VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA AKTI ÆUPANIJSKE SKUP TINE

Σχετικά έγγραφα
T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PETAK, 25. VELJA»E SISA»KO-MOSLAVA»KA AKTI UREDA ZA PROSTORNO URE ENJE, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZA TITU OKOLI A

SLUÆBENI VJESNIK IBENSKO-KNINSKE ÆUPANIJE SLUÆBENO GLASILO IBENSKO-KNINSKE ÆUPANIJE

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

*** **** policije ****

1.4 Tangenta i normala

SLUÆBENI VJESNIK BROJ: 17 »ETVRTAK, 7. PROSINCA GODINA XLVI AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

18. listopada listopada / 13

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Računarska grafika. Rasterizacija linije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

( , 2. kolokvij)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

numeričkih deskriptivnih mera.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

7 Algebarske jednadžbe

Operacije s matricama

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

IZVODI ZADACI (I deo)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ÆUPANIJA OP INA POSEDARJE. Greenfield investicijski projekt javno-privatnog partnerstva u turizmu

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Oporezivanje dohotka ostvarenog otuđenjem nekretnina 81

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Prostorni spojeni sistemi

Teorijske osnove informatike 1

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Sistem sučeljnih sila

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Moguća i virtuelna pomjeranja

Transcript:

SLUÆBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ÆUPANIJE Broj 7 - God. XI. Vinkovci, srijeda 16. srpnja 2003. Izlazi prema potrebi VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA AKTI ÆUPANIJSKE SKUP TINE Temeljem Ëlanka 3. stavak 4. Zakona o zaπtiti od poæara ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 58/93), Ëlanka 11. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljiπtu ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 66/01), Ëlanka 25. stavak 2. Pravilnika o zaπtiti πuma od poæara ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 26/03), Ëlanka 32. stavak 2. Zakona o prekrπajima ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 24/02 i 122/02), Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01) Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici, odræanoj 10. srpnja 2003. godine, donosi ODLUKU o uvjetima i naëinu spaljivanja suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka I. OP E ODREDBE»lanak 1. Ovom Odlukom utvrappleuju se mjere zaπtite od poæara na poljoprivrednom i πumskom zemljiπtu, trasama elektroenergetskih vodova i trasama cestovnih i æeljezniëkih prometnica, te na javnim povrπinama i okuênicama i naseljima kod spaljivanja suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka nakon æetve ili berbe æitarica i uljarica, u sluëajevima kada bi propuπtanje tih mjera nanijelo πtetu poljoprivrednim ratarskih kulturama, nasadima, vinogradima, voênjacima, mladim πumama, drenaænim izljevima, nadzemnim elektroenergetskim, telekomunikacijskim i plinskim instalacijama i ureappleajima, ogradama i zgradama od zapaljivog materijala i ugrozilo odvijanje cestovnog prometa stvaranjem dimne zavjese.»lanak 2. Prava, obveze i odgovornosti utvrappleene ovom Odlukom odnose se na pravne i fiziëke osobe, vlasnike i ovlaπtenike poljoprivrednog zemljiπta, pravne i fiziëke osobe koje Ëiste vegetaciju na kanalima, ispod trasa elektroenergetskih vodova, na trasama cestovnih i æeljezniëkih prometnica, te na otvorenom prostoru javnih komunalnih povrπina i okuênica u naseljima.»lanak 3. Spaljivanje suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka u smislu ove Odluke je uniπtavanje istih pripravljanjem vatre i kontroliranih izgaranjem dok se vatra u potpunosti ne ugasi, a bez opasnosti za nastavak i πirenje poæara i ugroæavanje æivota ljudi i imovine vatrom i πtetnim emisijama dima. II. MJERE ZA TITE OD POÆARA»lanak 4. Zabranjeno je uniπtavanje suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka spaljivanjem za vrijeme sazrijevanja i æetve strnih æitarica i uljane repice, dok radovi u æetvi i sakupljanju prostirke ne zavrπe. Zabranjeno je spaljivanje biljnih otpadaka nakon vrπidbe ili berbe kukuruza i vrπidbe soje ili suncokreta dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj povrπini ne zavrπe. Zabranjeno je paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba πume i 30 metara od ograda i zgrada izvedenih od zapaljivog materijala, te u trasama elektroenergetskih vodova.»lanak 5. Tijekom godine i nakon zavrπene æetve i sakupljanju prostirke uniπtavanje suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka moæe se obaviti loæenjem vatre i kontroliranim spaljivanjem uz nazoënost potrebnog broja osoba sa

Stranica 2 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 sredstvima i opremom za poëetno gaπenje poæara, iskljuëivo danju i po mirnom vremenu, bez vjetra, uz poduzimanje mjera za zaπtitu od poæara na otvorenom prostoru.»lanak 6. Pravne osobe koje odræavaju i Ëiste vegetaciju kanala, trasa elektroenergetskih vodova i trasa cestovnih i æeljezniëkih prometnica loæenjem vatre i spaljivanjem suhe trave, korova, raslinja i granja, te pravne osobe vlasnici i ovlaπtenici poljoprivrednog zemljiπta koje uniπtavaju biljne otpatke nakon æetve ili berbe mogu loæiti vatru i spaljivati biljne otpatke na mjestima i sigurnim udaljenostima navedenim u Ëlanku 4. ove Odluke i ako loæenje vatre, izgaranje gorivih tvari i πirenje dima ne ugroæava usjeve, nasade, vinograde, voênjake te odvijanje cestovnog prometa stvaranjem dimne zavjese. Za uniπtavanje biljnih otpadaka spaljivanjem potrebno je izraditi Plan spaljivanja i dostaviti Inspekciji za zaπtitu od poæara Policijske uprave, a u vremenu spaljivanja obavezno obavijestiti dobrovoljno vatrogasno druπtvo koje je najbliæe podruëju loæenja vatre i spaljivanja biljnih otpadaka.»lanak 7. Plan spaljivanja na otvorenom prostoru mora sadræavati: - podatke o pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi zaduæenoj za obavljanje spaljivanja i uniπtavanja biljnog otpada prema ovoj Odluci, - podatke o mjestu i vremenu spaljivanja, - naziv i veliëinu povrπine spaljivanja, - broj osoba koje Êe obavljati spaljivanje, - preventivne mjere zaπtite od poæara koje Êe se poduzimati za loæenje vatre, spaljivanje i kontrolu spaljivanja, - popis sredstava i opreme za gaπenje poæara na otvorenom prostoru (metlanice, motorne pile, lopate, naprtnjaëe, kante za vodu i sl.), - osobne podatke izvrπitelja spaljivanja i kontrole izgaranja vatre.»lanak 8. FiziËke osobe vlasnici i ovlaπtenici poljoprivrednog zemljiπta mogu obavljati uniπtavanje biljnih otpadaka spaljivanjem nakon æetve ili berbe, te spaljivanje suhe trave, korova, raslinja i granja i loæenje otvorene vatre na javnim povrπinama i okuênicama na sigurnim udaljenostima navedenih u Ëlanku 4. ove Odluke i ako loæenje vatre, izgaranje gorivih tvari i πirenje dima ne ugroæava susjedne ratarske kulture, nasade, vinograde, voênjake, te odvijanje cestovnog prometa stvaranjem dimne zavjese. O spaljivanju je potrebno obavijestiti nadleænu javnu vatrogasnu postrojbu ili dobrovoljno vatrogasno druπtvo koje je najbliæe podruëju loæenja vatre i spaljivanja biljnih otpadaka.»lanak 9. Osobe koje su obavile loæenje vatre i spaljivanje duæne su pogasiti vatru na otvorenom prostoru i pregledati ostatke vatre prebacivanjem pepela, polijevanjem vodom i primjenom sredstava za gaπenje poæara, dok se vatra ne ugasi u potpunosti, a potom napustiti mjesto paljenja. III. NADZOR»lanak 10. Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke obavlja Inspekcija za zaπtitu od poæara Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, umarska inspekcija Dræavnog inspektorata i Poljoprivredna inspekcija Æupanijskih ureda Vukovarsko-srijemske æupanije. U nadzoru sudjeluju i ovlaπteni djelatnici pravnih osoba koje upravljaju i gospodare πumama, ovlaπtene osobe ili djelatnici vatrogasnih postrojbi i komunalni redari jedinica lokalne samouprave, a u smislu dojave o nastalom poæaru, πteti ili povredi odredbi ove Odluke, te prikupljanju podataka o identitetu osoba koje su povredu propisanih mjera izvrπile. IV. KAZNENE ODREDBE»lanak 11. Globom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit Êe se za prekrπaj pravna osoba: - ako obavlja loæenje vatre i spaljivanje za vrijeme sazrijevanja i æetve strnih æitarica i uljane repice prije zavrπetka æetve, sakupljanja prostirke i na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba πume i 30 metara od ograda i zgrada, te u trasama elektroenergetskih vodova (Ëlanak 4.), - ako obavlja spaljivanje biljnih otpadaka nakon vrπidbe ili berbe kukuruza i vrπidbe soje ili suncokreta dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj povrπini ne zavrπe (Ëlanak 4.), - ako obavlja loæenje vatre i spaljivanje noêu i po vjetrovitom vremenu (Ëlanak 5.), - ako ne izradi i dostavi Plan spaljivanja nadleænoj Policijskoj upravi i ne obavijesti javnu vatrogasnu postrojbu ili dobrovoljno vatrogasno druπtvo na podruëju spaljivanja (Ëlanak 6.), - ako ne provede preventivne mjere zaπtite od poæara iz Plana spaljivanja i ugrozi vatrom i dimom poljoprivredne ratarske kulture, nasade, vinograde, mlade πume, drenaæne izljeve, nadzemne elektroenergetske, telekomunikacijske i plinske instalacije i ureappleaje

Broj 7 SLUÆBENI VJESNIK«Stranica 3 ograde i zgrade od zapaljivog materijala i odvijanje cestovnog prometa stvaranjem dimne zavjese (Ëlanak 6. i 7.), - ako su osobe koje su vrπile spaljivanje prema Planu spaljivanja napustile mjesto paljenja prije nego πto je vatra ugaπena u potpunosti (Ëlanak 9.). Za prekrπaj iz stavka 1. ovog Ëlanka globom u iznosu od 100,00 do 200,00 kuna kaznit Êe se odgovorna osoba u pravnoj osobi.»lanak 12. Globom u iznosu od 100,00 do 200,00 kuna kaznit Êe se za prekrπaj fiziëka osoba: - ako obavlja loæenje vatre i spaljivanje za vrijeme sazrijevanja i æetve strnih æitarica i uljane repice prije nego πto æetveni radovi i sakupljanje prostirke zavrπe i na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba πume i 30 metara od ograda i zgrada, te u trasama elektroenergetskih vodova (Ëlanak 4.), - ako obavlja spaljivanje biljnih otpadaka nakon vrπidbe ili berbe kukuruza i vrπidbe soje ili suncokreta dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj povrπini ne zavrπe (Ëlanak 4.), - ako obavlja loæenje vatre i spaljivanje na otvorenom prostoru noêu i po vjetrovitom vremenu (Ëlanak 5.), - ako spaljivanjem suhe trave, korova i raslinja ugrozi i nanesu πtetu susjednim ratarskim kulturama, nasadima, vinogradima, voênjacima, mladoj πumi, nadzemnim elektroenergetskim, telekomunikacijskim, plinskim instalacijama i ureappleajima, te ogradama i zgradama od zapaljivog materijala ili ugrozi odvijanje cestovnog prometa stvaranjem dimne zavjese (Ëlanak 8. stavak 1.), - ako o loæenju vatre i spaljivanju biljnih otpadaka ne obavijesti najbliæu javnu vatrogasnu postrojbu ili dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu (Ëlanak 8. stavak 2.), - ako napusti mjesto loæenja vatre i spaljivanja biljnih otpadaka prije nego πto je vatra potpuno ugaπena (Ëlanak 9.). V. ZAVR NE ODREDBE»lanak 13. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o uvjetima spaljivanja korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 11/95).»lanak 14. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 214-01/03-01/03 Ur. broj: 2188/1-03-03-2 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 3. stavak 4. i Ëlanka 23. stavak 1. toëka 2. Zakona o zaπtiti od poæara ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 58/93), Ëlanka 32. stavak 2. Zakona o prekrπajima ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 24/02 i 122/02), Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01) Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici, odræanoj 10. srpnja 2003. godine, donosi I. OP E ODREDBE ODLUKU o mjerama zaπtite od poæara za vrijeme æetve i vrπidbe»lanak 1. Ovom Odlukom utvrappleuju se mjere zaπtite od poæara na podruëju Vukovarsko-srijemske æupanije koje provode pravne i fiziëke osobe, vlasnici i ovlaπetnici poljoprivrednog zemljiπta za vrijeme zriobe, æetve i vrπidbe strnih æitarica i uljane repice i sakupljanja prostirke.»lanak 2. Pravne i fiziëke osobe vlasnici æitnih kombajna za obavljanje æetvenih radova duæni su na iste postaviti sredstva i opremu za poëetno gaπenje poæara propisane ovom Odlukom i Pravilnikom o odræavanju i izboru vatrogasnih aparata ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 35/94, 56/94 i 103/96).»lanak 3. Jedinice lokalne samuprave gradovi i opêine duæne su provoditi mjere za odræavanje i ureappleenje poljskih putova tako da budu vidljivo oznaëeni, oëiπêeni od korova i viπegodiπnjih raslinja i prohodni za kretanje vatrogasnih vozila kod gaπenja poæara na poljoprivrednom zemljiπtu.»lanak 4. Vatrogasna zajednica, dobrovoljna vatrogasna druπtva i javne vatrogasne postrojbe duæne su prije æetve i vrπidbe obaviti pripreme u svojim postrojbama u svrhu

Stranica 4 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 provjere ispravnosti sredstava i opreme za gaπenje poæara, opreme za uzbunjivanje vatrogasaca i osposobljenosti za gaπenje poæara na otvorenom prostoru. II. MJERE ZA TITE OD POÆARA»lanak 5. 1. Za vrijeme æetve i vrπidbe poduzimaju se mjere zaπtite od poæara usjeva, prostirke, kombajna i transportnih sredstava s ciljem da se sprijeëi nastajanje i πirenje poæara i osigura gaπenje poæara na æetvenoj povrπini. 2. Kombajni, traktori, kombi vozila i teretna vozila koja sudjeluju u obavljanju æetve moraju posjedovati sredstva i opremu za poëetno gaπenje poæara: - kombi vozila registrirana za viπe od 5 osoba - prah - ABC - 2 kg - 1 komad - traktori i kamioni nosivosti do 2,5 tone prah - ABC - 3 kg - 1 komad - kombajni i kamioni preko 2,5 tone nosivosti prah - ABC - 6 kg - 1 komad - kamioni s prikolicom i tegljaëi prah - ABC - 6 kg - 1 komad - kombajni moraju dodatno biti opremljeni lopatom, metlom, kantom za vodu i lancem za odvoappleenje statiëkog elektriciteta i na vidnom mjestu istaknuto upozorenje zabrane puπenja i uporabe otvorenog plamena.»lanak 6. 1. Pravne i fiziëke osobe koje obavljaju poslove æetve i vrπidbe veêeg obima s viπe od dva (2) kombajna na æetvenoj povrπini duæne su osigurati vatrogasno deæurstvo, te traktor i plug za oranje zaπtitnog pojasa na æetvenoj povrπini. 2. Na pristupu æetvenoj povrπini potrebno je postaviti upozorenje o zabrani puπenja i uporabu otvorenog plamena.»lanak 7. Kombajner i osobe na odræavanju istih duæni su svakodnevno prije izlaska na æetvenu povrπinu obaviti ËiπÊenje kombajna i pranje motora kombajna.»lanak 8. 1. Zabranjeno je od poëetka sazrijevanja strnih æitarica i uljarica pa do zavrπetka æetve i vrπidbe, spaljivanje strniπta, suhe trave i raslinja po vodotocima i uz rub prometnica, kao i loæenje vatre u bilo kojem obliku. 2. U opravdanim sluëajevima moæe se odobriti spaljivanje strniπta, slame i biljnih otpadaka, a odobrenje izdaje Policijska uprava Vukovarsko-srijemska (u daljnjem tekstu Policijska uprava) temeljem pismeno obrazloæenog zahtjeva.»lanak 9. Zahtjev za odobrenje spaljivanja mora sadræavati: - podatke o mjestu i vremenu spaljivanja - naziv i veliëinu povrπinu spaljivanja - opis tvari koje Êe se spaljivati i razloge spaljivanja - broj osoba koje Êe obaviti spaljivanje i kontrolu izgaranja - mjere zaπtite od poæara i opremu za gaπenje poæara - podatke o odgovornoj osobi koje Êe obaviti spaljivanje»lanak 10. Nakon ishoappleenja odobrenja za spaljivanje, a prije poëetka gaπenja pravne ili fiziëke osobe duæne su obavijestiti nadleænu javnu vatrogasnu postrojbu ili dobrovoljno vatrogasno druπtvo.»lanak 11. Stogove i gamare prostirke, sijena i druge kabaste stoëne hrane moraju se slagati na udaljenosti najmanje 10 metara od zgrada, javnih prometnica i regulacijske linije uliënog niza, najmanje 5 metara od vodova elektriëne nadzemne mreæe, a sigurnosna visina od stoga i gamara do vodova elektriëne mreæe mora biti najmanje 12 metara bez obzira na nazivni napon.»lanak 12. Izvrπno tijelo jedinice lokalne samouprave, pravne osobe, poljoprivredna poduzeêa i zadruge duæne su izraditi Plan operativne provedbe posebnih mjera zaπtite od poæara za vrijeme æetve i vrπidbe koji sadræi pregledne karte s ucrtanim æetvenim povrπinama, poljskim putovima i crpiliπtima vode i ustroj vatrogasnog deæurstva i motrilaëko-dojavne sluæbe i podatke odgovorne osobe za provoappleenje Plana. III. ORGANIZACIJA DEÆURSTVA»lanak 13. Vatrogasno deæurstvo u vatrogasnim postrojbama organizira i ustrojava Gradsko ili OpÊinsko poglavarstvo, a deæurstvo traje od poëetka zriobe pa do zavrπetka æetve i vrπidbe.»lanak 14. Zapovjednici vatrogasnih zajednica dobrovoljnih vatrogasnih druπtava i javnih vatrogasnih postrojbi osiguravaju ispravnost sredstava i opreme za gaπenje poæara i struënu osposobljenost vatrogasaca za gaπenje poæara.»lanak 15. StruËni nadzor nad vatrogasnim deæurstvom u vatrogasnim postrojbama obavlja Æupanijski vatrogasni zapovjednik.

Broj 7 SLUÆBENI VJESNIK«Stranica 5»lanak 16. Inspekcijski nadzor nad provedbom svih mjera zaπtite od poæara utvrappleenih ovom Odlukom obavlja Inspekcija za zaπtitu od poæara i vatrogastvo Policijske uprave. IV. KAZNENE ODREDBE»lanak 17. 1. Globom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit Êe se za prekrπaj pravna osoba: - ako ne poduzme mjere iz zaπtite od poæara sukladno Ëlanku 5. i 6. ove Odluke, - ako obavlja spaljivanje strniπta, suhe trave i loæenje vatre u bilo kojem obliku (Ëlanak 8. stavak 1. ove Odluke), - ako slaæe stogove i gamare prostirke i sijena suprotno odredbi stavka 11. Odluke, - ako ne izradi plan mjera s preglednom kartom i uspostavi vatrogasnog deæurstva motrenja i obavjeπêivanja (Ëlanak 12. Odluke). 2. Za prekrπaj iz stavka 1. ovog Ëlanka kaznit Êe se globom u iznosu od 100,00 do 200,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.»lanak 18. Globom u iznosu od 100,00 do 200,00 kuna kaznit Êe se za prekrπaj fiziëka osoba: - ako ne poduzme mjere zaπtite od poæara iz Ëlanka 5. i 6. ove Odluke, - ako obavlja spaljivanje strniπta, suhe trave i loæenje vatre u bilo kojem obliku utvrappleene Ëlankom 8. stavak 1. - ako slaæe stogove i gamare prostirke i sijena suprotno odredbi Ëlanka 11. Odluke. V. ZAVR NE ODREDBE»lanak 19. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju vaæiti Odluke o mjerama zaπtite od poæara za vrijeme æetve i vrπidbe ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemskr æupanije broj 11/95).»lanak 20. Odluka stupa na snagu danom objave u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 214-01/03-01/04 Ur. broj: 2188/1-03-03-2 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 19., 20., 21. i 22. Zakona o lokalnoj i podruënoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 33/01 i 60/01), Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01), te Odluke Gradskog vijeêa Grada Vukovara Klasa: 602-01/03-01/03, Ur. broj: 2188/02-01-03-5 od 22. travnja 2003. godine, Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici odræanoj 10. srpnja 2003. godine donosi ODLUKU o prijenosu osnivaëkih prava nad osnovnim πkolama u Gradu Vukovaru»lanak 1. Prenose se osnivaëka prava sa Vukovarsko-srijemske æupanije na Grad Vukovar nad sljedeêim osnovnim πkolama: 1. Druga osnovna πkola Vukovar, Vukovar, Ulica 204. Vukovarske brigade bb, 2. III. osnovna πkola Vukovar, Vukovar, Trg M. Gupca bb, 3.»etvrta osnovna πkola Vukovar, Vukovar, VoÊarska bb, 4. Peta osnovna πkola Vukovar, Vukovar, dr. A. StarËeviÊa bb, 5. esta osnovna πkola Vukovar, Vukovar, Trg Marka MaruliÊa bb, 6. Sedma osnovna πkola Vukovar, Vukovar, Fruπkogorska 2.»lanak 2. Danom prijenosa osnivaëkih prava Grad Vukovar preuzima prava i obveze ustanova osnovnog πkolstva iz Ëlanka 1. ove Odluke, utvrappleene zakonom tako da se osigura nesmetan kontinuitet djelatnosti, te trajni izvori financiranja za obavljanje djelatnosti.»lanak 3. Promjena osnivaëkih prava upisat Êe se u sudski registar ustanova te upisnik ustanova koje vodi Ministarstvo prosvjete i πporta.»lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu po davanju suglasnosti Ministarstva pravosuapplea, uprave i lokalne samouprave Gradu Vukovaru na Odluku Gradskog vijeêa o preuzimanju osnivaëkih prava nad navedenim osnovnim πkolama, a primjenjivat Êe se od 1. sijeënja 2004. godine. Ista Êe se objaviti u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije.

Stranica 6 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 Klasa: 602-01/03-01/169 Ur. broj: 2188/1-03-03-3 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 27. Zakona o ustanovama ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 76/93, 29/97 i 47/99), Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarskosrijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01), Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici odræanoj 10. srpnja 2003. godine donosi ODLUKU o promjeni naziva Specijalne osnovne πkole Vukovar I. Specijalna osnovna πkola Vukovar sa sjediπtem u Vukovaru, Petra PreradoviÊa 40, mijenja naziv u: Osnovna πkola Josipa Matoπa Vukovar. II. Zaduæuje se ravnatelj πkole da izvrπi registraciju promjene naziva πkole u TrgovaËkom sudu u Osijeku po donoπenju ove Odluke. III. Ova Odluka objavit Êe se u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 602-02/03-01/36 Ur. broj: 2188/1-03-03-2 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01), Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici odræanoj 10. srpnja 2003. godine donosi ODLUKU o izmjenama Odluke o priznanjima Æupanije Vukovarsko-srijemske»lanak 1. Mijenja se naziv Odluke o priznanjima Æupanije Vukovarsko-srijemske, tako da glasi Odluka o priznanjima Vukovarsko-srijemske æupanije. U svim Ëlancima Odluke naziv Æupanija Vukovarsko-srijemska mijenja se u naziv Vukovarskosrijemska æupanija.»lanak 2.»lanak 6. mijenja se u cijelosti i glasi: Nagrada Vukovarsko-srijemske æupanije javno je priznanje koje se dodjeljuje za izuzetna ostvarenja postignuta na podruëju: - gospodarske kulture - znanosti i kulture - prosvjete - zdravstva i socijalne skrbi - tehniëke kulture, tjelesne kulture i πporta - lokalne samouprave - oëuvanje i zaπtite okoliπa - humanitarnog djelovanja.»lanak 3. U Ëlanku 9. stavak 1. mijenja se i glasi: Odbor za dodjelu priznanja moæe predloæiti da se umjesto nagrade zasluænim pravnim ili fiziëkim osobama dodijeli Povelja Æupanije.»lanak 4. U Ëlanku 11. iza stavka 3. dodaje se stavak koji glasi: Povelja Æupanije dodjeljuje se u obliku sveëano oblikovane listine.»lanak 5. U Ëlanku 12. stavak 2. mijenja se tako da glasi: Odluku o visini novëanog iznosa Nagrade, na prijedlog Odbora za dodjelu priznanja donosi Æupanijska skupπtina.»lanak 6. Poglavlje 3. sa Ëlancima 13. do 19. briπe se.»lanak 7. Odbor za Statut i Poslovnik izradit Êe proëiπêeni tekst Odluke.»lanak 8. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 061-01/03-01/01 Ur. broj: 2188/1-03-03-1 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarskosrijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64.

Broj 7 SLUÆBENI VJESNIK«Stranica 7 Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01), te Ëlanka 47. Zakona o πumama ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00 i 13/02), Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici odræanoj 10. srpnja 2003. godine donosi RJE ENJE o dozvoli Ëiste sjeëe πume 1. Gradu Vukovaru, Olajnica bb, odobrava se sjeëa πume na k.ë. 6595/13 k.o. Vukovar. 2. SjeËa πume Êe se izvrπtiti na povrπini od 87926 m 2. 3. Nadzor nad provedbom odredaba ovog rjeπenja obavljat Êe gospodarska inspekcija. Obrazloæenje Dana 9. lipnja 2003. godine Grad Vukovar - Upravni odjel komunalnog gospodarstva i ureappleenja grada, Olajnica bb, Vukovar, podnijele su zahtjev Æupanijskoj skupπtini Vukovarsko-srijemskoj Klasa: 321-02/03-01/03 od 9. lipnja 2003. godine u svezi sjeëe πume radi krëenja odnosno ËistoËe sjeëe πume za proπirenje groblja Dubrava u Vukovaru na lokaciji k.ë. broj 6595/13 upisanoj u z.k.ul. broj 3070 k.o. Vukovar, gdje Êe se izvrπiti sjeëa πume a koja je u vlasniπtvu Grada Vukovara (Rjeπenje administrativne komisije Klasa: 946-02/03-01/17, Ur. broj: 50304/2-03-01). SjeËa πume izvrπit Êe se sukladno Posebnim uvjetima graappleenja za proπirenje gradskog groblja u Vukovaru Hrvatskih πuma d.o.o. Ur. broj: dir-07-mπ-2000-3986-1 od 26. srpnja 2000. godine buduêi da je spomenuta Ëestica u naravi hrastove πume, starosti 111 godina, ophodnje 140 godina, namjena za rekreaciju, radno nedostupna, ukupna povrπina 8,50 ha. Kao i na temelju lokacijske dozvole izdane od Ureda dræavne uprave Vukovarskosrijemske æupanije - Sluæba za prostorno ureappleenje, zaπtitu okoliπa, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove - Ispostava Vukovar (Klasa: UP/I-350-05/01-01-17, Ur. broj: 2188-04/2-01-01-14 EB) od 7. studenog 2001. godine. Temeljem naprijed navedenog bilo je potrebno donijeti rjeπenje kao u izreci. Protiv ovog rjeπenja nije dopuπtena æalba. Nezadovoljna stranka moæe pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od uruëenja ovog rjeπenja. Temeljem Zakona o upravnim pristojbama ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98 i 66/99) na ovo rjeπenje ne plaêa se upravna pristojba. Klasa: UP/I 321-02/03-01/03 Ur. broj: 2188/1-03-03-1 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ Temeljem Ëlanka 15. Zakona o lokalnoj i podruënoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 33/01), Ëlanka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 10/01 i 3/02) te Ëlanka 64. Poslovnika Skupπtine Vukovarsko-srijemske æupanije ( Sluæbeni vjesnik Vukovarsko-srijemske æupanije broj 17/01), Skupπtina Vukovarsko-srijemske æupanije na 24. sjednici odræanoj 10. srpnja 2003. godine donosi ODLUKU o uspostavljanju suradnje sa Autonomnom pokrajinom Vojvodina»lanak 1. Vukovarsko-srijemska æupanija i Autonomna pokrajina Vojvodina uspostavljaju meappleusobne odnose koji imaju za cilj poticanje i razvitak suradnje na podruëju politiëkih, gospodarskih, kulturnih i drugih odnosa, sukladno tradicijama euroregionalne suradnje.»lanak 2. Oblici i naëin suradnje odvijat Êe se u skladu s Protokolom o meappleusobnim odnosima od 26. kolovoza 2002. godine, temeljem kojega Êe sporazume i ugovore na pojedinim podruëjima suradnje izraappleivati nadleæna upravna tijela Æupanije, potvrappleivati Poglavarstvo, te potpisivati æupan.»lanak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 910-03/03-01/01 Ur. broj: 2188/1-03-03-1 Vinkovci, 10. srpnja 2003. godine Predsjednik Skupπtine Mato StojanoviÊ

Stranica 8 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 OP INA GRADI TE AKTI OP INSKOG VIJE A Na temelju Ëlanka 16. Statuta opêine Gradiπte OpÊinsko vijeêe je na svojoj 12. sjednici odræanoj 14. oæujka 2003. godine donijelo ODLUKU o usvajanju IzvjeπÊa o stanju u prostoru i Programa mjera za unapreappleivanje stanja u prostoru»lanak 1. Ovom Odlukom se usvaja IzvjeπÊe o stanju u prostoru i Programa mjera za unapreappleivanje stanja u prostoru na podruëju OpÊine Gradiπte.»lanak 2. Odluka stupa na snagu danom donoπenja i biti Êe objavljena u Sluæbenom vjesniku Vukovarsko-srijemske æupanije. Klasa: 350-02/03-01/01 Ur. broj: 2188/12-03-02/01 U Gradiπtu, 14. oæujka 2003. godine Predsjednik vijeêa Antun IvanπiÊ SVEU»ILI TE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam i prostorno planiranje Vukovarsko-srijemska æupanija OpÊina Gradiπte IzvjeπÊe o stanju u prostoru Program mjera za unapreappleenje stanja u prostoru UVOD Zagreb, sijeëanj 2003. godine Zakonom o podruëjima æupanija, gradova i opêina u Republici Hrvatskoj ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 90/92 i 10/97) formirana je OpÊina Gradiπte, kao sastavni dio Vukovarsko-srijemske æupanije. Prema odredbama 10. i 11. Ëlanka Zakona o prostornom ureappleenju ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) utvrappleena je obaveza praêenja stanja u prostoru kao i provedbe dokumenata prostornog ureappleenja koji su vaæeêi za podruëje odreappleene jedinice lokalne samouprave, æupanije ili Republike Hrvatske. Ovaj dokument sadræi analizu naëina provoappleenja dokumenata prostornog ureappleenja, ocjenu provedenih mjera na temelju postojeêe dokumentacije prostora kao i njihove uëinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaπtitu vrijednosti (prirodnih, kulturnih kao i kultiviranih). Rezultati i zakljuëci provedenih analiza objavljuju se u dokumentu IzvjeπÊe o stanju u prostoru. IzvjeπÊe o stanju u prostoru sadræi analizu provoappleenja dokumenata prostornog ureappleenja kao i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove uëinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaπtitu vrijednosti prostora i okoliπa te druge Ëimbenike od vaænosti za prostor za koji se izraappleuje. Ovaj dokument ujedno se osvrêe na probleme u provoappleenju donesene prostorno planske i ostale komunalne dokumentacije nastale tijekom prethodnog dvogodiπnjeg razdoblja. Sve ove aktivnosti trebaju biti usmjerene prema πto uëinkovitijem i kvalitetnijem ureappleenju i naëinu koriπtenja prostora. PredstavniËko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave duæno je na temelju IzvjeπÊa o stanju u prostoru izraditi i donijeti Program mjera za unapreappleenje stanja u prostoru, u nastavku Program mjera, kojim bi se postavile temeljne smjernice za izradu potrebne dokumentacije prostora, a sve u cilju oëuvanja identiteta prostora. Program mjera sadræi procjenu vaænosti i prioriteta izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojeêih (vaæeêih) dokumenata prostornog ureappleenja, potrebu pribavljanja podataka i struënih podloga za njihovu izradu, kao i sve ostale postupke i mjere koje su nuæne pri provoappleenju planerske politike oëuvanja i zaπtite kvalitete prostora. Oba dokumenta, planerski predstavljaju vrlo vaæan preduvjet za provoappleenje pravilne procjene uvoappleenja nekog novog naëina koriπtenja i upravljanja prostorom podruëja odreappleene jedinice lokalne samouprave. Ujedno, u kontaktu sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, promatrana jedinica lokalne samouprave moæe vrlo djelotvorno pratiti i utjecaj pojedinih zahvata iz neposrednog susjedstva na stanje u svojem prostoru. 1. IZVJE E O STANJU U PROSTORA Na podruëju opêine Gradiπte, prema popisu iz 2001. godine æivi 3.382 stanovnika, πto u odnosu na 3.297 stanovnika iz popisa 1991. godine predstavlja porast sa indeksom od 1,026, odnosno oko 2,6%. Kako se oblik i povrπina OpÊine (57,56 km 2 ) nije mijenjala od trenutka njenog osnivanja to se moæe zakljuëiti da je u vrijeme donoπenja ovog IzvjeπÊa prosjeëna gustoêa stanovanja poveêala i iznosila pribliæno 58,7 stanovnika/km 2, πto u odnosu na prosjeënu gustoêu u Vukovarsko-srijemskoj

Broj 7 SLUÆBENI VJESNIK«Stranica 9 æupaniji predstavlja kvantitativan porast uzimajuêi u obzir velika migracijska kretanja stanovniπtva uzrokovana ratom u posljednjem desetljeêu dvadesetog stoljeêa. OpÊina Gradiπte ima samo jedno naselje koje je ujedno i srediπnje opêinsko naselje, Gradiπte. 1.1. Pokrivenost podruëja opêine Gradiπte prostornim planovima i drugim dokumentima Temeljni dokumenti prostornog ureappleenja i upravljanja prostorom koji postavljaju osnovne i nuæne ciljeve razvoja i provoappleenja politike koriπtenja cjelokupnog prostora opêine Gradiπte su zasigurno Strategija prostornog ureappleenja Republike Hrvatske (1997.), program prostornog ureappleenja Republike Hrvatske (1999.) i Prostorni plan Vukovarsko-srijemske æupanije (2002.). Za podruëje opêine Gradiπte danas je joπ uvijek na snazi Prostorni plan opêine Æupanja izraappleen od strane Zavoda za urbanizam i prostorno ureappleenje, Osijek, 1993. OpÊina Gradiπte je redovito izraappleivala IzvjeπÊe o stanju u prostoru i Program mjera za unapreappleenje stanja u prostoru tako da ovo IzvjeπÊe i Program mjera predstavlja drugi u nizu zakonom propisani dokument ove vrste za opêinu Gradiπte. Posljednje dopune Programa mjera donesene su sredinom 2002. godine. VaæeÊom prostorno-planskom dokumentacijom utvrappleen je buduêi razvoj gospodarskog i kulturoloπkog razvoja naselja/opêine kao i dinamika πirenja graappleevinskog podruëja kao i moguênosti za njegovu prenamjenu. 1.2. Ocjena provoappleenja dokumenata prostornog ureappleenja i drugih dokumenata 1.2.1. Strategija prostornog ureappleenja Republike Hrvatske Ministarstvo prostornog ureappleenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno ureappleenje, Zagreb, 1997. Strategija prostornog ureappleenja Republike Hrvatske naëelno usmjerava rjeπavanje problema prostornog i infrastrukturnog ureappleenja, obraappleuje pojedine segmente problematike prostora koncepcijski i programski na razini interesa Republike ne ulazeêi, poradi svog prostornog obuhvata u stvarno rjeπavanje manjih prostornih cjelina. Stoga ovaj plan treba promatrati kao naëelnu strategiju i naëin ponaπanja za Republiku u cjelini kao πto to kaæe i sam naslov. U njoj treba uoëiti postavke i smjernice djelovanja te utjecaje predloæenih rjeπenja na uæe prostore, kao πto je to danas opêina Gradiπte. Ne ulazeêi u opêa temeljna naëela strategije razvoja prostornog ureappleenja Republike, moæemo izdvojiti za OpÊinu vaæne temeljne smjernice koriπtenja i ureappleivanja prostora, koje se trebaju primjenjivati na cjelokupnom prostoru Dræave. Najbitnije je: - oëuvanje kvalitete prostora, - uvaæavanje prostorno-ekoloπkih i socio-kulturnih parametara, - unapreappleenje specifiënosti ukupne turistiëke ponude, - ukljuëivanje kulturno-povijesne baπtine u turistiëku ponudu i - unapreappleenje i obogaêivanje sadræaja ponude. Obzirom na opêu problematiku graappleevnih podruëja, stav Strategije je da ih treba vrlo detaljno provjeriti i po moguênosti smanjiti na realno potrebne i graappleevno podobne povrπine. 1.2.2. Program prostornog ureappleenja Republike Hrvatske Ministarstvo prostornog ureappleenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno ureappleenje, Zagreb, 1999. Programom se istiëu temeljni ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja. Potrebno je: - Osnaæiti prostorno-razvojnu strukturu dræave, uvaæavanjemj prostorno-funkcionalnih i morfoloπkih cjelina, mreæe naselja i prometno razvojnih pojaseva; - PoveÊati vrijednost i kakvoêu prostora i okoliπa, a razvojne ciljeve prilagoditi znaëajkama prostora, uz iskljuëenje negativnih utjecaja na prostor i okoliπ. Nuæan je pozoran izbor razvojnih programa i tehnologije, koji Êe oëuvati vrsnoêu prostora i okoliπa, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog optereêenja prostora; - Razumno koristiti i zaπtititi nacionalna dobra. Svrhovito koriπtenje i namjenu prostora treba temeljiti na struënim i znanstvenim temeljima i cjelovitom uvidu u znaëajke prostora, a usklaappleeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaπtitu prirodnih resursa i okoliπa; - Uvaæavati obiljeæja i osobitosti podruëja, prirodnu cjelovitost, ekoloπku osjetljivost, razvijenost i ograniëenost infrastrukture, turistiëku atraktivnost i druge srodne znaëajke prostora; - Razvijati infrastrukturne sustave u skladu s razvojnim potrebama; - Osigurati uëinkovitost sustava prostornog ureappleenja, osobito u skladu s novim svjetonazorom u koriπtenju prostora; - Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno poboljπavajuêi uëinkovitost u okvirima veê izgraappleenog i koriπtenog prostora; - Pokretati nove programe gospodarskih aktivnosti poradi poboljπanja kakvoêe æivota na svim, osobito depopulacijskim podruëjima. U Programu prostoronog ureappleenja Republike Hrvatske spominje se opêinski i πiri prostor u kojemu se OpÊina nalazi, samo u kontekstu blizine vaænih infrastrukturnih i prometnih pravaca osobito auto-ceste i brze

Stranica 10 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 æeljeznice te ostalih magistralnih infrastrukturnih sustava πto prolaze ovim prostorom. 1.2.3. Prostorni plan Vukovarsko-srijemske æupanije Zavod za urbanizam i prostorno planiranje, Arhitektonskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, 2002. Prostorni plan u svemu slijedi temeljne postavke viπih dokumenata prostornog ureappleenja: Strategije prostornog ureappleenja Republike Hrvatske i Programa prostornog ureappleenja Republike Hrvatske. Temeljne postavke ovih Planova, πto su prethodno navedene, kao i mnoge druge koje slijede suvremena stremljenja u planovima prostornog ureappleenja, osobito postavke koje se odnose na zaπtitu kako prirodne tako i kulturne baπtine, kriterijski su detaljnije obraappleene sukladno prostoru za koji se Plan donio. Prostorni plan Vukovarsko-srijemske æupanije jest prvi viπi plan na koji se kao niæi plan nadovezuje Prostorni plan ureappleenja opêine Gradiπte. Kako je ovaj plan usvojen proπle godine u vrijeme zapoëinjanja radova na izradi prvog prostornog plana opêine Gradiπte, to Êe njegove smjernice i postavke uveliko usmjeriti pravce razvoja, ureappleenja i naëina koriπtenja prostora OpÊine. To se naroëto odnosi na prostorno πirenje graappleevinskih podruëja za stanovanje i za manje gospodarske sadræaje. 1.2.4. Prostorni plan opêine Æupanja Zavod za urbanizam i prostorno ureappleenje, Osijek, 1993. Iako je prostorni plan (bivπe) opêine Æupanja izraappleen prije viπe od deset godina (i prije Zakona o prostornom ureappleenju, Narodne novine Republike Hrvatske broj 30/94) smjernice koje su u njemu postavljene za cijeli prostor (bivπe) opêine Æupanja joπ se uvijek koriste na podruëju danaπnje opêine Gradiπte. Prostornim planom utvrappleena je organizacija i namjena prostora te osnovni ciljevi i zadaci Plana - osiguranje uvjeta za ravnomjerni prostorni i funkcionalni gospodarski razvitak podruëja, utvrappleivanje opêenitog reæima zaπtite prostora (okoliπ, baπtina, obalni prostor i dr.). Koncepcija organizacije i ureappleenja prostora utemeljena je na slijedeêim osnovnim planiranim namjenama: - stanovanje - planom se nastoji osigurati cjelokupnom stanovniπtvu prostor za graappleenje unutar postojeêeg naselja, - gospodarstvo - planom se daje prostorni okvir razvoja odreappleenih gospodarskih djelatnosti i ukazuje na potrebu træiπne orijentacije. Osnovni gospodarski pravac razvitka je poljoprivreda, a koriπtenje prostora u te svrhe se usmjerava na okrupnjavanje druπtvenog vlasniπtva na raëun privatnog. To je upravo i najveêi nedostatak ovog plana jer su uvjeti za razvoj gospodarstva u danaπnje vrijeme potpuno drugaëiji pa se javljaju odreappleeni problemi kod ostvarivanja æelja i potreba individualnih poduzetnika, kako u poljoprivredi i stoëarstvu tako i ostalim malogospodarskim granama razvoja. U cestovnoj mreæi na podruëju OpÊine ne planiraju se novi veêi zahvati. Granice graappleevinskih podruëja utvrappleene su vrlo pojednostavljeno bez posebne podjele na naëin koriπtenja u odnosu na namjenu. Prostorni plan (bivπe) opêine Æupanja izraappleen je prije stupanja na snagu Zakona o prostornom ureappleenju i Pravilniku o sadræaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( Narodne novine Republike Hrvatske broj 106/1998), u klasiënom obliku (iscrtavan tuπem na paus papiru i kopirano na papir u crno-bijeloj tehnici). Kulturna i prirodna baπtina za podruëje danaπnje opêine Gradiπte u ovom Planu dana je vrlo opêenito. Nabrojane su samo graappleevine koje su do sada evidentirane i nalaze se pod zaπtitom. MoguÊnost stavljanja pod zaπtitu nekih elemenata kulturne i prirodne baπtine odredbama Prostornog plana nije koriπtena. Niti u grafiëkom, niti u tekstualnom dijelu nisu jasno naznaëena podruëja i reæimi zaπtite. Provedbene odredbe su pisane vrlo opêenito, a reæimi zaπtite, ureappleenja i upravljanja prostorom i ostalim oznaënicama prostora nisu uopêe razraappleeni. Kao podloga za izradu graappleevnih podruëja posluæile su tadaπnje katastarske karte u klasiënom (papirnatom) obliku. Stanju na njima veê u vrijeme izrade Prostornog plana opêine Æupanja nije odgovaralo stvarnom stanju u prostoru. U meappleuvremenu su katastarske karte podruëja bivπe opêine Æupanja digitalizirane sa unesenim najnovijim graappleevinskim stanjem, a to je upravo i jedan od temeljnih uvjeta za provoappleenje i utvrappleivanje pravilne zaπtite, naëina koriπtenja i ureappleenja prostora OpÊine. Postojanje digitaliziranih i geokodiranih katastarskih karata upravo daje izvanrednu moguênost kvalitetnog prikaza naëina koriπtenja i ureappleenja prostora na topografskim kartama u drugom mjerilu (1:25000), moguênost koja nije iskoriπtena ovim Planom. Ta moguênost Êe se svakako trebati iskoristiti prilikom izrade prve generacije prostornog plana ureappleenja opêine Gradiπte. 2. PROGRAM MJERA ZA UNAPRE ENJE STANJA U PROSTORU Slijedom europskih i svjetskih trendova promjenili su se kriteriji zaπtite okoliπa, zaπtite kulturne i prirodne

Broj 7 SLUÆBENI VJESNIK«Stranica 11 baπtine te zaπtite krajobraza njegovih osobitosti i njegovog lokalnog identiteta. Plod je to novih spoznaja, ali i pojaëane svijesti o potrebi znatno veêe skrbi za naslijeappleeni prostor i oëuvanje tradicijske slike prostora. U dosadaπnjoj prostorno-planskoj dokumentaciji ta je skrb viπe deklerativna nego πto je ugraappleena u prostorne planove, koji su se temeljili preteæito na kvantitativnom modelu razvoja. Kao posljedica novih stavova i pooπtrenih kriterija zaπtite prostora nameêe se potreba ispravljanja dosadaπnje metodologije i ustaljene sheme izrade dokumenata prostornog ureappleenja gdje su prevladavali funkcionalni i kvantitativni modeli razvoja. Od navedenih modela prostornog razvoja potrebno je danas odustati, ili ih prilagoditi novim spoznajama ravnoteæe, moguênostima prostora i stvarnih potreba za prostorom u skladu sa stavovima odræivog razvoja, tako da ne doapplee do njegovog nepovratnog uniπtenja, veê trajnog i odræivog razvoja. ShvaÊajuÊi navedene temeljne razloge, a i slijedom zakonskih obaveza, te spoznavajuêi vrijednosti prostora i vaænosti njegove buduêe oëuvanosti, OpÊinsko vijeêe opêine Gradiπte odluëilo je pristupiti izradi Prosotornog plana ureappleenja OpÊine, koji bi bio usklaappleen i raappleen na temeljnim principima nedavno doneπenog Prostornog plana Vukovarsko-srijemske æupanije i u tom kontekstu odrediti poloæaj OpÊine. OpÊinsko rukovodstvo shvatilo je da se jedino detaljnom i opetovanom evidencijom i revalorizacijom spomenika i drugih moguêih postojeêih elemenata graditeljske i prirodne baπtine, te popisom i vrednovanjem krajolika, kako prirodnog tako i kultiviranog, ali i kulturnog (antropogenog), ËuvajuÊi identitet sredine u najveêoj moguêoj mjeri, moæe zaπtititi kulturno i prirodno nasljeapplee OpÊine kao buduêeg temeljnog oslonca razvoja. SlijedeÊi postavljeni cilj OpÊinskog vodstva bio je zaπtita prostora od uniπtavanja, neracionalnog troπenja, od nekvalitetne i nedovoljno promiπljene izgradnje i svoappleenjem svega navedenog na πto je moguêe manju mjeru. To se moæe postiêi, izmeappleu ostalog, i preispitivanjem stvarno potrebnih veliëina graappleevinskih podruëja u joπ uvijek vaæeêem Prostornom planu opêine Æupanja za podruëje danaπnje opêine Gradiπte i ispraviti ih (smanjiti) tamo gdje su pretjerano i nepotrebno velika, odnosno, predvidjeti (Ëak i) nova na onim mjestima gdje Êe ona doprinijeti razvoju i zadræavanju stanovniπtva u zaviëaju ne remeteêi time osnovna polaziπta zaπtite prostora. Kao jedan od problema koji bi se trebao pokuπati rijeπiti je problem nelegalne izgradnje. To je moguêe rijeπiti samo kroz struënu i pravilnu procjenu moguênosti uklapanja navedenih graappleevina u rjeπenja Plana. Izrada Prostornog plana ureappleenja OpÊine omoguêit Êe i prikupljanje najnovijih podataka o postojeêoj i planiranoj infrastrukturi i infrastrukturnim sustavima. Takvom ponovljenom detaljnom obradom prostora OpÊine zasigurno se daje kvalitetan prilog procesu πto kvalitetnijeg koriπtenja i primjenjivanja Prostornog plana ureappleenja Æupanije. 2.1. Izmjena i dopuna postojeêih dokumenata prostornog ureappleenja Kao πto je navedeno u izvjeπêu o stanju u prostoru, danaπnja opêina Gradiπte nastala je na podruëju bivπe opêine Æupanja. Do proπle godine se za ureappleenje i uvjete gradnje na podruëju novonastale opêine koristio Prostorni plan opêine Æupanja. Nijedan drugi plan nije viπe koriπten za podruëje danaπnje opêine Gradiπte. 2.2. Izrada novih dokumenata prostornog ureappleenja Iz svih do sada spomenutih razloga opêina Gradiπte je u drugoj polovici 2002. godine, preko Izmjena i dopuna Programa mjera za unapreappleenje stanja u prostoru, a u skladu sa zakonskim obavezama utvrdila obavezu izrade prvog Prostornog plana ureappleenja opêine Gradiπte u πto skorije vrijeme. Posao na izradi PPU opêine Gradiπte, nakon provedenog javnog nadmetanja, povjeren je Arhitektonskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, Zavodu za urbanizam i prostorno planiranje. U vrijeme donoπenja ovog IzvjeπÊa i Programa mjera, Prijedlog Prostornog plana ureappleenja OpÊine dostavljen je opêini Gradiπte na upuêivanje na javni uvid i raspravu. 2.2.1. Prostorni plan ureappleenja opêine Prostorni plan ureappleenja opêine predstavlja najvaæniji dokument na temelju kojeg Êe se u narednom duljem razdoblju utvrappleivati naëin ureappleenja i koriπtenja prostora OpÊine, kako za stambenu gradnju tako i za ureappleenje gospodarskih i ostalih sadræaja. Prostornim planom ureappleenja opêine utvrdit Êe se i smjernice i reæimi zaπtite pojedinih dijelova opêine, kao i naëin koriπtenja i upravljanja tim prostorom. Posebno Êe se obraditi uvjeti pod kojima se mogu odreappleivati pojasevi za prometne i infrastrukturne pojaseve od vaænosti za OpÊinu, æupaniju ili Ëak i dræavu. Nakon provedene detaljne analize i opetovanog vrednovanja prostora prostornim planom ureappleenja utvrdit Êe se obveza izrade detaljnijih planova za pojedina podruëja OpÊine. Prema prijedlogu PPUO-a, a koji je upuêen na javni uvid, daje se OpÊini dodatna moguênost izrade detaljnijih planova ureappleenja za podruëja za koja to nije posebno naglaπeno kao obaveza utvrappleena PPUOom.

Stranica 12 SLUÆBENI VJESNIK«Broj 7 Izrada detaljnijih prostornih planova je nuæna kako bi se pojedini prostori svrsishodno, oblikovano i graditeljski na zadovoljavajuêi naëin uobliëili i tako pridonijeli trajnoj i prepoznatljivoj slici OpÊine i naselja Gradiπte promatrano kao cjelina ili kao zasebni (sadræajno i po naëinu koriπtenja razlikovani) prostori. U Hrvatskoj i u svijetu pamtimo naselja koja su uspjela izgraditi svoju gradograditeljsku prepoznatljivost, koji su ponudili viπe od zakonom propisanoga minimuma i koji su znali iskoristiti moguênosti. A moguênosti se ne mogu iskoristiti ako se planiranje prostora ograniëi samo na prostorni plan koji daje tek smjernice i idejnu zamisao ureappleenja i koriπtenja prostora. NemoguÊe je oëekivati da Êe se jedno malo opêinsko srediπte kao πto je Gradiπte, sa razmjerno bogatom kulturnom i povijesnom tradicijom i vrijednoπêu, moêi gradograditeljski skladno i svrhovito razvijati samo na temelju prostornoga plana i utvrappleenih namjena graappleevnih podruëja. 2.2.2. Detaljni plan ureappleenja srediπta mjesta Izrada Detaljnog plana ureappleenja srediπta Gradiπta trebao bi obuhvatiti sve najvaænije srediπnje dijelove naselja i potankim sagledavanjem prostora stvorit zadovoljavajuêe preduvjete za promiπljeni, svrhoviti i sladan estetski razvitak mjesta. Iako bi po zakonu za srediπnja opêinska naselja trebalo izraditi UrbanistiËki plan ureappleenja, u sluëaju opêine Gradiπte sa samo jednim naseljem Prijedlogom PPUO-a predlaæe se izrada DPUa samo srediπnji dio naselja. Ovim Detaljnim planom ureappleenja osobito je vaæno predvidjeti i utvrditi sustav srediπnjih prometnica; sustav trgova, pjeπaëkih poteza i πetaliπta, popreëne presjeke ulica; regulacijsku i graappleevinsku liniju srediπnjih i ostalih druπtveno i javno potrebnih i vaænih sadræaja; parkovno oblikovanje (perivojno-krajobrazni sustav); sustav infrastrukture i dr. Detaljnim planom ureappleenja potrebno je osobito pozorno rijeπiti prostor πireg srediπta mjesta, uvaæavajuêi odrednice ranije forimiranih javnih prostora i sadræaja. Ako se pokaæe potreba, te ako je moguêe tu potrebu struëno valjano opravdati, moæe se odstupiti od pojedinosti utvrappleenih u PPUO, pogotovo ako se prilikom izrade detaljnije konzervatorske podloge za DPU utvrde odreappleene razlike u prijeπnjoj procijeni i vrednovanju. 2.2.3. Ostali detaljni planovi ureappleenja MoguÊe je raditi i druge detaljne planove ureappleenja, ako se tijekom provedbe Prostornoga plana ureappleenja OpÊine pokaæu potrebnim. Poglavito se to odnosi na prostore gospodarenja i komunalno-usluænih namjena (radna podruëja, komunalno-servisna podruëja, podruëja mjeπovite namjene), kao i planirane sportsko rekreativne sadræaje. Detaljni planovi ureappleenja mogu se raditi i za stambena podruëja u kojima je neiskoriπteno, a planirano, graappleevinsko zemljiπte veêe od 3000 m 2. Odluka o izradi DPU-a za takvo podruëje donijet Êe se i objaviti u Izmjenama i dopunama Programa mjera OpÊine, ako do takove potrebe doapplee i prije isteka vaænosti ovog Programa mjera. Osim graditeljsko-krajobraznoga ustroja i oblikovanja unutarnjeg prostora pojedinog podruëja, Detaljni plan ureappleenja mora sadræavati pozorno i potanko promiπljanje dodirnih podruëja. Poglavito se to odnosi na πume, gajeve, vodotoke i postojeêu stambenu izgradnju uz rub. Iako dodirna podruëja imovinsko-pravno ne pripadaju podruëjima za koja se izraappleuju detaljni planovi, ona su u svrhovito-vizualnoj svezi i zato ih valja s osobitom pozornosti promisliti i uklopiti u cjelovitu zamisao. Prilikom izrade detaljnih planova ureappleenja s osobitom pozornosti valja estetski oblikovati i svrhovito uobliëiti uæe i πire prostore kolnih i pjeπaëkih ulaza u pojedina podruëja. Rub pojedinog podruëja moæe biti izgraappleen u cijelosti ili djelomice, moæe biti pejsaæno-perivojno oblikovan, moæe omoguêiti ili onemoguêiti pogled u unutraπnjost i sl. U svakom sluëaju, rub (odnosno granicu pojedinog podruëja za koji se radi Detaljni plan ureappleenja) valja oblikovati tako da se vizualno ne osjeti straænja strana. Ne treba zaboraviti da straænja strana neke od promatranih namjena u prostoru je istovremeno i proëeljna strana, gledano s ceste, ili sa πetaliπta duæ potoka. 2.2.4. Studije U svrhu boljeg upoznavanja prostornih moguênosti OpÊine Gradiπte te svrsishodnijeg i razboritijeg koriπtenja tih moguênosti, u svrhu bræeg gospodarskog i turistiëkog razvitka, trebalo bi izraditi slijedeêe studije: - Studija poljodjelskog zemljiπta - u svrhu unapreappleenja poljodjelstva te poticanja proizvodnje zdrave hrane valjalo bi napraviti studiju koja Êe utvrditi povoljnosti pojedinih tala i poloæaja za uzgoj pojedinih kultura. - Studija turistiëkih moguênosti - U svrhu unapreappleenja i poticanja turizma u ovom kraju valjalo bi izraditi studiju koja Êe biti usmjerena na konkretnije moguênosti ovog dijela Æupanije u unapreappleenju turizma. Nije dovoljno da se studija zadræi na nabrajanju opêih i pomalo apstraktnih moguênosti koje su manje-viπe svima poznate, nego studija treba, na temelju anketiranja, istraæiti stvarno zainteresirane osobe, poduzeêa i obitelji koji imaju moguênosti i koje æele ulagati u razvitak turizma.