III. TEORIJA PROIZVODNJE 3.1. ČIMBENICI PROIZVODNJE stvaranje nove vrijednosti u proizvodnim procesima glavna je funkcija svih proizvodnih organizacija.... proizvodnja je proces u kojem se dobra ili usluge manje vrijednosti (resursi, inputi), pretvaraju u dobra ili usluge veće vrijednosti (učinci, outputi).
Svi elementi koji sudjeluju u tom procesu pretvorbe čine proizvodni sustav... Inputi su ulaz (polazište, temelj) proizvodnog sustava, te ih nazivamo temeljnim čimbenicima proizvodnje ili proizvodnim resursima... Outputi (učinci, dobra i usluge) su izlaz (ishod, rezultat funkcioniranja), nekog proizvodnog sustava...
... središnji element sustava je proces, odnosno aktivnost fizičkog pretvaranja proizvodnih resursa u učinke (gotove proizvode i usluge). Slika. 3.1. Funkcioniranje proizvodnog sustava INPUTI Rad Sredstva za proizvodnju PROCES PROIZVODNJE Promjena oblika Promjena vremena i mjesta uporabe OUTPUTI Proizvodi Usluge (radni učinci) TROŠKOVI FINANCIJSKI REZULTAT PRIHODI
. Proizvodni resursi: Zemlja Rad Kapital (Poduzetništvo)
. ZEMLJA - se odnosi na sve prirodne resurse prirodne resurse obuhvaća sve resurse koji su raspoloživi u prirodi (zrak, padaline, vodeni tokovi, drvo, ribe, energija sunca, mineralne sirovine, tlo ), a glavno obilježje prirodnih resursa je da se ne mogu brzo mijenjati ili ih je teško pronaći i povećati.
KAPITAL obuhvaća različite resurse stvorene ljudskim radom koji se mogu koristiti u proizvodnji drugih dobara i usluga. (alati, strojevi, zgrade i svi materijali koji su proizvedeni čimbenici proizvodnje - npr. nabavljeno gorivo, sjeme iz vlastite proizvodnje.)... kapital obuhvaća proizvedene resurse (fizički kapital) koji se novcem mogu kupiti.
RAD najvažniji proizvodni resurs zato što o njemu ovisi mogućnost korištenja svih drugih resursa u proizvodnji... obuhvaća sve ljudske tjelesne i umne sposobnosti koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga kao što se kapitalni resursi mogu proizvoditi i razvijati, tako se i ljudski resursi mogu unaprijediti obrazovanjem... (Stoga se stečene radne sposobnosti često nazivaju ljudskim kapitalom).
. (PODUZETNIŠTVO) je posebni oblik rada, ali značajan za proces proizvodnje i različit od drugih oblika ljudskog rada, da se smatra posebnim resursom
3.2. OBLICI STALNIH SREDSTAVA... prema načinu funkcioniranja u poslovnom procesu sredstva za proizvodnju se dijele na stalna i obrtna sredstva...stalna (osnovna, radna) sredstva dugotrajno su vezana u procesu poslovanja poduzeća....postupno se troše i u dugom razdoblju ukupnu svoju vrijednost prenose na gotove proizvode i usluge, a svojom supstancijom (sadržajem) ne ulaze u sastav dobivenih proizvoda.
. U stalna sredstva se ubrajaju: Zemljište GraĎevinski objekti Oprema Višegodišnji nasadi Osnovno stado Nematerijalna ulaganja (izdaci za istraživanja i razvoj, kupnja patenata i/ili licencija itd.)
. ZEMLJIŠTE služi za obavljanje proizvodnje (poljoprivredno zemljište) ali i za smještaj poslovnih subjekata (graďevinsko zemljište). Razlikuje se od ostalih vrsta stalnih sredstava najviše po tome što se korištenjem ne troši, te svoju vrijednost ne prenosi na dobivene proizvode.
. GRAĐEVINSKI OBJEKTI služe u gospodarske svrhe, tj. za proizvodnju i smještaj materijala ili proizvoda (tvorničke hale, staje za tov stoke, skladišta, silosi), te za obavljanje raznih pomoćnih i neproizvodnih djelatnosti (radionice, garaže, uprave zgrade). U širem smislu, graďevinskim objektima pripadaju sve graďevine koje stvaraju trajnije uvjete korištenja prirodnih dobara (nasipi, kanali i putovi unutar površina koje koriste odreďena poljoprivredna, šumarska i dr. poduzeća)
OPREMA obuhvaća različite strojeve, ureďaje i transportna sredstva kojima se omogućuje učinkovitije obavljanje proizvodnje. (Izbor vrsta potrebnih strojeva i ureďaja ovisi o vrsti proizvodnje.)
3.3. VRIJEDNOST I KAPACITET STALNIH SREDSTAVA Značajke stalnih sredstava koje bitno odreďuju njihov izbor i ekonomsku učinkovitost korištenja jesu vrijednost i kapacitet. (One su meďusobno povezane zato što stalna sredstva većeg kapaciteta obično imaju i veću vrijednost.)..pod kapacitetom razumijevamo sposobnost poduzeća ili njegova dijela (radionice, radnog mjesta, stroja i sl.) da u odreďenom vremenu proizvede odreďenu količinu učinaka (proizvoda ili usluga) dane razine kakvoće
. Vrste kapaciteta: Teoretski (ugraďeni, maksimalni) Tehnički Radni (realni, proizvodni, normalni)
. TEORETSKI (MAKSIMALNI) KAPACITET je kapacitet koji ovisi samo o tehničkim značajkama odreďenog sredstva za rad. Veličina teoretskog kapaciteta stroja može se izraziti satima njegova maksimalno mogućeg rada u jednoj godini (npr. 365 dana x 24 sata = 8.760 sati) teoretski kapacitet rada za neki stroj je stupanj do kojeg će on izvršavati odreďenu funkciju ili korisni rad (npr. broj proizvoda na sat) ako radi neprekidno (bez gubitaka vremena zbog praznog hoda ili tehničkog održavanja) u granicama svojih tehničkih mogučnosti...
TEHNIČKI KAPACITET izračunava se tako što se od teoretskog kapaciteta oduzima vrijeme potrebno za tekuće i investicijsko održavanje. manji je od teoretskog za gubitke vremena zbog održavanja... (npr. pri mjerenju kapaciteta stroja uzimaju se u obzir gubici vremena za prazan hod i održavanje stroja.)
RADNI KAPACITET izračunava se tako što se od veličine tehničkog kapaciteta oduzima vrijeme potrebno za sve objektivno uvjetovane prekide rada (vrijeme odmora, neradni dani i blagdan). STUPANJ ISKORIŠTENJA kapaciteta utvrďuje se sastavljanjem u odnos ostvarenog učinka prema radnom kapacitetu. Može se izraziti i u postotku. (primjeri mjerenja stupnja iskorištenja kapaciteta nekoliko vrsta stalnih sredstava
a.) stupanj iskorištenja kapaciteta obradivog zemljišta = zasijane površine u hektarima površine predviďene za sjetvu x 100 b.) Stupanj iskorištenja kapaciteta transportnog sredstva = ostvareni učinak u tonskim kilometrima mogući učinak u tkm x 100 c.) Stupanj iskorištenja kapaciteta stroja = broj odreďenih radnih dana (sati) predviďeni broj radnih dana (sati) x 100 d.) Stupanj iskorištenja ostvareni učinak (broj noćenja) kapaciteta hotela = mogući učinak (broj posjetitelja x broj dana) x 100
su oblici kratkotrajnih ulaganja u poslovanje poduzeća.. Pojavni oblici obrtnih sredstava: Novčana sredstva (u blagajni i na žiro računu, devizna sredstva i kratkoročni vrijednosni papiri) Predujmovi i materijal u širem smislu (sirovine, rezervni dijelovi, sitni inventar, alat, ambalaža i auto gume)
nedovršena proizvodnja (sva ulaganja ostvarena u proizvodnji u odreďenom razdoblju) Gotovi proizvodi i usluge Potraživanja od kupaca (pravo naplate prodanih proizvoda i usluge)
Obrtna se sredstva u cijelosti potroše u jednom procesu proizvodnje i svoju vrijednost prenesu na gotove proizvode i usluge, a jedan dio obrtnih sredstava ulazi i svojim sadržajem u sastav gotovih proizvoda. (potrošeno brašno ulazi u sastav proizvedenog kruha i sl.)
. Obrtna sredstva kruže u procesu proizvodnje i mijenjaju svoj oblik (npr. poduzetnik za novac kupuje materijal, plaća radnu snagu, usluge i sl. materijal dalje izdaje u proizvodnju, a po završenoj proizvodnji dobiva gotove proizvode, prodaje ih i na koncu naplaćuje, te tako opet dolazi do novčanog oblika...) Novac (N) Zaliha materijala (M) Proizvodnja u tijeku (P) Gotovi proizvodi (R) Novac 1 (N 1) funkcija nabave funkcija proizvodnje funkcija prodaje
. koeficijent obrtanja pokazuje koliko obrtaja neko sredstvo napravi u jednoj godini. koeficijent obrtaja je izraz likvidnosti poduzeća, tj. protočnosti njegovih sredstava kod stalnih sredstava koeficijent obrtanja je <1, dok je kod obrtnih sredstava >1 izračunava se tako što se vrijednost ukupno utrošenih sredstava dijeli s vrijednošću ukupno uloženih (prosječno korištenih, angažiranih) sredstva u poslovanju.
. Za obrtna sredstva koeficijent obrtanja se može utvrditi kao odnos izmeďu ukupnog prometa nekog sredstva i prosječno korištenog iznosa sredstava, a za stalna sredstva se utvrďuje stavljanjem u odnos godišnje otpisane vrijednosti stalnog sredstva s nabavnom vrijednošću tog sredstva.
...Za poduzetnika je povoljnije ako može napraviti veći broj obrtaja u 1 godini...proizvoďač koji s 10 000 kn uloženog kapitala u jednoj godini ostvari proizvodnju i prodaju u vrijednosti od 40 000 kn (koeficijent obrtanja je 4) može imati dvostruko veći dobitak od proizvoďača koji s istim kapitalom (i drugim jednakim uvjetima) ostvari proizvodnju i prodaju vrijednu 20 000 kn (koeficijent obrtanja je 2)
UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti: tehnološki efikasna... postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa... ekonomski efikasna... postoji kada je ukupni trošak proizvodnje odreďenog outputa sveden na minimum...
Troškovi proizvodnje Troškovi poduzeća su ključna odrednica njegovih odluka o proizvodnji i cijeni, a mogu ovisiti o vremenskom horizontu u kojem se ispituju Proizvodnja u kratkom vremenskom razdoblju Proizvodnja u dugom vremenskom razdoblju
... Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje......razdoblje u kojem je proizvoďač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenjivog karaktera (npr. kapitala) Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje......razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad, kapital, zemlja) promjenjivog karaktera......u dugom roku proizvoďač je u stanju mijenjati, povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika
Što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada, uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje? Ukupni proizvod Granični proizvod Prosječni proizvod
UKUPNI PROIZVOD... je ukupno proizvedena količina nekog dobra...
... Rad Ukupni proizvod 0 0 1 5 2 12 3 15 4 17 5 18
...krivulja ukupnog proizvoda... 2 0 1 5 1 0 5 0 1 2 3 4 5
GRANIČNI PROIZVOD... jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika... je promjena, odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja varijabilnog inputa Δ Ukupni proizvod Granični proizvod varijabilnog inputa = (rad, kapital, zemlja) Δ Varijabilni input (rad, kapital, zemlja)
. Ukupni Rad proizvod 0 0 1 5 2 12 3 15 4 17 5 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1
PROSJEČNI PROIZVOD... jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje Ukupni proizvod Prosječni proizvod inputa = (rad, kapital, zemlja) Input (rad, kapital, zemlja)
... Rad Ukupni proizvod Granični proizvod rada 0 0-5 1 5 5 7 2 12 6 3 3 15 5 2 4 17 4,25 1 5 18 3,6 Prosječni proizvod
Granični proizvod rada Prosječni proizvod - 7 5 7 3 2 1 5 tabica 6 5 4,25 3,6 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5
Rastući granični prinosi i zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju 2 značajne ekonomske pojave Zakon opadajućih prinosa Zakon rastućih prinosa
.. 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5
. Zakon opadajućih prinosa tvrdi da ćemo dobivati sve manje i manje dodatne količine proizvoda kad upotrebljavamo dodatne količine nekog utroška, dok su drugi utrošci fiksni; odnosno granični će se proizvod svake jedinice utroška smanjivati kad se količina tog utroška povećava, dok su drugi utrošci konstantni.
? Proizvodnja i čimbenici proizvodnje Sredstava za proizvodnju (stalna sredstva i njihova podjela; obrtna sredstva i njihova podjela) Vrijednost i kapacitet stalnih sredstava (pojam kapaciteta, vrste) Objasnite što je koeficijent obrtanja Što je granični proizvod te što znači ako on pada? Što je prosječni proizvod Objasnite kretanje prosječnog i graničnog proizvoda, odnosno kretanje prosječnih i graničnih veličina. Objasnite što je zakon opadajućih prinosa
Vježba 1 poljoprivrednik Ivan uzgaja žito Ima 5 hektara zemlje Može unajmiti radnika koliko želi. Nacrtajte krivulju ukupnog proizvoda i objasnite njezin oblik. Koliki je granični proizvod svakog angažiranog radnika i objasnite?
Broj radnika 0 0 Količina outputa 1 1000 2 1800 3 2400 4 2800 5 30000