Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije 03. 12. 2013. godine 1909 HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
Naručitelj Studije: Istarska županija - 52100 Pula; Flanatička 29 Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije Odgovorna osoba pročelnik: gdin. Alen Damjanić Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine izrada geološke karte i poglavlja 4. Zavod za geologiju Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geologije Željko Dedić, dipl.ing.geologije Dr.sc. Slobodan Miko, dipl.ing.geologije
SADRŽAJ STUDIJE A.) TEKSTUALNI DIO 1.UVOD HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT 2.ZEMLJOPISNI PREGLED 3.PREGLED DOSADAŠNJIH GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I RUDARSKE AKTIVNOSTI 4.GEOLOŠKA GRAĐA PODRUČJA 5.PREGLED MINERALNIH SIROVINA 5.1. Klasifikacija mineralnih sirovina, definicije i terminološka pojašnjenja 5.2. Metalne sirovine 5.3. Nemetalne sirovine 5.4. Energetske sirovine 5.5. Pregled mineralnih sirovina po općinama 5.6. Potencijalnost mineralnih sirovina po općinama
SADRŽAJ STUDIJE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT 6. MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE 6.1. Analiza prostorno planske dokumentacije Istarske županije u području istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina 6.2. Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji 6.3. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš 6.4. Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina 6.5. Preporuke EU o upravljanju eksploatacije mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na okoliš 6.6. Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja 6.7. Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja 6.8. Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika
SADRŽAJ STUDIJE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT 7. ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA 7.1. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama 7.2. Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji 7.3. Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima 7.4. Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina 7.5. Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije 7.6. Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls) 7.7. Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje)
SADRŽAJ STUDIJE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT 8. GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE 8.1. Geografski informacijski sistem (GIS) mineralnih sirovina 8.2. Ulazni podaci korišteni za digitalnu obradu i prikaz (ArcGIS projekt). 8.3. Slojevi geografskog informacijskog sustava 8.4. Izrada legende i simbola prema uputama za izradu KMS-a RH 8.5. Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina 8.6. Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima 9. LITERATURA
SADRŽAJ STUDIJE B.) DODACI HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Dodatak 1. Popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji Dodatak 2. Naknada za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina Dodatak 3. Evidencija odgovora na anketne upitnike za jls-e, Koncesionare i NVO-e u Istarskoj županiji Dodatak 4. Pojmovnik C.) KATASTARSKI LISTOVI ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
SADRŽAJ STUDIJE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT D.) GRAFIČKA DOKUMENTACIJA: 1. Geološka karta Istarske županije s pregledom mineralnih sirovina M 1:100 000...Prilog br. 1 2. Karta eksploatacijskih i istražnih prostora, te napuštenih ležišta mineralnih sirovina Istarske županije M 1:100 000...Prilog br. 2 3. Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Istarske županije M 1:100 000...Prilog br. 3 4. Potencijalna područja za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora M 1:100 000...Prilog br. 4
GEOLOŠKA GRAĐA HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Već i sama pučka podjela Istre na Bijelu, Sivu i Crvenu ukazuje na jasnu morfološku raznolikost i različite geološke specifičnosti područja. Bijela Istra predstavlja izdignuto, okršeno kamenito područje Učke i Ćićarije (sjevernasjeveroistočna Istra), građeno od okršenih krednih i paleogenskih vapnenaca. Siva Istra je središnje područje Istre koje predstavlja depresiju zapunjenu flišnim materijalom Crvena Istra predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje velikoj količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađen od jurskih i krednih karbonatnih stijena.
GEOLOŠKA GRAĐA-MINERALNE SIROVINE Pregledna geološka (litostratigrafska) karta Istarske županije M 1:100.000
MINERALNE SIROVINE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT VRSTE MINERALNIH SIROVINA U IZDVOJENIM LITOSTRATIGRAFSKIM JEDINICAMA Mezozoik - Jura U ovim naslagama su ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, te boksita. Mezozoik - Donja Kreda U donjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, sirovine za cementnu industriju, te kvarcni pijesci. Mezozoik - Gornja Kreda U gornjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, karbonatnih sirovina za industrijsku preradu, sirovina za cementnu industriju, te ugljena. Kenozoik Za paleogen su vezana ležišta tehničko-građevnog kamena, te sirovine za cementnu. industriju. Kvartar U holocenu se javljaju ležišta opekarske gline, te sirovine za cementnu industriju.
MINERALNE SIROVINE Boksit HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT OPIS VRSTA SIROVINE LEŽIŠTE/POJAVA OPĆINA/GRAD BX-RVN-78 Boksit Bralići (L) Vrsar BX-RVN-11 Boksit Brtonigla I (L) Brtonigla BX-RJK-2 Boksit Duga Luka (G) Labin BX-PUL-1 Boksit Glavica (L) Marčana BX-RVN-77 Boksit Gradina (L) Vrsar BX-68 Boksit Karojba I (L) Karojba BX-RVN-76 Boksit Kloštar (L) Vrsar BX-RVN-75 Boksit Minjera (L) Buzet BX-RVN-3 Boksit Rovinj (L) Rovinj BX-24 Boksit Šisan-I (P) Ližnjan BX-RVN-79 Boksit Sv. Andrija (L) Vrsar BX-16 Boksit Zrenj I (P) Oprtalj BX-17 Boksit Zrenj II (P) Oprtalj
MINERALNE SIROVINE - AGK - 16 eksploatacijskih polja, 3 istražna prostora OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD AG-RVN-44 Arhitektonsko-građevni kamen Argila (L) Buje AG-RVN-40 Arhitektonsko-građevni kamen Bakši (L) Pazin AG-RVN-25 Arhitektonsko-građevni kamen Bale (L) Bale AG-RVN-58 Arhitektonsko-građevni kamen Bazgalji (L) Gračišće AG-RVN-39 Arhitektonsko-građevni kamen Brajkovići (L) Pazin AG-RVN-12 Arhitektonsko-građevni kamen Bralići (L) Vrsar AG-RVN-47 Arhitektonsko-građevni kamen Buršići (L) Gračišće AG-RVN-24 Arhitektonsko-građevni kamen Čabrunići (L) Bale AG-RVN-27 Arhitektonsko-građevni kamen Fantazija (L) Rovinj AG-RVN-59 Arhitektonsko-građevni kamen Finida (Limski kanal) (L) Gračišće AG-RVN-8 Arhitektonsko-građevni kamen Funtana (L) Funtana AG-RVN-32 Arhitektonsko-građevni kamen Gadare v(l) Buje AG-RVN-10 Arhitektonsko-građevni kamen Gradina I (L) Vrsar AG-RVN-57 Arhitektonsko-građevni kamen Gradina II (L) Vrsar AG-RVN-1 Arhitektonsko-građevni kamen Grožnjan-Kornerija (L) Buje AG-RJK-2 Arhitektonsko-građevni kamen Hrboki (L) Barban AG-RJK-4 Arhitektonsko-građevni kamen Istranka (L) Lupoglav AG-RVN-35 Arhitektonsko-građevni kamen Kanegra (L) Buje AG-RVN-20 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Dvigrad (L) Kanfanar AG-RVN-21 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Jug (L) Kanfanar AG-RVN-18 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Sjever (L) Kanfanar AG-RVN-11 Arhitektonsko-građevni kamen Kirmenjak-Jug (L) Poreč AG-RVN-7 Arhitektonsko-građevni kamen Kirmenjak-Sjever (L) Poreč AG-RVN-14 Arhitektonsko-građevni kamen Kloštar (L) Vrsar AG-RVN-34 Arhitektonsko-građevni kamen Kremenje (L) Buje AG-RVN-5 Arhitektonsko-građevni kamen Lucija I (L) Oprtalj AG-RVN-3 Arhitektonsko-građevni kamen Lucija II (L) Oprtalj AG-RJK-3 Arhitektonsko-građevni kamen Lupoglav (L) Lupoglav AG-PUL-3 Arhitektonsko-građevni kamen Marčana I(L) Marčana AG-RVN-33 Arhitektonsko-građevni kamen Marušići(L) Grožnjan AG-RVN-56 Arhitektonsko-građevni kamen Matiki (Žminj) (L) Žminj AG-RVN-22 Arhitektonsko-građevni kamen Mondolako(L) Rovinj AG-RVN-26 Arhitektonsko-građevni kamen Negrin(L) Vodnjan AG-RJK-1 Arhitektonsko-građevni kamen Planik (L) Lanišće AG-RVN-55 Arhitektonsko-građevni kamen Ponte Bracano (L) Oprtalj AG-PUL-15 Arhitektonsko-građevni kamen Premantura-Runke (L) Medulin AG-PUL-1 Arhitektonsko-građevni kamen Prodol (L) Marčana AG-RVN-16 Arhitektonsko-građevni kamen Selina IV (L) Kanfanar AG-RVN-38 Arhitektonsko-građevni kamen Sorbar (L) Buje AG-RVN-60 Arhitektonsko-građevni kamen Sv. Stjepan (L) Oprtalj AG-RVN-13 Arhitektonsko-građevni kamen Tri Jezerca (L) Sv.Lovreč AG-RVN-51 Arhitektonsko-građevni kamen Ukotići (L) Pazin AG-RVN-2 Arhitektonsko-građevni kamen Uvala Soline (L) Rovinj AG-PUL-11 Arhitektonsko-građevni kamen Uvala Soline (L) Medulin AG-RVN-4 Arhitektonsko-građevni kamen Valalta (L) Rovinj AG-PUL-14 Arhitektonsko-građevni kamen Valkane (L) Pula AG-RVN-9 Arhitektonsko-građevni kamen Valkarin (L) Poreč AG-PUL-6 Arhitektonsko-građevni kamen Valtura (L) Ližnjan AG-RVN-54 Arhitektonsko-građevni kamen Veštar (L) Rovinj AG-PUL-8 Arhitektonsko-građevni kamen Vinkuran (L) Medulin AG-RVN-52 Arhitektonsko-građevni kamen Vošteni jug (L) Sv.Lovreč AG-RVN-53 Arhitektonsko-građevni kamen Vošteni sjever (L) Sv.Lovreč AG-RVN-6 Arhitektonsko-građevni kamen Vrsar (L) Vrsar AG-RVN-28 Arhitektonsko-građevni kamen Zeleni Jadran (L) Tar-Vabriga
OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA TK-RVN-9 Tehničko-građevni kamen Antenal (L) Novigrad TK-RVN-27 Tehničko-građevni kamen Baladinov brig (L) Žminj TK-RJK-10 Tehničko-građevni kamen Brgud (L) Kršan TK-RVN-43 Tehničko-građevni kamen Bronza (L) Fažana TK-RJK-9 Tehničko-građevni kamen Bršica (L) Raša TK-RVN-45 Tehničko-građevni kamen Cikavac (L) Svetvinčenat TK-RVN-2 Tehničko-građevni kamen Crni Grad (L) Umag TK-RJK-8 Tehničko-građevni kamen Donišnica (L) Raša TK-5 Tehničko-građevni kamen Dračevica (Finida-Lim) (P) Rovinj TK-RVN-35 Tehničko-građevni kamen Gočan (L) Barban TK-RVN-23 Tehničko-građevni kamen Goda (L) Sveti Lovreč TK-RVN-19 Tehničko-građevni kamen Golušica (L) Gradišće TK-RJK-7 Tehničko-građevni kamen Gradišće (L) Žminj TK-RVN-46 Tehničko-građevni kamen Gradišće-1 (L) Žminj TK-RVN-36 Tehničko-građevni kamen Gravanaća (L) Svetvinčenat TK-RVN-39 Tehničko-građevni kamen Gromače (L) Bale TK-RVN-15 Tehničko-građevni kamen Grota (L) Poreč TK-RVN-48 Tehničko-građevni kamen Gusta Vala (L) Svetvinčenat TK-CRS-6 Tehničko-građevni kamen Kalavojna (L) Marčana TK-RVN-4 Tehničko-građevni kamen Kaldanija (L) Buje TK-PUL-2 Tehničko-građevni kamen Kamarsan (L) Vodnjan TK-CRS-4 Tehničko-građevni kamen Kamenjak (L) Marčana TK-RVN-1 Tehničko-građevni kamen Kanegra (L) Buje TK-RVN-42 Tehničko-građevni kamen Kapeloto (L) Vodnjan TK-RVN-6 Tehničko-građevni kamen Kave (L) Grožnjan TK-RVN-41 Tehničko-građevni kamen Kontrada (L) Vodnjan TK-RVN-20 Tehničko-građevni kamen Korona (L) Tinjan TK-RVN-17 Tehničko-građevni kamen Krase (L) Gračišće TK-RVN-21 Tehničko-građevni kamen Križarovica (L) Gračišće TK-RJK-1 Tehničko-građevni kamen Kuk Čiritež (L) Buzet TK-RVN-18 Tehničko-građevni kamen Lakovići v Sveti Lovreč TK-RVN-40 Tehničko-građevni kamen Madona piccola (L) Bale TK-RJK-11 Tehničko-građevni kamen Martinjak (L) Lanišće TK-RVN-47 Tehničko-građevni kamen Mečari (L) Pazin TK-PUL-3 Tehničko-građevni kamen Monte (L) Vodnjan TK-RVN-32 Tehničko-građevni kamen Monte Pozzo (L) Rovinj TK-PUL-1 Tehničko-građevni kamen Nova Lokva (L) Vodnjan TK-RVN-3 Tehničko-građevni kamen Plovanija (L) Buje TK-RVN-13 Tehničko-građevni kamen Podberam (L) Pazin TK-CRS-2 Tehničko-građevni kamen Podrola (L) Marčana TK-PUL-4 Tehničko-građevni kamen Proština (L) Vodnjan TK-PUL-5 Tehničko-građevni kamen Proština II (L) Svetvinčenat TK-PUL-12 Tehničko-građevni kamen Rt Guc (L) Pula TK-RVN-33 Tehničko-građevni kamen Rupa (L) Svetvinčenat TK-RVN-22 Tehničko-građevni kamen Sablica (L) Žminj TK-RVN-34 Tehničko-građevni kamen Sandarovo (L) Kanfanar TK-CRS-5 Tehničko-građevni kamen Sinjak (L) Marčana TK-RVN-30 Tehničko-građevni kamen Sošići (L) Kanfanar TK-RVN-7 Tehničko-građevni kamen Sveti Ivan Praščari (L) Buzet TK-RVN-37 Tehničko-građevni kamen Španidiga (L) Rovinj TK-RVN-38 Tehničko-građevni kamen Španidigo (L) Rovinj TK-RJK-5 Tehničko-građevni kamen Šumber (L) Sveta Nedelja TK-RJK-6 Tehničko-građevni kamen Šumber II (L) Sveta Nedelja TK-RJK-4 Tehničko-građevni kamen Šušnjevica (L) Kršan TK-PUL-6 Tehničko-građevni kamen Tambura (L) Fažana TK-RVN-11 Tehničko-građevni kamen Tarska uvala (L) Poreč TK-RVN-28 Tehničko-građevni kamen Tomišići (L) Žminj TK-RVN-29 Tehničko-građevni kamen Tomišići II (L) Žminj TK-PUL-13 Tehničko-građevni kamen Valmarin (L) Pula TK-PUL-9 Tehničko-građevni kamen Valtura (L) Pula, Ližnjan TK-PUL-7 Tehničko-građevni kamen Vidrian (L) Pula TK-PUL-8 Tehničko-građevni kamen Vidrijan (L) Pula TK-RVN-5 Tehničko-građevni kamen Vilanija (L) Umag TK-RVN-44 Tehničko-građevni kamen Vošteni (L) Sveti Lovreč TK-RJK-2 Tehničko-građevni kamen Vranja (L) Lupoglav TK-RVN-14 Tehničko-građevni kamen Vrh (L) Višnjan TK-RVN-16 Tehničko-građevni kamen Vršine (L) Poreč TK-RVN-26 Tehničko-građevni kamen Žagrići (L) Žminj TK-RVN-24 Tehničko-građevni kamen Žminj (L) Žminj TK-RVN-25 Tehničko-građevni kamen Žminj I v Žminj MINERALNE SIROVINE - TGK 44 eksploatacijskih polja,15 istražna prostora
MINERALNE SIROVINE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Opekarske, keramičke i vatrostalne gline OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD OS-RVN-3 Opekarska sirovina Beram (L) Pazin OS-RJK- 2 Opekarska sirovina Borut (L) Cerovlje VG-36 Keramičke i vatrostalne glina Campo Longo (P) Rovinj OS-RJK- 3 Opekarska sirovina Cerovlje (L) Cerovlje VG-33 Keramičke i vatrostalne glina Marinčići (P) Brtonigla VG-30 Keramičke i vatrostalne glina Monte-sv-1 (P) Umag VG-29 Keramičke i vatrostalne glina Monte-sv-2 (P) Umag VG-31 Keramičke i vatrostalne glina Monte-sv-3 (P) Umag VG-34 Keramičke i vatrostalne glina Nova Vas (P) Brtonigla OS-2 Opekarska sirovina Novaki pazinski (P) Cerovlje VG-PUL-1 Keramičke i vatrostalne glina Padulj (L) Pula VG-PUL-4 Keramičke i vatrostalne glina Pomer (L) Pula OS-RJK- 4 Opekarska sirovina Rakov Potok (L) Cerovlje OS-RJK- 1 Opekarska sirovina Roč (L) Buzet VG-35 Keramičke i vatrostalne glina Sjenokoša (P) Rovinj VG-PUL-2 Keramičke i vatrostalne glina Šikići (L) Pula VG-37 Keramičke i vatrostalne glina Turnina (P) Rovinj OS-RJK- 5 Opekarska sirovina Vale Novaki (L) Cerovlje OS-RJK- 6 Opekarska sirovina Vale-Novaki II (L) Cerovlje VG-32 Keramičke i vatrostalne glina Valica (sv-4) (P) Umag Karbonatna sirovina za ind.sirovinu OPIS VRSTA SIROVINE LEŽIŠTE/POJAVA OPĆINA/GRAD KS-PUL-1 CS-1 KS-RJK-2 KS- PUL-2 Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu Marčana I (L) Marlera (L) Most raša (L) Pećine (L) Marčana Ližnjan Raša Medulin
Kremeni pijesci HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA KP-RVN-4 Kvarcni pijesak Bokordići (L) Svetvinčenat KP-4 Kvarcni pijesak Bokordići (P) Svetvinčenat KP-RVN-2 Kvarcni pijesak Butkovići (L) Svetvinčenat KP-2 Kvarcni pijesak Butkovići (P) Svetvinčenat KP-PUL-16 Kvarcni pijesak Divsici (L) Marčana KP-7 Kvarcni pijesak Duga Stancija (P) Pula KP-RVN-7 Kvarcni pijesak Foli (L) Svetvinčenat KP-RVN-1 Kvarcni pijesak Gilešići (L) Svetvinčenat KP-3 Kvarcni pijesak Gilešići (P) Svetvinčenat KP-33 Kvarcni pijesak Gljušćići-1 (P) Sveti Petar u Šumi KP-34 Kvarcni pijesak Gljušćići-2 (P) Sveti Petar u Šumi KP-35 Kvarcni pijesak Gljušćići-3 (P) Sveti Petar u Šumi KP-PUL-6 Kvarcni pijesak Kontrada (L) Marčana KP-9 Kvarcni pijesak Kontrada (P) Marčana KP-PUL-7 Kvarcni pijesak Loborika-I (L) Marčana KP-10 Kvarcni pijesak Loborika-I (P) Marčana KP-PUL-8 Kvarcni pijesak Loborika-II (L) Marčana KP-11 Kvarcni pijesak Loborika-II (P) Marčana KP-12 Kvarcni pijesak Loborika-III (P) Marčana KP-13 Kvarcni pijesak Loborika-IV (P) Marčana KP-14 Kvarcni pijesak Loborika-V (P) Marčana KP-44 Kvarcni pijesak Martinčići-1 (P) Grožnjan KP-45 Kvarcni pijesak Martinčići-2 (P) Grožnjan KP-46 Kvarcni pijesak Martinčići-3 (P) Grožnjan KP-47 Kvarcni pijesak Martinčići-4 (P) Grožnjan KP-48 Kvarcni pijesak Martinčići-5 (P) Grožnjan KP-2 Kvarcni pijesak Monte Serpo (P) Pula KP-PUL-18 Kvarcni pijesak Pinezići (L) Vodnjan KP-RVN-5 Kvarcni pijesak Pustijanci (L) Svetvinčenat KP-5 Kvarcni pijesak Pustijanci (P) Svetvinčenat KP-RVN-3 Kvarcni pijesak Režanci (L) Svetvinčenat KP-PUL-10 Kvarcni pijesak Šaulaga-I (L) Vodnjan KP-24 Kvarcni pijesak Šaulaga-I (P) Vodnjan KP-PUL-11 Kvarcni pijesak Šaulaga-II (L) Vodnjan KP-25 Kvarcni pijesak Šaulaga-II (P) Vodnjan KP-26 Kvarcni pijesak Šaulaga-III (P) Vodnjan KP-27 Kvarcni pijesak Šaulaga-IV (P) Vodnjan KP-32 Kvarcni pijesak Šaulaga-IX (P) Vodnjan KP-28 Kvarcni pijesak Šaulaga-V (P) Vodnjan KP-29 Kvarcni pijesak Šaulaga-VI (P) Vodnjan KP-30 Kvarcni pijesak Šaulaga-VII (P) Vodnjan KP-31 Kvarcni pijesak Šaulaga-VIII (P) Vodnjan KP-33 Kvarcni pijesak Šaulaga-X (P) Vodnjan KP-34 Kvarcni pijesak Šaulaga-XI (P) Vodnjan KP-35 Kvarcni pijesak Šaulaga-XII (P) Vodnjan KP-36 Kvarcni pijesak Šaulaga-XIII (P) Vodnjan KP-PUL-2 Kvarcni pijesak Sijana-I (L) Pula KP-PUL-3 Kvarcni pijesak Sijana-II (L) Pula KP-PUL-5 Kvarcni pijesak Stancija Piliceti (L) Marčana KP-8 Kvarcni pijesak Stancija Piliceti (P) Marčana KP-16 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-I (P) Marčana KP-17 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-II (P) Marčana KP-18 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-III (P) Vodnjan KP-19 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-IV (P) Vodnjan MINERALNE SIROVINE
MINERALNE SIROVINE HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Sirovine za proizvodnju cementa OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA VG-PUL-3 Keramičke i vatrostalne glina Bonasa (L) Medulin CS-CRS-2 Sirovina za proizvodnju cementa Koromačno (L) Raša CS-RVN-2 Sirovina za proizvodnju cementa Kravlji rt (L) Umag CS-PUL-3 Sirovina za proizvodnju cementa Max (L) Pula CS-RVN-1 Sirovina za proizvodnju cementa Savudrija (L) Umag AG-PUL-14 Arhitektonsko-građevni kamen Valkane (L) Medulin
MINERALNE SIROVINE energetske mineralne sirovine Ugljen OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA UG-001 Kameni ugljen Podpićan (L) Kršan UG-003 Kameni ugljen Strmac (L) Sveta Nedjelja UG-002 Kameni ugljen Ripenda Labin UG-004 Kameni ugljen Podlabin (L) Labin UG-005 Kameni ugljen Labin (L) Labin UG-006 Kameni ugljen Raša (L) Raša UG-CRS-1 Kameni ugljen Koromačno Raša Bituminozne stijene OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA BS-CRS-1 Bituminozne stijene Krnica (P) Marčana BS-RJK-1 Bituminozne stijene Rebići (P) Barban BS-RVN-1 Bituminozne stijene Trli (L) Barban Geotermalni izvori OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA GE-ROV-1 Geotermalni izvori Istarske toplice (L) Oprtalj Uran OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD MR-1 Radioaktivne sirovine (uran u vodi) Istarske toplice (P) Oprtalj MR-11 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Kanfanar (P) Kanfanar MR-2 Radioaktivne sirovine (uran u boksitu) Minjera (P) Buzet MR-6 Radioaktivne sirovine (uran u boksitu) Rovinj I (P) Rovinj MR-15 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Tri jezerca (P) Sv.Lovreč MR-10 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Valkarin (P) Poreč
MINERALNE SIROVINE energetske mineralne sirovine Jadranski bazen je podijeljen u nekoliko depresija koje su se oblikovale u miocenu i pliocenu. Eksploatacijsko polje ugljikovodika Sjeverni jadran nalazi se na području Epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. Radi se o postojećem eksploatacijom polju na kojem se već dugi niz godina obavlja eksploatacija prirodnog plina i njegov transport do kopna. Proizvodnjom i transportom prirodnog plina rukovodi INAgip d.o.o., tvrtka u zajedničkom vlasništvu hrvatske naftne tvrtke INA-e d.d. i talijanske naftne tvrtke ENI S. p.a. Trenutno na području eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran ima 11 platformi koje su međusobno povezane spojnim podmorskim plinovodima. Jedan od njih je plinovod do istarskog kopna. Jedanaest postojećih platformi služe za eksploataciju prirodnog plina iz tri veća ležišta plina: Ivana, Ika i Ida Pregledna karta na kojoj se vidi položaj eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran u odnosu na druga ležišta ugljikovodika
MINERALNE SIROVINE
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE Analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske županije u području istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina Županijska razvojna strategiija Istarske županije za razdoblje 2011-2013 dane su strateške vizije i ciljevi razvoja rudarske djelatnosti, te prostorno planiranje gospodarenja mineralnim sirovinama u Istarskoj županiji Utvrđene rezerve arhitektonsko-građevnog kamena Istri omogućuju daleko veću proizvodnju od postojeće, odnosno proizvodnja u Istri je mala obzirom na njene prirodne resurse (rezerve arhitektonsko-građevnog kamena u županiji ~10 000 000 m 3, proizvodnja u županiji ~41 000 m 3 u 2011.god., Ministarstvo gospodarstva, Sektor za rudarstvo, 2012. godina). Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji Županija Broj E. P. u Županiji Postotak u odnosu na broj E. P. u Hrvatskoj Bjelovarsko-bilogorska 17 2,80 Brodsko-posavska 7 1,15 Dubrovačko-neretvanska 20 3,299 Grad Zagreb 10 1,64 Istarska 69 11,35 Karlovačka 35 5,76 Koprivničko-križevačka 27 4,44 Krapinsko-zagorska 14 2,30 Ličko-senjska 29 4,77 Međimurska 13 2,14 Osječko-baranjska 9 1,48 Požeško-slavonska 15 2,47 Primorsko-goranska 34 5,59 Sisačko-moslavačka 20 3,29 Splitsko-dalmatinska 90 14,80 Šibensko-kninska 41 6,74 Varaždinska 29 4,77 Virovitičko-podravska 18 2,96 Vukovarsko-srijemska 7 1,15 Zadarska 69 11,35 Zagrebačka 35 5,76
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE m3 100000 90000 80000 70000 60000 50000 40000 30000 20000 10000 0 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Godine AG-kamen RH Proizv edeno AG-kamen Županija Proizv edeno Proizvodnja arhitektonsko građevnog kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo. 18000000 m3 16000000 14000000 12000000 10000000 8000000 6000000 4000000 2000000 0 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Godine TG-kamen Proizv edeno TG-kamen Županija Proizv edeno Proizvodnja TG kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš Stručni okviri za studiju utjecaja na okoliš (Preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008.) Mjere zaštite i plan praćenja stanja okoliša Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina Preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na okoliš Preporuke za provođenje politike k ostvarenju i primjeni Održivog gospodarenja kamenim agregatima i Održive mješovite opskrbe na nacionalnoj (državnoj) i međunarodnoj razini temelje se na preporukama Europske Unije. (SARMA Project) Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja 2005 Razdvajanje upotrebe resursa od ekonomskog rasta Razdvajanje upotrebe resursa od utjecaja na okoliš Ekonomska aktivnost (GDP) Upotreba resursa Utjecaj na okoliš 2030
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja Vrsta mineralne sirovine Odobrenje za istraživanje i eksploataciju Odobrenje za proširenje eksploatacijskog polja Arhitektonsko-građevni kamen DA DA Tehnički-građevni kamen NE* ) NE** ) Građevni pijesak i šljunak NE - Karb. sir. za ind. preradu NE NE Sir. za proiz. cementa DA (za specijalne cemente) NE Boksit DA DA Kremeni pijesak DA - Ciglarska glina DA - Keramičke i vatrostalne gline DA - Ugljen DA - * ) osim za istražni prostor u postupku ishođenja ** ) osim za proširenja eksploatacijskih polja u postupku ishođenja dok je za potrebe održivog gospodarenja kamenim agregatima nužna izrada multikriterijskih analiza koje bi uključivale prirodne varijable (geološka potencijalnost prostora), društvene varijable (gustoća stanovnika) te ekonomske varijable (mogućnost izvoza agregata u susjedne zemlje). Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Tako je u razdoblju do 2010. predviđena godišnja stopa rasta domaćeg proizvoda od 3,9 % godišnje. U razdoblju od 2010. do 2015. godine predviđa se dodatni porast, od 4,8 % godišnje. Nakon 2015. godine očekuje se prosječna stopa rasta domaćeg u idućih 30 godina proizvoda oko 4 % godišnje Aktualno stanje u graditeljstvu RH 60,000 50,000 40,000 30,000 20,000 10,000 0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2013. 2016. 2019. Projekcije izgradnje stanova RH (Erste banka), 2010, predviđanja vraćanja na stanje 2008 predviđa se tek 2017.(broj stanova)
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji 25.000.000 200 180 20.000.000 160 140 15.000.000 120 100 10.000.000 80 60 5.000.000 40 20 0 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 0 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Prikazana dobit od rudarstva na području IŽ od 2007. do 2011. (podaci HGK, FINA). Ukupni broj zaposlenih u rudarstvu na području IŽ od 2007. do 2011. (podaci HGK, FINA)
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima Koristi za društvo odnosno doprinos prihodu državnog proračuna Republike Hrvatske eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se podijeliti na: - neposredne - posredne Prikaz odnosa proizvodnje agregata u Europi po glavi stanovnika i BDP (GDP u 000 eura) 2010 Europe svaka točka predstavlja nacionalne proivodnje u tonama (tonnes/capita ) i BDP o stanovniku (GDP/capita) (izvor: UEPG, 2012) Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine) i istraživanja na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, mogu se izdvojiti slijedeće grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću: 1.Metalne mineralne sirovine: 1.boksit (aluminijeva ruda) 2.Nemetalne mineralne sirovine: 1.tehničko-građevni kamen 2.arhitektonsko-građevni kamen 3.sirovina za proizvodnju cementa 4.karbonatna sirovina za industrijsku preradbu 5.opekarska sirovina 6.keramičke i vatrostalne gline 7.kremeni pijesak 8.građevni pijesak i šljunak 3.Energetske mineralne sirovine: 1.ugljen
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije Konačne karte potencijalnosti i ograničene potencijalnosti mineralnih sirovina prikazuje prostiranje pojedinih sirovina gdje su od prirodnog prostiranja neke sirovine izuzeti zaštitni pojasevi. Iz tih razloga napravljene su karte zabrana eksploatacije mineralnih sirovina u nultom stanju te sa udaljenostima od 200 m ili od 500 m od građevinskih područja (naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene Karte zabrana eksploatacije uključuju: 1.pojaseve uz cestovnu infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pojasom cesta, koji je definiran člankom 55. Zakona o cestama (NN, 84/11). (širina zaštitnog pojasa sa svake strane autoceste i brze ceste 40m, državne ceste 25m, županijske 15m i lokalne ceste 10m). 2.pojaseve uz željezničku infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pružnim pojasom željezničkih pruga, koji je definiran člankom 4 Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (NN, 40/07, 120/08, 61/11), te iznosi 100m s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka.) 3.vizualnu zaklonjenost kopova (nova eksploatacijska polja određivat će se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama uz uvjet izrade studije krajobrazne analize 4.minimalne udaljenosti od građevnih područja (naselja) i građevnih područja izvan naselja eksploataciju treba dopustiti na najmanjim udaljenostima od 500 m ili 200 m glede postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja (naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene. 4.minimalne udaljenosti od 500 m ili 200 m od naselja preuzetih iz Digitalnog atlasa Republike Hrvatske 1:100000; GisData Effective Solutions; 2006; (jer u prostornom planu Istarske županije naselja te područja za razvoj naselja manje od 25 ha su prikazana jedinstvenom oznakom) 5.zaštićene dijelove prirode i okoliša (nacionalni parkovi, park prirode, park šume, posebni rezervati, spomenik parkovne arhitekture, spomenik prirode, strogi rezervat i zaštićeni krajolik kako je to definirano Zakonom o zaštiti prirode, NN 70/05, 139/08, 57/11; i Zakonom o zaštiti okoliša NN 110/07. 6.posebno zaštićene speleološke objekte: spomenici prirode, kako dio CRO-NEN ekološke mreže, odnosno u postupku zaštite kao dio europske NATURA 2000 mreže, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, NN 70/05, te Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). širina zaštićenog pojasa oko speleoloških objekata iznosi 100m) 7.zaštićeno obalnom području (ZOP-u), prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 1000 m od obalne linije prema kopnu, te 300 m od obalne linije prema moru, zbog posebnih graditeljskih ili tradicijskih uvjeta može se dopustiti kontrolirana eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena zone sanitarne zaštite izvorišnih voda (I. II.), sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11) i Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN, 61/11), dok je u III. zoni potrebno obaviti mikrozoniranje kako bi se dokazalo da li tretirani prostor stvarno pripada IV. zoni, te nije uvršten u zaštitne pojaseve
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Karta zabrana eksploatacije Istarske županije u nultom stanju
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Karta nulte ili osnovne geološke potencijalnosti Istarske županije (M 1:100 000; grafički prilog br.3)
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA 2741,03 km 2 tzv. nulte ili geološke potencijalnosti Nakon primjene svih zabrana u prostoru prostor kojeg se može smatrati potencijalnim za istraživanje i eventualnu eksploataciju mineralnih sirovina iznosi : 1065,39 km 2 ili 37,8 % prostora županije. (5OOm) 1503,70 km 2 ili 53,4 % prostora županije (200m) Najveći udio ograničene geološke potencijalnosti tehničkograđevni kamen (451,77 km 2 ), zatim arhitektonsko-građevni kamen (247,15 km 2 ), sirovina za proizvodnju cementa (228,92 km 2 ), opekarske gline (43,56 km 2 ), keramičke i vatrostalne gline (38,48 km 2 ), kremeni pijesci (24,1 km 2 ), karbonatna sirovina za industrijsku preradbu (12,88 km 2 ), građevni pijesak i šljunak (9,30 km 2 ), ugljen (6,26 km 2 ), te boksit (2,45 km 2 ). Karta potencijalnih prostora za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora Istarske županije (M 1:100 000; grafički prilog br.4)
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Metalne mineralne sirovine Potencijalnost metalnih sirovina Od metala na području Istarske županije postoje pojave i ležišta boksita, koja su većinom iscrpljena, te skupine manjih boksitnih ležišta koja imaju vrlo malu geološku potencijalnost zbog smještaja u naseljenim područjima. Željezne rude, rijetki minerali i elementi različitog porijekla koji se javljaju u Istarskoj županiji vezane su ležišta boksita, te je jedino značajnije ležište željezne rude Kavran. Sveukupne rezerve gornjojurskih boksitnih ležišta procjenjuju se na više od 5 000 000 t Važno je naglasiti i potencijal ležišta Glavica gdje je već ranije vršena eksploatacija, te se procjenjuje da je na ovoj lokaciji preostalo oko 10 000 000 t mješavine boksitne rudače sa terra rossom i humusom. Nemetalne mineralne sirovine Potencijalnost tehničko-građevnog kamena (TGK) Zaključno, eksploatacija tehničko-građevnog kamena, te njegova upotreba u županiji je snažno razvijena zbog konstantnog rasta potražnje za kamenim agregatima u županiji ili iz susjednih zemalja (Italija).
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Potencijalnost arhitektonsko-građevnog kamena (AGK) Površina nulte geološke potencijalnosti koju zauzima arhitektonsko-građevni kamen na području Istarske županije iznosi 715,15 km 2 ili 25,4% županije. U tablici 7.16. prikazane su površine ograničene geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni kamen po općinama i gradovima sa minimalnim udaljenostima od 200 m od građevinskih područja (naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, što povećava potencijalnu površinu za istraživanje i eksploataciju ove mineralne sirovine za više od 100 km 2 Dodatna valorizacija geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni kamen se može dopustiti zbog minimalnog utjecaja na okoliš koji nastaje eksploatacijom. Važno je naglasiti i mogućnosti podzemne eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, što je već postala i praksa u Istarskoj županiji. Promišljajući o ovakom načinu eksploatacije prostorni planeri bi trebali gospodarenje prostorom gledati višedimenzionalno (3D), te ne ograničavati mogućnost ovakve eksploatacije, ako je u konfliktu sa drugim korisnicima prostora.
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Potencijalnost sirovina za proizvodnju cementa Veliki dio Istarske županije, poglavito središnji i sjeveroistočni, pokriven je naslagama Eocenskih klastita i fliševa, koji su nosioci geološke potencijalnosti sirovina za proizvodnju cementa uz Prijelazne naslage, konglomerate i breče u jedinici Eocenski klastiti i fliševi te prapornih naslaga. Lapori su najzastupljeniji litotip u slijedu izdvojenih eocenskih klastita kako po debljini, tako i po učestalosti pojavljivanja sadrže između 23-77% CaCO 3, što je u granici cementnih modula bitnih za proizvodnju cementa. Potencijalnost opekarske sirovine Opekarske gline predstavljene su aluvijanim naslagama u dolini rijeke Mirne i dolinama većih potoka u području klastičnih naslaga Pazinskog paleogenskog bazena koje su ispunjene znatnim dijelom aluvijalnim nanosom. Taj se nanos sastoji najvećim dijelom od gline i ilovače sive i sivoplave boje. Mjestimično su ove naslage debele i do 10 m, te imaju i praktičnu primjenu u ciglarskoj industriji (ciglarstvu). Glina i ilovača nastale su trošenjem eocenskih lapora i nanošenjem mulja u doline Potencijalnost keramičke i vatrostalne gline Nositelj geološke potencijalnosti keramičkih i vatrostalnih glina u Istarskoj županiji su terra rosse ili crvenice koje prekrivaju u obliku tankog, ponegdje i debljeg rastresitog nesuvislog pokrivača dosta velika prostranstva u području Istre. Njena je debljina varijabilna i najvećim dijelom iznosi 0,5-1 m.
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Potencijalnost karbonatne sirovine za industrijsku preradbu Karbonatna sirovina za industrijsku preradbu najčešće se koristi za proizvodnju vapna. Osnova za vapnarsku industriju su vapnenci sa sadržajem CaCO 3 od 93-98 %. Ostale štetne komponente za proizvodnju dobrog živog vapna kreću se (u %): 0,3-2,5 MgO, 0,2-2,0 SiO 2, 0,1-0,45 Fe 2 O 3, 0,1-0,6 Al 2 O 3, 0,01-0,1 SO 3 i 0,05 P 2 O 5. Proces proizvodnje je jednostavan i ekološki prihvatljiv. Prženje vapnenca provodi se kod temperature između 925-1350 0 C, pri čemu se uz atmosferski pritisak ili pritisku bliskom atmosferskom uklanja CO 2 i dolazi do potpunog prijelaza u CaO. Iz jedne tone vapnenca proizvodi se u praksi 0,5 t vapna. Ako onečišćenja silicijem, aluminijem, željezom i magnezijem iznose do 4%, gašenjem živog vapna dobiva se vrlo izdašno, masno gašeno vapno. Na prostoru Istarske županije karbonatne sirovine za industrijsku preradu vezane su za karbonatne stijene (vapnence i dolomite) međutim u njega ipak ne ulaze one stijene koje povećavaju koncentraciju nečistoća poput (silicija, aluminija, željeza i magnezija). Karbonatna sirovina za industrijsku preradu odlikuje se najčešće izrazitom bjelinom i vrlo visokim udjelom CaCO 3, pa se koristi u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji. Za ovu namjenu postiže se znatno veća cijena na tržištu.
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Potencijalnost kremenih pijesaka Istraživanjem 1970-ih godina na odobrenim ekploatacijskim poljima Loborika Vodnjan i Foli Butkovići utvrđeno je 25 mil. tona bilančnih rezervi kremenoga pijeska dok potencijalne rezerve kremenoga pijeska u Istri prelaze 100 mil. tona. U razdoblju između 1997-2000. god. godišnje se u Istri eksploatiralo 40 000 tona kremenoga pijeska, što je činilo 1/3 eksploatacije u RH (Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH; 2006). S obzirom na potencijal, ovakva se proizvodnja mogla održavati još desetljećima. Separacijska preradba i oplemenjivanje na položaju Monte Šerpo kraj Pule odvijala se u više faza: usitnjavanje (drobljenje u primarnom i sekundarnom krugu), mljevenje i klasiranje u zatvorenom krugu (mokri postupak), odmuljivanje (hidrociloni), magnetska separacija (kružni separator visokoga magnetskog intenziteta), zatim flotacija, klasiranje, dehidracija i filtriranje, te sušenje i klasiranje u suhom postupku. Time se dobivala visokokvalitetna kremena frakcija veličine čestica do 300μ, sa sadržajem jalove komponente CaCO 3 od samo 0,3 do 1%, dok je sadržaj štetnoga Fe 2 O 3 sveden na manje od 0,015%. Proizvodi separacije Monte Šerpo do 1993. koristili su se u proizvodnji stakla, kristala, keramike i emajla, u kemijskoj industriji, industriji deterdženata, proizvodnji specijalnih guma, akumulatora i u elektronskoj industriji, industriji. pesticida i građevinskog. materijala. Kada je 1993. tvrtka Ytong Croatia d. d. Pula preuzela Mikrosil, nastavljena je samo proizvodnja sirovine za plinobeton uvođenjem pokretnoga postrojenja za preradbu tzv. skraćenim postupkom na lokaciji rudnika Pinezići, koji je zatvoren potkraj 2000. Time je u Istri prestala eksploatacija i preradba kremenoga pijeska.
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Potencijalnost građevnog pijeska i šljunka (gpiš) Naslage građevnog pijeska i šljunka rasprostranjene su u Čepičkom polju kao jezerski sedimenti. Ovi sedimenti su dosta debeli, a sastoje se od kvartarnih jezerskih pijesaka, glina i ilovače. Debljina ovih pijesaka i glina kreće se od 3 do 28 m, kako je to utvrđeno u bušotinama Energetske mineralne sirovine Potencijalnost ugljena Nedavno se počelo razmišljati o pridobivanju metana iz ugljena (Klanfar i dr., 2010). Potencijal metana u ugljenu do sada nije evaluiran u Hrvatskoj. Za nekoliko odabranih lokacija u Labinskom bazenu prikupljeni su podaci o sastavu ugljena te dubinama i debljinama slojeva i proslojaka. Geometrije ležišta ugljena nisu definirane te stoga nije bila moguća procjena ukupnog sadržaja metana. Napuštena i nesanirana ležišta mineralnih sirovina Za potrebe ovog dokumenta napravljena je evidencija lokacija napuštenih ležišta i dijelom i nesaniranih prostora na području Istarske županije, i to: gdje se u prošlosti izvodila eksploatacija a da nisu izdana rješenja o eksploatacijskom polju nelegalna eksploatacija, -unutar odobrenih eksploatacijskih polja i istražnih prostora, kojima su istekla rješenja ili nisu dugo aktivna, a ostala su nesanirana
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls) Rezultati ankete u vezi sa stavom lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirovina u susjedstvu sažeti su u tablici 7.39. Rezultati bi se mogli opisati kao očekivani, pogotovo u svjetlu prije prikazanih rezultata o ukupnim koristima i negativnim posljedicama eksploatacije mineralnih sirovina. Lokalno stanovništvo uglavnom ima, uz nekoliko iznimaka, negativan stav prema eksploataciji zbog njenog utjecaja na normalan život (buka, prašina, pojačan promet) te utjecaja na okoliš i krajobraz Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje) Obveza vođenja, sastavni dijelovi registra i evidencija Članak 145. Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu i registrima Članak 146. WEB SUSTAV MINERALNIH SIROVINA:
GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE Podaci se pohranjuju u geobazu ESRI Personal Geodatabase (mdb.), koja može sadržavati ESRI Personal Geodatabase Feature Dataset ESRI Personal Geodatabase Feature Dataset može sadržavati nekoliko različitih tipova podataka (poligon, linija, točka), koji se pohranjuje kao zasebna ESRI Personal Geodatabase Feature Class (poligon, linija, točka). shapefile, u kojem se nalaze svi slojevi GIS projekta u jednostavnom ESRI shapefile-u (shp.),
GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina
DODATAK 1.POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI Red. br. M.S. EP/IP NAZIV GOD. IZD. RJEŠENJA GRAD/ OPĆINA POVRŠINA EP/IP (ha) EKSPLOA- TACIJSKE REZERVE OVLAŠTENIK Br.IP Br.EP Koncesija POVRŠINA JLS (km 2 ) BROJ ST. 2011 SEKUNDAR. TGK u m 3 1 TGK EP Antenal 1979. Novigrad 30,43 356 993 m 3 ANTENAL d.o.o. Novigrad 1 D 26,81 4.328 2 TGK EP Vilanija 1997. Umag 51,00 2 173 095 m 3 ANTENAL d.o.o. Novigrad 1 D 83,53 13.594 2 530 088 m 3 2 1 TGK EP Križarovica 2004. Gračišće 16,80 5 143 700 m 3 CAVEA d.o.o. Gračišće 1 N 61,50 1.408 2 TGK EP Balandinov Brig 2006. Žminj 19,70 5 883 822 m 3 CAVEA d.o.o. Novigrad 1 N 71,00 3.470 11 027 522 m 3 2 1 TGK EP Mečari 1993. Pazin 0,39 m 3 FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin 1 N 134,87 8.630 2 TGK EP Sablica 2002. Žminj 1,60 347 200 m 3 FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin 1 N 71,00 3.470 347 200 m 3 2 1 TGK EP Nova lokva 2004. Vodnjan 17,00 3 967 707 m 3 GEOCOP d.o.o. Rovinj 1 N 105,60 6.144 2 TGK EP Španidigo 1997. Rovinj 3,00 763 954 m 3 GEOCOP d.o.o. Rovinj 1 D 77,89 14.367 4 731 661 m 3 2 1 TGK EP Kapeloto 2005. Vodnjan 17,40 3 784 180 m 3 KANINI d.o.o. Svetvinčenat 1 D 105,60 6.144 2 TGK EP Rupa 2002. Svetvinčenat 7,50 1 214 114 m 3 KANINI d.o.o. Svetvinčenat 1 D 80,43 2.183 4 998 294 m 3 2 1 TGK EP Kuk-Čiritež 1977. Buzet 18,75 2 240 900 m 3 Geoprojekt d.d. Opatija 1 D 168,76 6.105 2 TGK EP Sv.Ivan Praščari 1977. Buzet 11,72 1 405 000 m 3 Geoprojekt d.d. Opatija 1 D 168,76 6.105 3 645 900 m 3 2 1 TGK EP Bršica 2003. Raša 13,07 691 700 m 3 MAŠKUN d.o.o. Rakalj 1 N 79,02 3.197 2 TGK EP Podrola 1996. Marčana 20,69 2 302 694 m 3 MAŠKUN d.o.o. Rakalj 1 N 132,07 4.260 2 994 394 m 3 2 1 TGK EP Gradišće 1996. Žminj 8,40 1 815 874 m 3 Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić 1 D 71,00 3.470 2 TGK IP Gradišće-1 2009. Žminj 9,60 3 033 977 m 3 Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić 1 N 71,00 3.470 4 849 851 m 3 1 1
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA FIKSNI DIO NAKNADE Fiksni dio novčane naknade za površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih mineralnih sirovina i zauzetu površinu bušotinskih krugova eksploatacijskog polja energetskih mineralnih sirovina u cijelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze eksploatacijska polja. Fiksni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine iznosi: 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća od 20 ha, 1.000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina od 20 ha do 50 ha, 1.200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća od 50 ha VARIJABILNI DIO NAKNADE Eksploatacija mineralnih sirovina Varijabilni dio naknade, odnosno novčana naknada za otkopanu/pridobivenu količinu neenergetskih/ energetskih mineralnih sirovina utvrđena je u postotnom iznosu od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene mineralne sirovine ovisno o vrsti mineralne sirovine. (1) Varijabilni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine osim morske soli iznosi 5,0% od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine.
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA Naknada za ist raživanje mineralnih sirovina Mineralne sirovine 1. godina ist raživanja Naknada prema površini ist ražnog prost ora (kn/ha) za 2. godina ist raživanja 3. godina ist raživanja 4. godina ist raživanja 5. godina ist raživanja Raspodjela naknade (%) JLS jedinice lokalne samouprave JRS jedinice regionalne samouprave DP državni proračun RH Čvrste Tekuće Neenergetske Energetske Neenergetske Energetske morska voda A 600 800 1000 100 B* ) 600 800 1000 100 C, D 3000 4000 5000 5000 5000 100 100 E 3000 4000 5000 5000 5000 100 100 F G A - ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude B - mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i mineralne sirovine kovina* C, D - ugljikovodici E - mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe F - morska sol G - brom, jod, peloidi * ) za istraživanje i eksploataciju građ. pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru 100 - fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA Mineralne sirovine Površina EP, BRP 20 ha Naknada za koncesiju za eksploat aciju mineralnih sirovina Varijabilni Raspodjela varijabilnog Fiksni dio - kriteriji Raspodjela fiksnog dijela dio dijela Površina EP, BRP > 20 50 ha Površina EP, BRP > 50 ha JLS jedinice lokalne samouprave JRS jedinice regionalne samouprave DP državni proračun RH Udio od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene mineralne sirovine JLS jedinice lokalne samouprave JRS jedinice regionalne samouprave DP državni proračun RH kn/ha/god kn/ha/god kn/ha/god % % % % (100) % (50) % (20) % (30) Čvrste Tekuće Neenergetske Energetske Neenergetske Energetske morska voda A 800 1000 1200 100 5 2,5 1,0 1,5 B* ) 800 1000 1200 100 5 2,5 1,0 1,5 C 4000 5000 6000 100 100 5 2,5 1,0 1,5 D 4000 5000 6000 100 100 10 5,0 2,0 3,0 E 4000 5000 6000 100 100 3 1,5 0,6 0,9 F 3 1,5 0,6 0,9 G 5 2,5 1,0 1,5 A - ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude B - mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i mineralne sirovine kovina* C - ugljikovodici (na EP odobrenim do 31.12.2009.) D - ugljikovodici (na EP odobrenim poslije 31.12.2009.) E - mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe F - morska sol G - brom, jod, peloidi * ) za istraživanje i eksploataciju ležišta građevnog pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru 100 - fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske
DODATAK 3. EVIDENCIJA ODGOVORA NA ANKETNE UPITNIKE ZA JLS-e, KONECESIONARE I NVO-e U ISTARSKOJ ŽUPANIJI DODATAK 4. POJMOVNIK RB OPĆINE Anketni upitnik ispunjen Bale-Valle DA 28.11.12. Barban Očitovanje 21.11.12. Brtonigla-Verteneglio Očitovanje - 25.10.12. Cerovlje Očitovanje - 12.10.12. Fažana-Fasana DA 28.11.12. Funtana Očitovanje 28.11.12. Gračišće DA 29.11.12. Grožnjan-Grisignana NE Kanfanar DA 30.11.12. Karojba DA 21.11.12. Kaštelir-Labinci Castellier-Santa Domenica Očitovanje - 28.11.12. Kršan DA 25.10.12. Lanišće Očitovanje -15.10.12. Ližnjan-Lisignano DA 12.10.12. Lupoglav DA 29.11.12. Marčana DA 26.11.12. Medulin DA 29.11.12. Motovun-Montona DA 21.11.12. Oprtalj-Portole DA 29.11.12. Pićan DA 03.12.12. Raša DA 19.10.12. Sveta Nedelja DA 03.12.12. Sveti Lovreč DA 23.11.12. Sveti Petar u Šumi DA 22.11.12. Svetvinčenat DA 23.10.12. Tar-Vabriga DA 12.10.12. Tinjan Očitovanje - 04.12.12. Višnjan-Visignano NE Vižinada-Visinada Očitovanje - 28.11.12. Vrsar-Orsera DA 10.12.12. Žminj NE RB GRADOVI Anketni upitnik ispunjen 1. Buje-Buie DA 23.11.12. 2. Buzet DA 22.11.12. 3. Labin Očitovanje - 12.10.12. 4. Novigrad-Cittanova DA 12.11.12. 5. Pazin DA 30.10.12. 6. Poreč-Parenzo DA 22.10.12. 7. Pula DA 25.10.12. 8. Rovinj DA 30.11.12. 9. Umag DA 21.11.12. 10. Vodnjan DA 30.11.12. Napomena: CRVENA BOJA nije dostavljeno U Puli, 13.12.2012.
ZAKLJUČAK HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT U ovoj Studiji napravljena je analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske županije u području istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, kroz zakonodavni okvir, sa uvjetima razgraničenja prostora prema korištenju i namjeni, općim uvjetma i načinu eksploatacije mineralnih sirovina te kriterijima za određivanje lokacije za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) unutar prostora utvrđenih prostornim planom. Također posebno je analizirana Županijska razvojna strategija Istarske županije za razdoblje 2011-2013, te mineralne sirovine od posebnog značaja (arhitektonsko-građevni kamen) kao i sanacija i rekultivacija eksploatacijskog polja. Naglašeni su rijetki elementi i strateško važni elementi i gdje, za njih su potrebna nova geološka istraživanja. Naglašeno je poticanje pridobivanja završnih proizvoda sa dodatnom vrijednošću, te poticanje novijih tehnologija. Kroz niz tabličnih i grafičkih prikaza dani si podaci o proizvodnji i potražnji mineralnih sirovina (rezervi, izvozu, uvozu) u zadnjih 10 godina u Istarskoj županiji i u odnosu na RH. Posebno su naglašeni razni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš (negativni, pozitivni, prilikom otvaranja eksploatacijskih polja; zrak, flora i fauna okoliša, površinske i podzemne vode, itd.).
ZAKLJUČAK HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Zatim dane su preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008, te mjere zaštite i plan praćenja stanja okoliša, te problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina (kroz anketne upitnike te stavove ekoloških nevladinih udruga u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina). Zatim preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na okoliš te mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja (EU fond LIFE+, http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus2013/call/index.htm). Analizirana je strategija gospodarenja mineralnim sirovinama u kontekstu nove zakonske regulative te sadašnje ekonomske krize tj. aktualnog stanja u graditeljstvu RH i mogućnosti primjene mineralnih sirovina za različite industrije. Zatim društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji te razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima kao i smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina. Naglašena je važnost informatizacije monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje) kako bi se moglo racionalno upravljati mineralnim sirovinama i donositi pravilne mjere u sektoru mineralnih sirovina i rudarstva. Priložen je interaktivni GIS sustav koji može biti temelj za daljne korištenje i analizu podataka o mineralnim sirovinama.
Zahvala: Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije Ministarstvo gospodarstva RH Županijski ured za prostorno planiranje Istarske županije Lokalne uprave i samouprave Ekološke i nevladine organizacije Koncesionarima: Pazin Kamen (gdin. Ivan Cotman) Geo5 (gdin. Milan Mihovilović) Ceste Pula (gdin. Darko Pranjić) Hvala na pažnji!