TEHNI^KA PREPORUKA br.8

Σχετικά έγγραφα
Tehni~ka preporuka br.3

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

MEHANI^KI PRORA^UN NADZEMNIH VODOVA 10 kv,20 kv i 35 kv IZVEDENIH SLABOIZOLOVANIM PROVODNICIMA

ENERGETSKI KABLOVI (EK-i)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

TEHNI^KA PREPORUKA br.13

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MEHANI^KI PRORA^UN NADZEMNIH VODOVA 10 kv, 20 kv I 35 kv

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

18. listopada listopada / 13

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

numeričkih deskriptivnih mera.

Uzemljenje TS i nadzemnih vodova

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Elementi spektralne teorije matrica

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Srednjenaponski izolatori

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

IZVODI ZADACI (I deo)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Zadaci iz trigonometrije za seminar

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

5. Karakteristične funkcije

ТРЕТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид 3 6 октомври 2001

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Teorijske osnove informatike 1

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Obrada signala

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Operacije s matricama

6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

Reverzibilni procesi

ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Transcript:

JP EPS - DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI^NE ENERGIJE Beograd, Vojvode Stepe 412 TEHNI^KA PREPORUKA br.8 PRIMENA SAMONOSE]EG KABLOVSKOG SNOPA (SKS) U ELEKTRODISTRIBUTIVNIM NADZEMNIM MRE@AMA 1 kv, 10 kv, 20 kv i 35 kv IV Izdawe mart 2004. godine

IZDAVA^ I-og izdawa (septembar 1977.): POSLOVNA ZAJEDNICA ELEKTRODISTRIBUCIJE SRBIJE IZDAVA^ II-og izdawa (mart 1995.): EPS - DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI^NE ENERGIJE IZDAVA^ III-og izdawa (novembar 2000.): EPS - DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI^NE ENERGIJE Tehni~ko ure ewe: Tomislav Bojkovi} i \or e Gli{i} Korektura: Tomislav Bojkovi} i \or e Gli{i} Ra~unarska obrada crte`a: Biqana Stojanovi} i Aca Drenkovi} [tampa: "MST Gaji}" Beograd Tira`: 300 primeraka Napomene uz IV-o izdawe : IV-o izdawe je identi~no sa III-im izdawem od decembra 2000.-e godine, osim {to su izmewene ta~ke 8.4, 8.5, 8.9 i 10.6. mart 2004. 2 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Iz arhive: Na osnovu predloga Radne grupe i Komisije za projektovawe, Komisija za tehni~ka pitawa Poslovnog udru`ewa ED Srbije je na 74.-om sastanku koji je odr`an 21.6.1977. godine u Beogradu usvojila TEHNI^KU PREPORUKU br. 8 PRIMENA SAMONOSIVOG KABLOVSKOG SNOPA (SKS) ZA IZVO\EWE NISKONAPONSKIH NADZEMNIH MRE@A I KU]NIH PRIKQU^AKA I Izdawe Predlo`ena re{ewa uva`avaju specifi~ne tehni~ke uslove rada mre`e i ekonomske mogu}nosti elektrodistribucija ^lanovi Komisije za tehni~ka pitawa: 1 Jovan Mili}, Predsednik Komisije, "Elektrodistribucija" Beograd 2 Vladimir Tihvinski, "Elektrovojvodina" Novi Sad 3 Milorad Petrovi}, "Elektrodistribucija" Ni{ 4 Slavko Miki}, "Elektrodistribucija" Beograd 5 Dragoqub Mladenovi}, "Elektrotimok" Zaje~ar 6 Branko Tanasijevi}, "Elektrosrbija" Kraqevo 7 Radmilo Petrovi}, "Elektromorava" Smederevska Palanka 8 @ivota Markovi}, "Elektrodistribucija" Vrawe 9 Miloje Jezdimirovi}, "Elektrodistribucija" T. U`ice 10 Amedo ^erkezi, "Elektrokosovo" Pri{tina 11 Dragan Cvetkovi}, "Elektrodistribucija" Leskovac 12 Tomislav Bojkovi}, Poslovno udru`ewe ED Srbije Beograd 13 Milo{ Stefanovi}, Poslovno udru`ewe ED Srbije Beograd 14 Krsto @i`i}, Poslovno udru`ewe ED Srbije Beograd. ^lanovi Radne grupe: 1. Krsto @i`i}, Poslovno udru`ewe ED Srbije Beograd 2. @ivorad Jankovi}, "Elektrodistribucija" Beograd. jun / septembar 1977. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 3

Iz arhive: Na osnovu predloga Radne grupe, Tehni~ki savet EPS-a - Direkcije za distribuciju elektri~ne energije Srbije usvojio TEHNI^KU PREPORUKU br. 8 PRIMENA SAMONOSE]EG KABLOVSKOG SNOPA (SKS) U ELEKTRODISTRIBUTIVNIM MRE@AMA 1 kv, 10 kv, 20 kv i 35 kv II Izdawe Predlo`ena re{ewa su u skladu sa sada{wim tehni~kim i ekonomskim mogu}nostima elektrodistributivnih preduze}a. ^lanovi Tehni~kog saveta: 1. dr. Dragutin Stanojevi}, Predsednik, "Elektrodistribucija" Beograd 2. dr. Borivoje Babi}, EPS Beograd 3. mr. Josif Spiri}, "Elektrodistribucija" Leskovac 4. mr. Nenad Kati}, "Elektrovojvodina" Novi Sad 5. Rodoqub Markovi}, "Elektrosrbija" Kraqevo 6. Miodrag Pavkovi}, "Elektrotimok" Zaje~ar 7. Miloje Jezdimirovi}, "Elektrodistribucija" U`ice 8. Mihajlo Petrovi},"Elektrodistribucija" Ni{ 9. Ksenija Barac,"Elektrodistribucija" Beograd 10. Miroslav Markovi}, "Elektroprivreda Crne Gore" Nik{i} 11. Dragi} Nikoli}, "Elektro{umadija" Kragujevac 12. Slobodan Kujovi}, "Elektrokosmet" Pri{tina 13. Vlajko Muwas, "Elektromorava" Po`arevac 14. Miodrag Miqkovi}, "Elektrodistribucija" Vrawe 15. Tomislav Bojkovi}, EPS-Direkcija za distribuciju 16. Fedora Lon~arevi}, EPS-Direkcija za distribuciju 17. Krsto @i`i}, EPS-Direkcija za distribuciju ^lanovi Radne grupe: 1. \or e Gli{i}, "Elektrodistribucija" Beograd 2. Mihajlo Petrovi},"Elektrodistribucija" Ni{ 3. Tomislav Milo{evi}, FKS Jagodina 4. mr @ivko Dobrosavqevi}, FKS Jagodina 5. @ivorad Jankovi}, "Elektrodistribucija" Beograd" 6. Krsto @i`i}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd 7. Tomislav Bojkovi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd mart1995. 4 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Iz arhive: Na osnovu predloga Radne grupe, Tehni~ki savet EPS-a - Direkcija za distribuciju elektri~ne energije Srbije je na 161.-om sastanku koji je odr`an 12.12.2000. godine u Aran elovcu doneo odluku: usvaja se TEHNI^KA PREPORUKA br. 8: PRIMENA SAMONOSE]EG KABLOVSKOG SNOPA (SKS) U ELEKTRODISTRIBUTIVNIM NADZEMNIM MRE@AMA 1 kv, 10 kv, 20 kv i 35 kv III izdawe Predlo`ena re{ewa su u skladu sa va`e}im propisima i standardima i zadovoqavaju zahteve sigurnosti, funkcionalnosti i ekonomi~nosti. ^lanovi Tehni~kog saveta: 1. mr Miladin Tanaskovi}, Predsednik Tehni~kog saveta, "Elektrodistribucija" Beograd 2. dr Josif Spiri}, "Elektrodistribucija" Leskovac 3. mr Zoran Ristanovi}, "Elektrovojvodina" Novi Sad 4. Dragan Balkoski, EPS Beograd 5. Miloje Jezdimirovi}, "Elektrodistribucija" U`ice 6. Milosav Filipovi}, "Elektrosrbija" Kraqevo 7. Mitar Aleksi}, "Elektro{umadija" Kragujevac 8. Miodrag Pavkovi}, "Elektrotimok" Zaje~ar 9. Miodrag Miqkovi}, "Elektrodistribucija" Vrawe 10. Miodrag An elkovi}, "Elektrokosmet" Pri{tina 11. Miodrag Risti}, "Elektromorava" Po`arevac 12. Dragoqub Zdravkovi}, "Elektrodistribucija" Ni{ 13. Svetozar Glamo~lija, EP Republike Srpske Bawa Luka 14. @arko Mi}in, "Elektrovojvodina" Novi Sad 15. Aleksandar Petrovi}, "Elektrosrbija" Vaqevo 16. Fedora Lon~arevi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd 17. Slobodan Kujovi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd ^lanovi Radne grupe: 1. \or e Gli{i}, "Elektrodistribucija" Beograd 2. Branislav Stevanovi}, "Elektrosrbija" Jagodina 3. Aleksandar Mogin, "Elektrovojvodina" Novi Sad 4. Zvonko Mitrovi}, "Fabrika kablova" Jagodina 5. Krsto @i`i}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd 6. Tomislav Bojkovi}, EPS-Direkcija za distribuciju Beograd decembar 2000./mart 2004. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 5

6 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

1 OPSEG VA@EWA I NAMENA 1.1 Ova preporuka se odnosi na primenu samonose}eg kablovskog snopa (u daqem tekstu: SKS) za izgradwu nadzemnih elektroenergetskih vodova i prikqu~aka, koji se koriste u elektrodistributivnim mre`ama Srbije nazivnih napona 1 kv, 10 kv, 20 kv i 35 kv. Izbor i polagawe podzemnih energetskih kablova vr{i se prema TP-3, dok se prikqu~ci izvode prema TP-13 ED Srbije. Tehni~ki zahtevi za projektovawe i gradwu me{ovitog nadzemnog voda, koji se sastoji od jednog voda 10 kv ili 20 kv sa golim alu~eli~nim provodnicima i sa jednim ili dva SKS-a, dati su u TP-10b. 1.2 Ova preporuka ima ciq da: izvr{i tipizaciju osnovnih konstrukcija SKS-a po naponskim nivoima; izvr{i tipizaciju preseka provodnika i elektri~ne za{tite; preporu~i osnovne na~ine prihvatawa i monta`e SKS-a; preporu~i na~ine spajawa provodnika i izradu kablovskih spojnica i zavr{nica; utvrdi prora~un dozvoqenih strujnih optere}ewa SKS-a; preporu~i ispitivawe SKS-a; preporu~i za{titu SKS-a i mere za{tite od indirektnog dodira (uzemqewe stubova, SKS u sistemu uzemqewa transformatorske stanice). 1.3 Preporu~uje se primena niskonaponskog samonose}eg kablovskog snopa (u daqem tekstu: NN SKS) u svim uslovima eksploatacije elektrodistributivne nadzemnne mre`e, a sredwenaponskog samonose}eg kablovskog snopa (u daqem tekstu: SN SKS, odnosno 10 kv SKS, 20 kv SKS i 35 kv SKS) posebno u slede}im slu~ajevima: kod intervencija; kod privremenih re{ewa (provizorijumi); na izgra enom nadzemnom vodu; za sanaciju voda na mestu gde okolni objekat ugro`ava vod; na mestima gde je ovo re{ewe ekonomi~nije od polagawa podzemnog kabla (kamenit ili mo~varni teren itd.); na mestima gde je to ekolo{ki uslovqeno (nacionalni park, {umski reoni itd.); za rasplet vodova iz TS 110/10(20) kv, ako rasplet podzemnim kablovima nije prihvatqiv; na mestima gde se na istim stubovima zajedni~ki vode energetski kablovi, PTT kablovi, TV kablovi itd. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 1

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 2 TERMINI I DEFINICIJE 2.1 Samonose}i kablovski snop (SKS): pou`eni snop izolovanih provodnika (`ila) ili jedno`ilnih energetskih kablova. Pou`avawe se vr{i oko nose}e neutralne `ile NN SKS-a ili oko nose}eg u`eta SN SKS-a. Kod NN SKS-a bez nose}e neutralne `ile izolovani provodnici se me usobno pou`avaju. 2.2 Provodnik: metalni deo SKS-a koji je namewen za provo ewe elektri~ne struje. 2.3 Izolacija: sloj izolacionog materijala koji okru`uje provodnik. 2.4 Slaboprovodni sloj (Ekran): sloj SN SKS-a koji se nalazi ispod izolacije i iznad izolacije i slu`i za radijalno oblikovawe i ograni~ewe elektri~nog poqa. 2.5 @ila: deo SKS-a koji se sastoji od provodnika, izolacije i slaboprovodnih slojeva ako postoje. 2.6 Nose}i neutralni provodnik NN SKS-a: neutralni provodnik koji istovremeno slu`i i za prihvatawe NN SKS-a. Nose}a neutralna `ila NN SKS-a: `ila neutralnog provodnika koja slu`i za prihvatawe NN SKS-a. 2.7 Nose}e u`e: ~eli~no u`e koje slu`i za prihvatawe SN SKS-a. 2.8 Elektri~na za{tita: metalni sloj SN SKS-a koji slu`i za ograni~ewe elektri~nog poqa, za odvo ewe struje zemqospoja i za{titu od indirektnog dodira, a postavqa se iznad slaboprovodnog sloja izolacije. 2.9 Pla{t: sloj SN SKS-a koji slu`i za za{titu `ila i nose}eg u`eta od vlage i hemijskih uticaja, a u mawoj meri i od mehani~kih o{te}ewa. 2.10 Upori{ta: stubovi, konzole, zidni i krovni nosa~i sa opremom, koji kao elementi nadzemnog voda slu`e za prihvatawe SKS-a. 2.11 Nazna~ene karakteristike: numeri~ke vrednosti veli~ina (napon, struja itd.) koje defini{u rad SKS-a u uslovima koji su utvr eni u standardima i slu`e za ispitivawe i garanciju proizvo a~a. 2 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

3 TEHNI^KI PODACI I POGONSKI USLOVI 3.1 SKS treba da bude konstruisan, proizveden i ispitan u skladu sa priznatim svetskim dostignu}ima i slede}im standardima: JUS N.C5.231: Samonose}i kablovski snop sa izolacijom od umre`enog polietilena, pla{tom od PVC ili termoplasti~nog polietilena za nazivne napone 10 kv, 20 kv i 35 kv; JUS N.C5.235: Ispitivawe kablova sa izolacijom od termoplasti~nog ili umre`enog polietilena, sa pla{tom od termoplasti~nih ili elastomernih masa, za nazivne napone od 1 kv do 35 kv; JUS N.C5.250: Samonose}i kablovski snop sa izolacijom od umre`enog polietilena za nazivni napon do 0,6/1 kv; JUS N.C1.702: ^eli~na u`ad za nadzemne vodove; HD 626: Overhead distribution cables of rated voltage U o /U 0,6/1 kv. 3.2 SKS }e raditi u normalnim uslovima: najvi{a temperatura vazduha: + 40 o C; najni`a temperatura vazduha: - 25 o C; sredwa godi{wa temperatura: vazduha + 20 o C. 3.3 SKS }e raditi u mre`i u kojoj najvi{i pogonski napon iznosi: 12 kv u mre`i nazivnog napona 10 kv; 24 kv u mre`i nazivnog napona 20 kv; 38 kv u mre`i nazivnog napona 35 kv. 3.4 U distributivnim mre`ama Srbije tipizirane su slede}e vrednosti maksimalnih dozvoqenih trofaznih simetri~nih struja (snaga) kratkih spojeva i zemqospoja: mre`a 10 kv: 14,5 ka (250 MVA); mre`a 20 kv: 14,5 ka (500 MVA); mre`a 35 kv: 12,5 ka (750 MVA). Tipska vrednost struje zemqospoja u uzemqenim mre`ama 10 kv, 20 kv i 35 kv je 300 A. U mre`i 20 kv i 35 kv struja zemqospoja mo`e da bude i ve}a od 300 A, ali najvi{e 1000 A (TP-6). 3.5 Uzemqewa neutralnih ta~aka distributivnih mre`a 10 kv, 20 kv i 35 kv izvode se prema TP-6 ED Srbije: a) Neutralna ta~ka mre`e 10 kv i 20 kv je izolovana ili uzemqena preko niskoomske impedanse. b) Neutralna ta~ka mre`e 35 kv je uzemqena preko niskoomske impedanse. 3.6 Vreme trajawa kratkog spoja iznosi najvi{e: 0,5 s u mre`i 10 kv i 20 kv, odnosno 1 s u mre`i 35 kv. 3.7 Vreme trajawa zemqospoja (t z ), prema TP-4a, iznosi a) u izolovanim mre`ama 10 kv i 20 kv: t z 3 s ako vrednost ukupne kapacitivne struje zemqospoja prelazi 10 A i t z 2 h ako vrednost ukupne kapacitivne struje zemqospoja ne prelazi 10 A; b) u uzemqenim mre`ama 10 kv, 20 kv i 35 kv: t z 1 s u mre`i 10 kv i 20 kv i t z 2 s u mre`i 35 kv. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 3

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 4 IZBOR NISKONAPONSKOG SKS-a 0,6/1 kv 4.1 Preporu~uje se primena dva osnovna tipa NN SKS-a: a) Tip X00/O-A (sl.4.1a). To je ~etvoro`ilni kablovski snop sa faznim provodnicima od aluminijuma i nose}im neutralnim provodnikom od legure aluminijuma, oznaka E-AlMgSi (JUS N.C1.401). Izuzetno, nose}i neutralni provodnik mo`e da bude i od alu~elika, oznaka Al/~ (JUS N.C1.351). Izolacija faznih provodnika i nose}eg neutralnog provodnika je od umre`enog polietilena (JUS N.C0.195) crne boje (sadr`aj ~a i najmawe 2%). @ile faznih provodnika pou`avaju se oko nose}e neutralne `ile. Konstrukcija SKS-a X00/O-A odgovara standardu JUS N.C5.250 osim dela koji se odnosi na nose}i neutralni provodnik, koji se izvodi prema ovoj preporuci do dono{ewa odgovaraju}eg standarda. NN SKS sa nose}om neutralnom `ilom tipa X00/O-A se koristi za izgradwu nadzemnih vodova, ukqu~uju}i i vodove javnog osvetqewa. b) Tip X00-A (JUS N.C5.250). To je ~etvoro`ilni (sl.4.1b) ili dvo`ilni kablovski snop sa faznim provodnicima i neutralnim provodnikom od aluminijuma, sa izola-cijom od umre`enog polietilena (JUS N.C0.195) crne boje (sadr`aj ~a i najmawe 2%), kod koga se sve `ile me usobno pou`avaju i jedno-vremeno zate`u. NN SKS bez nose}e neutralne `ile tipa X00-A se koristi za izgradwu prikqu~aka (TP-13). 1 nose}i neutralni provodnik 1 neutralni provodnik 2 fazni provodnik 2 fazni provodnik. 3 provodnik javnog osvetqewa. Sl.4.1a NN SKS X00/O-A Sl.4.1b NN SKS X00-A 4 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

4.2 Fazni provodnika NN SKS-a su od aluminijuma klase 2 (JUS N.C0.015), nazna~enih preseka: 16 mm 2 ; 35 mm 2 ; 70 mm 2. Za glavne napojne vodove koristi se presek 70 mm 2. Za javno osvetqewe i ku}ne prikqu~ke koristi se presek 16 mm 2. 4.3 U tabeli 4.3 date su osnovne tehni~ke karakteristike NN SKS-a za preseke koji se naj~e{}e koriste u distributivnoj mre`i. Tabela 4.3: Tehni~ke karakteristike NN SKS-a Oznaka i presek NN SKS-a [mm 2 ] Spoq. pre~nik [mm] - pribli`no Podu`na masa [kg/m] - pribli`no X00-A 2x16 14,5 0,140 X00-A 4x16 17,5 0,275 X00/O-A 3x35 + 54,6 33,5 0,655 X00/O-A 3x35 + 50/8 33,5 0,700 X00/O-A 3x35 + 54,6 + 2x16 33,5 0,790 X00/O-A 3x35 + 50/8 + 2x16 33,5 0,835 X00/O-A 3x70 + 54,6 40,0 1,010 X00/O-A 3x70 + 50/8 40,0 1,055 X00/O-A 3x70 + 54,6 + 2x16 40,0 1,145 X00/O-A 3x70 + 50/8 + 2x16 40,0 1,190 4.4 U tabeli 4.4 date su osnovne tehni~ke karakteristike nose}eg neutralnog provodnika NN SKS-a X00/O-A za nadzemne vodove. Maksimalni pre~nik preko izolacije nose}e neutralne `ile iznosi 13 mm. Tabela 4.4: Tehni~ke karakteristike nose}eg neutralnog provodnika NN SKS-a X00/O-A Materijal E-AlMgSi Al/~ Nazna~eni presek [mm 2 ] 54,6 50/8 Ra~unski presek aluminijuma [mm 2 ] - 48,3 Ra~unski presek u`eta [mm 2 ] 54,55 56,3 Ra~unska sila kidawa [dan] 1755 1714 Modul elasti~nosti [dan/mm 2 ] 6000 8100 Koeficijent linearnog istezawa [1/ S] 23 x 10-6 19,2 x 10-6 4.5 @ile NN SKS-a se obele`avaju neizbrisivom bojom brojevima 1, 2 i 3 za fazne provodnike, odnosno oznakama R1 i R2 za `ile javnog osvetqewa. @ila neutralnog provodnika (nose}eg ili nenose}eg) nema nikakav natpis, ve} uzdu`no izvedeno lako uo~qivo izbo~ewe (sl.4.1). mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 5

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 5 IZBOR SREDWENAPONSKOG SKS-a 6/10 kv, 12/20 kv i 20/35 kv 5.1 Preporu~uje se primena SN SKS-a tipa XHE 48/O-A, JUS N.C5.231. To je snop tri jedno`ilna kabla pou`ena oko nose}eg u`eta, sa aluminijumskim provodnicima i izolacijom od umre`enog polietilena (UPE), sa slaboprovodnim slojem ispod i iznad izolacije, sa elektri~nom za{titom od bakarnih `ica i traka, separatorom i pla{tom od termoplasti~nog polietilena (PE) crne boje (sadr`aj ~a i najmawe 2%), sl.5.1. Nose}e u`e je sa pla{tom od termoplasti~nog polietilena (PE) crne boje. Za izolaciju SKS-a nazna~enog napona 20/35 kv obavezna je primena postupka suvog umre`avawa. 1 aluminijumski provodnik; 2 slaboprovodni sloj provodnika; 3 izolacija od umre`enog polietilena; 4 slaboprovodni sloj izolacije; 5 elektri~na za{tita od bakarnih `ica i trake; 6 separator; 7 PE pla{t; 8 nose}e ~eli~no u`e ~ 50. Sl.5.1 SN SKS XHE 48/O-A 5.2 Materijali i nazna~eni preseci SN SKS-a: fazni provodnici: aluminijum klase 2 (JUS N.C0.015), preseka: 50 mm 2 ; 70 mm 2 ; 95 mm 2 ; elektri~na za{tita: bakarne `ice i jedna ili vi{e bakarnih traka, geometrijskog preseka 16 mm 2 po `ili; nose}e u`e: ~elik ~ 50 (JUS N.C1.702) sa 19 pocinkovanih `ica. 5.3 Na pla{tu jedno`ilnog kabla obavezan je postojan natpis koji sadr`i oznaku proizvo a~a, nazna~eni napon kabla, tip kabla i presek pro-vodnika. 6 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

5.4 U tabeli 5.4 date su osnovne tehni~ke karakteristike SN SKS-a XHE 48/O-A za nadzemne vodove. Tabela 5.4: Tehni~ke karakteristike SN SKS XHE 48/O-A Oznaka i presek SN SKS-a Spoqa{wi pre~nik [mm] - pribli`no Podu`na masa [kg/m] - pribli`no 10 kv 20 kv 35 kv 10 kv 20 kv 35 kv [mm 2 ] XHE 48/O-A 3x(1x50) + 50 58 68 83 2,250 2,810 3,910 XHE 48/O-A 3x(1x70) + 50 62 71 87 2,570 3,120 4,280 XHE 48/O-A 3x(1x95) + 50 66 75 90 2,890 3,480 4,700 5.5 U tabeli 5.5 date su osnovne tehni~ke karakteristike nose}eg u`eta SN SKS-a XHE 48/O-A za nadzemne vodove. Tabela 5.4: Tehni~ke karakteristike nose}eg u`eta SN SKS Nazna~eni presek ~ 50 Ra~unski presek 48,32 mm 2 Maksimalni pre~nik preko pla{ta 12,0 mm Ra~unska sila kidawa 6.013,5 dan Modul elasti~nosti 17.500 dan/mm 2 Koeficijent linearnog istezawa 11 x 10-6 1/ C 6 PRIHVATAWE SKS-a 6.1 Prihvatawe NN SKS-a tipa X00/O-A kod nadzemnog voda vr{i se tako {to se prihvata nose}a neutralna `ila, dok se kod NN SKS tipa X00-A za prikqu~ke prihvataju sve `ile. Prihvatawe se vr{i preko izolacije. Prihvatawe SN SKS-a vr{i se prihvatawem nose}eg u`eta preko pla{ta. 6.2 Prihvatawe SKS-a vr{i se nose}om i zateznom opremom. Odre ivawe vrednosti optere}ewa za odstojne konzole i opremu za prihvatawe SKS-a vr{i se prema najte`em od o~ekivanih optere}ewa prema PTN za izgradwu NN nadzemnih vodova i PTN za izgradwu SN nadzemnih vodova sa samonose}im kablovskim snopom: 1. dodatnog optere}ewa od pritiska vetra na SKS; 2. optere}ewa od mase SKS-a i dodatnog optere}ewa od oble ivawa SKS-a; 3. rezultante optere}ewa najve}ih ra~unskih sila SKS-a. Vrednost dodatnog optere}ewa od pritiska vetra na SKS iznosi najmawe 500 N/m 2. Vrednost dodatnog optere}ewa od oble ivawa SKS-a odre uje se za povratni period od pet godina i iznosi najmawe 10 N/m za NN SKS i 16 N/m za SN SKS, osim kada se gradi na podru~ju gde se oble ivawe objektivno ne pojavquje. Nose}a oprema se sastoji od odstojne konzole (nosa~a) i nose}e stezaqke. Zatezna oprema se sastoji od konzole (nosa~a) i zatezne stezaqke. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 7

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE Na sl. 6.2a dat je primer opreme za nose}e prihvatawe NN SKS-a X00/O-A sa nose}om neutralnom `ilom. Napomena: 1 minimalna prekidna sila za odstojnu konzolu: 5 kn; 2 minimalna prekidna sila za nose}u stezaqku: 5 kn. Legenda: 3 odstojna konzola za NN SKS; 4 nose}a stezaqka za NN SKS; 5 `ila faznog provodnika; 6 nose}a neutralna `ila. Sl.6.2a Oprema za nose}e prihvatawe NN SKS-a X00/O-A 8 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Na sl.6.2b dat je primer opreme za nose}e prihvatawe NN SKS-a nose}e neutralne `ile (nose}e prihvatawe prikqu~ka). 20 X00-A bez 35 117 Sl.6.2b Oprema za nose}e prihvatawe NN SKS X00-A za prikqu~ak Na sl. 6.2v dat je primer opreme za nose}e prihvatawe SN SKS. Napomena: 7 minimalna prekidna sila bez nose}e stezaqke: 20 kn Legenda: 1 nose}a stezaqka za SN SKS; 2 nosa~ SN SKS-a; 3 zastavica; 4 odstojna konzola za SN SKS; 5 komplet zavrtweva 2xM12; 6 konzola za op{tu namenu. Sl.6.2v Oprema za nose}e prihvatawe SN SKS-a XHE 48/O-A mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 9

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE Na sl. 6.2g dat je primer opreme za zatezno prihvatawe NN SKS-a X00/O-A sa nose}om neutralnom `ilom. Napomena: 1 minimalna prekidna sila za univerzalnu konzolu: 16 kn; 2 minimalna prekidna sila za zateznu stezaqku: 16 kn. Legenda: 3 zatezna stezaqka za NN SKS; 4 `ila faznog provodnika; 5 nose}a neutralna `ila; 6 vezica; 7 odstojna konzola za NN SKS. Sl.6.2g Oprema za zatezno prihvatawe NN SKS X00/O-A 10 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Na sl.6.2d dat je primer opreme za zatezno prihvatawe NN SKS-a X00-A bez nose}e neutralne `ile (zatezno prihvatawe prikqu~ka). Napomena: 1 minimalna prekidna sila za zateznu stezaqku: 2 kn. Legenda: 2 zatezna stezaqka za NN SKS; 3 `ile faznih i neutralnog provodnika. Sl.6.2d Oprema za zatezno prihvatawe NN SKS X00-A za prikqu~ak mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 11

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE Na sl. 6.2 dat je primer opreme za zatezno prihvatawe SN SKS-a XHE 48/O-A. Napomena: 6 minimalna prekidna sila, odnosno sila za SN SKS bez zatezne stezaqke: 70 kn - minimalna sila proklizavawa nose}eg u`eta SN SKS u zateznoj stezaqki: 25 kn. Legenda: 1 zatezna klinasta stezaqka za SN SKS; 2 zastavica; 3 nosa~ zastavice; 4 komplet zavrtweva M16; 5 konzola za op{tu namenu. Sl.6.2 Oprema za zatezno prihvatawe SN SKS-a XHE 48/O-A 6.3 Nose}a stezaqka slu`i za neposredno nose}e prihvatawe SKS-a, kao i za neposredno nose}e prihvatawe prikqu~ka kod koga se zbog ve}e du`ine ume}e nose}e upori{te. 6.4 Zatezna stezaqka slu`i za neposredno zatezno prihvatawe SKS-a. 6.5 Odstojna konzola, odnosno nosa~ zastavice, je deo opreme za prihvatawe SKS-a koji se u~vr{}uje na stub ili zid. 6.5.1 Konstrukcija konzole za stub zavisi od vrste stuba (betonski, drveni, ~eli~ni) i na~ina prihvatawa SKS-a (nose}e ili zatezno, primeri dati na slikama 6.2). 6.5.2 Konstrukcija konzole (nosa~a) za zid zavisi od vrste i namene upori{ta u vodu i na~ina prihvatawa SKS-a (nose}e ili zatezno). 6.5.3 Zahtevi za prihvatawe nadzemnog prikqu~ka izvedenog NN SKS-om X00-A preko nosa~a na zidu ili krovu objekta dati su u TP-13. 12 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

7 SPAJAWE SKS-a 7.1 Za spajawe faznih provodnika i nose}eg neutralnog provodnika preporu~uju se kompresione strujne nastavne spojnice. Kod NN SKS-a mogu da se koriste i strujne nastavne spojnice sa zavrtwima. Za svaki tip prese i za celokupan materijal za presovawe proizvo a~ mora da poseduje atest o tipskom ispitivawu. 7.2 Nastavqawe NN SKS-a vr{i se u rasponu. Za nastavqawe se koristi kompresiona nastavna spojnica koja se sastoji od odgovaraju}e cev~ice koja se presuje preko provodnika, preko koje se navla~i toploskupqaju}a cev~ica, ili je izolacija kompresione nastavne spojnice integrisana sa cev~icom koja se presuje preko provodnika, pa se presovawe cev~ice vr{i preko izolacije. Cev~ica koja se presuje preko nose}eg neutralnog provodnika kao i cev~ice koje se presuju preko svih provodnika NN SKS-a bez nose}e neutralne `ile, treba da ostvare pouzdan elektri~ni spoj provodnika i prihvate odgovaraju}a mehani~ka naprezawa (JUS N.F2.010). Cev~ice koje se presuju preko faznih provodnika NN SKS-a sa nose}om neutralnom `ilom treba da ostvare pouzdan elektri~ni spoj provodnika. Na sl.7.2a dat je primer kompresione vodozaptivne nastavne spojnice za fazne provodnike. Na sl.7.2b dat je primer kompresione nastavne spojnice za nose}i neutralni provodnik NN SKS-a X00/O-A za nadzemne vodove. Na sl.7.2v dat je primer toploskupqaju}e cev~ice. Ako se nastavqa ceo snop, spojnice treba da se postave "smaknuto" da bi se izbeglo neestetsko zadebqawe. 7.3 Strujne nastavne spojnice sa zavrtwima koriste se za prikqu~ewe otcepnih vodova NN i nadzemnih prikqu~aka ("T" ili "Y" prikqu~ci) i treba da budu takve konstrukcije da se spajawe postigne bez presecawa provodnika glavnog voda i da se omogu}i rad pod naponom. Na sl.7.3a data je vodozaptivna zubasta spojnica 16-70/16-70 mm 2. Na sl.7.3b data je vodozaptivna zubasta spojnica 16-35/35-70 mm 2. Na sl.7.3v data je vodozaptivna zubasta spojnica 1,5-6/16-70 mm 2. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 13

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 1 termoplasti~ni materijal 2 aluminijum 3 gumena zaptivka 4 kontaktna masa Odnos preseka kabla [mm 2 / mm 2 ] D [mm] d [mm] L [mm] Broj presovawa od sredine levo i desno SKS-SKS Al 16/16 18 5,5/5,5 70 3 SKS-SKS Al 70/70 21 11,2/11,2 100 3 SKS-SKS AlMgSi 54,6/54,6 21 11,2/11,2 170 6 Sl.7.2a Primer kompresione vodozaptivne nastavne spojnice Presek provodnika D I M E N Z I J E [mm 2 ] D [mm] d [mm] L [mm] Broj presovawa 16 12 5,6 140 6-6 70 18 11,5 165 8-8 54,6 18 11,5 165 8-8 Slika 7.2b Kompresiona nastavna spojnica D I M E N Z I J E [mm] Pre skupqawa Posle skupqawa D 1 D L Du`ina 20 7 2,5 250 47 17 3,5 250 Slika 7.2v Toploskupqaju}a cev~ica 14 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Legenda: 1 izolovano ku}i{te 2 moment zavrtaw 3 glavni vod preseka 16 mm 2-70 mm 2 4 odvojni vod preseka 16 mm 2-70 mm 2 5 izolaciona kapa. Slika 7.3a Vodozaptivna zubasta spojnica 16-/70/16-70 mm 2 Legenda: 1 izolovano ku}i{te 2 moment zavrtaw 3 glavni vod preseka 35 mm 2-70 mm 2 4 odvojni vod preseka 6 mm 2-35 mm 2 5 gumeni umetak. Slika 7.3b Vodozaptivna zubasta spojnica 16-35/35-70 Legenda: 1 izolovano ku}i{te 2 moment zavrtaw 3 glavni vod 16 mm 2-70 mm 2 4 odvojni vod 1,5 mm 2-6 mm 2 5 gumeni umetak. Slika 7.3v Vodozaptivna zubasta spojnica 1,5-6/16-70 mm 2 mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 15

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 7.4 Nastavqawe SN SKS-a vr{i se u rasponu. Za nastavqawe jedno`ilnih kablova koriste se toploskupqaju}e (sl.7.4.a) ili hladnoskupqaju}e kablovske spojnice. 1 2 3 4 5 6 7 4 8 9 10 1 spoqa{wi pla{t kabla; 2 bakarni ekran; 3 slaboprovodni sloj; 4 maramica za regulaciju elektri~nog poqa; 5 dvoslojna kompozitna toploskupqaju}a cev; 6 bakarna mre`asta traka; 7 izolacija kabla; 8 slaboprovodna traka; 9 spojne ~aure za presovawe; 10 spoqa{wa za{titna toploskupqaju}a cev. Sl.7.4a Kablovska toploskupqaju}a spojnica za SN SKS Za nastavqawe nose}eg u`eta koristi se kompresiona nastavna spojnica (sl.7.4b), koja se sastoji od cev~ice koja se presuje preko u`eta od ~elika, preko koje se navla~i toploskupqaju}a cev~ica. Ako se nastavqa ceo SN SKS, kablovske spojnice treba da su pomerene jedna od druge najmawe za du`inu spojnice, vode}i ra~una o logi~nom nastavqawu kablova zbog pou`ewa oko nose}eg u`eta. 9,7 19 182 Sl.7.4b Nastavna spojnica za nose}e u`e SN SKS-a 7.5 Krajevi SN SKS-a zavr{avaju se kablovskim toploskupqaju}im ili hladnoskupqaju}im zavr{nicama za spoqa{wu monta`u. Na sl.7.5 dat je primer izvo ewa kablovske toploskupqaju}e zavr{nice za spoqa{wu monta`u za 10 kv SKS, 20 kv SKS i 35 kv SKS. Ako se kablovska zavr{nica za spoqa{wu monta`u montira "inverzno" (na primer: direktan prikqu~ak na energetski transformator stubne TS 10(20)/0,4 kv), izolacioni "{e{iri}i" moraju tako e da budu "okrenuti", tako da voda klizi preko "{e{iri}a". 16 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

1 2 3 Kabl L min [m] 10 kv 0,55 20 kv 0,58 35 kv 0,68 Lmin 1 kablovska papu~a; 2 gumena traka za ispunu i zaptivawe; 3 izolacioni ~lanci; 4 dvoslojna kompozitna toploskupqaju}a cev; 5 maramica za regulaciju poqa; 6 izolacija kabla; 7 slaboprovodni sloj; 8 bakarni ekran za uzemqewe; 9 spoqa{wi pla{t kabla. Sl.7.5 Toploskupqaju}a kablovska zavr{nica za SN SKS 4 5 6 7 2 8 9 7.6 Za izvo ewe odvojka SN SKS-a sa sredwenaponskog voda izvedenog SN SKS-om ("T" ili "Y" prikqu~ak) koristi se nastavno-odvojna spojnica (sl.7.6). 1 10 2 6 3 5 4 10 1 pla{t kabla; 2 bakarna mre`ica; 3 premo{}ewe elektri~ne za{tite; 4 cev za kontrolu elektri~nog poqa; 5 dvoslojna kompozitna toploskupqaju}a cev; 6 slaboprovodni sloj; 7 izolacija kabla; 8 deo za popunu i zaptivawe; 9 spojna Y ~aura sa samokidaju}im zavrtwima; 10 spoqa{wa za{titna toploskupqaju}a cev. Sl.7.6 Ra~vasta "Y" toploskupqaju}a spojnica za SN SKS 9 8 7 mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 17

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 7.7 Na zahtev korisnika, isporu~ilac SN SKS-a je obavezan da obezbedi celokupan materijal, alat i pribor za izradu kablovskih spojnica i zavr{nica, kao i da izda detaqna uputstva za monta`u. 7.8 Kablovske spojnice i zavr{nice treba da montiraju stru~no obu~eni radnici koji striktno primewuju sva uputstva i zahteve proizvo a~a, posebno u vezi tehnolo{ke ~isto}e, neprekidnosti elek-tri~ne za{tite, slaboprovodnog sloja i pla{ta SN SKS-a itd. 7.9 Kod izrade kablovske zavr{nice za spoqa{wu monta`u moraju da se upotrebe strujne prikqu~ne papu~ice koje spre~avaju prodirawe vode u provodnik. Svi strujni spojevi na kablovskim zavr{nicama SN SKS-a izvode se iskqu~ivo strujnim prikqu~nim papu~icama sa dva zavrtwa. 8 MONTA@A SKS-a 8.1 SKS je namewen za nadzemnu monta`u na stubove. Izuzetno, NN SKS mo`e da se pola`e i po fasadi zgrade. Nije dozvoqeno direktno polagawe NN SKS-a u zemqu ili u malter, ve} se snop pola`e kroz za{titnu cev od izolacionog materijala, pri ~emu mora da se onemogu}i direktan kontakt NN SKS-a sa zemqom ili malterom. SN SKS tipa XHE 48/O-A mo`e da se pola`e i direktno u zemqu (na primer: na izlasku iz transformatorske stanice, polagawe ispod puta itd.), kada se zajedno sa snopom jedno`ilnih kablova pola`e i nose}e u`e, osim posebnog slu~aja iz ta~ke 13.3. Na delu podzemnog polagawa SN SKS-a primewuju se odredbe koje va`e za podzemne kablove (TP-3). U slu~aju da se SN SKS direktno pola`e u zemqu u du`ini preko 20 m, treba ra~unati sa smawewem dozvoqenog strujnog optere}ewa za oko 10% u odnosu na vrednosti date u tabeli 11.2. 8.2 Preporu~uje se monta`a NN SKS-a i/ili SN SKS-a na 9 metarskim stubovima, sa rasponima do 40 m za vod i rasponom do 25 m za prikqu~ak. 8.3 Vrednosti sigurnosnih visina za ukr{tawe SKS-a sa pojedinim objektima iste su kako za NN SKS tako i za SN SKS, a odre ene su u Pravilniku o tehni~kim normativima za izgradwu niskonaponskih nadzemnih vodova i u Pravilniku o tehni~kim normativima za izgradwu sredwenaponskih nadzemnih vodova sa samonose}im kablovskim snopom. Vrednosti sigurnosnih udaqenosti nisu ograni~ene, osim da ne do e do habawa izolacije NN SKS-a, odnosno pla{teva SN SKS-a. 8.4 Zatezawe NN SKS-a X00/O-A vr{i se zatezawem nose}eg neutralnog provodnika sa maksimalnim radnim naprezawem (ta~ka 6.4 u TP-10b): σ mnsks = 10 dan/mm 2 ako se kao materijal nose}eg neutralnog provodnika koristi legura E-AlMgSi preseka 54,6 mm 2, ili Al/~ 50/8 mm 2 ; σ mnsks = 8 dan/mm 2 ako se kao materijal nose}eg neutralnog provodnika koristi legura E-AlMgSi preseka 71,5 mm 2, ili Al/~ 61/10 mm 2 ("stari tipovi" NN SKS-a) Zatezawe NN SKS-a X00-A za prikqu~ke vr{i se zatezawem celog snopa, tako da se dobije najve}a sila zatezawa od oko 80 dan. To se ostvaruje tako {to zatezawe prikqu~ka vr{i monter bez pomo}nih sredstava, tako da ugib ne bude mawi od 1 m u trenutku zatezawa, ra~unaju}i trbuh u sredini raspona u odnosu na pravu koja prolazi kroz ta~ke prihvatawa SKS-a. Du`ina raspona od 18 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

mesta prikqu~ewa na stubu do mesta prihvatawa na objektu prikqu~ka mo`e da iznosi najvi{e 25 m. Za ve}e raspone obavezna je ugradwa pomo}nog stuba. 8.5 Zatezawe SN SKS-a XHE 48/O-A vr{i se zatezawem nose}eg u`eta sa maksimalnim radnim naprezawem σ mssks = 20 dan/mm 2. 8.6 Razvla~ewe SKS-a vr{i se mehani~kim zatezawem pomo}u vitla. Vu~ewe SKS-a vr{i se pomo}u ~eli~nog u`eta i zatezne ~arape koja se navla~i na nose}e u`e ili provodnike SKS-a. Za razvla~ewe NN SKS-a maweg preseke dozvoqeno je kori{}ewe i zatezne stezaqke umesto ~arape. Pri razvla~ewu moraju da se ispune zahtevi o dozvoqenim polupre~nicima savijawa prema tabeli 8.7 i dozvoqenim vu~nim silama prema tabeli 8.8, kao i zahtevi o ugibima za uslove pri kojima se vr{i zatezawe (temperatura, raspon). Zatezna vu~na sila se kontroli{e pomo}u dinamometra, a vitlo mora da ima osigura~ (grani~nik) koji prekida vu~ewe u slu~aju prekora~ewa dozvoqene vu~ne sile. Za smawewe vu~ne sile pri razvla~ewu i naknadno zatezawe SKS-a koriste se kotura~e, koje moraju da budu lake i pogodne za monta`u na upori{tima. Na sl.8.6a dat je primer kotura~e za NN SKS, a na sl.8.6b primer univerzalne kotura~e. Zategnut SKS se ostavqa najmawe 24 ~asa da odstoji na kotura~ama da bi se izjedna~ile sile u rasponima. Na kraju se reguli{e ugib i u odgovaraju}e stezaqke ubacuje nose}a neutralna `ila NN SKS-a, odnosno nose}e u`e SN SKS-a. 8.7 Polupre~nici savijawa SKS-a ne smeju da budu mawi od datih u tabeli 8.7. Izuzetno, vrednosti date u tabeli mogu da se smawe za oko 30% ako se savijawe izvodi {ablonima. Tabela 8.7: Dozvoqeni polupre~nici savijawa SKS-a Dozvoqeni polupre~nik Vrsta SKS-a Tip SKS-a savijawa [mm] NN SKS X00/O-A i X00-A 12 D SN SKS XHE 48/O-A 15 D D - spoqa{wi pre~nik snopa [mm] mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 19

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 8.8 Dozvoqene vu~ne sile SKS-a vu~nom ~arapom date su u tabeli 8.8. Tabela 8.8 Dozvoqene vu~ne sile SKS-a vu~nom ~arapom Na~in vu~ewa SKS-a: Dozvoqena vu~na sila [N] preko snopa 5 D 2 preko nose}eg u`eta (provodnika) 30 S D - spoqa{wi pre~nik snopa [mm] S - presek provodnika za koji se vu~e SKS [mm 2 ] 8.9 Prora~un ugiba za NN SKS sa karakteristikama datim u tabeli 4.3, odnosno prora~un ugiba za SN SKS sa karakteristikama datim u tabeli 5.4, i za vrednosti maksimalnih radnih naprezawa datim u ta~kama 8.4 i 8.5, izvodi se na ra~unaru kori{}ewem odgovaraju}ih korisni~kih programa, i obra en je u TP-10b i prate}em Prilogu. 8.10 Najni`a dozvoqena temperatura okoline pri kojoj se montira SKS je - 10 o C. U suprotnom, SKS pre monta`e treba da se zagreje dr`awem kalema SKS-a u toploj prostoriji ili zagrevawem grejnim telima, odnosno propu{tawem elektri~ne struje kroz provodnike. Zagrejan SKS treba {to br`e da se transportuje i montira. Pri zagrevawu na kalemu propu{tawem elektri~ne struje mora da se kontroli{e temperatura pla{ta spoqa{weg reda SKS-a, koja ne sme da bude iznad +20 o C ako je temperatura vazduha ispod -10 o C, odnosno +30 o C ako je temperatura vazduha iznad -10 o C. 8.11 Posle monta`e nadzemnog voda izvedenog SN SKS-om treba da se izvr{i naponsko ispitivawe SKS-a (ta~ka 10.6), da se snimi trasa izvedenog stawa voda i da se proveri neprekidnost elektri~ne za{tite (ta~ka 13.4). 8.12 Pri vo ewu katastra vodova, na grafi~kom planu treba posebno da se ozna~e mesta ukr{tawa sa drugim vodovima, spojna mesta, ta~ne du`ine, trase zajedni~kog vo ewa energetskih i telekomunikacionih vodova itd. 8.13 Krajevi montiranog SKS-a treba posebno da se ozna~e pomo}u plo~ica na kojima se nalaze osnovni podaci o SKS-u i oznake prikqu~ka. 8.14 SKS se ne prekida na upori{tima sa zateznim prihvatawem, ve} se iz snopa izdvaja nose}e u`e ili nose}a neutralna `ila i ubacuje u zateznu stezaqku. 20 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Legenda: 1 kotura~a za razvla~ewe NN SKS-a; 2 univerzalna konzola. Sl.8.6a Kotura~a za razvla~ewe NN SKS-a Sl.8.6b Univerzalna kotura~a mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 21

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 9 POLAGAWE NN SKS-a PO FASADI ZGRADE 9.1 Monta`a NN SKS-a po fasadi zgrade koristi se u gusto naseqenim mestima gde arhitektonsko-urbanisti~ki zahtevi uslovqavaju ovakav na~in monta`e. 9.2 Monta`a SKS-a vr{i se sa zatezawem ili bez zatezawa nose}e neutralne `ile. Prilikom projektovawa i monta`e SKS-a treba posebno da se vodi ra~una o nosivosti fasade zgrade, estetskom izgledu i dozvoqenim rastojawima do pojedinih delova zgrade. 9.3 Monta`a NN SKS-a sa zatezawem nose}e neutralne `ile vr{i se pomo}u zateznih stezaqki izme u kojih se na rastojawu do 6 m postavqaju nosa~i za pridr`avawe nose}e neutralne `ile ili ~itavog snopa, pri ~emu ugib ni u jednom rasponu ne sme da bude ve}i od 1% du`ine raspona. Da bi se izbeglo trewe NN SKS o fasadu zgrade, mora da se postigne rastojawe izme u SKS-a i fasade od najmawe 0,1 m ili da se SKS dodatno za{titi plasti~nom cevi. 9.4 Monta`a NN SKS bez zatezawa nose}e neutralne `ile vr{i se pomo}u obujmica za no{ewe celog SKS-a koje se postavqaju na me usobno rastojawe od 0,5 m, pri ~emu rastojawe SKS-a od fasade zgrade treba da bude najmawe 0,05 m. 10 ISPITIVAWE SKS-a I KABLOVSKOG PRIBORA ZA SKS 10.1 Ispitivawe SKS-a tipa X00/O-A, X00-A i XHE 48/O-A vr{i se prema JUS N.C5.231, JUS N.C5.235 i JUS N.C5.250. Ispitivawe SKS-a i kablovskog pribora za SKS vr{i se kao obavezno (komadno) ispitivawe, ispitivawe tipa, specijalno (posebno) ispitivawe i prijemno ispitivawe. SKS i kablovski pribor za SKS moraju da poseduju atest ovla{}ene nezavisne institucije. 10.2 Obavezno (komadno) ispitivawe je ispitivawe koje se vr{i na svakoj proizvedenoj du`ini SKS-a ili elementu kablovskog pribora i obuhvata: merewe elektri~ne otpornosti provodnika; obavezna naponska ispitivawa, tabela 10.6; ispitivawe parcijalnih pra`wewa za SN SKS XHE 48/O-A. 10.3 Specijalna ispitivawa se vr{e da bi se proverilo da li SKS ispuwava zahteve standarda po kojem je proizveden, stvar je posebnog dogovora izme u proizvo a~a i korisnika, a obuhvata: proveru konstrukcije (dimenzija) provodnika, izolacije i za-{titnih slojeva; ~etvoro~asovno naponsko ispitivawe za SN SKS sa trostrukom vredno{}u faznog napona. 10.4 Ispitivawe tipa je ispitivawe koje vr{i proizvo a~ na novom tipu kabla, spojnice ili zavr{nice, kao predstavniku drugih istih ili sli~nih tipova. Ispitivawe tipa po pravilu se ne vr{i ako proizvo a~ kabla ili kablovskog pribora prilo`i atest o ovom ispitivawu na predstavniku tog tipa. 10.5 Prijemno ispitivawe je ispitivawe koje se obavqa u prisustvu korisnika (kupca) i po pravilu obuhvata zahteve obaveznog ispitivawa, a po dogovoru i 22 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

zahteve specijalnih ispitivawa. Izvodi se na najmawe 10% ukupne du`ine kabla ili na sporazumno utvr enom broju spojnica ili zavr{nica. 10.6 Naponsko ispitivawe SKS-a vr{i se naizmeni~nim naponom kod SN SKS-a XHE 48/O-A, i naizmeni~nim ili jednosmernim naponom kod NN SKS-a X00/O-A i X00-A. Vrednosti ispitnih napona i du`ine trajawa ispitivawa date su u tabeli 10.6. Ispitni napon se prikqu~uje izme u `ile i elektri~ne za{tite kod SN SKS-a, odnosno izme u jedne `ile i preostalih `ila vezanih na kratko me usobno i sa zemqom kod NN SKS-a. Tabela 10.6: Ispitni naponi UPE kablova Ispitni napon [kv] Nazna~eni napon kabla Naizmeni~ni Jednosmerni [ U o /U ] 50 Hz 0,1 Hz * 0,6/1 kv 1,0 0,6 3 6,0 6/10 kv 10,0 6,0 18 12/20 kv 20,0 12,0 36 20/35 kv 35,0 20,0 60 Trajawe ispitivawa 5 min. 24 h 10 min. 15 min. * - Opcija prema DIN-VDE 0276620/2000 i DIN-VDE 0276621/2000 10.7 Posle polagawa, spajawa i zavr{avawa SN SKS-a vr{i se naponsko ispitivawe kablovskog voda prema ta~ki 10.6. mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 23

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 11 DOZVOQENO STRUJNO OPTERE]EWE SKS-a 11.1 Strujno optere}ewe SKS-a treba da bude ograni~eno tako da toplota proizvedena u SKS-u bude odvedena u okolinu i da se ne prekora~i trajno dozvoqena temperatura provodnika od θ P = 90 C u normalnom radu i 250 C pri kratkom spoju, odnosno 130 C pri kratkom spoju za nose}i neutralni provodnik NN SKS-a. 11.2 Dozvoqeno strujno optere}ewe nadzemnog voda izvedenog SKS-om prora~unava se prema izrazu: I doz = kop kθ v kν k sz I nd gde je: I doz = dozvoqeno strujno optere}ewe SKS-a, u amperima (A); k op = sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a od faktora optere}ewa m, i za nadzemne vodove iznosi: k op = 1; k θv = sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a od temperature vazduha θ v i u opsegu 0 C θ v 40 C ra~una se prema izrazu: kθ v = 1+ 0,008 ( 30 θv ); k ν = sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a od brzine vetra ν i dobija se prema ta~ki 11.3; k sz = sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a zbog uticaja direktnog sun~evog zra~ewa i dobija se prema ta~ki 11.4; I nd = nazna~ena vrednost dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a, u amperima (A), koju daje proizvo a~ SKS-a i koja se uzima iz tabele 11.5 za referentne uslove date u istoj tabeli: temperatura vazduha θ v = 30 C, temperatura provodnika θ p = 90 C, bez vetra, sa direktnim sun~evim zra~ewem (k sz =1). 11.3 Sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa k v SKS-a od brzine vetra ν u opsegu 0 m/s ν 6 m/s ima vrednosti za potrebe planirawa razvoja distributivnog konzuma: k v = 1,095 {to odgovara brzini vetra od v = 0,6 m/s; za potrebe operativne energetike distributivnog konzuma: prema tabeli 11.3. Tabela 11.3: Sa~inioci promene dozvoqenog strujnog optere}ewa zbog vetra i uticaja direktnog sun~evog zra~ewa v [m/s] 0 0,6 1 2 3 4 5 6 k v 1 1,095 1,155 1,260 1,360 1,420 1,490 1,510 k sz 1,174 1,145 1,124 1,091 1,067 1,052 1,050 1,049 11.4 Sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a zbog uticaja direktnog sun~evog zra~ewa k sz slo`ena je funkcija brzine vetra ν i u opsegu 0 m/s ν 6 m/s ima vrednosti za potrebe planirawa razvoja distributivnog konzuma: k sz = 1,145 {to odgovara brzini vetra od v = 0,6 m/s; za potrebe operativne energetike distributivnog konzuma: prema tabeli 11.3; k sz = 1 u svim slu~ajevima kada je SKS izlo`en direktnom sun~evom zra~ewu: 24 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

slu~aj konstantnog (industrijskog) optere}ewa; za potrebe operativne energetike distributivnog konzuma u letwim mesecima (jun - septembar). 11.5 U tabeli 11.5 date su nazna~ene vrednosti dozvoqenih struja SKS-a u amperima (A), koje daje proizvo a~ (JUS N.C5.250 i JUS N.C5.231) za referentne uslove date u istoj tabeli. Tabela 11.5: Nazna~ene vrednosti dozvoqenih struja SKS-a Presek provodnika Nazna~ene vrednosti dozvoqenih struja SKS-a I nd [ A ] [mm 2 ] 0,6/1 kv 6/10 kv 12/20 kv 20/35 kv 16 81 - - - 35 131 - - - 50-176 179 179 70 198 217 220 220 95-264 267 267 θ v = 30 C; ν = 0 m/s; θ P = 90 C; k zs =1 (direktno sun~evo zra~ewe) Primer: Prora~un dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a Koju snagu, u na{im uslovima, mo`e da prenese: a) SKS vod uo~i Nove godine (vreme maksimalnog godi{weg optere}ewa distributivnog konzuma); b) SKS vod u letwim mesecima; v) ku}ni prikqu~ak X00-A 4x16 mm 2? Re{ewe: a) Faktor optere}ewa m kod nadzemnih vodova iznosi: m = 1, nezavisno da li je re~ o stalnom (industrijskom) ili promenqivom (distributivnom) optere}ewu, pa i sa~inilac k op iznosi: k op = 1. U na{im uslovima je uo~i Nove godine temperatura vazduha θ v 0 C, dok je brzina vetra sigurno: ν 0,6 m/s, pa odgovaraju}i sa~inioci promene dozvoqenih strujnih optere}ewa SKS-a prema ta~kama 11.2 i 11.3 iznose: kθ v = 1+ 0,008 ( 30 θv ) = 1+ 0,008 ( 30 0) = 1, 24 k v = 1,095. Sa~inilac promene dozvoqenog strujnog optere}ewa k sz ima vrednost k sz = 1 kada je SKS izlo`en direktnom sun~evom zra~ewu, a to je tipi~no u slu~aju konstantnog (industrijskog) optere}ewa. U vreme maksimalnog godi{weg distributivnog optere}ewa (zimski period) sa sigurno{}u se mo`e ra~unati da SKS ne}e biti izlo`en uticaju direktnog sun~evog zra~ewa i tada je k sz >1, slo`ena je funkcija brzine vetra i kre}e se od k sz = 1,174 u slu~aju da nema vetra (ν = 0 m/s) do k sz = 1,05 za ν 5 m/s i za potrebe operativne energetike ovaj sa~inilac mo`e da se dobije iz tabele 11.3. Za potrebe mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 25

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE planirawa distributiv-nog konzuma usvojili smo brzinu vetra ν = 0,6 m/s i tada je k sz = 1,145. Prema tome, dozvoqeno strujno optere}ewe u zimskom periodu bi}e: I dozz = kop kθ v kν k zs I nd = 1 1,24 1,095 1,145 I nd = 1,55 I gde je I nd nazna~ena vrednost dozvoqenog strujnog optere}ewa SKS-a koju daje proizvo a~, tabela 11.5, za ambijentalne uslove iz iste tabele (θ v = 30 C, bez vetra i sa direktnim sun~evim zra~ewem). Na primer: 10 kv SKS 3x95 mm 2 Al mo`e u zimskom periodu (uo~i Nove godine) da se optereti: I dozz = 1,55 I nd = 1,55 264 = 409 A ( 7 MVA). Rezultati prora~una za dozvoqena strujna optere}ewa SKS-a u vremenu maksimalnog godi{weg optere}ewa konzuma (zimski period) dati su u tabeli Pr.11.a (I dozz = 1,55 I nd ). Za stalno (industrijsko) optere}ewe mora da se uva`i faktor uticaja direktnog sun~evog zra~ewa, i tada odgovaraju}e vrednosti iz tabele Pr.11.a treba podeliti (umawiti) koeficijentom k zs = 1,145 (ili pomno`iti koeficijentom 0,87). Treba, naravno, imati u vidu i druge kriterijume, kao: padove napona du` voda i gubitke snage itd., ali ovde analiziramo samo termi~ke mogu}nosti optere}ivawa SKS-a. Tabela Pr.11.a: Dozvoqena optere}ewa SKS-a u zimskom periodu Presek dozvoqena struja ; dozvoqena snaga provodnika [mm 2 ] 0,6/1 kv 6/10 kv 12/20 kv 20/35 kv [A]; [kw*] [A]; [MVA] [A]; [MVA] [A]; [MVA] 50-273; 4,7 277; 9,6 277; 16,8 70 307; 202* 336; 5,8 341; 11,8 341; 20,6 95-409; 7,1 414; 14,3 414; 25,1 θ v = 0 C; ν = 0,6 m/s; θ P = 90 C; k zs =1,145; distributivni konzum, bez direktnog sun~evog zra~ewa; * cos ϕ = 0,95 b) Sredwa dnevna temperatura u letwim mesecima iznosi θ v 30 C, {to sadr`i odre enu rezervu u smislu sigurnosti jer broj tropskih dana sa ovom temperaturom za podru~je Srbije nije veliki (ispod 10). Sa druge strane i u letwim mesecima mo`e da se ra~una da brzina vetra iznosi: ν = 0,6 m/s, pa sa~inioci promene dozvoqenih strujnih optere}ewa SKS-a u letwim mesecima prema ta~kama 11.2 i 11.3 iznose: k θv = 1; k v = 1,095. U letwem periodu (jun - septembar) treba ra~unati da SKS bude izlo`en direktnom sun~evom zra~ewu nezavisno da li je re~ o promenqivom (distributivnom) ili stalnom (industrijskom) optere}ewu, pa usvajamo: k sz = 1. Prema tome, dozvoqeno strujno optere}ewe u letwem periodu iznosi: I k k k k I = 1 1 1,095 1 I = 1,095 I 0,7 I dozl = op θ v ν sz nd Na primer: 10 kv SKS 3x95 mm 2 Al mo`e u letwem periodu da se optereti: I dozl = 1,095 I nd = 1,095 264 = 289 A ( 5 MVA). nd nd nd dozz 26 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Rezultati prora~una za dozvoqena strujna optere}ewa SKS-a u letwem periodu dati su u tabeli Pr.11.b (I dozl = 1,095 I nd ), nezavisno da li je re~ o promenqivom (distributivnom) ili stalnom (industrijskom) optere}ewu. Tabela Pr.11.b: Dozvoqena optere}ewa SKS-a u letwem periodu Presek dozvoqena struja; dozvoqena snaga provodnika [mm 2 ] 0,6/1 kv 6/10 kv 12/20 kv 20/35 kv [A]; [kw] [A]; [MVA] [A]; [MVA] [A]; [MVA] 50-193; 3,3 196; 6,8 196; 11,7 70 217; 143* 238; 4,1 241; 8,3 241; 14,6 95-289; 5,0 292; 10,1 289; 17,7 θ v = 30 C; ν = 0,6 m/s; θ P = 90 C; k zs =1 (direktno sun~evo zra~ewe) v) Za spoqa{wi ku}ni prikqu~ak (od stuba do nosa~a prikqu~ka, vidi ta~ku 4.6 u TP- 13) va`i sve {to je re~eno pod a) za nadzemni vod, pa dozvoqeno strujno optere}ewe spoqa{weg ku}nog prikqu~ka u zimskom periodu iznosi: I dozz = 1,55 I nd = 1,55 81 = 126 A ( 78 kw). Me utim, unutra{wi prikqu~ak se izvodi kroz cev ukopanu u spoqa{wi zid, pa u zimskom periodu mo`emo da usvojimo slede}e parametre (unutra{wi prikqu~ak je zaklowen od vetra i direktnog sun~evog zra~ewa): θ v = 10 C pa sa~inilac k θv iznosi: k θv =1,16; nema vetra (ν = 0 m/s) pa sa~inilac k v iznosi: k v = 1; nema sun~evog zra~ewa pa sa~inilac k sz iznosi: k zs =1,174. Prema tome, dozvoqeno strujno optere}ewe unutra{weg ku}nog prikqu~ka u zimskom periodu iznosi: I dozz = kop kθ v kν k zs I nd = 1 1,16 1 1,174 I nd = 1,36 I Po{to se ku}ni prikqu~ak izvodi kao jedinstven od prikqu~nog mesta na stubu do mernog razvodnog ormana, merodavno je dimenzionisawe prema unutra{wem prikqu~ku, tako da dozvoqeno strujno optere}ewe u zim-skom periodu ku}nog prikqu~ka X00-A 4x16 mm 2 iznosi: I dozz = 1,36 I nd = 1,36 81 = 110 A ( 69 kw). nd mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 27

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 12 ZA[TITA SKS-a 12.1 Za{tita od strujnog preoptere}ewa i kratkog spoja niskonaponskog voda izvedenog NN SKS-om vr{i se niskonaponskim visokou~inskim osigura~ima koji se nalaze na po~etku voda u niskonaponskom razvodnom ~vori{tu (transformatorskoj stanici). U tabeli 12.1 date su vrednosti nazna~enih struja topqivih umetaka osigura~a u zavisnosti od preseka faznih provodnika NN SKS-a. Tabela 12.1: Visokou~inski osigura~i za za{titu NN SKS-a Presek NN SKS-a [mm 2 ] 16 35 70 Nazna~ena struja osigura~a [A] 100 160 200 12.2 Za{tita nadzemnog prikqu~ka od kratkog spoja izvodi se osigura~ima na po~etku prikqu~ka (na stubu) ako odgovaraju}a za{tita u razvodnom ~vori{tu (trasnsformatorska stanica) ne {titi i prikqu~ak od kratkog spoja. Osigura~i se ne postavqaju na stub ako je prikqu~ak izveden SKS-om tipa X00-A, a monta`a prikqu~ka izvedena prema TP-13. Nadzemni prikqu~ak koji napaja objekat od lako zapaqivog materijala se obavezno osigurava na stubu. 12.3 Za{tita prikqu~ka od preoptere}ewa izvodi se topqivim ili automatskim osigura~ima (ograni~ava~ struje) koji se postavqaju na kraj prikqu~ka, dakle u merno razvodnom ormanu (TP-13). 12.4 Prekostrujna i zemqospojna za{tita SN SKS-a izvodi se u svemu prema TP- 4a1 ED Srbije, pri ~emu se primewuju re{ewa za podzemne energetske kablove. 12.5 Za{tita SKS-a od prenapona primewuje se u sklopu efikasnih mera koordinacije izolacije u mre`i, postrojewima i elektri~nim instalacijama. Osnovnu za{titu od prenapona ~ine odvodnici prenapona. Za za{titu NN SKS-a koriste se odvodnici prenapona nazna~ene struje odvoda 5 ka. Za za{titu SN SKS-a koriste se cinkoksidni (ZnO, tabela 12.5.a) ili ventilni (tabela 12.5.b) odvodnici prenapona. Odvodnici prenapona se postavqaju: na po~etak voda, i to {to bli`e energetskom transformatoru napojne transformatorske stanice (najboqe: uz sam transfor-mator); na mesto prelaza du`e deonice voda izvedenog SN SKS-om u deonicu voda izvedenu golim u`adima; na kraju NN prikqu~ka (u prikqu~nom prostoru merno razvodnog ormana, TP- 13) usamqenog objekta na podru~ju sa kerauni~kim nivoom iznad 40, ili na NN prikqu~cima drugih objekata gde se iskustveno poka`e opravdanost primene odvodnika prenapona. Odvodnike prenapona treba najkra}im putem vezati na uzemqiva~ objekta na/u kome se odvodnik nalazi (uzemqiva~ napojne transformatorske stanice, objekat, stub). 28 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.

Tabela 12.5.a: ZnO odvodnici prenapona u mre`i 10 kv, 20 kv i 35 kv Mre`a 10 kv 20 kv 35 kv Vrsta (tip) odvodnika cink-oksidni (ZnO) Nazna~eni napon U r [kv] 15 26 (30*) 37 Trajan radni napon U c [kv] 12 21 (24*) 30 Klasa rastere}ewa vodom 1 ili 2 Nazna~ena struja I n [ka] 10 * - u izolovanoj mre`i 20 kv Tabela 12.5.b: Karakteristike ventilnih odvodnika prenapona Nazna~eni napon SKS-a [U o /U] Nazna~eni napon odvodnika [kv] Podaci o odvodniku prenapona Najmawi proradni napon 50 Hz [kv] Najve}i udarni napon reagovawa [kv] 0,6/1 kv 0,5 1 2,5 6/10 kv 12 21 40 12/20 kv 25,5 47 72 20/35 kv 40,5 75 110 mart 2004. TEHNI^KA PREPORUKA 29

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE 13 UZEMQEWE I ZA[TITA OD INDIREKTNOG DODIRA 13.1 Za stubove niskonaponskog voda izvedenog NN SKS-om ne rade se posebni (dopunski) uzemqiva~i, niti se preduzimaju neke posebne mere za{tite od indirektnog dodira, bez obzira na mesto ugradwe stuba. Izuzetno, posebni uzemqiva~i stubova se izvode u slede}im slu~ajevima: a) Za prve stubove do TS 10(20)/0,4 kv, ako se uzemqiva~i ovih stubova koriste kao radno uzemqewe TS. Broj stubova za koje se izvode uzemqiva~i i wihove dimenzije zavise od lokalnih uslova i vrednosti otpornosti radnog uzemqewa koje se `eli posti}i (TP-7 i TP-9). Nose}i neutralni provodnik NN SKS-a se na svakom takvom stubu povezuje sa uzemqiva~em stuba preko zemqovoda i sabirnog zemqovoda. b) Za krajwi stub du`e deonice (preko 200 m) radijalnog voda (na primer u slu~aju primene TN sistema), kada se izvodi prstenasti uzemqiva~ polupre~nika najmawe 1 m, na koji se vezuju nose}i neutralni provodnik NN SKS-a i zemqovod odvodnika prenapona (ako se nalaze na stubu). 13.2 Za stubove voda 10 kv, 20 kv ili 35 kv izvedenog SN SKS-om ne rade se posebni uzemqiva~i niti se preduzimaju neke posebne mere za{tite od indirektnog dodira. Izuzetno, posebni uzemqiva~i stubova se izvode u slede}im slu~ajevima: a) na stubu na kome se nalaze odvodnici prenapona; b) na stubu na kome se uzemquje nose}e u`e SN SKS-a (ta~ka 13.3); v) na stubu na kome se SN SKS javqa neizolovano. Dimenzionisawe uzemqiva~a stubova vr{i se prema TP-9. 13.3 Nose}e u`e i elektri~ne za{tite jedno`ilnih kablova SN SKS-a prikqu~uju se na za{titna uzemqewa transformatorskih stanica koje povezuje taj SN SKS. Izuzetno, ako 10 kv SKS i 20 kv SKS povezuje TS 110/10(20) kv sa samo jednom TS 10(20)/0,4 kv, a prora~unom ili merewem se utvrdi da postoji opasnost od izno{ewa opasnih potencijala iz izvorne TS, tada nose}e u`e i elektri~ne za{tite ostaju izolovani u odnosu na uzemqewe TS 110/10(20) kv (TP-7). 13.4 SN SKS tipa XHE 48/O-A posredno deluje kao uzemqiva~ jer pomo}u elektri~ne za{tite povezuje uzemqiva~e susednih transformatorskih stanica. Vrednost otpornosti rasprostirawa kabla (R k ) kao uzemqiva~a u transformatorskoj stanici, kada kabl povezuje dve ili vi{e susednih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kv sa uzemqiva~ima otpornosti rasprostirawa 2 Ω do 4 Ω, pri ρ 100 Ωm, iznosi pri-bli`no: R k 1 Ω. Da bi se ura~unao efekat smawewa impedanse sistema uzemqewa jedne transformatorske stanice zbog uticaja uzemqiva~a susednih transformatorskih stanica, du` voda izvedenog SN SKS-om mora da bude obezbe ena pouzdana galvanska veza elektri~nih za{tita susednih deonica voda na kablovskim spojnicama, zavr{nicama i u transformatorskim stanicama. Ova galvanska veza se proverava posle zavr{ene monta`e kablovske spojnice ili zavr{nice, a u toku eksploatacije najmawe jedanput u 10 godina. 30 TEHNI^KA PREPORUKA mart 2004.