TERITORIJALNA DISPERZIJA ISO 9000ff CERTIFIKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Transcript

1 Izvor: Kvaliteta, Vol. 1, Broj 4-5, Infomart, Zagreb, 2002, str TERITORIJALNA DISPERZIJA ISO 9000ff CERTIFIKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ TERRITORIAL DISPERSION ISO 9000ff CERTIFICATION IN CROATIA Miroslav Drljača Zračna luka Zagreb, Zagreb, Croatia m.drljaca@zagreb-airport.tel.hr UVOD: Do lipnja mjeseca godine evidencija certificiranih tvrtki prema nekoj od normi serije ISO 9000ff voďena je paralelno u dvije institucije. Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo vodio je "Registar HRN EN ISO 9000 potvrda u Hrvatskoj". Povremeno je izdavao poseban Bilten koji je, pored ostalih podataka iz područja sustava kvalitete, sadrţavao popis HRN EN ISO 9000 potvrda u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kvalitetu vodi "Popis ISO 900X certificiranih tvrtki u Hrvatskoj". Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo prestao je s voďenjem Registra zbog nemogućnosti odrţavanja vjerodostojnog registra izdanih ISO 9000 certifikata u Hrvatskoj, a koji bi sadrţavao sve relevantne i aţurne podatke o certificiranim tvrtkama, i što je veoma vaţno, o stanju valjanosti certifikata. Hrvatsko društvo za kvalitetu nastavilo je s voďenjem Popisa, tako da, unatoč činjenici da popis nije cjelovit i da je za neke organizacije s popisa teško utvrditi sjedište, te da nije vidljivo koji certifikati više nisu valjani, moţemo vidjeti koje su organizacije stekle certifikat ISO 9000ff u razdoblju od godine do danas. Popis, dakle nije pregled trenutno valjanih certifikata, već je pregled svih do sada izdanih ISO 9000ff certifikata u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kvalitetu na taj način vodi jedini takav popis u Hrvatskoj. Iz popisa nisu vidljive statusne promjene organizacija nastale u posljednjih devet godina kao što su: pripajanja, spajanja, prelasci cijelih organizacijskih jedinica iz jedne organizacije u drugu, stečajevi, likvidacije, kao ni broj oduzetih certifikata. Zbog toga točnog i lako dostupnog podatka o trenutno valjanim certifikatima ISO 9000ff u Hrvatskoj nema. 1. ISO 9000ff certifikati u Republici Hrvatskoj Prvi ISO 9000ff certifikat u Hrvatskoj izdan je 16. studenoga godine, a posljednji do trenutka pisanja ovog rada 13. kolovoza godine. 1 Ukupno je u tom razdoblju izdano 489 ISO 9000ff certifikata. 2 Ne baveći se u ovom radu problemom utvrďivanja broja danas valjanih certifikata s Popisa, namjera nam je pokušati pronaći korelaciju izmeďu broja do sada certificiranih organizacija i pokazatelja stupnja ekonomskog razvoja područja na kojima certificirane organizacije imaju sjedište. Za potrebe ovog rada izabrali smo teritorijalni ustroj Republike Hrvatske po ţupanijama.

2 1.1. Teritorijalna disperzija ISO 9000ff certifikata u Republici Hrvatskoj Republika Hrvatska ustrojena je kroz dvadeset ţupanija i Grad Zagreb koji u tom kontekstu ima karakter ţupanije. 3 Tablica 1. Broj ukupno izdanih ISO 9000ff certifikata u Republici Hrvatskoj, po ţupanijama Rb. Županija Broj certifikata Struktura u % 1. GRAD ZAGREB ,7 % 1 2. PRIMORSKO-GORANSKA 52 10,7 % 2 3. SPLITSKO-DALMATINSKA % 3 4. ISTARSKA 32 6,6 % 4 5. VARAŢDINSKA 20 4,1 % 5 6. BRODSKO-POSAVSKA 19 3,9 % 6 7. ZAGREBAČKA 15 3,1 % 7 8. KARLOVAČKA 14 2,9 % 8 9. ŠIBENSKO-KNINSKA 14 2,9 % OSJEČKO-BARANJSKA 13 2,7 % ZADARSKA 13 2,7 % DUBROVAČKO-NERETVANSKA 12 2,5 % SISAČKO-MOSLAVAČKA 12 2,5 % MEĐIMURSKA 10 2,1 % KRAPINSKO-ZAGORSKA 9 1,9 % BJELOVARSKO-BILOGORSKA 6 1,2 % VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 6 1,2 % POŢEŠKO-SLAVONSKA 4 0,8 % KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA 3 0,6 % VIROVITIČKO-PODRAVSKA 3 0,6 % LIČKO-SENJSKA 0 0,0 % 21 UKUPNO: ,00 % - Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Hrvatskog društva za kvalitetu Najveći broj do sada izdanih certifikata (177 ili 36,7 %) izdan je u Gradu Zagrebu, 4 dok u Ličko-senjskoj ţupaniji nema niti jedne organizacije s certifikatom. Pored Grada Zagreba, vodeće po broju do sada izdanih certifikata su: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Varaţdinska ţupanija. Zajedno s Gradom Zagrebom ove ţupanije imaju 331 do sada izdani certifikat ili 68,4 %. Grad Zagreb ima više izdanih certifikata nego sedamnaest ţupanija zajedno. Pored Ličko-senjske, ţupanije s najmanjim brojem do sada izdanih certifikata su: Poţeško-slavonska (4 ili 0,8 %), Koprivničko-kriţevačka (3 ili 0,6 %) i Virovitičko-podravska (3 ili 0,6 %). Teritorijalna disperzija certifikata pokazuje da postoje "tri otoka kvalitete": Primorsko-goranska i Istarska ţupanija na jugozapadu, Grad Zagreb na sjeveru i Splitsko-dalmatinska ţupanija na jugoistoku. Brodsko-posavska ţupanija relativno je visoko pozicionirana (19 ili 3,9 %), zahvaljujući brojnim organizacijskim dijelovima "Đure Đakovića". Zagrebačka ţupanija sedma je po broju izdanih certifikata (15 ili 3,1 %). Prosječan broj izdanih certifikata po ţupanijama je 23, što znači da svega tri ţupanije i Grad Zagreb imaju iznad prosječni broj certifikata, dok sedamnaest ţupanija ima ispod prosječni broj ukupno do sada izdanih certifikata.

3 1.2. Korelacija izmeďu broja stanovnika i broja certifikata U Republici Hrvatskoj, prema prvim rezultatima popisa, na dan 31. oţujka godine bilo je ukupno stanovnika. 5 Tablica 2. Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj i stanovnika po certifikatu, po ţupanijama po po broju certifikata Županija Broj stanovnika Struktura u % Broj stanovnika po certifikatu GRAD ZAGREB ,7 % PRIMORSKO-GORANSKA ,9 % SPLITSKO-DALMATINSKA ,4 % ISTARSKA ,7 % VARAŢDINSKA ,2 % BRODSKO-POSAVSKA ,9 % ZAGREBAČKA ,9 % KARLOVAČKA ,2 % ŠIBENSKO-KNINSKA ,6 % OSJEČKO-BARANJSKA ,5 % ZADARSKA ,6 % DUBROVAČKO-NERETV ,8 % SISAČKO-MOSLAVAČKA ,2 % MEĐIMURSKA ,7 % KRAPINSKO-ZAGORSKA ,2 % BJELOVARSKO-BILOGOR ,0 % VUKOVARSKO-SRIJEM ,5 % POŢEŠKO-SLAVONSKA ,9 % KOPRIVNIČKO-KRIŢEV ,8 % VIROVITIČKO-PODRAV ,1 % LIČKO-SENJSKA ,2 % UKUPNO: ,00 % Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku Odstupanje (4-1) Najveći broj stanovnika ima Grad Zagreb ( ili 17,7 %), a najmanji Ličkosenjska ţupanija ( ili 1,2 %). Po brojnosti stanovništva slijede: Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska ţupanija. Pored Ličko-senjske, najmanji broj stanovnika imaju: Poţeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Šibensko-kninska ţupanija. Najmanji broj stanovnika po izdanom certifikatu ima Grad Zagreb (4.350), potom Primorsko-goranska (5.854) i Istarska ţupanija (6.428). Osim Ličko-senjske ţupanije (bez certifikata), najveći broj stanovnika po izdanom certifikatu imaju: Koprivničko-kriţevačka (41.245), Vukovarsko-srijemska (32.973) i Virovitičko-podravska ţupanija (30.793). Koprivničko-kriţevačka ţupanija ima 9,5 puta više stanovnika po certifikatu od Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemska 7,6 puta. Prosječan broj stanovnika po certifikatu za ţupanije iznosi stanovnika. Više stanovnika po certifikatu od prosjeka ima četrnaest ţupanija, a manje sedam ţupanija.

4 Izuzev Šibensko-kninske ţupanije koja je znatno bolje rangirana po broju certifikata nego broju stanovnika (9,18), Osječko-baranjske koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego broju stanovnika (10,3) i Vukovarsko-srijemske ţupanije koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego stanovnika (17,7), zapaţamo relativno visok stupanj pozitivne korelacije izmeďu broja stanovnika ţupanije i broja certifikata. Uvaţavajući spomenute iznimke, zaključujemo da je broj certifikata veći u ţupanijama s većim brojem stanovnika Korelacija gospodarskih aktivnosti i broja certifikata U analizi korelacije gospodarskih aktivnosti i broja certifikata uzeli smo u razmatranje broj aktivnih pravnih osoba po ţupanijama i stavili u odnos s brojem certifikata. U Republici Hrvatskoj, na dan 31. oţujka godine bilo je ukupno registriranih, od čega aktivnih pravnih osoba. 6 Tablica 3. Broj aktivnih pravnih osoba i pravnih osoba po certifikatu u Hrvatskoj, po ţupanijama po broju cert. Županija Broj aktivnih pravnih osoba po br. pravnih osoba Struktura u % Broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu Odstupanje (4-1) GRAD ZAGREB ,2 % PRIMORSKO-GORANSKA ,7 % SPLITSKO-DALMATINSKA ,8 % ISTARSKA ,0 % VARAŢDINSKA ,1 % BRODSKO-POSAVSKA ,8 % ZAGREBAČKA ,4 % KARLOVAČKA ,3 % ŠIBENSKO-KNINSKA ,9 % OSJEČKO-BARANJSKA ,0 % ZADARSKA ,5 % DUBROVAČKO-NERETVAN ,6 % SISAČKO-MOSLAVAČKA ,3 % MEĐIMURSKA ,5 % KRAPINSKO-ZAGORSKA ,8 % BJELOVARSKO-BILOGORSKA ,8 % VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ,8 % POŢEŠKO-SLAVONSKA ,1 % KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA ,7 % VIROVITIČKO-PODRAVSKA ,0 % LIČKO-SENJSKA ,7 % UKUPNO: ,00 % Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku Najveći broj aktivnih pravnih osoba djeluje na području Grada Zagreba ( ili 33,2 %), a najmanji u Ličko-senjskoj ţupaniji (631 ili 0,7 %). Četiri prvorangirane ţupanije po broju aktivnih pravnih osoba: Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska ţupanija imaju više aktivnih pravnih osoba ( ili 59,7 %) nego preostalih sedamnaest ţupanija. Pored Ličko-senjske, najmanji broj aktivnih pravnih osoba imaju:

5 Virovitičko-podravska, Poţeško-slavonska i Koprivničko-kriţevačka ţupanija. I ovaj pokazatelj potvrďuje postojanje "tri otoka kvalitete". Izuzev Brodsko-posavske ţupanije koja je, zahvaljujući "fenomenu Đure Đakovića" znatno bolje rangirana po broju certifikata nego broju aktivnih pravnih osoba (6,15), u svim ostalim slučajevima postoji relativno jaka pozitivna korelacija izmeďu broja aktivnih pravnih osoba i broja izdanih certifikata. Zahvaljujući već spomenutom "fenomenu Đure Đakovića" najmanji broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu ima Brodsko-posavska ţupanija (81), potom slijede Šibenskokninska (114) i Varaţdinska ţupanija (132). Ne računajući Ličko-senjsku, najveći broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu ima Koprivničko-kriţevačka (475) i Zagrebačka ţupanija (355). Prosječan broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu u ţupanijama je 175. Veći broj aktivnih pravnih osoba od prosječnog ima dvanaest ţupanija, a devet njih manji broj Korelacija investicija i broja izdanih certifikata Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu preduvjet su gospodarske aktivnosti na nekom području. Pojačana gospodarska aktivnost trebala bi podrazumijevati konkretne zahtjeve za kvalitetom. U cilju dokazivanja ove hipoteze pristupili smo analizi ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu (podaci za godinu po ţupanijama), stavljajući ih u odnos s brojem izdanih certifikata, odnosno brojem aktivnih pravnih osoba. 7 Tablica 4. Iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po certifikatu i aktivnoj pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj, po ţupanijama po broju cert. Županija Ostvarene investicije po ostvar. investic. Struk -tura u % Odstupanje Iznos investic. po certifikatu 000 kn Iznos invest. po aktivnoj pravnoj osobi (4-1) GRAD ZAGREB % PRIMORSKO-GORAN ,4 % SPLITSKO-DALMAT % ISTARSKA % VARAŢDINSKA ,2 % BRODSKO-POSAVSKA ,7 % ZAGREBAČKA % KARLOVAČKA ,8 % ŠIBENSKO-KNINSKA ,9 % OSJEČKO-BARANJSKA ,3 % ZADARSKA ,1 % DUBROVAČKO-NER ,4 % SISAČKO-MOSLAV ,7 % MEĐIMURSKA ,9 % KRAPINSKO-ZAGOR ,0 % BJELOVARSKO-BIL ,7 % VUKOVARSKO-SRIJ ,7 % POŢEŠKO-SLAVON ,6 % KOPRIVNIČKO-KRIŢ ,7 % VIROVITIČKO-PODR ,5 % LIČKO-SENJSKA ,4 % UKUPNO: % Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku

6 Najveći iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu u godini imao je Grad Zagreb ( tis. kn ili 66 %). Ostalih dvadeset ţupanija sudjeluje u strukturi s 34 %, što znači da su ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u Gradu Zagrebu 1,97 puta veće nego u preostalih dvadeset ţupanija. Visok iznos investicija ostvaren je i u Istarskoj ( tis. kn) i Primorsko-goranskoj ţupaniji ( tis. kn). Najniţi iznos investicija u dugotrajnu imovinu ostvaren je u Ličko-senjskoj ( tis. ili 0,4 %), Virovitičko-podravskoj ( tis. kn ili 0,5 %) i Poţeško-slavonskoj ţupaniji ( tis. kn ili 0,6 %). Izuzmemo li Brodsko-posavsku ţupaniju koja je znatno bolje rangirana prema broju certifikata nego iznosu ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu (6,15) i Koprivničkokriţevačku ţupaniju koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego iznosu investicija (19,7), kod svih ostalih ţupanija postoji visok stupanj pozitivne korelacije izmeďu broja certifikata i iznosa ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu na područjima ţupanija. Najviši iznos investicija u dugotrajnu imovinu po certifikatu uloţen je u Koprivničkokriţevačkoj ţupaniji ( tis. kn) i Gradu Zagrebu ( tis. kn), a najniţi u Brodskoposavskoj ( tis. kn), te Karlovačkoj ţupaniji ( tis. kn). Najviši iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po aktivnoj pravnoj osobi 8 ostvaren je na području Grada Zagreba (740 tis. kn), potom u Istarskoj (438 tis. kn) i Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji (373 tis. kn). Najniţi iznos ostvaren je u Splitskodalmatinskoj (100 tis. kn), Sisačko-moslavačkoj (106 tis. kn) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (116 tis. kn). Prosječan iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po aktivnom pravnom subjektu je 205 tis. kn. Samo četiri ţupanije prema ovom pokazatelju nalaze se iznad, a sedamnaest ispod prosjeka. IzmeĎu broja izdanih certifikata i iznosa ostvarenih investicija po aktivnoj pravnoj osobi po ţupanijama nema pozitivne korelacije Pokazatelj kvalitete Za izračun pokazatelja kvalitete u cilju utvrďivanja poretka ţupanija prema kriteriju kvalitete, uzeli smo u analizu slijedeće parametre: - broj izdanih certifikata kao pokazatelj opredijeljenosti za gospodarski razvoj usmjeren zahtjevima trţišta, - ukupni broj stanovnika jer je ljudski potencijal neophodan resurs za razvoj, - broj stanovnika po jednom izdanom certifikatu kao pokazatelj koncentracije izdanih certifikata na nekom području, - broj aktivnih pravnih osoba kao pokazatelj gospodarske aktivnosti, - iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu kao pokazatelj konkretne gospodarske aktivnosti i razvojne orijentacije nekog područja. Pri izračunu pokazatelja kvalitete korištena je metoda srednje vrijednosti rangova. Srednju vrijednost rangova, dakle pokazatelj kvalitete, računali smo prema slijedećem algoritmu: 9

7 PK = Σ (R 1 + R R n ) 1-n n Prema svim analiziranim parametrima Grad Zagreb zauzima vodeće mjesto (PK=1), a jednako tako Ličko-senjska ţupanija prema svim analiziranim parametrima zauzima posljednje mjesto meďu ţupanijama. Iza Grada Zagreba slijede: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska ţupanija, što potvrďuje tezu o postojanju "tri otoka kvalitete" u Republici Hrvatskoj. Na začelju poretka su, pored već spomenute Ličko-senjske, Koprivničko-kriţevačka, Poţeškoslavonska i Virovitičko-podravska ţupanija. Tablica 5. Prikaz pokazatelja kvalitete po ţupanijama Rb. Županija (certifik.) (stanov.) (stan/ cert.) (aktivne prav. os.) (ostvar. invest.) PK (RANG UKUPNO) 1. GRAD ZAGREB PRIMORSKO-GORAN ,8 3. SPLITSKO-DALMAT ,6 4. ISTARSKA ,8 5. VARAŢDINSKA ,2 6. BRODSKO-POSAVSKA ,2 7. ZAGREBAČKA KARLOVAČKA ŠIBENSKO-KNINSKA ,4 10. OSJEČKO-BARANJSKA ,4 11. ZADARSKA ,4 12. DUBROVAČKO-NERET ,6 13. SISAČKO-MOSLAV ,2 14. MEĐIMURSKA ,6 15. KRAPINSKO-ZAGORSKA ,6 16. BJELOVARSKO-BILOG ,8 17. VUKOVARSKO-SRIJEM POŢEŠKO-SLAVONSKA ,2 19. KOPRIVNIČKO-KRIŢEV ,8 20. VIROVITIČKO-PODRAV ,4 21. LIČKO-SENJSKA Izvor: Vlastiti izračun autora

8 Tablica 6. Poredak ţupanija prema pokazatelju kvalitete Poredak Županija PK (pokazatelj kvalitete) 1. GRAD ZAGREB 1 2. PRIMORSKO-GORANSKA 2,8 3. SPLITSKO-DALMATINSKA 3,6 4. ISTARSKA 3,8 5. ZAGREBAČKA 7 6. VARAŢDINSKA 7,2 7. OSJEČKO-BARANJSKA 8,4 8. BRODSKO-POSAVSKA 10,2 9. ZADARSKA 10,4 10. DUBROVAČKO-NERETVANSKA 10,6 11. KARLOVAČKA ŠIBENSKO-KNINSKA 11,4 13. SISAČKO-MOSLAVAČKA 12,2 14. MEĐIMURSKA 12,6 15. KRAPINSKO-ZAGORSKA 13,6 16. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA 15,8 18. KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA 15,8 19. POŢEŠKO-SLAVONSKA 18,2 20. VIROVITIČKO-PODRAVSKA 19,4 21. LIČKO-SENJSKA 21 Izvor: Vlastiti izračun autora Razlika u pokazatelju kvalitete (PK) izmeďu "tri otoka kvalitete" i ţupanija pozicioniranih od osme do dvadesetprve pozicije u poretku rapidno se povećava što dokazuje veliki disparitet u stupnju regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. ZAKLJUČAK: Točni podaci o valjanosti ISO 9000ff certifikata u Hrvatskoj ne postoje u dostupnim evidencijama. UtvrĎivanje točnih podataka zahtijevalo bi dodatna opseţna istraţivanja. Stoga je u ovom radu korišten dostupan podatak o broju ukupno izdanih certifikata u razdoblju 16. studenoga godine do 13. kolovoza godine. Unatoč tome što su u analizu obuhvaćenu ovim radom mogli biti uzeti neki drugi parametri poput bruto domaćeg proizvoda, dohotka po ţupanijama ili dohotka po stanovniku, mišljenja smo da su analizirani parametri bili dovoljno pouzdani za potrebe ovog istraţivanja. Moţemo zaključiti slijedeće: - ukupan broj stanovnika u ţupanijama i broj do sada izdanih certifikata pokazuju visok stupanj pozitivne korelacije, - broj do sada izdanih certifikata i broj aktivnih pravnih osoba po ţupanijama takoďer su u značajnoj pozitivnoj korelaciji, - broj do sada izdanih certifikata i iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po ţupanijama pokazuju visok stupanj pozitivne korelacije, - viši stupanj gospodarske aktivnosti kao funkcija raspoloţivosti resursa stvara veću potraţnju za izgradnjom i potvrďivanjem sustava kvalitete sukladno zahtjevima normi ISO 9000ff, - Ličko-senjska ţupanija jedina je bez stečenog certifikata u promatranom razdoblju od devet godina,

9 - pokazatelj kvalitete kao funkcija analiziranih parametara pokazuje drastičnu disproporciju regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Moţemo zaključiti da je broj izdanih certifikata u velikoj mjeri rezultat raspoloţivosti resursa poput stanovništva, financijskih sredstava za investicije i broja aktivnih pravnih subjekata. Navedeni resursi pretpostavka su gospodarskih aktivnosti. S druge strane, intenzitet gospodarskih aktivnosti uvjetovao je i veću potrebu za implementacijom sustava kvalitete u cilju restrukturiranja poslovnih sustava, bez obzira radi li se o vlastitoj spoznaji o potrebi kvalitetno ureďenog poslovnog sustava ili o pritisku poslovnih partnera, naročito stranih. Problem nepostojanja, a time i nedostupnosti točnih podataka o broju valjanih ISO 9000ff certifikata bit će umanjen istekom valjanosti certifikata izdanih po modelima ISO 9001, 9002 i 9003 iz godine do 14. prosinca godine. Nuţno ga je riješiti sustavno i trajno. Izvori i napomene: 1 " Popis ISO 900X certificiranih tvrtki u HR", Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2 Broj certifikata veći je od broja certificiranih organizacija jer je njih nekoliko promijenilo certifikacijske kuće, a neke imaju paralelne certifikate. Za potrebe ovog rada koristili smo brojku od 484 organizacija s certifikatima ISO 9000ff jer za četiri organizacije s Popisa autor nije mogao utvrditi sjedište, a dvije organizacije u meďuvremenu su stekle certifikat, a nisu na Popisu. 3 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. 90 od 30. prosinca Misli se na današnji teritorijalni obuhvat Grada Zagreba. 5 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, htm 6 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 7 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 8 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 9 Podaci o aktivnim pravnim osobama po ţupanijama odnose se na godinu, a iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu na godinu. 10 Simboli imaju slijedeće značenje: R 1. R 2 označavaju rangove varijabli (pokazatelja), "n" označava broj varijabli, PK je pokazatelj kvalitete.