Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori

Σχετικά έγγραφα
Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori

Izvori jednosmernog napona

Izvori jednosmernog napona - Stabilizatori - regulatori napona (nastavak)

Trigonometrijske nejednačine

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Obrada signala

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Izvori jednosmernog napona

Izvori jednosmernog napona

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Kaskadna kompenzacija SAU

5. Karakteristične funkcije

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

numeričkih deskriptivnih mera.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

Periodičke izmjenične veličine

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.


Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Operacije s matricama

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Το άτομο του Υδρογόνου

IZVODI ZADACI (I deo)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Κεφάλαιο 8. Ηλεκτρονικές Διατάξεις και Περιοδικό Σύστημα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

10. STABILNOST KOSINA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

2.3 Γενικά για το χημικό δεσμό - Παράγοντες που καθορίζουν τη χημική συμπεριφορά του ατόμου.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovi elektronike. Savet: Lakše preko kolokvijuma. Sadržaj. Osnovi pojačavačke tehnike (ELE EKM) 3 od 3

Srednjenaponski izolatori

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

18. listopada listopada / 13

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Reverzibilni procesi

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Transcript:

vri jednmerng napajanja Sadržaj vri jednmerng napna (nasvak) - Sbiliatri - regulatri napna 1. de - linearni regulatri 1. Uvd 2. Usmerači napna 2.1 Jedntran usmeravanje 2.2 Dvtran usmeravanje 2.3 Umnžavažavači napna 3. Filtriranje usmereng napna 4. Sbiliatri regulatri napna 4.1 Linearni sbiliatri napna 4.1.1 Sbiliatri sa Zener didm 4.1.2 edni sbiliatri napna 4.1.3 Paralelni sbiliatri napna 4.2 Prekidački sbiliatri napna 4.2.1 Spušči napna 4.2.2 Pdiači napna 4.2.3 nvertri 1 vri jednmerng napajanja 2 4. Sbiliatri - regulatri napna Da bi se d mrežng napna dbi jednmerni napn željene vrednti, ptrebn je 1. smanjiti njegvu vrednt 2. usmeriti ga (napraviti jednmerni napn) Napn na ilau usmerača i filtra avisi d: - amplitude naimeničng napna kjim se pbuđuju (na ilau transfrmatra). - Otprnti ptršača 4. Sbiliatri - regulatri napna 3. uklniti naimeničnu kmpnentu ( ispeglati ) 4. sbilisati regulisati ga (učiniti neavisnim d prmena uslva rada ptršača i/ili napna mreže) m π 1 2ω pc p m 1 1 4 f p vri jednmerng napajanja 3 vri jednmerng napajanja 4

4. Sbiliatri - regulatri napna Cilj je da jednmerni napn bude knsnn, dnn sbilan, neavisan d prmene napna na ulau i/ili tpra ptršača Elektrnsk kl kje bebeđuje sbilan ilani napn naiva se sbiliatr ili regulatr napna (vlge regulatr). Napn na ilau sbiliatra ne treba da avisi d prmena: - a) ulang napna (napna na ilau i filtra) - b) tprnti ptršača (struje kr ptršač) - c) temperature 4. Sbiliatri - regulatri napna p Filter U Sbiliatr U Ptršač vri jednmerng napajanja 5 vri jednmerng napajanja 6 4. Sbiliatri - regulatri napna 4. Sbiliatri - regulatri napna Kvalitet sbiliatra dređuje etljivt ilang napna na prmene: - a) ulang napna (napna na ilau i filtra) Sbiliatr je idealan ak je faktr sbiliacije0 Sbiliatr je dbar ak je faktr sbiliacije mali S < 0.1% S Δ Δ C T C va veličina naiva se faktr sbiliacije (line regulatin) 7 8

4. Sbiliatri - regulatri napna Kvalitet sbiliatra dređuje etljivt ilang napna na prmene: - b) tpra ptršača (napna na ilau i filtra) 4. Sbiliatri - regulatri napna Kvalitet sbiliatra dređuje etljivt ilang napna na prmene: - b) tpra ptršača (napna na ilau i filtra) Δ Δ, jer je Δ Δ C T C p C T C p va veličina naiva se dinamička ilana tprnt 9 10 4. Sbiliatri - regulatri napna 4. Sbiliatri - regulatri napna Sbiliatr je idealan ak je 0 Sbiliatr je dbar ak je < 10Ω p DD DD Ak je ptršač peracini pjačavač, DD Σ DDi, gde su DDi struje kr svaku granu veanu a DD Sbiliatr Ptršač Sbiliatr Ptršač DD ' p DD DD DD DD 11 12

4. Sbiliatri - regulatri napna Alternativn se definiše faktr pterećenja (lad regulatin) Sbiliatri - regulatri napna Kvalitet sbiliatra dređuje i etljivt ilang napna na prmene - c) temperature S P ' ' min min ' ' max max S T Δ ΔT C C 13 14 Sbiliatri - regulatri napna ealiacija sbiliatra napna Sadržaj vri jednmerng napajanja U nvi ptje dva tipa realiacije sbiliatra 4.1. Linearni sbiliatri - regulatri napna 4.1.1 Sa Zener didm 4.1.2 Paralelni sbiliatri - regulatri napna 4.1.3 edni sbiliatri - regulatri napna 4.2. Prekidački sbiliatri - regulatri napna 4.2.1 Spušči napna 4.2.2 Pdiači napna 4.2.3 nvertri 1. Uvd 2. Usmerači napna 2.1 Jedntran usmeravanje 2.2 Dvtran usmeravanje 2.3 Umnžavažavači napna 4. Filtriranje usmereng napna 4. Sbiliatri regulatri napna 4.1 Linearni sbiliatri napna 4.1.1 Sbiliatri sa Zener didm 4.1.2 Paralelni sbiliatri 4.1.3 edni sbiliatri napna 4.2 Prekidački sbiliatri napna 4.2.1 Spušči napna 4.2.2 Pdiači napna 4.2.3 nvertri vri jednmerng napajanja 2 15 16

p Simbl min Mdel max Karakteristika pri invernj plariaciji 17 Pretpvim da napn praste. Tada će struja da praste. Ak je dida idealna, biće, at će struja kr ptršač ti is / p, jer će višak struje da ide kr didu. 18 p Pretpvim da struja praste at št se smanji P. Ak je dida idealna, biće. Tadaće struja da adrži vrednt, aliće struja kr didu da se smanji. Kr didu će prticati minimalna struja kada je struja kr ptršač maksimalna. 19 20

p p Kr didu će prticati maksimalna struja kada je struja kr ptršač minimalna. 21 22 r P r P P r P 22.12.2015 Δ Δ S r P Δ r r Δ r Δ Δ P r r Δ Za r << P i P << r P r r 0 P r 0 0 23 Za idealnu didu, r 0: S0 24

Δ Δ r r r S T T T Za idealnu didu, r 0: 0 Za idealnu didu: S T 0 25 26 br dide a adate vrednti, i pseg prmene p abere se vrednt k da radna čka dide bude na sredini dinamičkg psega imeđu min i max. Pri tme je max P d / ; min, P d i dati su u kalgu. M ( min max )/2 max /2 M ( - )/ M 27 28

M M Ak se tprnt ptršača smanji, pvećaće se struja, a smanjiće se strja. Napn smanjiće se a Ak se tprnt ptršača pveća, smanjiće se struja, a pvećaće se sturja Napn pvećaće se a 29 30 max 0 Da bi se aštitila dida d pregrevanja, mže da se iabere k da pri najnepvljnijim uslvima, struja kr didu ne bude veća d max : Primer: ( - )/ max Tada ptji realna pasnt da se pri malim tprntima ptršača igubi sbiliacin dejstv, jerće struja kr didu da padne ispd min. Pmin /( max min ) / max. 31 vri jednmerng napajanja 32

Primer: Primer: Napn ispred sbiliatra Napn ia sbiliatra egulacija se igubila pri tprnti ptršača d 150 Ω. vri Prf.jednmerng dr Predrag Petkvić napajanja 33 vri jednmerng napajanja vri Prf.jednmerng dr Predrag Petkvić napajanja 34 Karakteristike Zener dida Karakteristike Zener dida Tabela 1 35 vri jednmerng napajanja 36

Karakteristike Zener dida Tabela 1 nasvak Dmaći 13.1: Odrediti i C u sbiliatru sa slike k da jednmerni napn na ptršaču pmin 200Ω bude 5, a Cmax 0.5. Uptrebiti ener didu 1N5231B i Tabele 1. Usvjiti da je efektivna vrednt napna na ilau transfrmatra 2x12 i da je na didama 1N4148 pad napna D 0,7 kada vde. 1N5231B p vri jednmerng napajanja 37 vri jednmerng napajanja 38 Karakteristike sbiliatra sa Zener didm -a S < 0.1%, ptrebn je 10 3 r X10kΩ t nači daće a 10mA pad napna na biti reda veličine X100!!! Za tlik treba da bude veći napn d. Š sm naučili? Ulga i nvne karakteristike sbiliatra (regulatra) napna. Skicirati el. šemu sbiliatra sa Zener didm i bjasniti kak se tvaruje sbiliacija (regulacija) napna. Ak se graniči vrednt, pvećaće se S! Kak dbiti blji sbiliatr? vri jednmerng napajanja 2 39 15. januar 2013. vri jednmerng napajanja 2 40 40

spitna pinja 1. Sbiliatr jednmerng napna (namena, princip rada, parametri i njihve idealne vrednti). 2. Faktr sbiliacije. 3. Sbiliatr sa Zenervm didm (šema, princip rada, jednmerni napn, faktr sbiliacije, ilana tprnt i dimeninisanje tprnika). vri jednmerng napajanja 2 41 41