S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

Σχετικά έγγραφα
S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

RAD, SNAGA I ENERGIJA

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD

Točkovi su deo voznog postroja koji služe za kretanje vozila po podlozi (funkcija pokretnih oslonaca) i elastično oslanjanje.

PRAVILNIK O PODELI MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA I TEHNIČKIM USLOVIMA ZA VOZILA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

( , 2. kolokvij)

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Slika III. 1 Utrošak snage za razne vidove kretanja, pri brzini od 32 km/h

Mašinsko učenje. Regresija.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

Kaskadna kompenzacija SAU

III. OSNOVNI VIDOVI KRETANJA U PRIRODI

Kočnice automobila. UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Katedra za elektroniku Automobilska elektronika. Aleksandar Milić br.

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kočioni sistemi kod motornih vozila

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

RIZIK OD MEHANIČKIH DEJSTAVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Analiza pravilnika za ispitivanje kočnica cestovnih motornih vozila

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

2. POJAVA I ISTORIJSKI RAZVOJ ABS SISTEMA

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

numeričkih deskriptivnih mera.

Elementi spektralne teorije matrica

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1.4 Tangenta i normala

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Operacije s matricama

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Stepen korisnosti transmisije

Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.

VUČNI PRORAČUN MOTORNOG VOZILA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Pravilnik o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

5. Karakteristične funkcije

FORMULACIJA VUČNIH ZAHTEVA I PRORAČUN VUČE

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

AUTO DELOVI d.o.o. KNIĆ KATALOG PROIZVODNOG PROGRAMA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

IZVODI ZADACI (I deo)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

Transcript:

Zadaci - normalno usporavanje vozila - naglo usporavanje vozila - obezbeđivanje vozila u zakočenom položaju - rekuperacija energije (ako sistem omogućava) Sistem za kočenje 1

Sistem za kočenje Zahtevi - precizna regulacija intenziteta kočenja - stabilno kretanje tokom kočenja - male sile aktiviranja na komandama - visoka pouzdanost - jednostavno održavanje - kočenje bez škripe ili drugih neželjenih pojava - mala potrošnja energije - rekuperacija energije... 2

Sistem za kočenje Princip rada: pretvaranje kinetičke energije vozila u pokretu trenjem (ili nekim drugim načinom) u toplotu (ili skladištenje energije za rekuperaciju) 3

Sistem za kočenje Kočni sistem mora zadovoljiti uslove propisane zakonskim regulativama (ECE R-13, Pravilnik o podeli... i tehničkim uslovima..). Uticajni faktori - brzina vozila - težina vozila - uzdužni nagib puta - vrsta podloge... Funkcije sistema: Radno kočenje Pomoćno kočenje Parkirno kočenje Dugotrajno usporavanje 4

Kočenje vozila m g sinα - kočne sile F K realizuju se u kontaktu pneumatika sa tlom - otpor vazduha F W, otpor kotrljanja F f i otpor savladavanja uspona deluju kao i kočne sile - na nizbrdici nastaje sila koja pokreće vozilo (m g sinα): treba je savladati ako se ne želi povećanje brzine 5

Kočeni točak - moment inercije točka je zanemaren (v = const) 6

Sistem za kočenje Radnim kočenjem se progresivno smanjuje brzina kretanja vozila, po potrebi do zaustavljanja, bez obzira na brzinu kojom se ono kreće i opterećenje vozila ako je ono u deklarisanim granicama, a na putu sa uzdužnim nagibom na kome je predviđeno kretanje tog vozila. Radna kočnica mora dejstvovati na sve točkove vozila*. Sva vozila moraju imati radnu kočnicu. Pomoćno kočenje omogućava da se vozilo uspori i zaustavi ako dođe do najviše jednog otkaza u prenosnom sistemu radnog kočenja, sa regulisanim intenzitetom kočenja, pri čemu jedna ruka vozača mora biti slobodna radi upravljanja vozilom. Pomoćna kočnica često ima ulogu i parkirne kočnice (npr. u putničkim automobilima). 7

Sistem za kočenje Parkirno kočenje sprečava pomeranje zaustavljenog vozila. Sva vozila moraju imati mehaničku parkirnu kočnicu*. Dugotrajno usporavanje vozila omogućava usporavanje vozila pri kretanju vozila na putu sa uzdužnim padom, za čega se koristi dopunska kočnica. Teretna vozila najveće e dozvoljene mase preko 9 t i teški autobusi (M 3 ) moraju imati sistem za dugotrajno usporavanje. 8

Sistem za kočenje Efikasnost kočenja vozila se izražava preko kočnog koeficijenta Kr koji predstavlja procentualni odnos ukupne sile kočenja prema težini vozila ΣF K - zbir svih kočnih sila ostvarenih pri merenju, N M u - ukupna masa vozila, kg g - ubrzanje zemljine teže, g = 10 m/s 2 M u g - težina vozila, N 9

Sistem za kočenje 10

Sistem za kočenje Sila kojom se dejstvuje na komandu parkirne kočnice za putničke automobile i traktore ne sme biti veća od 40 dan, a za druga motorna vozila ne sme biti veća od 60 dan. Pri upotrebi radne i pomoćne kočnice razlika sile kočenja na točkovima iste osovine ne sme biti veća od 30%, pri čemu se za osnovu izračunavanja uzima procenat od veće sile. Parkirna kočnica motornog vozila, odnosno priključnog vozila kad je ono odvojeno od vučnog vozila, mora obezbediti kočenje sa kočnim koeficijentom od 15%. 11

Struktura sistema za kočenje komandni mehanizam (1, 2, 3) izvor energije (1, 4) prenosni mehanizam (5, 9) izvršni elementi - kočni mehanizam, kočnice (6, 7) 12

Struktura sistema za kočenje komandni mehanizam nožni ručni automatski izvor energije vozač vozač uz pojačanje spoljašnjim izvorom energije (delimično servo-dejstvo) motor (puno servo-dejstvo) prenosni mehanizam hidraulički pneumatički mehanički hidropneumatički električni izvršni elementi - kočni mehanizam mehanički: disk kočnice, doboš kočnice električni hidrodinamički mesto dejstva točkovi vozila transmisija 13

Kočnice Zadatak radne kočnice je da generiše sile koje se protive obrtanju točka, a time i kretanju vozila. Mehaničke kočnice generišu sile (suvog) trenja. Sile trenja se generišu između obrtnih elemenata kočnice, koji su vezani za točkove i njenih nepokretnih elemenata, vezanih za elemente vozila koji se ne obrću sa točkovima (nosač točka). Konstruktivna rešenja: - disk kočnice - doboš kočnice Ostali načini rada drugih vrsta kočnica: - elektromagnetni ili hidrodinamički usporači: pretvaranje u toplotu - generatorski režim rada u EV i HEV: skladištenje električne energije - motorna kočnica 14

Disk kočnice obrtni element kočnice: disk, povezan sa za točkom nepokretni elementi: čeljust sa pločicama, povezani sa nosačem točka 15

Disk kočnice D obimna sile kočenja i normalne sile kojom se pritiska obloga F KD = 2 µ F N kočni moment: M K = F KD r r (r s + r u )/2 kočna sila na točku: F K = M K / r D = F KD r / r D 16

Disk kočnice Karakteristika kočnice C * odnos obimne sile kočenja i normalne sile kojom se pritiska obloga F KD = C* F N = 2 µ F N => za disk kočnicu C* = 2µ doboš kočnice disk kočnice 17

Disk kočnice - dobra disipacija toplote - manja osetljivost na promenu koeficijenta trenja između frikcionih površina i kočnih obloga - ustaljenije kočne performanse i bolja stabilnost vozila pri kočenju u uslovima kada postoji razlika koeficijenata trenja u kočnicama na levoj i desnoj strani vozila - samočišćenje - linearnost sile aktiviranja i kočne sile (dobro za ABS i ESP) - relativno velika sila aktiviranja 18

Disk kočnice 1. disk 2. klip kočnog cilindra 3. čeljust 4. pločica sa frikcionom oblogom 5. nosač točka - simetrično dejstvo - kruta konstrukcija - veće dimenzije i masa - više elemenata - samo za hidrauličko aktiviranje 19

1. disk 2. klip kočnog cilindra 3. čeljust 4. pločica sa frikcionom oblogom 5. nosač točka 6. vođica čeljusti kompaktnije postoji trenje u vođicama zakošenje Disk kočnice 20

Čeljust disk kočnice A - pokretni deo čeljusti, B - vođica čeljusti sa zaštitnom manžetnom, C - zaptivna gumica klipa, D - klip, E - zaštitna manžetna, F - pločice sa frikcionom oblogom, G - nepokretni deo čeljusti 21

Disk kočnice Zaptivka klipa disk kočnice mehanizam vraćanja klipa u početni položaj 22

Disk kočnice 23

Disk kočnice mehaničko aktiviranje disk kočnice za pneumatičke prenosne mehanizme 24

Disk kočnice mehaničko aktiviranje disk kočnice za pneumatičke prenosne mehanizme 25

Doboš kočnice obrtni element kočnice: doboš, povezan sa za točkom nepokretni elementi: papuče, povezani sa nosačem točka 1 - papuča sa frikcionom oblogom, 2 - doboš, 3 - kočni cilindar, 4 - noseća ploča, 5 - povratna opruga, 6 - oslonac papuča koeficijent trenja između papuča i doboša je prosečno između 0,35 i 0,4 (0,15..0,55) 26

1 - kočne papuče, 2 - doboš, 3 - kočni cilindar, 4 - noseća ploča, Hidraulički kočni cilindar doboš kočnice 1 - telo cilindra, 2 - zaštitne manžetne, 3 - klipovi sa gumicama, 4 - zaptivne gumice, 27

Doboš kočnice sa pneumatičkim aktiviranjem Širenje papuča S-bregom 28

Doboš kočnice sa pneumatičkim aktiviranjem neaktivirana kočnica kočenje 29

kočna papuča Efekat pojačanja normlane i obimne sile na kočnoj papuči nailazna silazna doboš 30