KLIMATIZACIJA Tema: - SUSTAVI VENTILACIJE. Doc.dr.sc. Igor BALEN

Σχετικά έγγραφα
KLIMATIZACIJA Tema: - VENTILACIJSKI ZAHTJEVI. Doc.dr.sc. Igor BALEN

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

KLIMATIZACIJA Tema: - PROJEKTIRANJE I DIMENZIONIRANJE KANALA - RAZDIOBA ZRAKA. Doc.dr.sc. Igor BALEN

Pojednostavljeni postupak proračuna gubitaka topline prema EN12831

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

CJELOVITI VENTILACIJSKI SUSTAV KUHINJE SYSTEMAIR

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

KLIMATIZACIJA Tema: - DIMENZIONIRANJE KOMPONENTI GViK SUSTAVA - AUTOMATSKA REGULACIJA. Doc.dr.sc. Igor BALEN

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

konst. Električni otpor

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

KLIMATIZACIJA Tema: - FILTRACIJA ZRAKA. Doc.dr.sc. Igor BALEN

Kaskadna kompenzacija SAU

10. BENZINSKI MOTOR (2)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

( , 2. kolokvij)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

PLINSKI FILTRI ZFG ravni i ZEFG kutni Uputstva za upotrebu, montažu i održavanje

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

A+ A B C D F G. Q H,nd,rel % Zgrada nova x postojeća. Podaci o osobi koja je izdala certifikat. Podaci o zgradi > 250. Izračun

Računarska grafika. Rasterizacija linije

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

ENERGETSKA POSTROJENJA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

KLIMATIZACIJA Tema: -TOPLINSKA UGODNOST. Doc.dr.sc. Igor BALEN

IZVORI DEPRESIJE U VJETRENOJ MREŽI

Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od

KONSTRUKCIJA 6 NAGAZNE REŠETKE 38 DODATNA OPREMA 39

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ENERGETSKA POSTROJENJA

18. listopada listopada / 13

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Bosch klima uređaji. Vaše zdravlje i udobnost ovisi o zraku u prostoriji

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

UPRAVLJANJE TERMOTEHNICKIM SUSTAVIMA. Tema: - Osnovna nacela regulacije u sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije. Dipl. Ing.

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

numeričkih deskriptivnih mera.

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

Korenica. Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Vitodens 100-W. 1.1 Opis proizvoda. Prednosti. Preporuka za primjenu. Stanje kod isporuke. Ispitana kvaliteta

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

D I P L O M S K I R A D

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

AVP-F. Raspon 003H6200 0,05-0,5

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Regulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu AVDS - za paru

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

HERZ TOPLOVODNO GRIJANJE - HIDRAULIKA. Rudolf Jauschowetz

CENTRALNO GRIJANJE URBANE VILE

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Klima uređaji renomiranog proizvođača. predstavljaju vrhunac ponude split i multisplit sustava za grijanje i hlađenje.

OSNOVE MEHANIKE FLUIDA

POMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Transcript:

KLIMATIZACIJA Tema: - SUSTAVI VENTILACIJE Doc.dr.sc. Igor BALEN

Zašto ventilirati? Glavne potrebe: 1. Dovođenje vanjskog zraka (kisika) u zatvoreni unutarnji prostor, 2. Razrjeđivanje koncentracije zagađivača u zraku dobava vanjskog zraka može ovisiti o koncentraciji zagađivača ranije MAK (njem. Maximale Arbeitsplatz Konzentration) danas AGW (njem. Arbeitsplatzgrenzwert) (nastali CO 2 pri disanju, duhanski dim, miris znoja, tehnološka isparenja...), 3. Uklanjanje zagađivača iz prostora (parkirne garaže, cestovni tuneli, laboratoriji, radionice...), 4. Uklanjanje topline i vlage iz prostora (zatvoreni bazeni, kuhinje...), 5. Uspostavljanje željene razdiobe zraka unutar prostora.

Osnovni zahtjevi kod projektiranja sustava ventilacije (a) zrak u prostoru treba biti čist bez mirisa, prašine i ostalih nečistoća (b) temperatura i relativna vlažnost u unutarnjem prostoru trebaju zadovoljavati proračunske uvjete prema namjeni i aktivnostima u prostoru (c) dobavna struja zraka mora sadržavati udio vanjskog zraka Osnovni pojmovi Osjetna toplina Latentna toplina Q S = V KL ρc p (t i -t UB ) Q L = V KL ρr 0 (x i -x UB ) - promjena temperature - promjena vlažnosti Proračun toplinskog opterećenja kod grijanja DIN 4701, EN 12 831,... Proračun toplinskog opterećenja kod hlađenja CLTD/SCL/CLF, RTS, TETD/TA, TFM,...

Infiltracija i ventilacija razlike? INFILTRACIJA dotok vanjskog zraka u zgradu kroz zazore i ostale nenamjerne otvore, te kroz vanjska vrata pri ulaženju i izlaženju iz zgrade propuštanje. VENTILACIJA namjerno dovođenje određene količine vanjskog zraka u zgradu kroz projektirane otvore namjera regulirane distribucije zraka. Broj izmjena zraka - govori o količini zraka koja ventilacijom ulazi u zgradu (izmjenjeni zrak unutar volumena zgrade tijekom jednog sata) Stanje ACH [h -1 ] Zatvoreni prozori i vrata 0-0,5 (infiltracija) Prozor otvoren na kiper 0,3-1,5 Napola otvoren prozor 5-10 Širom otvoren prozor 10-15 Otvoreni prozori i vrata do 40 na suprotnim zidovima

Podjela sustava ventilacije prema načinu strujanja 1. Prirodna ventilacija 2. Prisilna (mehanička) ventilacija OBAVEZNA DOBAVA VANJSKOG ZRAKA! - sustav bez dobave vanjskog zraka recirkulirajući sustav nije sustav ventilacije! Ventilacija u prirodi Termitnjak

Prirodna ventilacija - pokretana prirodno i/ili umjetno dobivenim razlikama tlaka bez ventilatora. Prednosti: - mali investicijski troškovi - jednostavno održavanje - jeftina pogonska energija - mala brzina strujanja zraka i niska razina buke ugodnost Nedostaci: - slaba učinkovitost - slaba mogućnost upravljanja - ovisnost o vremenskim uvjetima Pogonska sila: - energija vjetra -efekt dimnjaka Gore spomenute pogonske sile mogu djelovati zasebno ili zajedno.

Energija vjetra - strujanje zraka kroz ulazne ventilacijske otvore uzrokovano vjetrom usljed pretvorbe dinamičkog tlaka vjetra u statički tlak - na strani zgrade izloženoj vjetru postoji pozitivna razlika tlaka između unutarnjeg i vanjskog prostora, a negativna razlika tlaka je na strani koja je u zavjetrini izaziva ulaz zraka u zgradu Nacrt Zone pretlaka i potlaka Tlocrt Zone pretlaka i potlaka Negativni tlak na ravnom krovu

Energija vjetra - ulazi zraka bi trebali biti usmjereni direktno u smjeru prevladavajućeg vjetra - povoljni smještaj izlaza: (1) na strani zgrade u zavjetrini, točno nasuprot ulazima (2) na krovu, u području potlaka izazvanog diskontinuitetom u strujanju vjetra (3) na bočnim stranama gdje se pojavljuju zone potlaka (4) u tavanskom prostoru na strani u zavjetrini (5) putem dimnjaka (6) preko krovnih ventilatora Strujanje vjetra kroz zgradu usljed vjetra: pri otvorenim prozorima na strani izloženoj vjetru i u zavjetrini pri otv. prozorima na strani izloženoj vjetru i bočnim stranama pri otvorenim prozorima na strani u zavjetrini i bočnim stranama (slaba ventilacija budući su svi prozori u potlaku)

Efekt dimnjaka - strujanje zraka kroz zgradu izazvano razlikom temperatura između unutrašnjosti i vanjskog okoliša (gustoća toplijeg zraka je manja pa on struji prema gore) - kada je unutrašnji zrak topliji od vanjskog, donji dio zgrade je u potlaku, a gornji u pretlaku prema okolišu - raspoloživi tlak: Δp Δ UZG p KAN ( ρo ρi ) gh Rl + Z Intenzitet izlaženja zraka se povećava s visinom Ravnina neutralnog tlaka Topli zrak se diže Intenzitet infiltracije se povećava s dubinom

Visina dimnjaka - područje recirkulacije strujanja i udaljenost između ispuha i usisa USIS 1:5 LINIJA KOJA OZNAČAVA ZONU RECIRKULACIJE USIS

Visina i položaj dimnjaka - rizik recirkulacije istrošenog zraka Odsisni kanal Istrošeni zrak Uređaji za dobavu vanjskog zraka u građevinu Ulaz istrošenog zraka

Visina dimnjaka - potrebna visina dimnjaka da bi se izbjegla kontaminacija SLOBODNO STRUJANJE PODRUČJE RECIRKULACIJE NA KROVU PODRUČJE JAKIH TURBULENCIJA GRANICA BRAZDE KROVA PODRUČJE RECIRKULACIJE USLJED UTJECAJA OBLIKA ZGRADE

Visina dimnjaka - potrebna visina dimnjaka da bi se izbjegla kontaminacija proračun: H = 0.22 R X = 0.5 R c L = 0.9 R L = 1.0 R c c r 0.67 0.3 s L where : R = B B - granica brazde krova gornja granica Z 3 : Z = 1/ 3 3 / R 0.28( X / R) H c visina područja recirkulacije [m] R razmjerna duljina zgrade [m] X c položaj [m] B s manja dimenzija vjetru izložene strane L c duljina recirkulacijske zone [m] (visina ili širina) [m] L r duljina recirkulacijske B L veća dimenzija vjetru izložene strane [m] šupljine [m] X udaljenost od vjetru izloženog ruba krova na kojem se stvara zona recirkulacije [m]

Prirodna ventilacija uzrokovana kombiniranim pogonskim mehanizmima - npr. hibridni sustavi ventilacije kombinacija prirodne i mehaničke ventilacije - primjer ventilacija okomitim kanalom u vrućem ljetnom danu bez vjetra - ventilator u kanalu radi povremeno Šupljine u stropnim pločama Kroz prozore u okomiti kanal

Prirodna ventilacija uzrokovana kombiniranim pogonskim mehanizmima - primjer poprečna ventilacija u vjetrovitom ljetnom danu

Mehanička ventilacija - prisilno strujanje zraka usljed rada ventilatora Prednosti: - ne ovisi o vremenskim uvjetima - velik izbor opreme - dobra mogućnost regulacije - pojednostavljen proces projektiranja sustava Nedostaci: - veliki investicijski troškovi - velika potrošnja energije - recirkulacija zraka - problem buke

Mehanička ventilacija 1. Tlačna ventilacija prostor u pretlaku - soba -učionica 2. Odsisna ventilacija prostor u podtlaku - kuhinja - toalet - kupaonica 3. Tlačna i odsisna ventilacija - komforna ventilacija - industrijska ventilacija Tlačni sustav Odsisni sustav Uravnoteženi sustav

Mehanička ventilacija 1. Tlačna ventilacija unutarnji tlak je viši od vanjskog tlaka p i > p o

Mehanička ventilacija 2. Odsisna ventilacija unutarnji tlak je niži od vanjskog tlaka p i < p o

Mehanička ventilacija 3. Tlačna i odsisna ventilacija unutarnji tlak može biti viši, jednak ili niži od vanjskog tlaka, ovisno o protocima na tlačnoj i odsisnoj strani

Mehanička ventilacija Podjela prema mjestu pripreme zraka: 1. Sustav centralne ventilacije - priprema zraka vrši se na jednoj centralnoj lokaciji, a zatim se zrak distribuira u prostore 2. Decentralizirani (lokalni) sustav ventilacije - priprema zraka vrši se za svaki prostor/zonu zasebno Sustav centralne ventilacije

Mehanička ventilacija osnovni elementi sustava centralne ventilacije REGULATOR PROTOKA ODSISNI KANAL DISTRIBUTER TLAČNI KANAL USIS VANJ. ZRAKA VENT. ODSISNA REŠETKA

Mehanička ventilacija sustav centralne ventilacije za stambene prostore s povratom topline ISPUH U OKOLIŠ ULAZ VANJSKOG ZRAKA ODSIS IZ KUPAONE ODSIS IZ KUHINJE DOBAVA VENT. JEDINICA S POVRATOM TOPLINE DOBAVA DOBAVA ODSIS ISTROŠENI ZRAK ZA ODSIS REGULACIJA BRZINE VENTILATOR ZAGRIJANI VANJSKI ZRAK ZA DOBAVU ELEKTRIČNI KABEL IZMJENJIVAČ TOPLINE SVJEŽI HLADNI VANJSKI ZRAK USTAJALI TOPLI POVRATNI ZRAK ZAŠTITA OD SMRZ- AVANJA

Decentralizirani sustav ventilacije otvoreno uključeno otvoreno Zatvorena premosnica zatvoreno uključeno

Empirijski broj izmjena zraka po satu za različite vrste prostora Vrsta prostora ACH [h -1 ] Ured 3...6 Knjižnica 3...5 Restoran 6...8 Dućan 4...8 Kazalište, kino dvorana 4...6 Lakirnica 20...50 Operacijska dvorana 15...20 Skladište 4...6 Garderoba 3...6 Zatvoreni bazen 3...6 Laboratorij 8...15 Konferencijska dvorana 5...10

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji Sustav s miješajućim strujanjem povlačenje struje zraka u prostoriji Tangencijalno Prednosti: - pogodno za grijanje i hlađenje - efekt indukcije omogućuje veći Δt UB - jednolika razdioba temperature - prilagodljivo glede smještaja istrujnih otvora Difuzno Nedostaci: -veća potrošnja energije za hlađenje - mogućnost pojave propuha treba voditi računa o brzinama strujanja zraka u zoni boravka

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji Sustav s poprečnim strujanjem - potiskivanje zraka iz prostorije Prednosti: -učinkovita ventilacija - manja potrošnja energije za hlađenje - pogodno za hlađenje visokih prostora - mala brzina strujanja u zoni boravka Poprečno strujanje Nedostaci: - veliki volumen zraka u cirkulaciji - smanjenje upotrebljive površine poda - velik gradijent temperature po visini - nepovoljno za veće kapacitete grijanja

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji Površinski mlaz (Coanda efekt) zrak struji držeći se površine linijski difuzor dobavni kanal dobavni zrak zrak u prostoru - pogodno u situacijama kada nije poželjan prebrz ulaz hladnog zraka u zonu boravka

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - sustav ventilacije s poprečnim strujanjem u uredima dobava zraka kroz pod, odsis kroz spušteni strop Poprečna ventilacija

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - sustav ventilacije s poprečnim strujanjem dobava zraka pri podu iz zidnog distributera, odsis pri stropu

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - sustav ventilacije s poprečnim strujanjem osnovni tipovi distributera Ravni zidni Kutni Okrugli slobodni Podni

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - sustav ventilacije s poprečnim strujanjem nije pogodan za dovođenje zraka povišene temperature u svrhu grijanja s većim toplinskim učinkom - preporučuje se pokrivanje transmisijskih gubitaka zasebnim sustavom grijanja

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - sustav ventilacije s poprečnim strujanjem gradijent temperature po visini za prostore do 3 m je 1-2 C, a za visoke prostore 3-4 C Poprečno strujanje Miješajuće strujanje Strop Visina [m] Pod Temperatura

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruženje A. ZRAČNI TUŠEVI B. ZRAČNE OAZE S HORIZONTALNOM DOBAVOM ZRAKA C. ZRAČNE OAZE S VERTIKALNOM DOBAVOM ZRAKA

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - lokalni sustavi odsisa ODSISNA HAUBA ISPARENJA ODSISNI PROTOK DOVODNI PLENUM SPREMNIK SA ZAGAĐIVAČEM DOBAVNI PROTOK ODSIS ODSIS

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - lokalni sustavi odsisa Biološki kabinet Kuhinjska napa NACRT BOKOCRT KLASA I POJEDINAČNO NATKRIVANJE

Osnovni principi distribucije zraka u prostoriji - mogući položaj otvora za prestrujavanje zraka kod odsisne ventilacije

Preporuke za smještaj vanjskih ulaznih/izlaznih otvora preporučeno min. ugao zgrade preporučeno min. ugao zgrade preporučeno min. preporučeno min. Vertikalni razmaci između ulaznih i izlaznih otvora Horizontalni razmaci između ulaznih i izlaznih otvora

Mehanički sustavi ventilacije - oprema

Pročišćavanje zraka - filter dio opreme koji uklanja čestice zagađivača iz ventilacijskog zraka. - povećava razinu ugodnosti, ali povećava i troškove pogona i održavanja sustava. - smještanje filtera u klima jedinicu ne samo pročišćavanje zraka, nego i zaštita ostalih uređaja od nakupljanja nečistoća; za posebne prostorije s najvišim standardima čistoće zraka (operacijske dvorane, laboratoriji, čisti prostori, proizvodnja elektronike...) zadnji stupanj filtracije se smješta na ulazu zraka u prostoriju. - zadržavanje čestica 0,1-500μm - tri važne osobine: 1. visoka efikasnost sposobnost uklanjanja čestica iz struje zraka 2. veliki kapacitet zadržavanja prašine određena količina prašine koju filter zraka može zadržati u pogonu 3. mali otpor strujanju zraka pad statičkog tlaka na filteru

Pročišćavanje zraka - osnovna podjela filtera prema EUROVENT, EN779, EN1822: 1. Grubi filter predfilter (Eurovent klasa EU1...EU4) 2. Fini filter drugi stupanj filtracije (Eurovent klasa EU5...EU9) 3. Apsolutni (HEPA/ULPA) filter završni stupanj filtracije (Eurovent klasa EU10...EU17) Grubi filter zadržavanje krupne prašine (čestice većeg promjera) koristi se kao predfilter ili u prostorima s manjim zahtjevima za čistoćom zraka.

Pročišćavanje zraka Fini filter zadržavanje fine prašine (čestice manjeg promjera) koristi se kao drugi stupanj filtracije, smješta se u struji zraka iza grubog filtera, čest je u komfornoj ventilaciji i klimatizaciji. - apsorpcijski filteri uklanjanje mirisa

Pročišćavanje zraka Apsolutni (HEPA/ULPA) filter zadržavanje najfinije prašine (lebdeće čestice vrlo malog promjera) završni stupanj filtracije, smješta se u struji zraka iza finog filtera, najčešće na ulazu zraka u prostoriju. - koristi se samo u prostorima s najvišim standardima čistoće zraka.

Povrat topline - sustavi povrata topline omogućuju djelomični povrat toplinske energije sadržane u istrošenom zraku. - povrat topline zrak-zrak smanjuje entalpiju dobavne struje zraka tijekom toplog vremena, a povećava ju tijekom hladnog vremena prijenosom topline između struja dobavnog i istrošenog ventilacijskog zraka. 1. Uređaji za povrat osjetne topline promjena temperature 2. Uređaji za povrat ukupne topline promjena temperature i vlage Ocjena učinkovitosti: - stupanj povrata topline F povrat osjetne topline - stupanj povrata vlage Y povrat latentne topline (povrat vlage) - pad tlaka Dp 22 IZLAZ DOBAVNOG ZRAKA 21 ULAZ DOBAVNOG ZRAKA - povrat se najčešće određuje na strani dobavnog zraka: Φ 2 = t t 22 11 t t 21 21 Ψ 2 = x x 22 11 x x 21 21 t 22 x 22 t 21 x 21 UREĐAJ ZA POVRAT TOPLINE t 11 x 11 t 12 x 12 11 ULAZ ISTROŠENOG ZRAKA 12 IZLAZ ISTROŠENOG ZRAKA

1. Povrat osjetne topline Pločasti izmjenjivač Kružni cirkulacijski sustav Izmjenjivač s toplinskim cijevima 2. Povrat ukupne topline Rotirajući regenerator Akumulacijske ploče

Distribucija zraka - ventilator uređaj za dobavu i odsis ventilacijskog zraka - tlak ventilatora: Δp VENT = Δp STAT + Δp DIN Δp INT + Δp EXT -električna energija potrebna za pogon ventilatora: V& KLΔpVENT PEL = η η η η VENT TRANSM MOT REG η TOT - zagrijavanje struje zraka usljed rada ventilatora: Δt = Δp ρ c η VENT p TOT 0,3-0,8

Distribucija zraka - ventilatori osnovni tipovi CENTRIFUGALNI (RADIJALNI) VENTILATOR AKSIJALNI VENTILATOR KANALSKI VENTILATORI

Distribucija zraka RUBNIK POVRŠINA MLAZA POVRŠINA OTVORA ISTRUJNI KANAL za w 13m / s : 25% L e = A o 350 SPOJ USISA POVRŠINA MLAZA KUĆIŠTE CENTRIFUGALNOG VENTILATORA 50% 75% 100% EFEKTIVNE DULJINE KANALA za L e w = > 13m / w A o 4500 s : KUĆIŠTE AKSIJALNOG VENTILATORA

Distribucija zraka - dijagram karakteristike ventilatora

Distribucija zraka - projektiranje kanala -opće preporuke pri projektiranju kanala: izbjegavati duge elastične kanale nedostatak odgovarajućih prijelaznih komada minimalizirati broj koljena balansirajuća zaklopka odgovarajući prijelazni komadi elastična veza između ventilatora i kanala ventilator s niskom razinom buke montiran na nosače koji prigušuju vibracije

Distribucija zraka - projektiranje kanala Atmosferski tlak Ukupni tlak Usisna strana (negativna) Statički tlak Tlačna strana (pozitivna) Kanal za vanjski zrak Odsisne rešetke Povratni kanal Filter Ventilator Izmjenjivač Ventilacijska jedinica Dobavni kanal Kondicionirani prostor (Atmosferski tlak) Stropni distributer

Oprema za distribuciju zraka - izlazne/odsisne rešetke - distributeri - perforirani strop

Oprema za distribuciju zraka Dobavni otvori za zrak Odsisni otvori za zrak