Vanr. prof. dr Abdulah Akšamović, dip.ing.el.

Σχετικά έγγραφα
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Sistem sučeljnih sila

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

18. listopada listopada / 13

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kaskadna kompenzacija SAU

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Operacije s matricama

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Elektronički Elementi i Sklopovi

Diferencijalni pojačavač

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Reverzibilni procesi

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

5 Ispitivanje funkcija

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

( , 2. kolokvij)

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnove mikroelektronike

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

10. STABILNOST KOSINA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

numeričkih deskriptivnih mera.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Tranzistori u digitalnoj logici

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Periodičke izmjenične veličine

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Elementi spektralne teorije matrica

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

konst. Električni otpor

8 Funkcije više promenljivih

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Priprema za državnu maturu

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Obrada signala

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

radni nerecenzirani materijal za predavanja

1.4 Tangenta i normala

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

='5$9.2 STRUJNI IZVOR

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Elektronički Elementi i Sklopovi

Transcript:

ANALOGNA ELEKTONKA Trć prdavanj Vanr. prof. dr Abdulah Akšamović, dip.ing.l. 1

adna tačka i radna prava tranzistora u pojačavaču u spoju ZE E 1 C g C p g

stosmjrni ržim 1 E E = + 1 1 1 = U + = + + = = 0,6V b b b = b E = + + U U b z + 1 E = ( + ) + U ( + ) + U E U = 0, tranzistor u zasićnju = = + z = 0, tranzistor n vodi U = E Q U Q E U 3

Zagrijavanj tranzistora Tranzistor u linarnom ržimu disipira snagu. 5 0 15 10 5 0-5 (ma) P(mW) E (V) 0 4 6 8 10 1 P = U E = ( + ) + U E U P = U + dp E U = = 0 du + +,, max + + E E E U = = P = ( ) 4( ) Navdna snaga s u vrmnu prvodi u toplotu koju j potrbno dodatno odvoditi (montiranjm tranzistora na hladnjak) u okolni prostor. Za odvođnj toplot potrbna j razlika tmpratura tranzistora i okolin, T. Porast tmpratur tranzistora (T T ) u odnosu na tmpraturu okolin (T 0 ) j proporionalan disipiranoj snazi P i toplinskom otporu K. T = T T = K P T K = (1 1000) C / W 0 4

Toplinski bijg Q(U Q, Q ) U Kriva snag : P = U d du adna prava : E = ( + ) + U P = U P = U = E U + d 1 = du + Poslij izjdnačnja dobijnih kofiijnata s dobij : U P = = U, U = ( + ) + Uvrštavanjm u radnu pravu dobijmo : E = ( + ) + ( + ) E E E,, + + = U = P = = P ( ) 4( ) Maksimum snag s dobij u tački gdj s dodiruju radna prava i kriva snag max 5

Ako sada prtpostavimo da j radna tačka u Q 1, porast tmpratur ć dovsti do povčanja štoć radnu tačku udaljavati od kriv snag odnosno smanjivati zagrijavanj tranzistora, odnosno smanjiti struju t ć s ista vratiti u Q 1 : -došlo j do samorgulaij. Q 1 Q Ako j radna tačka u Q pri porastu tmpratur rast, t s radna tačka približava krivoj snag i ukoliko u krugu n postoj raktivn komponnt krtanj radn tačk ć uvijk biti ispod kriv snag. U Ukoliko u krugu postoj raktivn komponnt dinamička radna prava mož imati vći nagib od statičk t ć pri poziioniranju radn tačk u Q radna tačka prmašiti krivu snag i nastaviti krtanj u tom smjru što ć dovsti do prgaranja tranzistora. Ovaj fkat s zov TOPLNSK BJEG. adnu tačku trba birati tako da U bud manj od E / 6

Proračun pojačavača Pr oračun pojačavača : 1. Bira s radnatačka po struji ili naponu,(, U ) tako da budu zadovoljni uslovi : E UQ, Q UQ Pmax. Po osnovu izabran struj odrd s, + = E U Q Q, pri tom sodnos i bira približnoiznosu žljnog naponskog istosmjrnog pojačanja Q 3. Zatim s odrdi b, kao 4. Na kraju sodrd i iz + 1 Q Q z Q 1 E Ub b =, 1 + + (1 + ) 1 + ( 1 + ) uz uslov A Q U Q B E U 7

Primjr 13. Nka j E =10V, =50, P max =50mW. Potrbno j odrditi vrijdnosti otpora. U = E / = 5V b Pmax = = 10mA U E UQ 1 + = = 500Ω 1 = 100Ω = 400Ω Q Q = = 00 µ A E Ub (1 + ) = U b + (1 + ) + uz usvojno 1 b b = 5k dobijmo = 16965Ω b 8

Nstabilnost radn tačk tranzistora Promjna tmpratur Sa promjnom tmpratur mijnja s invrzna struja zasićnja pn spoja. Kod tranzistora su dva pn spoja, u aktivom ržimu jdan dirktno polarisan, drugi invrzno, spoj BC. Sa promjnom tmpratur mijnja s njgova invrzna struja zasićnja o (struja kolktora pri otvornom mitru, o - Opn). U baznom krugu mijnja s napon U b koji odrñuj ulaznu karaktristiku tranzistora (struju b ). Promjna ovog napona j približno,3mv/ C. Starnj tranzistora Paramtri tranzistora s mijnjaju starnjm, kao posljdia dgradaij kristala, promjn raspodjl primjsa, promjn gomtrij pn podrućja. Promjna napona napajanja Varijaija paramtara tranzistora istog tipa pri proizvodnji Faktor strujnog pojačanja u spoju sa zajdničkim mitrom s kao kataloški podatak nalazi u dosta širokom opsgu, zbog nmogućnosti prizn kontrol proizvodnog prosa. Zračnja Ako s lktronički sklop u radu nalazi u prostoru sa intnzivnim zračnjima doći ć do promjn karaktristika tranzistora usljd djlovanja zračnja na pn spojv tranzistora. 9

Stabilizaija radn tačk tranzistora Na promjnu radn tačk najvći utiaj ima tmpratura. Usljd promjn tmpratur mijnjaju s: 0, U b, Zato j promjna radn tačk izražna kroz promjnu struj kolktora funkija tri promjnjiv: = f (, U, ) 0 b Promjna struj s mož prikazati kao totalni difrnijal ov funkij, tj. d d du d = 0 + b + b0 Ub Za praktičn primjn umjsto totalnog difrnijala posmatraju s parijalni izvodi po svakoj promjnjivoj koji s označavaju kao S, S 1 i S : S S S 1 = d d 0 d = U b d = d 10

Utiaj tmpratur na iznos o, U b i Eksprimntalna mjrnja su pokazala da s invrzna struja zasićnja u okolini sobn tmpratur približno udvostručava na svakih 10 C ( T ) = ( T ) s s 0 T T0 10 Analiza promjn napona Ub sa promjnom tmpratur pokazuj da s isti mijnja za,3 mv po stpnu C (opada sa porastom tmpratur). Za praktičn proračun uzima s mv, tj: U b mv C T Analiza promjn kofiijnta strujnog pojačanja sa promjnom tmpratur pokazuj da s isti mijnja za 0,7%. / = 0,7% C T *Pruzto iz: adivoj Đurić, Osnovi lktronik, 010. 11

nvrzna struja zasićnja nvrzna struja zasićnja o koja s pojavljuj kao posljdia djlovanja trmičk nrgij i dovodi do protianja struj na pn spoju kao struj manjinskih nosilaa. Ova struja ima utiaja na rad tranzistora u smislu tmpraturn osjtljivosti istog, t j pri toj analizi trba uzti u obzir. U aktivnom području spoj kolktor mitr j invrzno polarisan t s ova struja razmatra i obiljžava s kao o (o opn mitr). b o = + b ' = + o ' = α o α = + 1 α 1 α b o = + 1 α 1 α b α = + 1 = (1 + ) + o b = (1 + ) + (1 + ) b o 1

=f( o o,u b b,) E E = + 1 1 1 = U + = + + = b = (1 + ) + b b o b E = + U + 1 1 b Ub 1 = + + + 1 1+ = o b 1 (1 + ) E = U + + + U + = 1 1 1 1 b o b + ( + ) + 1 ( + ) + 1 (1 + ) = + + 1 1 1 1 1 Ub o o = + 1+ E U 1 1 b + ( + 1 + ) o 1 1 1+ ( + + ) 1+ 13

S=d /d o 1 + 1 1+ E Ub ( 1 ) o d d + + + S = = = d 1 1 1 o d o + ( + + ) 1 + 1 + 1 + ( 1 + 1 + )(1 + ) = = = f ( 1,,, ) 1 1 (1 + ) 1 + 1 + (1 + ) + + 1+ 14

, 0 E 1 S 1 + 1 + d = = lim ( ) = 1+ d, 0 o 1 1 + + 1+ 15

0 E 1 S 1 + 1 + d = = lim ( ) = 1+ d o + + 0 1 1 1 + 16

1 E 1 + 1 + d S = = lim ( ) = d o 1 1 + + 1+ 1 1+ 1 + = (1 + ) = (1 + ) 1 + (1 + ) 1+ + 1 0 18 16 14 1 10 8 6 4 0 S (=0) 1 / 0 50 100 150 00 17

Spoj sa djlitljm u krugu baz i 1 E E E 1 t =, t = 1 + 1 + E Et t Et = bt + Ub + E t = bt + Ub + b + = 1+ b = o = (1 + ) o + b = (1 + ) b + (1 + ) + 1 1+ o = o t t (1 + ) (1 + ) (1 + ) Et = o + Ub + o 1+ t E 1+ t Ub + ( + t ) o d t + S = = (1 + ) = (1 + ) = t 1+ do t + (1 + ) ( + ) 1+ + 1+ t 18

Primjr 14. Odrditi faktor stabilnosti S i promjnu struj pri promjni tmpratur od 5 C do 75 C za tranzistor koji pri 5 C ima o 0,1nA i =50 ako j: a) 1 / =100, b) 1 / = 10, ) 1 / =0,1, jšnj: Struja o na 75 C iznosi: a) Faktor stabilnosti S iznosi: 75 5 10 9 5 9 (75 C) = (5 C) = 0,1 10 = 3, 10 = 3, na o o 1 1 + 1+ 100 S = (1 + ) = 51 = 34,11 = 1 51+ 100 1+ + o Sada j: = S = 34,11 3, na = 108,8nA o Analogno za b) ) = S = 9,3 3,nA = 9,76nA o = S = 9,3 3,nA = 3,51nA o 19

S1=d /du b 1 + 1 1+ E Ub ( 1 ) o d d + + + S = = = du b db 1 1 1+ ( + + ) 1 + 1 + ( 1 + )(1 + ) = = = f ( 1,,, ) 1 1 (1 + ) 1 + 1 + (1 + ) + + 1+ 0

zim zbor statičk radn tačk j vrlo važan kod projktiranja pojačala Maksimum iskorištnja promjn ulaznog napona, bz gnriranja izobličnj zahtjva poziioniranj radn tačk na srdini radn prav Na stabilnost radn tačk najvći utiaj ima tmpratura Usljd promjn tmpratur mijnjaju s o, U b, Porastom tmpratur rast o, udvostrući s na svakih 10 C Porastom tmpratur smanjuj s U b, mv po C Toplinski fkat ograničava poziiju radn tačk na iznos do E / po U Uvoñnj otpora ć značajno stabilizirati radnu tačku, ali ć smanjiti i strujno i naponsko pojačanj, povćati ulazni otpor 1