DARJA POTOƒAR, FMF

Σχετικά έγγραφα
Kotne in krožne funkcije

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

Tretja vaja iz matematike 1

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

1. Malo se pogovorimo, kako smo preºiveli po itnice.

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

cot x ni def. 3 1 KOTNE FUNKCIJE POLJUBNO VELIKEGA KOTA (A) Merske enote stopinja [ ] radian [rad] 1. Izrazi kot v radianih.

Kotni funkciji sinus in kosinus

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 10. december Gregor Dolinar Matematika 1

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

Realne funkcije. Elementarne funkcije. Polinomi in racionalne funkcije. Eksponentna funkcija a x : R R + FKKT Matematika 1

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Funkcija je predpis, ki vsakemu elementu x iz definicijskega območja D R priredi neko število f (x) R.

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

SEMINARSKA NALOGA Funkciji sin(x) in cos(x)

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 12. november Gregor Dolinar Matematika 1

matrike A = [a ij ] m,n αa 11 αa 12 αa 1n αa 21 αa 22 αa 2n αa m1 αa m2 αa mn se števanje po komponentah (matriki morata biti enakih dimenzij):

IZPIT IZ ANALIZE II Maribor,

Matematika I (VS) Univerza v Ljubljani, FE. Melita Hajdinjak 2013/14. Pregled elementarnih funkcij. Potenčna funkcija. Korenska funkcija.

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

Osnove matematične analize 2016/17

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 15. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

Integralni račun. Nedoločeni integral in integracijske metrode. 1. Izračunaj naslednje nedoločene integrale: (a) dx. (b) x 3 +3+x 2 dx, (c) (d)

Na pregledni skici napišite/označite ustrezne točke in paraboli. A) 12 B) 8 C) 4 D) 4 E) 8 F) 12

*M * Osnovna in višja raven MATEMATIKA NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sobota, 4. junij 2011 SPOMLADANSKI IZPITNI ROK. Državni izpitni center

KOTNI FUNKCIJI SINUS IN COSINUS

Matematika. Funkcije in enačbe

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

KODE ZA ODKRIVANJE IN ODPRAVLJANJE NAPAK

NALOGE IZ MATEMATIKE ZA FIZIKE IN TEHNIKE Z RE ITVAMI U no gradivo

Gimnazija Krˇsko. vektorji - naloge

predavatelj: doc. Andreja Drobni Vidic

FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO Matematika 4 Pisni izpit 22. junij Navodila

Kotne funkcije poljubnega kota. Osnovne zveze med funkcijamo istega kota. Uporaba kotnih funkcij v poljubnem trikotniku. Kosinusni in sinusni izrek.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Vaje iz MATEMATIKE 8. Odvod funkcije., pravimo, da je funkcija f odvedljiva v točki x 0 z odvodom. f (x f(x 0 + h) f(x 0 ) 0 ) := lim

SKUPNE PORAZDELITVE VEČ SLUČAJNIH SPREMENLJIVK

Državni izpitni center. Višja raven MATEMATIKA. Izpitna pola 2. Sobota, 4. junij 2011 / 90 minut

Državni izpitni center. Osnovna raven MATEMATIKA. Izpitna pola 1. Sobota, 4. junij 2011 / 120 minut

Podobnost matrik. Matematika II (FKKT Kemijsko inženirstvo) Diagonalizacija matrik

Matematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1

D f, Z f. Lastnosti. Linearna funkcija. Definicija Linearna funkcija f : je definirana s predpisom f(x) = kx+n; k,

vezani ekstremi funkcij

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

8. Diskretni LTI sistemi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Delovna točka in napajalna vezja bipolarnih tranzistorjev

IZVODI ZADACI (I deo)

PROCESIRANJE SIGNALOV

VAJE IZ MATEMATIKE za študente gozdarstva. Martin Raič

( , 2. kolokvij)

UNIVERZA V LJUBLJANI PEDAGO KA FAKULTETA

Kontrolne karte uporabljamo za sprotno spremljanje kakovosti izdelka, ki ga izdelujemo v proizvodnem procesu.

TRANZITIVNI GRAFI. Katarina Jan ar. oktober 2008

Reševanje sistema linearnih

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Splošno o interpolaciji

Državni izpitni center. Višja raven MATEMATIKA. Izpitna pola 1. Torek, 25. avgust 2009 / 90 minut

MATEMATIČNI IZRAZI V MAFIRA WIKIJU

1 Pojam funkcije. f(x)

Kvadratne forme. Poglavje XI. 1 Definicija in osnovne lastnosti

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Izpeljava Jensenove in Hölderjeve neenakosti ter neenakosti Minkowskega

PONOVITEV SNOVI ZA 4. TEST

Sproščeno srečanje in izmenjava prvih vtisov. Režim v novem šolskem letu:

Definicija. definiramo skalarni produkt. x i y i. in razdaljo. d(x, y) = x y = < x y, x y > = n (x i y i ) 2. i=1. i=1

1. Trikotniki hitrosti

Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3

Diagonalni gra. 1 Predstavitev diagonalnih grafov. Zvone Klun. Maj 2007

Matematika 1. Gabrijel Tomšič Bojan Orel Neža Mramor Kosta

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

V tem poglavju bomo vpeljali pojem determinante matrike, spoznali bomo njene lastnosti in nekaj metod za računanje determinant.

Matematika 2. Diferencialne enačbe drugega reda

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

4.1 Elementarne funkcije

Frekvenčna analiza neperiodičnih signalov. Analiza signalov prof. France Mihelič

13. Jacobijeva metoda za računanje singularnega razcepa

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

diferencialne enačbe - nadaljevanje

Postavitev hipotez NUJNO! Milena Kova. 10. januar 2013

LJUDSKA UNIVERZA NOVA GORICA. MATEMATIKA 1 2. del. EKONOMSKI TEHNIK PTI gradivo za interno uporabo. Pripravila: Mateja Strnad Šolsko leto 2011/12

Zadaci iz trigonometrije za seminar

18. listopada listopada / 13

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

ZBIRKA REŠENIH NALOG IZ MATEMATIKE I

Tadej Star i NALOGE IZ LOGIKE IN MNOšIC Z RE ITVAMI U no gradivo

Matrike. Poglavje II. Matrika je pravokotna tabela realnih števil. Na primer: , , , 0 1

Univerza v Ljubljani Fakulteta za računalništvo in informatiko MATEMATIKA. Polona Oblak

Algebraične strukture

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

8. Posplošeni problem lastnih vrednosti

Enačba, v kateri poleg neznane funkcije neodvisnih spremenljivk ter konstant nastopajo tudi njeni odvodi, se imenuje diferencialna enačba.

Transcript:

7. ²olska ura Tema: Ponovitev Oblika: vaje B 1 Kotne funkcije v pravokotnem trikotniku: A V α A 1 B 1 sin α = AA 1 V A = BB 1 V B cos α = V B 1 V B = V A 1 V A tan α = sin α cos α cos α cot α = sin α = 1 tan α Slika 1 Zveze med kotnimi fumkcijami: sin α + cos α = 1 1 + cot α = 1 sin α 1 + tan α = 1 cos α V pravokotnem trikotniku opazimo: sin α = cos(90 α) cos α = sin(90 α) Primeri: V pravokotnem trikotniku meri osnovnica c = 8cm, stranica a = 4cm. Koliko merijo koti v trikotniku? [R : α = 30, β = 60 ] Poenostavi (kolikor se da): a) sin 3 α + sin α cos α b) cos β cos β sin β cos 3 β [R : a) sin α, b)0] Imamo enakokrak trikotnik z osnovnico AB = c in kotom γ pri vrhu. Dolo i obseg kroga, ki se dotika obeh krakov in ima sredi² e v razpolovi² u stranice AB. [R : ob = πr, r = c cos(γ/) ] DARJA POTOƒAR, FMF. 9. 005

Tema: Prehod na ostri kot, periodi nost,... cos α α sin α 8. ²olska ura + + - + - - - + Slika Slika 3 Zaloga vrednosti sin in cos: sin α 1, cos α 1. Periodi nost: cos(α + πk) = cos α sin(α + πk) = sin α tan(α + πk) = tan α cot(α + πk) = cot α Sodost, lihost: cos( α) = cos α... cos je soda funkcija sin( α) = sin α... sin je liha funkcija tan, cot( α) = tan, cot α... tan in cot sta lihi funkciji Prehod na ostri kot (α): sin(π α) = sin α cos(π α) = cos α sin(π + α) = sin α cos(π + α) = cos α Tabela ostrih kotov: 0 π/6 π/4 π/3 π/ π 3π/ cos α 1 3/ / 1/ 0 1 0 sin α 0 1/ / 3/ 1 0 1 Primeri: Naj bo π < α < 3π/ in sin α = 0, 8. Dolo i cos α! (Pomagaj si s sliko B.) [R : cos α = 0, 6] Naj bo sin α + cos α = 4/3. Dolo i sin α cos α! [R : (4+ )(0 6) ] 18 sin (0π/3)+cos (19π/4) Izra unaj =? sin ( 11π/3) cos (19π/6) [R : 4 6+6 3 6 1] 3 DARJA POTOƒAR, FMF 15. 9. 005

9. ²olska ura Tema: Adicijski izreki T (cos β, sin β) Izpeljava adicijskih izrekov: g β α β α f T 1 (cos α, sin α) g f = g f cos(α β); ker imamo enotsko kroºnico, sta g = f = 1. g = (cos α, sin α), f = (cos β, sin β) cos(α β) = cos α cos β + sin α sin β Slika 4 ƒe upo²tevamo cos(α +β) = cos(α ( β)), sin α = cos(π/ α) in tan(α +β) = sin(α+β) cos(α+β), dobimo adicijske izreke: A-1 cos(α ± β) = cos α cos β sin α sin β A- sin(α ± β) = sin α cos β ± cos α sin β A-3 tan(α ± β) = tan α±tan β 1 tan α tan β Primeri: Izpelji adicijski izrek za tangens! Izra unaj sin 75! [R : + 6] 4 Dolo i sin(π/3 α), e je 0 < α < π in cos α = 3/5. [R : 3 3 4] 10 Poenostavi izraz sin(α + β) cos α cos(α + β) sin α. [R : sin β] ƒe so α, β, γ koti v trikotniku, pokaºi, da je cos α + cos β + cos γ + cos α cos β cos γ = 1. Izra unaj cos(α β +γ), e je cos α = 1/13, sin β = 8/17, sin γ = 3/5 in so koti α, β, γ ostri. 943 [R : ] 1105 DARJA POTOƒAR, FMF 15. 9. 005

30. ²olska ura Tema: Dvojni in polovi ni koti Dvojni koti Kako bi z dosedanjim znanjem izpeljali formulo za sin α? Morda z adicijskimi izreki? sin α = sin(α + α) = sin α cos α + cos α sin α = sin α cos α cos α = cos α cos α sin α sin α = cos α sin α sin α = sin α cos α cos α = cos α sin α Polovi ni koti Upo²tevajmo, da je cos α = 1 sin α in cos α = cos α sin α = 1 sin α sin α. Tako je sin α = 1 cos α. Zamenjamo α z α/ in dobimo formulo sin α = ± 1 cos α. Predznak je odvisen od intervala, na katerem leºi α/. Podobno lahko iz cos α = cos α (1 cos α) dobimo cos α = cos α = ± 1+cos α. 1+cos α in od tod Primeri: Poenostavi izraz cos (x) sin (x). [R : cos 4x] Naj bo sin x = 1/ 5 in π/ < x < π. Dolo i sin x, cos x. [R : sin x = 4/5, cos x = 3/5] Poenostavite [R : tan x] sin x sin x 1+cos x cos x Poenostavite (4 tan α 4 sin3 α cos α [R : ] ) : sin α DARJA POTOƒAR, FMF 16. 9. 005

31. ²olska ura Tema: Vaje Oblika: vaje 1. Izra unaj natan no (brez kalkulatorja), rezultat racionaliziraj! a) [R : 3/3] tan(945 ) cos ( 600 ) sin (34π/6) b) (cos π 4 sin 750 ) : (1 + 4 cos 13π ) tan( 0π/3) cot 1140 4 [R : 6 ] 7. Poenostavi: a) cos 1 x (1 + cot x) 1 + sin x tan 1 x [R : 1/ cos x] b) 1/ sin(5π x) : cot x + sin (5π/ x) [R : 1] c) [R : 1/ cos x] sin 1 x sin x cot x + (1 + tan x) 3. Naj bo cos α = 3/5, π/ < α < π. Izra unaj: sin α, cos α, sin(α + π). [R : sin α = 4/5, cos α = 7/5, sin(α + π) = 4/5] cos x 1 + cot x 4. Izra unaj cos(π/3 x), e velja cot x = 3/4, π/ < x < π. [R : 7 4 3 50 ] 5. Ugotovi sodost oz. lihost funkcije: [R : f(x) je liha] f(x) = sin x tan x x 3 cos x. DARJA POTOƒAR, FMF 15. 9. 005

3. ²olska ura Tema: Faktorizacija Izpeljava: sin(α + β) = sin α cos β + cos α sin β sin(α β) = sin α cos β cos α sin β Se²tejemo in dobimo: sin(α + β) + sin(α β) = sin α cos β. Denirajmo: α + β = γ, α β = δ = α = γ+δ, β = γ δ. Tako dobimo naslednji dve enakosti: cos(α + β) = cos α cos β sin α sin β cos(α β) = cos α cos β + sin α sin β sin γ + sin δ = sin( γ + δ ) cos(γ δ ) sin γ sin δ = sin( γ δ ) cos( γ + δ ) ƒe zgornji dve vrstici se²tejemo in upo²tevamo, dobimo enakost cos γ + cos δ = cos( γ+δ γ δ ) cos( ). ƒe pa zgornji dve vrstici od²tejemo in zopet upo²tevamo, pa dobimo cos γ cos δ = sin( γ+δ γ δ ) sin( ). Primeri: sin x + cos 4x =?, cos 105 cos 75 =? [R : sin 3x cos x, 1] Poenostavi 1+sin x 1 sin x. Dokaºi: cos(α + π/6) + cos(α π/6) = 3 cos α. ƒe je α oster kot, dokaºi, da je 1 + sin α 1 sin α = sin α. DARJA POTOƒAR, FMF 16. 9. 005

33. ²olska ura Tema: Raz lenitev produkta Izpeljava: sin(α + β) + sin(α β) = sin α cos β sin α cos β = 1 [sin(α + β) + sin(α β)] cos(α + β) + cos(α β) = cos α cos β cos α cos β = 1 [cos(α + β) + cos(α β)] cos(α + β) cos(α β) = sin α sin β sin α sin β = 1 [cos(α + β) cos(α β)] Primeri: Poenostavi: [R : tan(x y)] Poenostavi: sin(3x y) sin(3y x) cos x + cos y sin(30 x) cos x sin x cos(30 x) = = [R : 3] Poenostavi: tan α cot α! sin α [R : ] sin α Poenostavi: sin α + sin β + sin γ, kjer so α, β, γ koti v trikotniku. Izpeljimo naslednji dve formuli: tan α ± tan β in cot α ± cot β! [R : tan α + tan β = sin(α±β) sin(α±β), cot α + cot β = ± ] cos α cos β sin α sin β Dokaºi, da velja: cos(α + β) cos(α β) = cos β sin α! Dokaºi: 4 sin(π/4 + α) sin(π/4 α) cos α = 1 + cos 4α. DARJA POTOƒAR, FMF. 9. 005

34. ²olska ura Tema: Graf funkcije f(x) = sin x ravnilo f(x) = sin x... SINUSOIDA sin( x) = sin x... prezrcalimo ez izhodi² e sin(x + πk) = sin x... perioda je π! Najve ja vrednost: sin x = 1 = x = π + πk, k Z Najmanj²a vrednost: sin x = 1 = x = π + πk, k Z Ni le: sin x = 0 = x = 0 + πk, k Z Slika 5: sinusoida Primeri: Nari²i graf funkcije f(x) = 1 + sin x. Dolo i najve jo in najmanj²o vrednost funkcije f(x) = 3 + sin x. [R : max = 4, min = ] Za kak²ne x ni deniran izraz sin x 1 sin x? [R : x = ± π + kπ] DARJA POTOƒAR, FMF. 9. 005

Tema: Graf funkcije f(x) = cos x ravnilo 35 (1). ²olska ura f(x) = cos x... KOSINUSOIDA cos( x) = cos x... simetri na glede na x - os cos(x + πk) = cos x... perioda je π! Najve ja vrednost: cos x = 1 = x = 0 + πk, k Z Najmanj²a vrednost: cos x = 1 = x = π + πk, k Z Ni le: cos x = 0 = x = π + πk, k Z sin(x + π/) = cos x Slika 6: kosinusoida Primeri: Nari²imo graf funkcije f(x) = cos x. Nari²imo graf funkcije f(x) = cos x + 1. V istem koordinatnem sistemu nari²i graf funkcije f(x) = cos x 1 in premico y = 1/ ter zapi²i njuna prese i² a. [R : ( π + kπ, 1), ( π + kπ, 1 ), k Z] 3 3 DARJA POTOƒAR, FMF 8. 9. 005

Tema: Graf funkcije f(x) = tan x, cot x ravnilo 35 (). ²olska ura f(x) = tan x tan( x) = tan x tan(x + πk) = tan x... perioda je π tan x = sin x... racionalna funkcija cos x Ni le: sin x = 0 = x = 0 + πk, k Z Poli: cos x = 0 = x = π + πk, k Z Slika 7: tangens f(x) = cot x cot( x) = cot x cot(x + πk) = cot x... perioda je π cot x = cos x... racionalna funkcija sin x Ni le: cos x = 0 = x = π + πk, k Z Poli: sin x = 0 = x = 0 + πk, k Z Slika 8: kotangens DARJA POTOƒAR, FMF 04. 10. 005

36. ²olska ura Tema: Risanje grafov kotnih funkcij, vaje ravnilo Vaja: Dolo i denicijsko obmo je funkcij: a) f(x) = 3 + sin x b) f(x) = 1 tan x 1+tan x. RISANJE GRAFOV: f(x) = A sin(ωx + ϕ) + c = A sin(ω(x + ϕ ω )) + c A... amplituda, razteg po y - osi ω... frekvenca nihanja, razteg po x - osi: ϕ ω ω < 1 razteg ω > 1 skr itev... premik po x - osi c... premik po y - osi T = π... perioda, na koliko se graf funkcije ponavlja ω 1. Nari²imo graf funkcije f(x) = sin x! Ni le: sin x = 0 = x = 0 + πk = x = π/k, k Z Najve ja vrednost: sin x = 1 = x = π/+πk = x = π/4+πk, k Z Perioda: T = π. f(x) = sin x = π Ni le: sin x = 0 = x Najve ja vrednost: sin x = 1 = x Perioda: T = π 1/ = 4π = 0 + πk = x = 0 + πk, k Z = π/ + πk = x = π + 4πk, k Z DARJA POTOƒAR, FMF 04. 10. 005

37. ²olska ura Tema: Risanje grafov kotnih funkcij, vaje ravnilo Nari²imo grafe naslednjih funkcij: 1. f(x) = sin( x π 4 ) = sin( 1 (x π ))! a) Najprej nari²emo funkcijo sin x. b) sin 1 x... razteg po x - osi c) sin( 1 (x π ))... premik po x - osi za π/ v desno! d) T = 4π... perioda. f(x) = cos(π x) = cos(x π) = cos (x π ) a) cos x b) cos x... skr itev po x - osi c) cos (x π )... premik po x - osi za π/ v desno d) cos (x π )... razteg po y - osi e) T = π... perioda 3. f(x) = cos( x + π 4 ) = cos 1 (x + π ) a) Nari²imo najprej f(x) = cos x : cos x = 0 cos x = 1 cos x = 1 x = π + πk x = 0 + πk x = π + πk x = π + πk x = 0 + 4πk x = π + 4πk b) cos 1 (x + π )... premik po x - osi za π/ v levo c) cos 1 (x + π )... zrcaljenje preko x - osi 4. f(x) = 3 cos(x π 4 ) DARJA POTOƒAR, FMF 04. 10. 005

38. ²olska ura Tema: Vaje - risanje grafov kotnih funkcij Oblika: vaje ravnilo 1. f(x) = sin x + 1 a) sin x b) sin x... kar je negativnega, prezrcalimo ez x - os c) sin x + 1... premik po y - osi za 1 gor. f(x) = 1 cos x + 1 3. f(x) = sin x sin x = sin x sin x = 1 (cos x cos 0) = 1 cos x + 1 cos 0 = 1 cos x + 1 Torej, risali bomo funkcijo f(x) = 1 cos x + 1. 4. A sin(ωx + ϕ) = A sin(ωx) cos ϕ + A cos(ωx) sin ϕ a = A cos ϕ b = A sin ϕ a + b = A in tan ϕ = b a f(x) = a sin(ωx) + b cos(ωx) Primer: Kako nari²emo funkcijo f(x) = 3 sin x cos x? a = 3, b = 1, A = 4, A = ± tan ϕ = 3 3 ϕ = π/6 f(x) = ± sin(x π/6) in ker je sin( π/6) = 1/, je 5. f(x) = sin 3x + 3 cos 3x [R : f(x) = +4 sin(3x + π/3)] f(x) = + sin(x π/6). DARJA POTOƒAR, FMF 04. 10. 005

39. ²olska ura Tema: Vaje Oblika: vaje ravnilo 1. Izra unaj brez kalkulatorja: [R : 1] sin π 3 cos 5π 6 cos 15π 4 sin 5π 4 =. Poenostavi: [R : tan x sin x] cos 1 x cos x sin x cos 1 x 1 sin 1 x sin x = 3. Faktoriziraj(poenostavi): [R : 3 3 ] sin(30 x) cos x sin x cos(30 x) 4. Dolo i denicijsko obmo je funkcije f(x) = 3 sin x 1 + cos x! [R : D f = [ π 6 + kπ, 5π 6 + kπ], k Z] 5. Nari²i graf funkcije f(x) = cos( x + π) + 1. 3 6 Dolo i ni le, denicijsko obmo je in zalogo vrednosti! [Ni le: x = 3π + 6kπ, k Z] 6. Poenostavi in nari²i: [R : f(x) = sin x] f(x) = cos( 5π 4x ) sin(4π x). DARJA POTOƒAR, FMF 04. 10. 005

40. ²olska ura Tema: f(x) = arcsin x Poglavje: Kroºne funkcije ravnilo f(x) = arcsin x Naj bo y R med -1 in 1. Ena ba sin x = y ima neskon no re²itev (glejmo graf sin x). Izkaºe se: e poznamo eno re²itev ena be, vse druge re²itve lahko s to dano preprosto izrazimo. ƒe je 0 y 1, ima ena ba sin x = y natanko eno re²itev na intervalu [0, π ]. ƒe pa je 1 y 0, ima ena ba sin x = y natanko eno re²itev na intervalu [ π, 0]. Zdruºimo oba primera: Naj bo 1 y 1. Ena ba sin x = y ima na intervalu [ π, π ] natanko eno re²itev, ki jo ozna imo z arcsin y. Denicija: arcsin y je tak kot med π in π, da je njegov sinus enak y. arcsin y [ π sin(arcsin y) = y π ], Funkcija arcsin : [ 1, 1] [ π, π ] je bijektivna. arcsin x je inverzna funkciji sin x, zato jo dobimo tako, da graf sin x preslikamo ez simetralo lihih kvadrantov.(nari²i graf!) Primeri: Izra unaj arcsin 0! Re²itev: Ena ba sin x = 0 ima re²itev x = 0. Zato je arcsin 0 = 0. Izra unaj na pamet: arcsin 3, arcsin(tan π 4 ). [R : π 3, π ] Dana je funkcija f(x) = arcsin(x + 1) + π 4. a) Izra unajte f(0), f( 1/). b) Izra unajte ni lo funkcije f in nari²ite njen graf. c) Zapi²ite denicijsko obmo je in zalogo vrednosti. [R : a) f(0) = 3π, 4 f( 1) = 5π, 1 b) x = 1, c) D f = [, 0], Z f = [ π, 3π]] 4 4 DARJA POTOƒAR, FMF 05. 10. 005

41. ²olska ura Tema: f(x) = arccos x, f(x) = arctan x Poglavje: Kroºne funkcije ravnilo f(x) = arccos x Ena ba cos x = y ( 1 y 1) ima na intervalu [0, π] natanko eno re²itev, ki jo ozna imo z arccos y. Denicija: arccos y je tak kot med 0 in π, da je njegov kosinus enak y. arccos y [0, π], cos(arccos y) = y Funkcija arccos : [ 1, 1] [0, π] je bijektivna. arccos x je inverzna funkciji cos x.(nari²i graf!) f(x) = arctan x Ena ba tan x = y ima na intervalu ( π, π ) natanko eno re²itev, ki jo ozna im z arctan y. Denicija: arctan y je tak kot ( π, π ), da je njegov tangens enak y. arctan y [ π, π ], tan(arctan y) = y Funkcija arctan : R ( π, π ) je bijektivna. arctan x je inverzna funkciji tan x. (Nari²i graf!) Primeri: Izra unaj arccos( cot π 4 ), arctan(sin 3π ). [R : π, π 4 ] Za funkcijo f(x) = arctan x + π 6 [R : ni la: x = 3 3, asimptoti: y = π 3, y = π 3 ] zapi²ite ni lo, ena bi asimptot in nari²ite njen graf. DARJA POTOƒAR, FMF 05. 10. 005

4. ²olska ura Tema: Kot med dvema premicama ravnilo Kot med dvema premicama: 3x + 1 y = 5 4x + y 3 = 0 Izra unaj kot, pod katerim se sekata zgornji premici! Izpeljava: p 1 α p α α 1 α = α 1 + α α = α α 1 Slika 9 tan α = tan α tan α 1 tan α = sin α cos α sin α 1 cos α 1 = sin α cos α 1 sin α 1 cos α cos α cos α 1 = tan α tan α 1 1 + tan α tan α 1 y T y 1 T 1 x 1 x tan α = y y 1 x x 1 = k Slika 10 Na² primer: k 1 = 3 = tan α 1 k = = tan α = tan α = 3 1+( ) 3 = 1 = α = π/4 Primeri: Izra unaj kot med premicama y 1 + 5x = 0 in 5y + 10x = 0. [R : α = 37 5 ] Dolo i implicitno ena bo premice, ki poteka skozi to ko T (, 1) in seka premico x y = pod kotom α = π/4. [R : 3y x + 5 = 0] DARJA POTOƒAR, FMF 06. 10. 005

Tema: Polarni koordinatni sistem Poglavje: Polarni zapis C ²tevil 43. ²olska ura Slika! 1. Pretvarjanje iz kartezi nih v polarne koordinate T (x, y) T (r, ϕ): r = x + y, tan ϕ = y x Primer: Spremeni to ki T (3, 3) in T (, ) v polarni koordinati.. Pretvarjanje iz polarnih v kartezi ne koordinate T (r, ϕ) T (x, y): x = r cos ϕ, y = r sin ϕ Primer: Spremeni to ko T (, 330 ) v kartezi ne koordinate. Polarni zapis C ²tevil: z = a + bi z = a + b... absolutna vrednost kompl. ²tevila, tan ϕ = b a... argument kompl. ²tevila, a = z cos ϕ, b = z sin ϕ = z = z cos ϕ + i z sin ϕ oz. z = z (cos ϕ + i sin ϕ) zapis kompleksnega ²tevila v polarnem Primeri: z = 1 i in z = 3 + i zapi²i v polarni obliki. [R : z 1 = (cos π 4 i sin π 4 ), z = (cos π 6 i sin π 6 )] Kaj predstavlja mnoºica to k z =? [R : kroºnica: S(0, 0), r = ] Predstavi v polarni obliki: a) cos π 10 i sin π 10 b) 3(cos π 5 + i sin π 5 ) DARJA POTOƒAR, FMF 06. 10. 005

Tema: Ra unanje v C - Moivrova formula Poglavje: Polarni zapis C ²tevil 44. ²olska ura z = z (cos ϕ + i sin ϕ) w = w (cos ψ + i sin ψ) 1. Produkt: z w = z w (cos ϕ + i sin ϕ)(cos ψ + i sin ψ) = = z w (cos ϕ cos ψ sin ϕ sin ψ + i(sin ϕ cos ψ + cos ϕ sin ψ)) = z w (cos(ϕ + ψ) + i sin(ϕ + ψ)). Inverz: z 1 = 1 z = z z = z (cos ϕ i sin ϕ) z = 1 (cos ϕ i sin ϕ) z 3. Potenciranje: z n = z n (cos nϕ + i sin nϕ), n Z (cos ϕ + i sin ϕ) n = cos nϕ + i sin nϕ Moivrova formula Primer: z = 1 + i, z 10 =? [R : 3i] 4. Kvocient: Primer: (3 3i) 10 (+i) =? [R : 4 3 10 ] z w = z (cos(ϕ ψ) + i sin(ϕ ψ)) w 5. Koreni enote: Re²itvam ena be z n = 1 pravimo n-ti koreni enote. Te re²itve pa sestavljajo oglji² a pravilnega n-kotnika in to so ²tevila z k = cos kπ n kπ + i sin n, kjer je k = 0, 1,,..., n 1. Primer: Poi² i korene enote ena b x 4 = 1 in x 3 = 1. [R : x k = cos kπ + i sin kπ, k = 0, 1,, 3 4 4 x k = cos kπ + i sin kπ, k = 0, 1, ] 3 3 Primeri: Dolo i vse z, ki re²ijo ena bo z 3 = 1 i. [R : z 0 = 6 (cos 7π 7π + i sin ) 1 1 z 1 = 6 (cos 15π 1 z = 6 (cos 3π 1 15π + i sin ) 1 3π + i sin 1 )] DARJA POTOƒAR, FMF 06. 10. 005

Tema: Ra unanje v C - Vaje Oblika: vaje Poglavje: Polarni zapis C ²tevil 45. ²olska ura 1. Izra unaj: [R : 1] ( i + )1.. Zapi²i v polarni obliki kompleksna ²tevila: [R : cos π 1 i sin π 1 ] 3. Re²i ena bo: ix 8 = 0. [R : z 0 = (cos 3π + i sin 3π) 6 6 z 1 = (cos 7π + i sin 7π) 6 6 z = (cos 11π + i sin 11π)] 6 6 (1 + i 3) 5 (1 i) 10. 4. Re²i ena bo in nari²i re²itve: z 3 = 64i [R : z k = 1(cos( π + kπ) + i sin( π + kπ )), k = 0, 1, ] 4 6 3 6 3 5. Imamo ²tevili z 1 = 1 + i 3 in z = 1 + i. a) Zapi²i ²tevili v polarni obliki. b) Ugotovi absolutno vrednost in argument ²tevila w = z 1 z. c) Izra unaj od tod cos 75, sin 75. [R : z 1 = (cos 5π + i sin 5π), z 3 3 = (cos π + i sin π), 4 4 w =, ϕ = 17π, 1 cos 75 = 6, sin 75 = 6+ ] 4 4 DARJA POTOƒAR, FMF 10. 10. 005

Tema: Ena be: sin x = y, cos x = y Poglavje: Trigonometri ne ena be 46. ²olska ura 1. sin x = y y [ 1, 1] Eno re²itev ºe poznamo: x 1 = arcsin y, x 1 [ π, π ]. Ker je sin(π x) = sin x, je tudi x = π x 1 re²itev ena be (slika!). Vse druge re²itve dobimo tako, da tema dvema pri²tejemo ve kratnike ²tevila π. Re²itve ena be so torej: x 1 = arcsin y + kπ, x = π arcsin y + kπ, k Z. Primer: sin x = 1 x 1 = arcsin 1/ + kπ = π/6 + kπ, k Z x = π π/6 + kπ = 5π/6 + kπ, k Z. cos x = y y [ 1, 1] x 1 = arccos y, x 1 [0, π] Ker je cos soda funkcija, je tudi x = x 1 = arccos y re²itev ena be (slika). Re²itve ena be cos x = y so: x 1 = arccos y + kπ, x = arccos y + kπ, k Z. Primer: cos x = 3 x 1 = arcsin 3/ + kπ = π/6 + kπ, k Z x = π/6 + kπ, k Z 3. sin x = cos α Prepi²emo v sin x = sin( π α.) Od tod je x 1 = π/ α + kπ in x = π (π/ α) + kπ = π/ + α + kπ, k Z. DARJA POTOƒAR, FMF 10. 10. 005

Tema: Ena be tan x = y, cot x = y Poglavje: Trigonometri ne ena be 47. ²olska ura 1. tan x = y Edina re²itev na ( π/, π/) je x 1 = arctan y. Ker ima tangens periodo π, dobimo vse re²itve tako, da pri²tejemo x 1 ve kratnike ²tevila π. Vse re²itve ena be so torej x = arctan y + kπ, k Z. Primer: tan x = 1 x = arctan( 1) + kπ = π/4 + kπ, k Z. cot x = y Vse re²itve te ena be so (z istim premislekom kot zgoraj): x = arccot y + kπ, k Z. Primer: cot x = 3 tan x = 1/ 3 x = arctan( 3/3) + kπ = π/6 + kπ, k Z Primeri: Re²i ena be: a) sin x = 3/ [R : x 1 = π + kπ, x 6 = π + kπ] 3 b) cot(3x + π/4) = 1 [R : x = π + kπ] 6 3 c) cos 3x + 1 = 0 [R : x 1 = π + kπ, x 9 3 = π + kπ] 9 3 d) sin(x + 7π) 1 = 0 6 [R : x 1 = π + kπ, x = π + kπ] 3 Kje ni denirana funkcija f(x) = 1 1+ sin x? Re²i ena bi: a) cos x = cos π 5 [R : x 1, = ± π 5 + kπ] b) cot x = tan 10 [R : x = 80 + kπ] DARJA POTOƒAR, FMF 11. 10. 005

Tema: Uvedba nove neznanke Poglavje: Trigonometri ne ena be 48. ²olska ura 1. Re²imo ena bo: sin x 3 sin x + 1 = 0 sin x = t... uvedemo novo neznanko Ena ba se spremeni v kvadratno ena bo: t 3t + 1. Re²itvi: t 1 = 1, t = 1/ Re²itvi : t 1 = 1 = x 1 = π/ + kπ t = 1/ = x = π/6 + kπ x 3 = 5π/6 + kπ, k Z. sin x = cos x + 1 sin cos x 1 = 0 (1 cos x) cos x 1 = 0 cos x cos x + 1 = 0... uvedemo novo neznanko t = cos x t + t 1 = 0 Resitve: t 1 = 1 = x 1 = π + kπ t = 1/ = x = π/3 + kπ x 3 = π/3 + kπ 3. Re²i ena bo sin 1 x cot x = 1 3 tan x [R : x 1, = ± π 3 + kπ] 4. Re²i ena bo [R : x 1 = kπ, x,3 = ± π 6 + kπ, x 4 = 5π 6 + kπ, x 5 = 7π 6 + kπ] 3 sin x 4 sin 3 x = 0 DARJA POTOƒAR, FMF 11. 10. 005

Tema: Homogene ena be Poglavje: Trigonometri ne ena be 49. ²olska ura 1. Re²imo ena bo 3 sin x 4 sin x cos x + cos x = 0 Ena bo delimo s cos x. Kaj pa e je cos x = 0? Potem iz ena be vidimo, da je tudi sin x = 0, to pa ne more biti, saj velja zveza sin x + cos x = 1. Z deljenjem dobimo ena bo 3 tan x 4 tan x + 1 = 0 Uvedemo novo neznanko tan x = t. Re²itvi ena be : t 1 = 1, t = 1/3. Re²itvi prvotne ena be: x 1 = π/4 + kπ x = arctan 1 3 + kπ, k Z. sin x + cos x = 3 sin x Upo²tevamo formulo za dvojne kote: sin x = sin x cos x sin x + cos x = 3 sin x cos x Po premisleku od prej²njega primera lahko ena bo delimo s cos x, preuredimo in dobimo ena bo tan x 3 tan x + 1 = 0 Uvedemo novo neznanko tan x = t in dobimo re²itvi t 1 = 1, t = 1/. Re²itvi prvotne ena be: x 1 = π/4 + kπ x = arctan 1 + kπ, k Z 3. Re²i ena bo 5 cos x + 1 sin x = 13 Namig: Pomagaj si s polovi nimi koti. [R : x = arctan(/3) + kπ] cos x = cos ( x ) sin ( x ) sin x = sin x cos x 1 = cos ( x ) + sin ( x ) 4. Re²imo ²e ena bo 1 + tan x 1 tan x = 1 + sin x DARJA POTOƒAR, FMF 17. 10. 005

Tema: Adicijski izreki, faktorizacija,... Poglavje: Trigonometri ne ena be 50. ²olska ura Ponovimo adicijske izreke, formule za faktorizacijo in raz lenitev produkta!!! Re²imo naslednje ena be: 1. cos x sin x = cos 4x Ena bo prevedemo na cos x cos 4x = 0, uporabimo faktorizacijo cos α cos β = sin α+β sin α β in zgornja ena ba se prevede na sin 3x sin x = 0 sin 3x = 0 = 3x = 0 + kπ = x 1 = 0 + kπ/3, k Z. sin x = 0 = x = 0 + kπ, k Z.. Ena bo delimo z in dobimo sin x 3 cos x = 1 1 3 sin x cos x = 1. ƒe upo²tevamo, da je 1/ = cos π/3 in 3/ = sin π/3 in tako nastane ena ba cos π 3 sin x sin π 3 cos x = 1. ƒe dobro pogledamo zgornjo formulo, vidimo, da je to ravno adicijski izrek za sinus. sin(x + π 3 ) = 1 x π/3 = π/6 + kπ = x 1 = π/ + kπ x π/3 = π π/6 + kπ = x = 7π/6 + kπ, k Z 3. cos 4x cos x = cos 5x cos x [R : x 1 = π 6 + kπ 6, x = π + kπ] 4. [R : x = π + kπ] 1 + cos x sin x = cos x 1 cos x DARJA POTOƒAR, FMF 17. 10. 005

Tema: Vaje Oblika: vaje Poglavje: Trigonometri ne ena be 51. ²olska ura Re²imo naslednje ena be: 1. Najprej dam besedo dijakom za vpra²anja, ki so jim nerazumljiva.. 4 sin x sin x = 1 [R: x 1 = π/4 + kπ, x = 3π/4 + kπ, x 3 = π/4 + kπ, x 4 = 5π/4 + kπ] 3. sin x = cos x [R: x = π/4 + kπ] 4. sin x sin x = 1 a) sin x = 1 x = π/ + kπ sin x = 1 x = π/ + kπ = x = π/4 + kπ = nima re²itve b) sin x = 1 x = π/ + kπ Ena ba 3. nima re²itve!!! sin x = 1 x = π/ + kπ = x = π/4 + kπ = nima re²itve 5. cos x + cos 3x = cos x + cos 4x [R: x 1 = π/ + kπ, x = kπ, x 3 = kπ/5] 6. sin(cos x) = 1 Namig: Nova neznanka! [R: x 1 = arccos(π/4) + kπ, x = π arccos(π/4) + kπ, x 3 = arccos(3π/4) + kπ, x 4 = π arccos(3π/4) + kπ] DARJA POTOƒAR, FMF 17. 10. 005

5. ²olska ura Tema: Vaje za kontrolno nalogo Oblika: vaje 1. Natan no izra unaj cos(17π/3 x), e velja π/ < x < 3π/ in cot x = 3. [R: 4+3 3 10 ]. Poenostavi izraz sin x 1. sin x [R: cot x] 3. Dolo i denicijsko obmo je funkcije f(x) = 3 sin x 1 + cos x. [R: x [π/6 + kπ, 5π/6 + kπ]] 4. Faktoriziraj: [R: cos x] sin(x + 15 ) cos(x 15 ) 1 tan x 5. Nari²i graf funkcije f(x) = cos( x 3 + π 6 ) + 1. Dolo i ni le, denicijsko obmo je in zalogo vrednosti. 6. Re²i ena be: a) sin x = tan x [R: x 1, = ±π/3 + kπ, x 3 = kπ] b) tan 3x = cos 675 tan( 5π sin( 16π 3 6 ) ) cot( 11π 4 ) [R: x = 1/3 arctan( /3) + kπ/3] c) 3 cos(x π/3) + 3/ = 0 [R: x 1 = 7π/1 + kπ, x = π/4 + kπ] DARJA POTOƒAR, FMF 18. 10. 005

53. ²olska ura Tema: Kontrolna naloga Vzorec kontrolne naloge: 1. Natan no izra unaj tan(y x), e je cot y = 5 in cot x = 1/. [R : 19/]. a) α = z 3w, kjer je z = +i 3 i Izra unaj α 10! [R : 15 ] b) Re²i ena bo z 4 = 8 8i 3. in w = 1 + i. [R : z 0 = (cos 5π 5π + i sin ), 1 1 z 1 = (cos 11π 11π + i sin ), 1 1 z = (cos 17π 17π + i sin ), 1 1 z 3 = (cos 3π 3π + i sin ).] 1 1 3. Nari²i graf funkcije f(x) = sin(x/ π/) +. Dolo i ni le, denicijsko obmo je in zalogo vrednosti. [R : Ni le:/, D f = R, Z f = [1, 3]] 4. Poenostavi izraz sin α sin α 1 + cos α cos α. [R : tan α] 5. Re²i trigonometri ni ena bi: a) 4 cos x 3 tan x + 1 = 0 [R : x 1, = ± π 4 + kπ, x 3,4 = ± 3π 4 + kπ] b) 3 sin x + cos x = 3 [R : x 1 = π + kπ, x = arctan(1/5) + kπ, k Z] DARJA POTOƒAR, FMF 18. 10. 005

54. ²olska ura Tema: Poprava kontrolne naloge Razdelim kontrolne, da jih dijaki pregledajo. Naredimo popravo in dam poudarek na najpogostej²e napake. V primeru prevelikih negativnih ocen se dogovorimo za popravljanje kontrolne naloge, druga e pa lahko manj²e ²tevilo dijakov, ki so pisali negativno oceno, ustno popravijo oceno med teko o ²olsko uro. DARJA POTOƒAR, FMF 19. 10. 005

55. ²olska ura Tema: Ustno spra²evanje ƒe kdo ºeli popraviti negativno oceno, doseºeno na kontrolni nalogi, se lahko javi. Druga e spra²ujem po dogovorjenem vrstnem redu. DARJA POTOƒAR, FMF 19. 10. 005