekta; naziv djeëjeg vrtiêa/πkole, adresa, telefon, faks, e-poπta; podaci o uëenicama/uëenicima. opis projekta: naziv projekta; tematsko podruëje projekta; izbor i istraæivanje problema; moguêa rjeπenja problema najbolji pristup rjeπenju problema plan djelovanja ostvareni rezultati 117
Opis provedbe projekata Predπkolski odgoj i obrazovanje Proces odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti u sustavu predπkolskog odgoja ostvaruje se na tri razine: 1. Cjelokupno ozraëje u kojem dijete æivi u obitelji i vrtiêu (prostor, ritam æivota, materijalno okruæje odnosi i interakcije s drugima) 2. Svakodnevne æivotne situacije (zadovoljavanje osnovnih potreba i dr.) 3. Planirani poticaji za raznovrsne igre i planirana zbivanja u odgojnoj skupini i vrtiêu te okruæju. U izboru tematike projekta valja polaziti od potreba i moguênosti djece i uvaæavati naëela i metode integriranog razvojnog kurikuluma. Projekt treba imati elemente akcijskog istraæivanja. Izbor teme koja je relevantna za æivot djeteta Izbor teme se mora temeljiti na intrinziënoj motivaciji djeteta. Polaziπte je u nekom, za djecu vaænom æivotnom problemu i interesu koji je svojstven njihovim razvojnim osobinama. Teme iz podruëja predπkolskog odgoja i obrazovanja integriraju Ëetiri grupe prava: pravo na preæivljavanje, pravo na razvojne poticaje, pravo na sudjelovanje i zaπtitna prava; Razvoj projekta a) stvaranje materijalnog i interakcijskog okruæja Osiguranje poticajne materijalne sredine i πto raznovrsnijih izvora znanja. Osigurati timski pristup i partnersku suradnju svih sudionika projekta: u odgojnoj skupini, unutar vrtiêa, s roditeljima djece i s lokalnom zajednicom. b) aktivna ukljuëenost djeteta uëenje Ëinjenjem, informacije iz prve ruke Rad na projektu odvija se u kontekstu koji potiëe djecu na pregovaranje, suradnju, preuzimanje odgovornosti za traæenje odgovora, provjeravanje svojih otkriêa i traæenje vlastitih pristupa rjeπavanju problema. 118
Iskustva koja djeca stjeëu tijekom projekta moraju biti relevantna za njegov æivot. c) kreativno izraæavanje i konstruktivno ponaπanje NaËin ponaπanja djece u igri i produkti djeëjeg stvaranja (govornog, likovnog, glazbenog i praktiënog) sredstvo su motiviranja za dalja istraæivanja, ali i mjerilo rasta i razvoja djeteta te postignuêa vezanih za temu projekta. Evaluacija procesa i postignuêa Procjenjuje se praktiëna primjena novih znanja i vjeπtina djece. Procjenu vrπi odgojitelj, odnosno tim koji radi na projektu, na temelju promatranja djeëje igre i stvaranja. Tijek rada na provedbi projekta uëenika osnovnih i srednjih πkola Projektna nastava ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga da se oëuva demokratska procedura rjeπavanja problema. Takvo uëenje namijenjeno je uëenicima razredne nastave i predmetne nastave osnovnih πkola i uëenicima srednjih πkola. Za ostvarenje projekta potrebno je najmanje 15 πkolskih sati. Svaki sat planira se tako da ukljuëuje interdisciplinarni pristup u oblikovanju sata kao πto su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova, rjeπavanje problema u malim skupinama, socijalno uëenje, tehnike suradniëkog uëenja, igru uloga, prouëavanje zakona i Ustava RH, pisanje dopisa, molbi itd. Procedura se sastoji u tome da uëenici izabiru problem, sustavno ga istraæuju, dokumentiraju i oblikuju plan rjeπavanja problema. U ostvarivanje projekta ukljuëuju se roditelji i ljudi iz lokalne zajednice koji mogu pomoêi u rjeπavanju problema. 1. Izbor problema Prepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo, razgovor s roditeljima, ro acima, prijateljima, uëiteljima. Raspravljanje i selekcioniranje problema kojim Êe se razred ili skupina baviti veêinskim brojem glasova razreda. 119
2. Istraæivanje problema ProuËavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje ustavnih odredbi iz podruëja rjeπavanja problema. PraÊenje tiska i ostalih medija. Koriπtenje biblioteka i Ëitaonica, udæbeniëke literature, prikupljanje informacija elektronskom poπtom, slaganje dokumentacijskih mapa. 3. Oblikovanje moguêih rjeπenja problema Dijeljenje projektne skupine u Ëetiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja i oblikuje najbolji naëin rjeπavanja problema. Utvr uju se naëini, pristupi, postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u Ëije podruëje rada spada problem i koji mogu pomoêi u rjeπavanju problema. 4. Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problema Glasnogovornik svake skupine pred cijelim razredom obrazlaæe pristup skupine rjeπavanju problema. Cijeli razred raspravlja o jakim i slabim stranama ponu enog rjeπenja. Na kraju razred izabire najuspjeπnije rjeπenje me u ponu enima. 5. Razvoj plana akcije Projektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje Êe se poduzeti kako bi se proveo plan i doπlo do rjeπenja problema. Projektna skupina izra uje dokumentacijsku mapu rjeπavanja problema. 6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici S planom akcije upoznaju se ostali uëenici, roditelji, razrednici, predstavnici lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozraëje za prihvaêanje ponu enog rjeπenja problema. Moæe se provesti interna prezentacija rjeπavanja problema u πkoli pred nastavnicima, uëenicima, na roditeljskom sastanku i sl. Bit je u tome da uëenici uëvrπêuju svoje vjeπtine argumentacije, javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u oëima drugih svoju osobnost. 7. Javno predstavljanje ponu enog rjeπenja problema. Ponu eno rjeπenje problema moæe se prezentirati πiroj skupini uëenika u πkoli, na razini sedmih ili osmih razreda odre ene πkole, na razini cijele πkole itd. 120
Za prezentiranje izvan πkole potrebno je pomoêi uëenicima tako da voditelj projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti koji su nadleæni za rjeπavanje problema. Moæe se uputiti obavijesti medijima o mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti. Za javnu prezentaciju potreno je pripremiti usmeno obrazlaganje rjeπenja problema te pismeno dokumentiranje ponu enog rjeπenja izradom razrednog portfolija, mapama, plakatima i drugim prikladnim oblicima. Na portfolijo se stavljaju samo najreprezentativniji dokumenti (fotografije, isjeëci iz novina, Ëlanci zakona, tekstualni zapisi uëenika itd.) prikupljeni i nastali u pojedinim koracima rjeπavanja problema. Ukoliko se projektna nastava dobro planira i vodi uëenike k rjeπenju problema, ukoliko im se omoguêi kvalitetna procedura u kojoj mogu doêi do izraæaja sve njihove sposobnosti, stjeëu moguênost da u tijeku rjeπavanja problema koriste sva svoja znanja koja su stekli iz drugih predmeta povijesti, hrvatskog, stranog jezika, zemljopisa, matematike i tako dalje. U pravilu doæive uspjeh u javnosti sa svojim rjeπenjem problema jer nadleæna tijela najëeπêe ostanu bez argumenata odbijanja i neprihvaêanja buduêi da su uëenici unaprijed sve dobro osmislili i pripremili odgovore na moguêa odbijanja i odlaganja i to ne samo verbalno veê i dokumentarno u obliku dokumentacijske mape a tako er su dobro izuëili sve odgovarajuêe propise. To mogu biti prijedlozi da se postavi semafor na prometnici kojom prelaze do πkole radi njihove sigurnosti i zaπtite, da se uskladi red voænje javnog prijevoza ako su aci putnici da ne moraju dugo Ëekati na prijevoz, postavljanje kontejnera da se ne zaga uje okoliπ πkole, ure enje igraliπta i td. Vaæno je istaknuti da oni ne iniciraju rjeπavanje problema veê dolaze s gotovim prijedlogom izvedbe. Doæivljaj uspjeha u ovom podruëju prenosi se na bolje uëenje u drugim predmetima (doæivljeni uspjeh je izvor motivacije), smanjuje se destruktivan odnos prema sebi i prema πkoli, iπëezava osjeêaj bespomoênosti, destruktivnu, buntovniëku i kaotiënu energiji mladih kroz ovakvo smisleno i svrhovito praktiëno uëenje pretvaramo u pozitivnu, konstruktivnu snagu. A to je ono πto æelimo pruæiti mladima i preko sudjelovanja u ovoj smotri. 121
Sadræaj smotre i vrednovanje postignuêa: I. Pokazna mapa koja se sastoji od Ëetiri spojena hamera (portofolio) i dokumentacijske mape projekta format A4 ili A5, a moæe biti zabiljeæen i video zapisom i/ili audio zapisom / hipermediji. II. Obrazloæenje i obrana projektnog cilja (do 16 minuta ) skupina od Ëetiri uëenika pred prosudbenim povjerenstvom. Voditelji projekta Projekt vodi/e samo oni voditelji koji su proπli struënu edukaciju za primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava, za aktivne metode uëenja i pouëavanja i projektnu nastavu. Selekcija projekata Izbor najkvalitetnijih projekata izvrπit Êe Dræavno povjerenstvo te o rezultatima izbora obavijestiti voditelje projekata. Izbor Êe se izvrπiti prema sljedeêim okvirnim kriterijima: izbor teme i postupak provedbe treba biti u skladu s uputama; projekt treba imati obiljeæja integriranog razvojnog kurikuluma i uvaæavati zadaêe i naëela odgoja i obrazovanja za demokratsko gra anstvo i ljudska prava i odgovornosti; Literatura: Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, Zagreb, 1999. Temeljni me unarodni dokumenti iz podruëja odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima, Zagreb, 1999. Maleπ, Dubravka, StriËeviÊ, Ivanka: Odgoj za demokraciju u ranom djetinjstvu. PriruËnik za rad s djecom predπkolske dobi na usvajanju humanih vrijednosti: Udruæenje Djeca prva, Zagreb, 2005. Maleπ, Dubravka i suradnici: Živjeti i uëiti prava, Zagreb 2003., Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko gra anstvo MarkoËiÊ, Matilda: Igrom do πkole, Udruæenje Djeca prva, Zagreb, 2003. 122
Projekt gra anin, priruënik za nastavnike: Centar za gra anski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD, Zagreb,1998.; http://zavod.skolstvo.htnet.hr Projekt gra anin, udæbenik za uëenike: Centar za gra anski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD, Zagreb,1998: http://zavod.skolstvo.htnet.hr SpajiÊ-Vrkaπ, V., StriËeviÊ I., Maleπ D., MatijeviÊ M.: PouËavati prava i slobode-priruënik za uëitelje osnovne πkole s vjeæbama za razrednu nastavu, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko gra anstvo, Zagreb 2004. LonËariÊ JelaËiÊ, Nevenka: Integracija obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo u proces uëenja i pouëavanja, Zagreb 2006. http://zavod.skolstvo.htnet.hr Kompas, PriruËnik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava, Europski dom Slavonski Brod, 2004. Slunjski, Edita: Mali profesor, Integrirani razvojni kurikulum, Zagreb 2001. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predπkolske djece, 1991. 123
Upute za suce/procjenitelje Ova je smotra prikaz postignuêa predπkolske djece i uëenika iz cijele Hrvatske u podruëju odgoja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo. U predπkolskom odgoju i u razrednoj nastavi odgoj za ljudska prava i demokratsko gra anstvo integrira se kroskurikularno, kroz teme koje su zastupljene u redovitom programu. U razrednoj i predmetnoj nastavi u osnovnoj πkoli postoje brojne moguênosti za integriranje Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo: kroz projektnu nastavu, kroskurikularno, kroz sve predmete gdje postoje programske teme bliske temama ljudskih prava, kao izborni predmet, kroz sat razrednika, kroz izvannastavne aktivnosti. U projektnoj nastavi rezredi/skupine su, u suradnji s roditeljima i svojim nastavnicima poπli od prepoznavanja nekog vaænog problema u njihovoj sredini. Nakon prepoznavanja problema, cijeli razred je podijeljen u istraæivaëke timove radi prikupljanja podataka u knjiænicama, tiskovinama, na radiju i televiziji, od profesora i znanstvenika, odvjetnika i sudaca, udruga, interesnih skupina, ureda za zakonodavstvo i upravnih sluæbi. Portfelj - izloæbeni dio portfelja i mapa s dokumentacijom Razred je zatim saëinio portfelj na temelju prethodnog istraæivanja. UËenici su se podijelili u Ëetiri skupine, od kojih je svaka bila odgovorna za jedan od Ëetiri dijela portfelja. zadatak prve skupine Objasniti problem koji je razred izabrao zaπto je vaæan i zaπto bi se zakonodavne ili izvrπne vlasti njime trebale pozabaviti. zadatak druge skupine Ocjeniti alternativne prijedloge koji su bili predloæeni radi rjeπavanja problema. zadatak treêe skupine Zacrtati i obrazloæiti pristup/javnu politiku kojom Êe se problem rjeπavati. 124
zadatak Ëetvrte skupine Zacrtati plan djelovanja kako bi se nadleæna tijela vlasti privoljela na prihvaêanje predloæenog rjeπenja problema. Portfelj se sastoji od dvije komponente izloæbene i dokumentacijske.. izloæbena komponenta Cijeli izloæbeni dio se sastoji od Ëetiri postera-ploëe veliëine 100 x 80 cm. Rad svake od Ëetiri skupine izlaæe se na jednoj od ploëa. dokumentacijska komponenta Ova komponenta treba sadræavati materijale koji na najbolji naëin dokumentiraju istraæivanje koje je skupina provela. Materijali sve Ëetiri skupine trebaju biti sastavni dio mape debljine 4-5 cm. Mora postojati sadræaj za svaki od Ëetiri dijela. Osim toga, mora postojati peti dio mape koji sadræi uëeniëku evaluaciju i osvrt na steëeno iskustvo. Cijeli razred je odgovoran za taj dio mape. Postupak natjecanja/smotre Portfelj Portfelj se sastoji od dva osnovna dijela izloæbenog i dokumentacijskog. izloæbeni dio se sastoji od:»etiri (4) panel ploëe ili ploëe od pjenastog materijala ili sliënog, s time da je svaka ploëa veliëine 100 x 80 cm i ne smije biti veêa; svaka od Ëetiri skupine u razredu dobiva jednu ploëu na kojoj izlaæe svoje radove; svaka ploëa mora sadræavati: a) pismeni saæetak propisanih tema za tu skupinu b) crteæe izvore iz kojih su uëenici pribavili informacije dokumentacijski dio se sastoji od: pet (5) dijelova koji su stavljeni u mapu s metalnim umetkom ukupne debljine od najviπe 4-5 cm; svaki dio mora biti odvojen posebnom stranicom za odvajanje u boji sveobuhvatnog sadræaja i posebnog sadræaja za svaki dio kopije najvaænijih informacija koje je svaka skupina pribavila za svoj dio, a koje najbolje biljeæe i svjedoëe o njihovom istraæivanju Petog dijela koji sadræi ocjene i osvrt na steëenu iskustvo 125
Usmeno predstavljanje i obrana projekta Usmena predstavljanja i obrana odræavaju se pred sudskim vijeêem odraslih. Usmeno predstavljanje portfelja se moæe odræati i pred drugim razredima, roditeljima ili drugim skupinama predstavnika zajednice, kao πto su Zajednica doma i πkole i razne druge udruge i organizacije. Ta Êe aktivnost uëenicima biti dragocjeno iskustvo u predstavljanju njihovih ideja drugima i uvjeravanju sluπateljstva o stavovima glede nekog vitalnog problema javne politike. Na natjecanju/smotri sudjeluju Ëetiri uëenika. Svaki uëenik prestavlja jedan dio portfelja. Svaki uëenik treba pripremiti izlaganje u trajanu od Ëetiri minute. Nakon toga, uëenici Ëetiri minute odgovaraju na pitanja sudaca. Mjeritelj vremena upozorava uëenike i suce kad im preostane samo jedna minuta. Za vrijeme usmenog predstavljanja, uëenici se mogu u bilo koje vrijeme posluæiti izloæbenim dijelom portfelja. Mjeritelji vremena Svakom sasluπanju mora biti prisutna osoba koja je mjeritelj vremena. To ne smije biti jedan od sudaca. Mjeritelj vremena se mora Ëvrsto dræati okvira od po dvadeset minuta po svakom projektu: Ëetiri minute za usmeno predstavljanje dijela portfelja i Ëetiri minute za odgovaranje na pitanja. Mjeritelji vremena tiho upozoravaju skupine tako πto podiæu karticu na kojoj piπe da je preostala jedna minuta za usmeno izlaganje te tiho obavjeπtavaju suce kada im preostane samo jedna minuta za pitanja. Kada vrijeme istekne, mjeraitelj vremena zaustavlja sve sudionike rijeëju vrijeme!. Nuæno je voditi raëuna o vremenu. Suci mogu, me utim, dati dodatno vrijeme u sluëaju kada neka situacija znaëajno skrati vrijeme odgovaranja na postavljena pitanja. Na primjer, ako sudac potroπi pretjerano puno vremena za postavljanje pitanja, dodatno vrijeme se moæe dati uëenicima kako bi na njih odgovorili. Odabir sudaca SljedeÊe informacije mogu biti od pomoêi pri odabiranju sudaca za natjecanje. za svakih pet projekata trebalo bi postojati vijeêe od tri suca. 126
sudsko vijeêe bi morali saëinjavati pojedinci koji su upuêeni u politiëki postupak i znaju kako on funkcionira, koji poznaju probleme trenutaëne javne politike i gra anskog odgoja te povezanosti s gra anskim sudjelovanjem. suci bi trebali biti i poznati i dobro obavijeπteni gra ani iz javnog i privatnog sektora. To mogu biti: Nastavnici druπtvenih predmeta, izabrani i imenovani javni djelatnici, novinari, odvjetnici, suci, osoblje zaduæeno za provedbu zakona, sveuëiliπni profesori politiëkih znanosti, prava i drugi. Materijali Svakom sucu mora biti osigura odgovarajuêi broj primjeraka sljedeêih materijala: upute za suce obrazac za ocjenjivanje usmenog predstavljanja i obrane projekta te portfelja i dokumentacijske mape Su enje odræati kratak sastanak sa sucima i paæljivo ponoviti cjelokupne ciljeve smotre/natjecanja. naglasiti da suci trebaju uëenicima dati pozitivnu povratnu informaciju i ponuditi im sugestije o tome kako mogu poboljπati svoj portfelj i njegovo usmeno predstavljanje. pokupiti od sudaca obrasce za ocjenjivanje na kraju su enja. Provjeriti jesu li svi obrasci te jesu li Ëitljivi i potpuni. provjeriti toënost zbroja na obrascu za ocjenjivanje portfelja. Sastaviti tim od dvoje-troje ljudi za zbrajanje rezultata. Nakon πto je utvr ena toënost, uëiniti sljedeêe korake: zbrojiti bodove; najveêi ukupni rezultat pobje uje u sluëaju nerijeπenog rezultata formirati vijeêe sudaca iz reda postojeêih vijeêa, kako bi odredili pobjednika Nakon natjecanja izvijestiti sve sudionike o rezultatima natjecanja. uruëiti potpisane pohvale, zahvale i diplome uëenicima. ako je moguêe, organizirati da ugledni predstavnik uruëi pohvale/diplome razredu/skupini koja je pobijedila i to na posebno organiziranoj sveëanosti. 127
Kriteriji za vrednovanje obrane projekta ZnaËaj Je li skupina izabrala najvažnije informacije za ukazivanje na znaëaj problema i moguênost njegova rjeπenja? Razumijevanje Jesu li izlagatelji pokazali razumijevanje prirode i opsega problema s obzirom na alternativne pristupe rjeπenja problema koje su prepoznali? Jesu li pokazali razumijevanje svojeg plana djelovanja? Obrana stajaliπta Je li skupina na odgovarajuêi naëin predstavila svoje stajaliπte? Jesu li uëenici branili svoja stajaliπta na odgovarajuêi naëin prilikom odgovaranja na postavljena pitanja? ToËnost u odgovaranju Jesu li odgovori na pitanja sudaca bili uspjeπni? Suradnja unutar skupine/timski rad Jesu li se izlagatelji držali onog dijela rjeπenja problema za koji su bili odgovorni? Jesu li se nadopunjavali uvažavajuêi pritom miπljenja ostalih? Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta Uvjerljivost Je li izlaganje u cjelini uvjerljivo ukazalo da je izabrani problem važan? PraktiËnost i uskla enost Je li predloženi pristup za dobivanje potpore ostvarljiv? Jesu li uzeta u obzir stvarna ograniëenja? Je li odnos izme u izlaganja sva Ëetiri uëenika bio jasan? Je li se svako izlaganje nadovezivalo na ono prethodno ili prethodna? 128
Obrana stajaliπta U kojoj su mjeri uëenici uspjeli dokazati da je njihov plan djelovanja razuman? U kojoj su mjeri uspjeli dokazati da mogu osigurati potporu i prevladati otpor u zajednici i kod izvrπne i zakonodavne vlasti u odnosu na njihov plan djelovanja? ToËnost u odgovaranju U kojoj su mjeri odgovori uëenika bili toëni u odnosu na pitanja? Suradnja Jesu li izlaganja uëenika pokazala da su razgovarali o postignutom i nauëili sura ivati radeêi na projektu? U vrednovanju predstavljanja i obrane rjeπenja problema i prateêeg portfelja treba uzeti u obzir cjelokupnu uëinkovitost izlaganja, kao i kreativnost i originalnost. Koristi se sljedeêa ljestvica bodova: Izvrstan 90 do 100 bodova Vrlo dobar 80 do 89 bodova Dobar 70 do 79 bodova Dovoljan 0 do 69 bodova 129
Obrazac za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta Projekt: kola: Predstavljanje i obrana Bodovi Biljeπke 1. Uvjerljivost obrane stajaliπta U kojoj mjeri je predstavljanje u cjelini uspjelo uvjeriti sluπatelje da je projekt koji je razred predloæio vaæan? 2. PraktiËnost U kojoj mjeri je predloæeno rjeπenje ostvarljivo? U kojoj mjeri su pristupi za dobivanje potpore ostvarljivi? U kojoj mjeri predloæeni pristupi za dobivanje potpore uvaæavaju stvarna ograniëenja? 3. Uskla enost U kojoj mjeri je odnos izme u svakog od Ëetiri izlaganja portfelja bio jasan? Je li svako izlaganje bilo utemeljeno na prethodnom i proπirivalo ga? 4. Osvrt U kojoj mjeri je predstavljanje projekta pokazalo da su se uëenici paæljivo osvrnuli na steëeno iskustvo? U kojoj mjeri je usmeno predstavljanje projekta pokazalo da su uëenici neπto nauëili radeêi na projektu? 130
Portfelj i dokumentacijska mapa Bodovi Biljeπke Uvjerljivost Uvjerava da je problem vaæan predloæenim pristupom rjeπava se problem predloæeni projekt je ustavan projekt moæe dobiti javnu potporu PraktiËnost predloæen projekt je ostvariv pristupi za dobivanje potpore su ostvarivi prepoznata su i uzeta u obzir stvarna ograniëenja Uskla enost Dijelovi portfelja su me usobno povezani izbjegnuta su ponavljanja Osvrt omoguêava osvrt omoguêava uëenje U vrednovanju se upotrebljava sljedeêa ljestvica bodova: Izvrstan 90 do 100 bodova, vrlo dobar 80 do 89 bodova, dobar 70 do 79 bodova, dovoljan 0 do 69 bodova. Ukupni rezulatat Sudac: Datum: 131