SPORTSKO KLAĐENJE HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA I ŠTETNE PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE

SPORTSKO KLAĐENJE HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA I ŠTETNE PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE dr.sc. Dora Dodig Odsjek za poremećaje u ponašanju 29. svibnja 2015. godine - Novalja, Hrvatska

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Uzorak (N=2.702) GRAD ZAGREB N=447 16.5% SPLIT N=537 19.9% RIJEKA N=455 16.8% OSIJEK N=509 18.5% SL.BROD N=264 9.8% VINKOVCI N=240 8.9% KOPRIV. N=250 9.3% SPOL MLADIĆI N=1.330 49.2% DJEVOJKE N=1.372 50.8% VRSTA ŠKOLE TROGODIŠNJA STRUKOVNA Š. N=671 24.8% ČETVEROGODIŠNJA STRUKOVNA Š. N=1.017 37.6% GIMNAZIJA N=1.014 37.5% RAZRED PRVI N=765 28.4% DRUGI N=710 26.4% TREĆI N=716 26.6% ČETVRTI N=502 18.6% DOB Min = 14 - Max = 21 M = 16.51; SD = 1.17

Što smo sve ispitali? Motivacija Kognitivne distorzije Rizično ponašanje Rizičnost / posljedice Kockanje obitelji i prijatelja Aktivnosti Kockanje Ličnost i kog. stil

REZULTATI

Kockali barem jednom u životu?

Životna prevalencija (eng. life-time prevalence) 18,4% 81,6% Kockali barem jednom u životu Nisu nikada u životu kockali

Životna prevalencija po gradovima VINKOVCI SL. BROD KOPRIVNICA ZAGREB SPLIT RIJEKA OSIJEK 27,5 20,1 19,2 23,3 16,4 14,3 14,5 72,5 79,9 80,8 76,7 83,6 85,7 85,5 0% 20% 40% 60% 80% 100% NE DA

Vrste igara?

Životna prevalencija igranja različitih igara na sreću (Svi - N=2.702) Sportske kladionice 42 Loto 35,3 TV Bingo 28,8 Jednokratne srećke 48,1 Igre na automatima 25,3 Elektronski rulet 10,2 Virtualne utrke 21,6 Internet kockanje 11 On-line kockanje bez novca 42,4 0 10 20 30 40 50

Životna prevalencija igranja različitih igara na sreću - rodne razlike (N=2.702) - Sportske kladionice 895 239 *** Loto listići 441 512 ** TV Bingo 341 437 ** Jednokratne srećke 598 699 *** Igre na automatima 496 187 *** Elektronski rulet 236 38 *** Virtualne utrke 500 83 *** Internet kockanje 251 45 *** On-line kockanje bez novca 753 393 *** 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 MLADIĆI DJEVOJKE

Koje igre na sreću redovito igraju?

REDOVITO KOCKANJE >= 1x tjedno Cijeli uzorak (N=2.702) Sportske kladionice 19,4% Loto 3,6% Igre na automatima 7,0% On-line kockanje 5,8% Dječaci u uzorku (N=1.330) 36,6 5,1% 12,6% 11,1% Internet BEZ NOVAČNOG uloga 22,8% 36,0%

OBILJEŽJA ADOLESCENATA, RAZVOJ PROBLEMA I ŠTETNE PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE

Medicinska klasifikacija problematičnog kockanja MKB-X (1994) POREMEĆAJI NAVIKA I NAGONA DSM-IV (1996) POREMEĆAJI KONTROLE PORIVA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI DSM-5 (2013) POREMEĆAJI VEZANI UZ PSIHOAKTIVNE TVARI I DRUGE OVISNOSTI patološko kockanje kleptomanije piromanija trihotilomanija itd. F63.0 Ovisnost o kockanju

Problematično kockanje je ponašanje koje ozbiljno narušava psihosocijalno funkcioniranje pojedinca (Korn, 2000.) Patološko kockanje Problematično kockanje Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica

Rizičnost kockanja -intenzitet štetnih psihosocijalnih posljedica- Kanadski upitnik kockanja adolescenata (CAGI)

CAGI (24 čestice) Psihološke posljedice kockanja (6 čestica) Socijalne posljedice kockanja (5 čestica) Financijske posljedice kockanja (6 čestica) Preokupacija i nedostatak kontrole (4 čestice) Ukupna mjera ozbiljnosti posljedica (9 čestica) 1. loš osjećaj zbog kockanja 2. osjećaj da ima problem s kockanjem 3. izostanak sa slobodnih aktivnosti zbog kockanja 4. izbjegavanje prijatelja koji ne kockaju, zbog druženja s onima koji kockaju 5. skrivanje kockanja od prijatelja i obitelji 6. džeparac potrošen na kockanje ili vraćanje dugova 7. krađa novca za kockanje ili vraćanje dugova 8. planiranje aktivnosti vezanih uz kockanje 9. vraćanje drugi dan kako bi se vratio novac izgubljen kockanjem

Štetne psihosocijalne posljedice kockanja crveno svjetlo visoka ozbiljnost problema 6+ bodova žuto svjetlo niska do srednja ozbiljnost problema 2-5 boda zeleno svjetlo nepostojanje problema 0-1 bod

Štetne psihosocijalne posljedice kockanja (N=2.702) 12,9% crveno svjetlo visoka ozbiljnost problema 17,3% žuto svjetlo niska do srednja ozbiljnost problema 69,8% zeleno svjetlo nepostojanje problema

Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica s obzirom na spol 90,20% Χ²=543,270; p<,001 Mladići (N=1.314) 49,20% Djevojke (N=1.328) 27,10% 23,70% 7,70% 2,10% NEPOSTOJANJE PROBLEMA NISKA DO SREDNJA OZBILJNOST PROBLEMA VISOKA OZBILJNOST PROBLEMA

GPSS - mladići (N=1.330) GPSS čestice (CAGI) 8. Koliko često si se osjećao loše zbog načina na koji kockaš / kladiš se, ili zbog onoga što se događa dok kockaš / kladiš se? Barem ponekad 26,6% 20. U protekla 3 mjeseca, koliko često si osjećao da možda imaš problem s kockanjem / klađenjem? 15,3% 2. Koliko često si izostao ili odustao od nekih slobodnih aktivnosti (npr. sport, muzička škola i sl.) zbog kockanja / klađenja? 11,9% 6. Koliko često si propustio druženje s prijateljima koji ne kockaju / klade se, kako bi se družio s prijateljima koji kockaju / klade se? 15,9% 17. Koliko često si skrivao svoje kockanje / klađenje od roditelja, drugih članova obitelji ili nastavnika? 35,1%

GPSS - mladići (N=1.330) GPSS čestice (CAGI) Barem jedanput 22. Koliko često si novac namijenjen za hranu, odjeću, kino i slično potrošio za kockanje / klađenje, ili za vraćanje dugova izazvanih kockanjem / klađenjem? 31,1% 24. Koliko često si ukrao novac ili druge vrijedne stvari kako bi kockao / kladio se ili kako bi vratio dugove izazvane kockanjem / klađenjem? 6,2%

GPSS - mladići (N=1.330) GPSS čestice (CAGI) Barem ponekad 7. Koliko često si aktivnosti vezane uz kockanje / klađenje planirao? 46,3% 15. Koliko često si se vraćao drugi dan kako bi pokušao vratiti novac izgubljen kockanjem / klađenjem? 32,1%

Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica s obzirom na dob 16,45 16,68 16,70 NEPOSTOJANJE PROBLEMA NISKA DO SREDNJA OZBILJNOST PROBLEMA VISOKA OZBILJNOST PROBLEMA

Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica s obzirom na vrstu škole Gimnazija (N=1026) 79,00% 13,40% 7,60% Četverogodišnja strukovna (N=991) 63,70% 19,80% 16,50% Trogodišnja strukovna (N=625) 64,30% 20,00% 15,70% Zeleno svjetlo Žuto svjetlo Crveno svjetlo

Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica s obzirom na grad Osijek (N=509) 65,40% 18,30% 16,30% Rijeka (N=445) 74,90% 18,00% 7,00% Split (N=537) 73,00% 15,10% 11,90% Zagreb (N=447) 70,00% 16,30% 13,60% Koprivnica (N=210) 61,90% 24,30% 13,80% Slavonski Brod (N=253) 69,60% 17,40% 13,00% Vinkovci (N=231) 68,80% 14,70% 16,50% Zeleno svjetlo Žuto svjetlo Crveno svjetlo

Kockanje mladih i članova obitelji - perspektiva mladih -

Kockanje mladih i članova obitelji - iz perspektive mladih - 21% očeva redovito se kladi na sportske rezultate 45,5% mladića navodi da njihovi roditelji znaju da se povremeno kockaju/klade 23% mladića navodi da su barem jedanput u životu igrali sportsku kladionicu zajedno s roditeljima

Profil adolescenata koji se redovito klade na sportske rezultate

KOD DOBITKA I GUBITKA, MOTIVIRANI NASTAVITI IGRU VEĆI INTENZITET ŠTETNIH PSIHOSOCIJALNIH POSLJEDICA IMAJU ISKUSTVO VELIKOG NOVČANOG DOBITKA U IGRAMA NA SREĆU IZRAŽENIJE KOGNITIVNE DISTORZIJE VIŠE IGRAJU I DRUGE RIZIČNE IGRE NA SREĆU MLADIĆI KLADE SE S RODITELJIMA OTAC SE KLADI RODITELJI ZNAJU DA SE KLADI NORMATIVNA UVJERENJA DA SE VEĆINA MLADIH KOCKA/KLADI IZRAŽENI MOTIVI ZARADA I DA BUDEM BOLJI KOCKAR IMAJU MANJE FUNKCIONALNE OSOBINE LIČNOSTI (emocionalna nestabilnost & impulzivnost)

Problematično kockanje i sport

Obilježja kockanja sportaša (inozemni pokazatelji) U većoj se mjeri uključuju u kockarske aktivnosti 73% barem jednom kockalo (Cross & Vollano, 1999., NCAA, 2004.) 30% M i 7% Ž kladilo se u protekloj godini (NCAA, 2008.) Veća prevalencija problematičnog kockanja 12,4% u odnosu na 7,3% (Rockey, 1998.) 2x veća vjerojatnost da razviju probleme (Rocket, Beason i Gilbert, 2002.) natjecatelji > rekreativci (Gavriel-Fried, Bronstein i Sherpsky, 2015.) Povezano s (drugim) ilegalnim aktivnostima 1 od 20 davao informacije, kladilo se na utakmicu u kojoj je sudjelovao ili bivao plaćen da lošije igra (Cross i Vollano, 1999.) 2,5 milijarde $ potrošeno na ilegalno kockanje tijekom događaja March Madness

Zašto su sportaši u povećanom riziku? OBILJEŽJA LIČNOSTI PROFESIONALNIH SPORTAŠA: - visoka razina energija - usmjerenost na natjecanje - traženje uzbuđenja - optimizam - visok IQ Rizični čimbenici za kockanje

Curry i sur. (1995) I kockari i sportaši vode se s 2 motiva: 1. Natjecanje Ključna komponenta socijalizacije sportaša (natjecanje protiv drugih timova & natjecanje unutar tima) Kockanje = dodatna prilika za demonstriranje znanja, vještina i hrabrosti 2. Ekstrinzična nagrada (vanjsko potkrijepljenje) Izraženija potreba za izvanjskom nagradom (školarina, slava, novac, uspjeh) Kockanje = posebno izražena gratifikacija Razvoj tolerancije na adrenalin povezan s natjecanjem potreba za sve većim uzbuđenjem Stalna potreba za natjecanjem Poseban rizik kod prekida profesionalne karijere

Zašto su sportaši u povećanom riziku? Posebno rizična je skupina mladih sportaša Dati sve od sebe kao imperativ Preokupacija Kognitivne distorzije Brži razvoj problema Strategije Chasing Natjecanje Traženje uzbuđenja

Intervencije prema mladima Redovna populacija Unapređenje zakonskog okvira Reguliranje dostupnosti i pristupačnosti Implementacija preventivnih programa Senzibilizacija javnosti i medijska izobrazba mladih Prepoznavanje skupina u povećanom riziku Mladi u riziku Prevencija progresije problema Rano prepoznavnje, procjena, upućivanje u intervencije Strategije usmjerene smanjivanju štete Proširenje ponude aktivnosti slobodnog vremena Mladi s razvijenim problemima Minimiziranje štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja Povećanje dostupnosti tretmana, usluga i podrške Unapređenje postojećih intervencija

Aktualna istraživanja u okviru projekta Od 2014. do danas, u procesu pripreme ili rada na sljedeća 3 istraživanja: 1. Roditeljska percepcija kockanja mladih 2. Kockanje mladih u Bosni i Hercegovini 3. Evaluacija učinaka Klubova liječenih ovisnika o kocki

H v a l a! doradodig@gmail.com